Seminar Ski korovi

8/9/2019 Seminar Ski korovi

http://slidepdf.com/reader/full/seminar-ski-korovi 1/12

1

Uvod

Strne žitarice su žitarice gustog sklopa. Za razliku od okopavina čiji je uzgojnezamisliv bez provedbe zaštitnih mjera protiv korova, za kulture gustoga sklopa

(strne žitarice, uljana repica, lucerka, ljekovito bilje smatra se da zaštitu protivkorova nije potrebno provoditi pri svakom stupnju zakorovljenosti.

!ačin uzgoja (uski redovi i habitus biljaka (busanje i stvaranje postranih vlatiomogu"uje pšenici (i drugim strninama da se pri lošijoj zakorovljenosti samauspješno bori s korovom, odnosno da ga tlači i potiskuje kao suparnika.

#akako, preduvjet je poštivanje agrotehničkih opitmalnih zahvata u tehnologijiproizvodnje, poput pripreme tla za sjetvu, sjetva u optimalnom roku, uravnoteženaishrana, pravodobna prihrana, zaštita od bolesti i štetnika i dr.

Strne žitarice zakorovljuje velik broj različitih korovnih vrsta. !eke od njih su takokonkurentne i napasne da ih je potrebno suzbijati čak i pri malom broju jedinki po

jedinici površine. Zbog toga je prije donošenja odluke o primjeni zaštitnih mjeraprotiv korova potrebno poznavati sastav korovne $ore odre%ene parcele kao isvojstva korovnih vrsta. Osim izravnog utjecaja na prinos, korovi čine i druge tzv.

posredne štete usjevima žitarica i drugim kulturama. Prije svega otežavaju žetvu i

izazivaju polijeganje usjeva. Korovi najveću zelenu biljnu masu postižu upravo u

vrijeme žetve, povećavajući vlagu zrnu i poskupljujući njegovo čišćenje.1 Zbogpotrebe dodatnog čiš"enja sjemena, pove"avaju troškove proizvodnje strnih žitarica.

!adalje, korovi mogu&

- izazvati dermatitis i alergiju kod ljudi i životinja- izazvati trovanje stoke i stočnih proizvoda- biti domaćini značajnim bolestima i štetnicima kultiviranog bilja- štetiti i na nepoljoprivrednim površinama- parazitirati na kultiviranim vrstama.

'ao konkurentne biljne vrste, korovi su svuda prošireni. osjeduju odre%ena svojstvaprilagodbe (širenje, brz rast i razvoj, veliku sjemensku proizvodnju, razmnožavanjerazličitim vegetativnim dijelovima, vijabilne sjemenke u tlu i nekoliko desetaka

godina, pa ih je vrlo teško iskorijeniti.

1 Dr. Nada Šumatić, Dr. Ljiljana Topalić Trivunović, Dr. Ilija Kamljenović, Dr. Jovan Todorović; Najčešći korovi regije Banja Luka, Laktaši200. !tr."



)

aštita protiv ove velike skupine biljaka dugotrajan je i mukotrpan posao. *natočprovedbi različitih zaštitnih mjera, korovi svake godine odnose velik dio prinosa.

rocjenjuje se da u područjima slabije razvijene poljoprivrede gotovo tre"inu urodaodnesu korovi.

!ajčeš"i rok sjetve strnih žitarica u našem proizvodnom klimatu je jesen. +sim zobikoju uglavnom sijemo u rano prolje"e, postoje i ja re sorte pšenice, raži i ječma.ovr šine pod ovim kulturama neusporedivo su manje u odnosu na spomenuteozime. Strne žitarice zakorovljuju odre%ene korovne vrste&

jednogodišnje širokolisne: bro", kamilica, jarmen, čestoslavica, mišjakinja, mrtvakopriva, rusomača, divlji mak, gorušica, divlja repica, mačuhica, dvornici i dr.-

jednogodišnje uskolisne: obična slakoperka, mišji repak, vlasnjača te divlje zobi-

išegodišnje širokolisne: osjak, slak, ladolež, gavez, svinjak-

višegodišnje uskolisne: pirika.

+zimi korovi mogu prezimjeti na polju (s usjevom te osim ujesen nicati i u prolje"e.Zbog toga još nose naziv i ozimoproljetni korovi. rezime u mladom razvojnomstadiju, najčeš"e u obliku rozete, te u rano prolje"e, s kretanjem vegetacije,nastavljaju s rastom i razvojem.

e"ina ozimih korova biljke su niskog habitusa (pr. mišjakinja, čestoslavica, crvenamrtva kopriva, te na prvi pogled ne predstavljaju opasnost za kulturu. /e%utim,veliki su potrošači hranjiva, osobito dušika, pa ako su prisutni u ve"em broju, ujesen

je potrebno njihovo suzbijanje.

1. !"##$%&$ '"(&$ )*bična mišjakinja +

0am& ar2oph2laceae

3ednogodišnja biljka, često ozima, visoka 456 cm. Stablo je razgranato,tanko okruglo, polegljivo, niskog rasta. 7esto raste po zemlji. 8istovi su



5

naspramni, mali, eliptični, oko dva puta duži nego širi. 9ornji nemajupeteljke, a donji imaju.

vjeta gotovo cijele godine. vjetovi su mali, bijeli, zvijezdasti. lod je čahura(tobolac. 3ena biljka daje godišnje oko 14666 sjemenki, a sjemenke

zadržavaju klijavost : do )5 godine.

;azmnožava se sjemenom : može dati dvije generacije godišnje.

rlo je rasprostranjen korov. !aste na vlažnim, polodnim, "umusnim, tlima

pa sve do alpskog pojasa. Pored strni" žita jos je čest korov # u voćnjacima,

pored puteva itd.$

/ože da bude štetan za doma"e životinje ako ga pojedu u ve"oj količini.

renosnik je nekih virusa krompira, nekih insekata i vise vrsta nematode.

#er$i%idi& $a!an'ran 00, $a!tional, !imo(in, 2,)*D+...

) <aib =ari"- >tlas korova, Sarajevo 1??1. Str.@@



A

Slika 1. Stellaria media +bična mišjakinja

http&BBCCC.google.baBimgresDimgurlEStellariaFmediaF)6

,."/*0*(&U' $#U' #. ) *bična pepeljuga+

3ednogodišnja biljka, visoka )6 1G6 cm. stablo je uspravno : grana se odosnove.

!a mladom stablu : na listovima sa naličja nalazi se bijeli prah. 8istovi su

duguljasto jajoliki, sa nazubljenim rubom : dugom peteljkom.

vjetovi su sitni, zelenkasti, skupljeni u metličaste cvasti. epeljuga cvjeta od jula do septembra.

Hiljke visoke svega 16 cm mogu da plodonose. lod je sjajan, crn, gladak,bubrežasti orašči".



4

3edna biljka može godišnje da proizvede ogroman broj sjemenki pa sve doG66 666.

Hiljka niče u kasno prolje"e jer za rast treba puno toplote. ;azmnožava sesjemenom.

vjeta od juna pa sve do septembra. !ajviše mu odgovara umjereno toplaklima i zemljište bogato azotom. ;asprostranjen je u nizijskim područjima ali: u visokim. ored toga da je korov strnih žita jos se nalazi : u okopavinama,vinogradima itd.

Stoka gar ado jede ali u ve"oj količini može štetiti.

renosnik je nekih insekata, bolesti : ve"eg broja nematode.

Ierbicidi& atrapin, enovit/, 'erb 46J

Slika ). henopodium album +bična pepeljuga

http&BBupload.Cikimedia.orgBCikipediaBbloeiCijzeFhenopodiumFalbum.

2.*/3*#3U#U $%3"/& #. ) *bični slak+

išegodišnja biljka, dobro razgranatog korijena koji se dobro obnavlja. 'orijen je dug : prodire duboko u zemljište. Stablo je dugo )6 )66 cm, tanko, golo,polegljivo, obavija se oko drugih biljaka : predmeta ili se pruža po zemlji ilipenje uz predmete. 8istovi su strelasti sa peteljkama.



@

Hiljka cvjeta od juna do septembra, cvjetovi pojedinačni ili ) 5 zajedno.'rupni, u obliku lijevka, bijele ili ružičaste boje bez mirisa. lod je tobolac satvrdom ljuskom u kojoj je 54 sjemenki.

% strnim žitima # drugim usjevima koji se žanju prije nego što se &ormira #

dozri sjeme ne dolazi do generativnog razmnožavanja ovog korova nego se utom slučaju širi korijenom.'

rlo je raširen korov : u našoj zemlji do subalpinskog pojasa, naručito nalakim, plodnim i alkalnim zemljištima. :ma ga i na zapuštenim mjestima.ošto se obavija oko usjeva, naručito žita, uzrokuje polijeganje : otežavažetvu. /ladi listovi su jestivi pa ih stoka vrlo rado jede. ovoljno utiče namlječnost.

Ierbicidi& Ktazin 54G4, 9liLopin, >trapinM

Slika 5. onvolvulus arvensis N +bični slak

http&BBcommons.Cikimedia.orgBCikiB0ile&:llustrationFonvolvulusFarvensis6.jpg

4.#$!5%U $0$$ ) ezlisni grahor+

3odnogodišnja biljka sa vijugavom, granatom, golom stabljikom. isoka do 46cm. ima tanke vitice kojima se hvata za druge biljke : predmete. *mjesto

5 <aib =ari"- >tlas korova, Sarajevo 1??1.str.O@.

http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Illustration_Convolvulus_arvensis0.jpg






O

pravih listova ima krupne srcolike zaliske, oni su naspramni, dugi oko 5 cm, aširoki oko ) cm. Zalisci često imaju rašljike.

vjeta od maja do juna, cvjetovi žuti, pojedinačni na kratkoj dršci. lod jemahuna duga ) 5 cm, široka AG mm, spljosnata, gola zelenosme%a, sa AG

crnih, sjajnih sjemenki. Sjeme klija u jesen : jako je otrovno za stoku. Hiljkase razmnožava sjemenom.

+vaj korov je rasprostranjen u toplijim predjelima umjerenog pojasa.+dgovaraju mu humusna, glinovita : krečna zemljišta. ;aste u strnim žitima,lucerki : grahorici, a : na ruderalnim staništima pa sve do subalpskog pojasa./lade biljke imaju veliku krmnu vrijednost.

Ierbicidi& romepin 46 'S, Sencor, Ha2co566 K

Slika A. 8ath2rus aphaca N Hezlisni grahor

http&BBluirig.altervista.orgBcpmBalbumsBthomeBthome66)O4lath2rus

aphaca.jpg

6.$7U8$ $'$"0&!5 )#.+ chreb. ) 9uta ivica+

http://luirig.altervista.org/cpm/albums/thome/thome00275-lathyrus-aphaca.jpg






G

3ednogodišnja biljka, visoka 16 )4 cm. stablo je uspravno ili polegljivo,granato. 7itava biljka je pokrivena bijelim mekanim dlakama. 8istovi suprstasto duboko podjeljeni na uske linearne režnjeve, ve"inom trodijelne.

vjetoci su pojedinačni, žuti, sa crvenkastom ili sme%om donjom usnom, dugi

O 14 mm. nalaze se u pazuhu listova. !e opadaju nakon cvjetanja. Hiljkacvjeta u ljeto.

lod je sastavljen od A plodi"a. 3edna biljka daje godišnje )66 G66 sjemenki.Sjeme klija u jesen : prolje"e na dubini ) A cm, na temperaturama iznad )6stepeni.

Ovom korovu odgovaraju "umusna i krečna zemljišta. Podnosi sušu. !aste

na oranicama( u okopavinama, strnim žitima, na strništima) u vinogradima,

u voćnjacima i neobradivim površinama pa do subalpskog pojasa.*

Stoka ga izbjegava zbog gorkog ukusa.

Ierbicidi & /azapir, ikloram, endimetalin

Slika 4. >juga hamaepit2s N Puta ivica

http&BBluirig.altervista.orgBcpmBalbumsB$orabatava5B$obat1G1A?@ajugachamaepit2s.jpg

A !ada Iulina, Korovi, 1??G. Zagreb, str. 4G.

http://luirig.altervista.org/cpm/albums/flora-batava3/flo-bat18-1496-ajuga-chamaepitys.jpg






?

.&&U !%&*/U' )/jivska lubeničarka+

3ednogodišnja biljka, 14 A4 cm. Stabljika uspravna, pokrivena rijetkim

čekinjastim dlakama. 8istovi sun a drškama : dugi su A O cm. #onji su ovalni,vrlo malo razdijeljeni, a ostali duboko prstasto izdijeljeni na 5 4 režnjeva.;ežnjevi mogu da budu nazubljeni : izdijeljeni.

vjetovi su pojedinačni, imaju promjer oko A cm, žuckaste boje, pri osnovitamnocrveni ili ljubičasti. !alaze se u pazuju listova. 3avljaju se od juna doaugusta. 7ašični listi"i su opnasti, svijetlozeleni, : održavaju se na plodu. lod je okrugla, bradavičasta čahura, sa čekinjastim dlakama. Sjemenke sububrežaste.

!ajviše raste u kukuruzu, strnim žitima, soji, krompiru i na strništima, zatim uvo"njacima, pored puteva.

:ma ljekovite osobine.

Ierbicidi& Hasta 14, 8audis, /onsoon active



16

Slika @. Iibiscus <rionum !jivska lubeničarska

http&BBCCC.encoreeditions.comB$oCersandLruitsprints$oCeroLanhourhibiscustrionum

#&!"%$!U%$:

1. =ari", <. (1??1& >tlas korova, Sarajevo

). Iulina, !.( 1??G& 'orovi, Zagreb

5. =umatic, !., <opali" 8j., 'omljenovi" :., <odorovi" 3. ()66@&

!ajčeš"i korovi regije Hanja 8uka, Hanja 8uka

A. CCC.deltaagrar.rsBuploadB...biljaB...BzastitaFstrnihFzitaFodFkorova.pd.

Slike&

http&BBCCC.google.baBimgresDimgurlEStellariaFmediaF)6

http&BBupload.Cikimedia.orgBCikipediaBbloeiCijzeFhenopodiumFalbum.

http&BBcommons.Cikimedia.orgBCikiB0ile&:llustrationFonvolvulusFarvensis6.jpg

http&BBluirig.altervista.orgBcpmBalbumsBthomeBthome66)O4lath2rusaphaca.jpg

http&BBluirig.altervista.orgBcpmBalbumsB$orabatava5B$obat1G1A?@ajugachamaepit2s.jpg

http&BBCCC.encoreeditions.comB$oCersandLruitsprints$oCeroLanhourhibiscustrionum

http://www.encore-editions.com/flowers-and-fruits-prints-flower-of-an-hour-hibiscus-trionum


http://www.deltaagrar.rs/upload/...bilja/.../zastita_strnih_zita_od_korova.pd

http://www.google.ba/imgres?imgurl=Stellaria_media_20

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bloeiwijze_Chenopodium_album











http://www.deltaagrar.rs/upload/...bilja/.../zastita_strnih_zita_od_korova.pd

http://www.google.ba/imgres?imgurl=Stellaria_media_20

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bloeiwijze_Chenopodium_album











11

$(%9$7:

*vodMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM. 1.

StellariamediaMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM..M. ).

henopodium albumMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM. A.

onvolvulus arvensis

MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM. 4.

8ath2rus aphacaMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM. @.

>juga chamaepit2sMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM.O.

Iibiscus trionumMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM. G.



1)

8iteraturaMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM?.

Documents

Seminar Ski korovi