Univerzitet za poslovne studijeFakultet za Ekologiju

Seminarski radTema: Odrivi razvoj i preokret u drutvu

SADRAJ

Uvod..................................................... 2

Definicije odrivog razvoja............................................ 3

Datumi i dekleracije o odrivom razvoju..........................................3

Principi odrivog razvoja................................................................................6

Vlast i odrivi razvoj.......................................................................7

Odrivi razvoj i zatita okolia u BiH............................................9

Zakljuak.....................................................................................................10

Literatura...........................................................11

UVOD

Davno se poelo se uviati kako je nemogue imati zdravo drutvo i kvalitetnu privredu u svijetu u kojem postoji naruavanja okolia. Privredni razvoj se ne moe zaustaviti, ali mu se moe promijeniti ti smjer, kako bi postao manje poguban po okoli i drutveni razvoj. Pretvaranje tih spoznaja u djelo i prijelaz na odrive oblike razvoja i naina ivota izazov je dananjem dobu.Danas ljudi nemaju toliko razvijenu ekoloku svijest ali su svijesni dananjih problema po pitanju ivotne sredine, i gdje nas ovo sadanje, neodgovorno, neetino ponaanje vodi. Govori se o odrivom razvoju, ali se u tom pravcu veoma sporo napreduje.

Koncept odrivog razvoja podrazumijeva proces prema postizanju ravnotee izmeu privrednih, socijalnih i ekolokih zahtjeva kako bi se osiguralo zadovoljavanje potreba sadanje generacije bez ugroavanja mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe. Od 1987. godine kada je na ovaj nain definiran u Izvjetaju Svjetske komisije za okoli i razvoj pa do dananjeg dana, odrivi razvoj je postao jedan od kljunih elemenata u formuliranju i provoenju razvojnih politika u svijetu. Moemo rei da je tada ve poetna faza preokreta u drutvu i openito razvojnih politika.Njegova primjena u praksi rezultat su teorijskih tako i politikih tenji usmjerenih ka osiguravanju dugoronog razvoja ljudskog drutva i ouvanju okolia. U tom procesu, kljuni dogaaji i pokretaka snaga bili su Svjetski skupovi na vrhu u Riju i Johanesburgu te usvajanje Milenijske deklaracije UN u sepembru 2000. Od Komisije UN za odrivi razvoj i brojnih multilateralnih i meunarodnih institucija i organizacija, preko vlada pojedinih zemalja i EU pa sve do civilnog sektora i lokalne samouprave, provoenje koncepta odrivog razvoja je pitanje na kome rade milijuni ljudi irom svijeta. Milenijumska UN deklaracija odrana 200. godine

Odrivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i s trategija kontinuiranog privrednog i socijalnog napretka, bez tete za okoli i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budunosti.Razvoj ne smije ugroavati budunost dolazeih narataja troenjem neobnovljivih izvora i dugoronim devastiranjem i zagaivanjem okolia.

Osnovni je cilj osigurati odrivo koritenje prirodnih izvora na nacionalnoj i meunarodnoj razini.S tako postavljenim ciljem, zatita okolia postaje znatno ira od tradicionalnog gledanja, prema kojem se dominantno bavila zatitom ljudskog zdravlja i ouvanjem cjelovitosti ekolokih sistema. U konceptu odrivog razvoja danas nalaze ishodite svi moderni privredni i drutveni trendovi jer tete okoliu tete sveukupnom drutvu, i obrnuto, djelovanje u zatiti okolia donosi korist u obliku privrednog rasta, zapoljavanja i konkurentnosti.

Globalna privreda mora odgovarati ljudskim potrebama i opravdanim eljama, ali razvoj treba smjestiti u ekoloke granice planeta.

UN-ov Skup o Zemlji, odran 1992. u Rio de Janeiru, koji je do tada okupio najvei broj elnika vlada, usmjerio je svjetsku panju na najkritinija pitanja pred kojima se svi nalazimo i usvojio Agendu 21, globalni plan djelovanja na njihovom rjeavanju. Konferencija je jasno pokazala kako o okoliu, privrednom i drutvenom razvoju vie ne moemo razmiljati kao posebnim kategorijama. Deklaracija iz Rija sadri osnovna naela na kojima drave moraju zasnivati budue odluke i programe, uzimajui u obzir djelovanje drutveno-privrednog razvoja na okoli.

Konferencija UN-a u Johannesburgu o odrivom razvoju, odrana 2002. pokazala je da nije ba puno uinjeno, a i ona sama e biti zapamena kao summit kompromisa, izmeu Europe i SAD-a.

Definicije odrivog razvoja

Razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice bez ugroavanja sposobnosti budu ih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.Odrivi razvoj je proces promjena u kojem su iskori tavanje resursa, smjer ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i institucionalne promjene2 u meusobnom skladu i omoguavaju ispunjavanje potreba i oekivanja sadanjih i buduih narataja.

Brundtland, Svjetska komisija o okoliu i razvoju 1 987. Izvjetaj "Naa zajednika budunost".

Razvoj u okvirima prihvatnog kapaciteta ekosustava Zemlje.

IUCN - Meunarodna unija za ouvanje prirode

Poboljanje kvalitete ivota, ali u okvirima prihva tnog kapaciteta ekosistema.

Claude Martin, WWF

Odravanje ravnotee izmeu ljudske potrebe za poboljanjem kvalitete ivljenja i blagostanja s jedne strane te ouvanja prirodnih izvora i ekosustava, o kojima ovise budue generacije.

The Global Development Research Center

Datumi i deklaracije o odrivom razvoju

Veoma vani datumi bitni za odrivi razvoj su:

1972. - tokholmska konferencija o ovjekovu okoliu1983. Komisija UN za okoli i razvoj (Brundtlandina komisija) 1992. Konferencija UN o okoliu i razvoju u Riju de Janeiru2002. Svjetski summit o odrivom razvoju - Rio + 10 - Johannesburg

Dokumenti koji su doprinijeli odrivom razvoju su :

1987. Brundtlandina komisija1992. Konferencija UN o okoliu i razvoju u Riju de Janeiru Agenda 21, Deklaracija iz Rija, Okvirna konvencija o promjeni klime, Konvencija o biolokoj raznolikosti 2002. Svjetski summit u Johannesburgu

Deklaracija iz Rija o okoliu i razvoju sadri 27 naela koja definiraju prava ljudi na razvoj i obaveze u ouvanju zajednikog okolia te obaveze drava u postizanju odrivog razvoja, uzimajui u obzir cjelovitost i meuovisnost planeta Zemlje.

Ta se naela nadovezuju na ideje tokholmske deklaracije koja je usvojena na Konferenciji Ujedinjenih naroda o ovjekovom okoliu 1972. godine.

Dakle polazi se od potrebe povezivanja privrednog razvoja sa zatitom okolia, kao jedinim putem prema odrivosti i dugotrajnom privrednom razvoju. Takoer govori i o potrebi povezivanja i ravnopravnog partnerstva izmeu razliitih aktera iz svih sektora (javnog, poslovnog i civilnog).

Neka od naela Deklaracije iz Rija su:

-da si ljudi imaju pravo na zdrav ivot,

-dananji razvoj ne smije ugroavati potrebe za razvojem i kvalitetnim okoliem sadanjih i buduih generacija,

-drave imaju pravo iskoritavanja vlastitih prirodnih izvora ukoliko ne izazivaju tete u okoliu izvan svojih granica,

-drave trebaju primjenjivati preventivni pristup zatiti okolia,

-zatita okolia mora postati sastavnim dijelom razvojnih procesa, kako bi se postigao odrivi razvoj,

-treba raditi na smanjivanju i naputanju neodrivih obrazaca proizvodnje i potronje,

-drave e poticati razvoj svijesti o okoliu i sudjelovanje javnosti,

-zagaivai bi naelno trebali snositi trokove zagaenja,

-za ostvarivanje odrivog razvoja potreban je kreativnost, ideali i hrabrost mladih kao i iskustva lokalnog i autohtonog stanovnitva iji bi identitet, kulturu i interes trebalo priznati i podravati,

-mir, razvoj i zatita okolia meuovisni su i nedjeljivi.

Agenda 21 predstavlja zajedniko i odmjereno rjeavanje pitanja okolia i razvoja, jedini nain osiguranja sigurnije i uspjenije budunosti. To je globalni konsenzus i preuzimanje obaveze suraivanja u razvoju i zatiti okolia na najvioj politikoj razini.

Moemo rei da je odrivi razvoj prvenstveno obaveza drava odnosno vlada , koje su nadlene za izradu dravnih strategija, planova i programa. Veoma je vana uloga drugih drutvenih skupina. Za ostvarivanje ciljeva Agende 21 potrebna su znaajna financijska sredstva te pomo zemljama u razvoju. Naalost nisu sve drave u mogunosti finansirati takve vrste projekata i teiti ka tome ali je zato suradnja meu dravama bitna za uinkovito i ravnomjernu raspodjelu privrede koja svima moe pomoi na putu ostvarivanja odrivog razvoja.

Danas je svijet suoen sa sve veim siromatvom, bolestima te poveanjem razlika izmeu bogatih i siromanih, Agenda 21 istie potrebu aktivnosti na suzbijanju siromatva. Smanjenje siromatva treba biti jedan od prioritetnih zadataka Ujedinjenih naroda i zemalja lanica. Nain smanjivanja siromatva ne bi trebao samo zavisiti o humanitarnoj pomoi, ve kroz jaanje sposobnosti zaraivanja za ivot na odrivi nain.

Treba voditi rauna o ouvanju i zatiti prirodnih izvora u siromanim zemljama te da na taj nain ima korist domae stanovnitvo.

Sve veeg broja gradova postaju problem tj. zagaenost zraka, nedostatak iste vode i loih sanitarnih uvjeta.

Agenda 21 govori i o zatiti okolia i upravljanu prirodnim izvorima, ali i o jaanju uloge osnovnih drutvenih skupina ena, djece i mladih, organizacija civilnog drutva, lokalnih vlasti, radnika i sindikata, poslovnog svijeta i industrije kroz drutveno odgovorno poslovanje, znanstvenika te poljoprivrednika. Dakle edukacije, osposobljavanje i podizanja svijesti javnosti je veoma vaan faktor.

U Johannesburgu generalni tajnik UN-a postavio je 5 glavnih taaka :a to su: voda, energija, zdravlje, poljoprivreda i bioloka raznolikost.

Glavni dokument Skupa, postavio je ciljeve i rokove akcija: pristup istoj vodi i zdravstvu, poveanje pristupa suvremenim energetskim servisima, zatitu bioloke raznolikosti, strategiji osiguranja hrane u Africi, te 50 % smanjenje broja ljudi koji ive u siromatvu do 2010.

Vlade su se suglasile o konkretnim obvezama i akcijama koje e smanjiti razlike meu ljudima u svim regijama svijeta rekao je generalni tajnik UN Kofi Annan na zavrnoj konferenciji Skupa.

Ekoloka odgovornost ili odrivost je primarni cilj zelene politike. Odrivo drutvo ima sposobnost trajanja zato to ekoloki nosei kapaciteti planeta nisu iscrpljeni. ele li ljudi preivjeti, tada razvoj mora biti usmjeren osnovnim potrebama. Razvoj mora biti voen naelom budunosti tako da uticaj ekonomskih aktivnosti na prirodne resurse danas ne prijei budue narataje ljudi u zadovoljavanju njihovih potreba i omogui neljudskoj prirodi da napreduje. Tako budunost mijea antropocentrini cilj zatite buduih narataja ljudi sa ekocentrinim ciljem ouvanja blagostanja neljudske prirode.

Slika 2. Odriv razvoj-uz pravilno upravljanje otpadom

Principi odrivog razvoja

Globalno prihvaeni principi odrivog razvoja, definirani su kroz Deklaraciju iz Rija i Agendu 21,Deklaraciju i Plan provedbe iz Johannesburga, kao i na principima Milenijske deklaracije UN

Ti principi su:

Integriranje pitanja okolia u razvojne politike;

Internalizacija trokova vezanih za okoli (tj. prevoenje eksternih trokova degradacije okolia u interne trokove zagaivaa/korisnika) kroz provoenje principa zagaiva/korisnik plaa;

Sudjelovanje svih drutvenih akterau donoenju odluka kroz procese savjetovanja i dijaloga te stvaranje partnerstva;

Pristup informacijama i pravosuu

Generacijska i meugeneracijska jednakost (ukljuujui i rodnu ravnopravnost) i solidarnost;

Princip supsidijarnosti (hijerarhije odnosno meuzavisnosti).

Ovi principi predstavljaju prizmu kroz koju bi trebali biti sagledani postojei problemi i izazovi za odrivi razvoj pojedinih drava, odnosno okvir u ko me su definirani ciljevi, zadaci i mjere za provoenje politika odrivog razvoja.

Dakle moemo rei da odrivi razvoj podrazumijeva:

Uravnoteen i pravian privredni razvoj koji se moe odrati u duem vremenskom razdoblju;

Smanjenje siromatva, kroz osnaivanje siromanih i osiguranje njihovog boljeg pristupa neophodnim uslugama i sredstvima;

Sudjelovanje svih zainteresiranih strana u procese odluivanja (nacionalne i lokalne vlasti, organizacije civilnog drutva, poslovni sektor, profesionalne organizacije, sindikati), uz promoviranje dijaloga i postizanje povjerenja kako bi se razvio drutveni kapital;

Paljivo upravljanje i ouvanje (u najveoj moguoj mjeri) neobnovljivih resursa;

Racionalna/odriva upotreba energije i prirodnih i zvora (vode, zemljita, uma, itd.);

Smanjivanje otpada, uinkovito sprijeavanje i kontrola zagaenja te smanjivanje na najveu moguu mjeru ekolokih rizika;

Unaprijeenje sustava obrazovanja i zdravstva i poboljanja u pogledu ravnopravnosti spolova;

Zatitu kulturnih identiteta, tradicijelokalne i globalne razine; i

Pristup uslugama i financijskim resursima koji su neophodni za zadovoljavanje osnovnih potreba.

Vlast i odrivi razvoj

Dobra vlast predstavlja sustav koji se temelji na demokraciji, slobodi, povjerenju, uinkovitosti i pravednom institucionalnom ureenju, donoenju odluka temeljenim na podacima i znanstvenim dostignuima, koordinaciji i partnerstvu, vjerodostojnim pravima graana, odgovarajuem sudjelovanju civilnog drutva, transparentnosti postupaka donoenja odluka, pristupu pravosuu i provoenju zakonodavstva u podruju zatite okolia.

Odrivi razvoj zahtijeva zajedniki jezik svih sektora u vladi, kao osnove za integrirano odluivanje i postizanje konsenzusa.

Tri preduvjeta:

-strateko promiljane i planiranje u cilju djelotvornog integriranja razliitih sektorskih politika,

-postavljanje konkretnih, realistinih i mjerljivih ciljeva u srednjeronim i dugoronim planovima

-uspostava partnerskih odnosa.

Vlada ima posebnu ulogu u postizanju konsenzusa i osiguravanju osnova za integrirano odluivanje. Meutim, partnerstvo s civilnim drutvom, ukljuujui glavne skupine, akademske i vjerske zajednice, vaan su dio osiguravanja transparentnosti i odgovornost vlasti te za podizanje svijesti o odrivim obrascima potronje.

Partnerstvo s poslovnim sektorom je takoer vano, u cilju odrivog upravljanja prirodnim izvorima, osiguravanju novih radnih mjesta i promoviranju odrivog razvoja.

Vlada mora osigurati odgovarajui okvir za promicanje partnerstava meu razliitim sektorima u drutvu.

Brojni problemi vezani za ekonomski razvoj, kvalitetu ivljenja te one iivanje okolia, ali i njihova rjeenja, imaju korjene u lokalnim djelatnostima, tako da lokalne vlasti moraju odigrati kljunu ulogu u ostvarivanju odrivog razvoja.

To je razina vlasti najblia ljudima, pa ima bitnu ulogu u obrazovanju i ukljuivanju u odrivi razvoj. Poeljno je da se u lokalnim zajednicama donose lokalne Agende 21. Naalost, u Bosni i Hercegovini gotovo da i nemamo takvih primjera, iako bi proces izrade takvog dokumenta pridonio okupljanju svih raspoloivih resursa u zajednici, bilo da dolaze iz javnog, poslovnog ili civilnog sektora. Na taj nain bi se lake prikupile sve relevantne informacije, ire sagledali problemi i potrebe te postigla suglasnost o strategiji odrivog razvoja na lokalnoj razini.

Organizacije civilnog drutva imaju vanu ulogu u oblikovanju i primjeni sudionike demokracije. Te su organizacije neovisne o vladi i politici, a veliki broj raspolae razliitim strunim znanjima potrebnim za osmiljavanje i provedbu drutvenog odgovornog i za okoli prihvatljivog razvoja.

I u Bosni i Hercegovini postoji cijeli niz organizacija civilnog drutva koje, esto u partnerstvu s lokalnim vlastima, provode vrijedne projekte pruanja socijalnih usluga razliitim drutvenim skupinama koje su u nepovoljnom poloaju. Vanu ulogu imaju u neformalnom obrazovanju te podizanju svijesti javnosti o potrebi ouvanja okolia.

Jedna od vanih uloga tih organizacija je i lobiranje i provoenje kampanja za poboljanje stanja u odreenim podrujima, ali i aktivnosti praenja provoenja propisa.

Stoga se sve vie promovira i ostvaruje partnerstvo izmeu lokalnih vlasti i javnih ustanova s organizacijama civilnog drutva, kako bi se pokrenuo razvoj, rijeili lokalni problemi i zadovoljile potrebe graana.

U Europi i irom svijeta raste broj kompanija koje promoviraju svoju strategiju drutvene odgovornosti, kao odgovor na razliite ekonomske i drutvene pritiske te one koje se tiu zatite okolia. Te kompanije ele poslati poruku razliitim dionicima, s kojima imaju doticaj: zaposlenici, dioniari, investitori, potroai, javni sektor te organizacije civilnog drutva. Na taj nain kompanije investiraju u svoju budunost. Pri tome smatraju da njihov dobrovoljni angaman i opredjeljenost mogu pomoi u poveanju dobiti.Izraavajui socijalnu odgovornost i dobrovoljnost kroz opredjeljenost koja prelazi propisane zakonske zahtjeve (koje ionako moraju potivati), kompanije nastoje poveati standarde drutvenog razvoja, zatite okolia te potivanja ljudskih prava. Takoer na taj nain tee dobrom i transparentnom upravljanju, promovirajui interese razliitih aktera na putu prema postizanju kvalitete i odrivosti. Na taj nain se ostvaruju nova partnerstva i proiruje postojea suradnja unutar kompanija u pogledu socijalnog dijaloga, stjecanja vjetina, jednakih mogunosti, predvianja i upravljanja promjenama. Tako jaa ekonomska i drutvena kohezija na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Na globalnoj razini, na taj se nain doprinosi zatiti okolia i potivanju osnovnih ljudskih prava.

Situacija s odrivim razvojem i zatitom okolia u BiH

Analiza problema sa zatitom okolia u BiH ukazuje na tipian primjer zemlje u tranziciji sa slijedeim karakteristinim pokazateljima po pojedinim podrujima u zatiti okolia:

a)problematika otpadnih voda je nedovoljno rjeena jer veina urbanih cjelina nema vlastite ureaje za obradu otpadnih voda, a industrije neadekvatne predobrade; b)nepostojanje dovoljnog broja ureaja za obradu otpadnih voda ima za direktnu posljedicu neadekvatno rjeen problem zbrinjavanja muljeva nastalih tokom obrade otpadnih voda; c)Nemamo izgraen dovoljan broj ureenih komunalnih odlagalita smea, a da o nekim softiciranim rjeenjima i ne govorimo; d)pravu situaciju sa zatitom vazduha ni ne poznajemo jer nismo opremljeni adekvatnim monitoring sistemima. Meutim, poznavajui kvalitet energenata koje troimo odnosno stanje voznog parka, moemo pretpostaviti postojanje nezadovoljavajue situacije;

e)velika svjetska tema u zatiti okolia, a to je saniranje oneienja podzemlja i podzemnih voda u domaim je okvirima jo vrlo nepoznat pojam. Podaci o veliinama oneienja su oskudna, a znanje o moguim tehnologijama saniranja gotovo potpuna nepoznanica.

Poznavajui kretanja na podruju razvoja tehnologija koje su u funkciji zatite okolia u svijetu moemo uoiti situaciju kako se nova tehnoloka rjeenja pred kojima je budunost vie ne primjenjuju u zemljama tipa Njemake ili Francuske, ve u zemljama u ekspanziji kao npr.u J.Aziji. Razvijene zemlje Evrope imaju ve niz godina instalirana rjeenja koja su mada tehnoloki korektna, ve poinju osjeati zub vremena.

Zakljuak

Danas se veoma malo govori o ekolokoj svjesti, etici u ekologoji, ekolokoj filozofiji. Ljudi su svjesni dananjih problema po pitanju ivotne sredine, i gdje nas ovo sadanje, neodgovorno, neetino ponaanje vodi. Nairoko se govori o odrivom razvoju, ali se u tom pravcu veoma sporo napreduje.

Odrivi razvoj treba se promovirati kroz formalno, neformalno i informalno uenje, a edukatori moraju imati kompetencije za ukljuivanje tema odrivog razvoja u proces uenja. Pri tome je vano voditi ra una o osiguranju kanala za pravodoban pristup relevantnim informacijama. Pored ekonomskih i zakonskih instrumenata, obrazovanje i informiranje su vani instrumenti u nacionalnim strategijama za postizanje odrivosti.

Dosadanji nain donoenja odluka i planiranja razvoja, koji se odvija odvojeno po sektorima pridonosi razdvajanju gospodarskih, drutvenih i ekolokih imbenika. Na taj se nain pridonosi nerazumijevanju veza izmeu okolia, drutvenog i gospodarskog razvoja te se pri odluivanju ne odabiru razvojni putevi koji su gospodarski uinkoviti, drutveno pravedni te prihvatljivi po okoli.

Pri razmiljanju o razvoju jedne zemlje treba sustavno i integrirano razmatrati utjecaje gospodarskih, drutvenih, fiskalnih, energetskih, poljoprivrednih, prijevoznih, trgovinskih i drugih programa i aktivnosti. U raspravi i odluivanju o smjeru i nainu razvoja potrebno je ukljuivati i uvaavati razli te drutvene skupine nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, industriju, znanost, relevantne organizacije civilnog drutva te iru javnost.

Drave bi trebale donijeti strategije odrivog razvoja kako bi integrirale drutvene programe s programima zatite okolia i privrednog razvoja u svim ministarstvima i na svim nivoima. Naalost, odrivi razvoj se esto poistovjeuje sa segmentom zatite okolia, emu pridonosi i injenica da su za odrivi razvoj najee zaduena ministarstva zatite okolia.Globalizacija, tehnike inovacije, starenje stanovnitva su neki od faktora koji utjeu na stanje ekonomije i drutvenog okruenja. Prilagoavanje takvoj realnosti je jedan od glavnih izazova pred dravama.

U klimi ekonomskih i socijalnih promjena inzistiranje na tim vrijednostima ne primaju svi kao pozitivno nastojanje, naime se javlja strah da ta socijalna dimenzija predstavlja prepreku daljnjem prosperitetu. Iako ne treba ignorirati te glasove, prevladava miljenje da se kombiniranjem ekonomskog i socijalnog pristupa pomae boljem prilagoavanju i konkurentnosti i postizanju boljih prilika za sve. Jo uvijek se, sreom, vidi vrijednost u drutvenoj solidarnosti. Ouvanje vrijednosti i socijalna politika bitni su dio postizanja kontinuiranog razvoja i poboljanja kvalitete ivljenja.

Literatura

1. ukanovi, M. (1996) ivotna sredina i odrivi razvoj, Beograd, Elit.2. Dubravka Baun, Mirjana Matei, Mislav Ante Omazi, (2002) Leksikon odrivog razvoja, Zagreb3. Nedovi, B., Ekologija ivotne radne sredine, Banja Luka, Univerzitet za poslovne studije, 2008.4. http://bib.irb.hr/datoteka/576961.odgovornost_inenjera_za_odrivi_razvitak.PDF