Upravljanje finansijskim rizicima

Upravljanje finansijskim rizicima

SEMINARSKI RAD Upravljanje finansijskim rizicimaSadraj

31.Uvod

42.Postupak upravljanja rizikom

63.METODE UPRAVLJANJA FINANCIJSKIM RIZICIMA

94.Pojam i vrste financijskih rizika

94.1Vrste finansijskih rizika

124.1.1. Trini rizik

144.1.2. Rizik kamatne stope

154.1.3. Valutni rizik

164.1.4. Kreditni rizik

184.1.5. Rizik likvidnosti

184.1.6. Vanbilansni rizik

194.1.7. Rizik zemlje

205.Zakljuak

216.Literatura

1. UvodPoslovanje u suvremenom okruenju svako poduzee izlae financijskim rizicima. Nestalnost trinih cijena, naroito cijena sirovina, kamatnih stopa, deviznih teajeva, kao i rizik naplate i slino, ne samo da utjeu na uspjenost poslovanja poduzea i ostvarivanje maksimalnih koristi za vlasnike, ve u velikoj mjeri odreuju opstanak poduzea u globalnom okruenju. S toga, financijski rizici proizlaze iz financijskih transakcija. Nekada se smatralo da su rizici poslovanja iskljuivo vezani za financijske kategorije. Meutim, zbog razvoja i svekolike kompleksnosti svih dijelova poslovanja, globalizacije i niza unutarnjih i vanjskih faktora, rizici i upravljanje rizicima pitanje je koje se dotie svih aspekata - koji neposredno ili posredno mogu imati negativan utjecaj na poslovanje. Upravljanje rizikom (engl. risk management) ili menedment rizika, proces aktivnosti i pristup menedmenta usmjeren na ouvanje imovine i dohodovne moi poduzea i spreavanje rizika gubitka, posebice sluajnih i nepredvienih.

Rizik se moe smanjiti tako da se poduzmu preventivne akcije i poveaju mjere opreza, da se izdvoje fondovi za plaanje gubitaka ili da se rizik prebaci na nekog drugog kao to su osiguravajua drutva. Instrument je anticipativnog kriznog menedmenta (anticipativno upravljanje krizom), kojim se tei poveanju sigurnosti. Uobiajeno se taj cilj ostvaruje pomou analize rizika (identifikacija i vrednovanje rizika), mjera za poveanje sigurnosti (smanjenje i izbjegavanje rizika, svladavanje rizika i ulaenje u rizik), nadzora nad rizicima (izgradnja informacijskog sustava prilagoenog rizicima).Analizom rizika spoznaju se i vrednuju rizici za ciljeve i aktivnosti poduzea. Uobiajeno se razlikuju materijalni i nematerijalni rizici: materijalni se odnose na opasnost od gubitaka, a nematerijalni na neizvjesnost hoe li zbog nekog dogaaja nastupiti dobici ili gubici. Nakon to se odreeni ciljevi i aktivnost prepoznaju kao rizini, slijedi definiranje uestalosti i visine tete ovih rizika. Mjerama poveanja sigurnosti ovladava se opisanim rizicima ili se oni umanjuju. Nadzor nad rizicima trajna je aktivnost stoga to se oni u vremenu mijenjaju, nastaju i nestaju, a promjenjiva je i njihova uestalost te visina tete. Djelotvorno upravljanje njima trajan je proces koji pretpostavlja prilagoen obuhvat i obraduinformacijate jasno utvrene kompetencije s obzirom na upravljanje rizicima. Takvo upravljanje rizicima pretpostavlja i trajno obrazovanje kako bi se novim znanjima moglo ii u susret novim rizicima.2. Postupak upravljanja rizikom

On obuhvata slijedee faze: identifikovanje ciljeva identifikacija rizika procjena rizika razmatranje alternative i odabiranje instrumenata za upravljanje rizikom primjena odluke procjena i ponovno ispitivanje2Prvi korak u upravljanju rizicima je identifikovanje ciljeva. Osnovni cilj upravljanja rizikom jeste da se sauva efikasnost poslovanja,a to se prvenstveno odnosi na efikasno ispunjenje obaveza i izbegavanje velikih finansijskih gubitaka koji bi osiguraa mogli dovesti do bankrotstva. Humanitarni cilj je zatita zaposlenih od povreda I nesrea. Ciljevi se mogu podeliti na ciljeve pre gubitka koji se odnose na opstanak,stabilnost I kontinuitet rasta I razvoja,poslovanja I zarada,I ciljeve nakon gubitka koji su vezani za ekonomiju poslovanja, reavanje iznenadnih i spoljno stvorenih obaveza, drutvena i socijalna odgovornost.Bitno je da preduzetnik identifikuje rizike .Neki rizici se odmah uoavaju dok je za neke potrebno obaviti odreena istraivanja. Stalna i detaljna analiza finansijskih izvjetaja ,statistiki podaci,upitnici. Da bi se identifikacija rizika uspjeno ostvarila,neophodno je da preduzetnik ,odnosno menader uvijek posjeduje dobru informaciju o karakteru,uzrocima i oblicima ispoljavanja rizika,kao i o nainima za njihovo izbegavanje ili eliminisanje.

Procjena rizika i procjena finansijskih rezultata su tijesno povezani. Generalno posmatrano,to je vei rizik,vei su finansijski prinosi. Zbog toga se profit cesto definie kao nagrada preduzetniku za preuzeti rizik. Preduzetnik treba da utvrdi okolnosti koje potencijalno mogu da upropaste posao,ime se izbegavaju kardinalni propusti.

Znai, preduzetnik treba temeljno da analizira stepen izloenosti gubicima.Poslije identifikovanja i procjene rizika potrebno je adekvatno pristupiti upravljanju tim rizikom. Upravljanje rizikom smanjuje mogunost gubitaka i trokove zatite ime se postie optimum u ukupnim trokovima.2http://www.apeiron-uni.euPoznata su dva osnovna pristupa za upravljanje rizikom i to su:-kontrola rizika i-finansiranje rizikaKontrola rizika se ogleda u minimiziranju rizika kome su preduzetnik i preduzee izloeni.Finansiranje rizika se odnosi na usklaivanje raspoloivih sredstava za pokrie gubitaka koji proizilaze iz rizika koji preostaju posle primjene tehnike kontrole rizika .Postoje etiri osnovne tehnike kontrole i finansiranja rizika. Tehnike kontrole su smanjivanje i izbegavanje rizika,dok su tehnike finansiranja rizika prihvatanje Iitransfer rizika.

Pojednostavljeno posmatrano,upravljanje rizikom obuhvata dve faze upravljakih aktivnosti:-identifikaciju i analizu rizika, koji mogu da prouzrokuju tetu ili gubitak-izbor i primjenu najboljeg naina za eliminisanje svakog od ispoljenih rizika

Primjena odluke- potrebno je odabrati neku od prethodno navedenih tehnika. Tehnika zadravanja rizika moe se sprovesti sa ili bez fondova tj. sredstava,sa ili bez rezervi. Tehnika spreavanja gubitka zahtjeva odgovarajui plan zatite od gubitka. Tehnika prenosa rizika preko osiguranja zahtjeva odgovarajui izbor osiguravaa, odreivanje nivoa i vrste osiguranja.Procjena i ponovno ispitivanje -posljednja i bitna faza upravljanja rizikom. Rizici se stalno ponavljaju,nestaju,stvaraju se novi. Neke tehnike prethodno uspjeno primenjivane ne moraju u nekim drugim okolnostima biti efikasne. Greke se dogaaju i zbog toga je potrebno sprovesti ponovo ispitivanje kako bi bili sigurni u odluke. Ovo mora biti kontinuiran postupak,stalno prisutan u preduzeu.Tri kljuna faktora rizika:

Rizini dogaaj pojava, aktivnost ili dogaaj koji mogu da donesu tetan uticaj i nepovoljne i neeljene posledice Verovatnoa rizika verovatnoa pojavljivanja rizinog dogaaja Veliina uloga predstavlja veliinu gubitka koji moe da nastane u trenutku ostvarenja rizikaKoristi od uspjene implementacije procesa upravljanja rizicima su sljedee: bolje odluivanje

poveanje uinkovitosti

bolje predvianje i optimiziranje raspoloivih sredstava

jaanje povjerenja u upravljaki sustav

razvoj pozitivne organizacijske kulture.

3. METODE UPRAVLJANJA FINANCIJSKIM RIZICIMA

Cilj upravljanja poduzeem je donoenje poslovnih odluka koje e maksimizirati uspjenost poslovanja i donijeti uveano bogatstvo vlasnicima dioniarskog kapitala poduzea. Poslovno odluivanje u dananjem visoko turbulentnom okruenju dogaa se u uvjetima neizvjesnosti i rizika. Uslijed promjena u gospodarstvu i financijama pojavljuju se raznovrsni rizici na koje u nekim sluajevima management ne moe utjecati jer su globalni, ali takoer i veliki broj rizika koji utjeu na uinkovitost i budunost poslovanja poduzea i koje je mogue kontrolirati i upravljati njima na zadovoljstvo vlasnika poduzea, managementa, zaposlenika i ostalih zainteresiranih strana. Rizik predstavlja mogunost nastupa situacije koja se moe negativno odraziti na poslovanje, to moe dovesti do poremeaja u ostvarivanju ciljeva poduzea. Management je odgovoran i zaduen za uoavanje i identificiranje rizika, utvrivanje njegovog potencijalnog utjecaja na poslovanje poduzea u budunosti i za uinkovito upravljanje. Razliite oblike rizika s kojima se poduzee susree u svom poslovanju management moe umanjivati, izbjegavati i prevaljivati da bi poveao sigurnost svog poslovanja, ali takoer i prihvatiti vei rizik i na taj nain ostvariti veu dobit za svoje dioniare. U razvijenim financijskim i gospodarskim sustavima managementu je na raspolaganju skup razliitih financijskih instrumenata koji se implementiraju kroz razliite tehnike i metode upravljanja rizicima.

Vrste rizika kojima je pojedino poduzee izloeno ovisi o nizu imbenika kao to su vrsta poslovanja kojim se poduzee bavi, nainu obavljanja djelatnosti, mikro i makro okruenju i slino. Bitan imbenik sa stajalita odgovornosti za rizike i mogunosti poduzimanja akcija upravljanja rizicima je i veliina poduzea gdje im se, u situacijama kad su poduzea financijski stabilnija i vea, prua iri spektar moguih pravaca djelovanja. ire poimanje financijskih rizika podrazumijeva primjerice rizik izvlaenja novca iz poduzea, rizik nepovoljnog meukompanijskog kreditiranja, rizik refinanciranja, rizik promjene cijena (trini rizik) i slino. Financijski rizici u uem smislu su rizik likvidnosti, valutni rizik i kamatni rizik.

Upravljanje rizicima danas je neophodan dio poslovnih procesa i sastavni je dio cjelokupnog poslovanja. Proces upravljanja rizicima u poduzeu u funkciji je poveanja vrijednosti poduzea. Sastoji se od tono definiranih koraka koji ako se primjenjuju pravilnim redoslijedom pruaju bolju potporu donoenju odluka doprinosei boljem uvidu u rizike i njihove potencijalne posljedice. Upravljanje rizicima bavi se identificiranjem prilika i mogunosti poduzea, izbjegavanjem prijetnji koje dolaze iz okoline poduzea i koje se mogu negativno odraziti na financijski poloaj poduzea. . U razvoju izvedenih vrijednosnih papira znaajnu ulogu imali su imbenici kao to su promjenjivost cijena roba i usluga, kamatnih stopa i deviznih teajeva, inflacija, ogranienja kamatnih stopa, tehnoloki napredak i slino. Trita izvedenih vrijednosnih papira omoguuju investitorima da uz odreenu cijenu (premiju) izbjegnu rizik na nain da ga transferiraju na osobu koja ga je voljna snositi. Banke i ostale financijske institucije profesionalni su preuzimatelji rizika i imaju veliko znaenje na tritu financijskih izvedenica.

Danas je nemogue zamisliti razvijeno gospodarstvo bez vrijednosnih papira, novca, deviza i sve vanijih i znaajnijih financijskih izvedenica. Znaajnija upotreba izvedenih financijskih instrumenata u funkciji premoivanja razliitih financijskih rizika poduzea zapoela je 70-tih godina. Kako svaki gospodarski subjekt eli smanjiti neizvjesnost svoga poslovanja i ostvariti to je mogue vei dobitak, uporaba izvedenica u praksi sve vie raste: razvijaju se novi izvedeni financijski instrumenti i novi naini koritenja starih izvedenica.

3Tabela izvor: Miroslav Drljaa, Modeli upravljanja potpunom kvalitetom u funkciji poveanja poslovne izvrsnosti4. Pojam i vrste financijskih rizika

Financijski rizici rizici poduzea koji proizlaze iz kolebanja cijena izravno ili neizravno utjeu na vrijednost poduzea. 3 Bez obzira na to je li rije o multinacionalnim kompanijama i njihovoj izloenosti promjenama deviznog teaja, o prijevoznim poduzeima i cijenama goriva ili o visokozaduenim tvrtkama i njihovoj izloenosti promjenama kamatnih stopa, nain i stupanj upravljanja tim rizicima esto su kljuni za uspjeh ili neuspjeh poslovanja.Zato se moe zakljuiti da je upravljanje rizicima jedna od najvanijih funkcija poduzea koja pridonosi ostvarivanju njegova glavnog cilja maksimalnom poveanju bogatstva dioniara. Dva su naina upravljanja financijskim rizicima. Prvi podrazumijeva primjenu strategije diversifikacije portfelja poduzea kojima upravlja tvrtka, a drugi se sastoji od bavljenja tvrtke financijskim transakcijama. Umjesto diversifikacije, koja je neko bila popularna strategija upravljanja rizicima, tvrtke koje su zabrinute zbog nestalnosti svojih zarada okrenule su se financijskim tritima. Razlog tome je injenica da su financijska trita razvila izravnije metode upravljanja rizicima koje nadilaze potrebu za izravnim investiranjem u poslove koji su manje volatilni. Posao upravljanja financijskim rizicima olakava sve vea raspoloivost razliitih izvedenih instrumenata za prijenos financijskih rizika cijena na druge stranke.4.1 Vrste finansijskih rizika

Brojne su podjele i vrste rizika. Temeljnom podjelom rizik poslovanja se moe podijeliti na unutarnji i vanjski. Unutarnji se dijele na: strategijske, rizike upravljanja, operativne i financijske. Vanjski se dalje mogu podijeliti na, trine, politike i drutvene i elementarnih nepogoda. Dalje, rizik se moe podijeliti na realni i oportunitetni. Realni rizikposlovanja relativno se lako uoava i prepoznaje kao realan ili stvarni gubitak. Rezultat je loiji od oekivanog, tj. gubitak bi bio manji da se zadralo postojee stanje.4http://bib.irb.hr

5Izvor: Marko Beker, Sustav upravljanja organizacijom,2009g.Rizici s kojima se suoavaju financijske institucije, obuhvaeni su u sljedeim skupinama:

1. Kreditni rizik rizik da obeani novani tokovi od kredita i vrijednosnih papira financijske institucije nee biti u potpunosti plaeni (kreditni rizik specifian za tvrtku rizik od neplaanja za tvrtku pozajmljivanja povezan sa specifinim tipom projektnog rizika te tvrtke i sustavni kreditni rizik)2. Rizik likvidnosti rizik naglih promjena na strani pasive koje mogu od financijske institucije zahtijevati likvidaciju aktive u kratkom razdoblju po niskoj cijene3. Rizik promjene kamatne stope rizik financijske institucije u sluaju kamatne neusklaenosti aktive i pasive4. Trini rizik - rizik koji nastaje kod trgovanja zbog promjena u kamatnim stopama,teajevima i ostalim cijenama5. Izvanbilanni rizik rizik financijske institucije kao rezultat njezinih aktivnosti povezanih s nepredvidivom aktivom i pasivom6. Valutni rizik rizik da de promjene teaja utjecati na vrijednost aktive i pasive financijske institucije denominirane u stranim valutama7. Rizik drave rizik neizvrenja plaanja stranih pozajmljivanja zbog uplitanja strane vlade ili drugih politikih entiteta8. Tehnoloki rizik rizik da tehnoloka ulaganja nee stvoriti oekivane utede9. Operativni rizik rizik da postojea tehnologija i sustavi podrke nee dobro funkcionirati, da moe doi do problema koji e utjecati na aktivnosti financijske institucije, i/ili rizik od pojave vanjskih sila (poplava, uragana...)10. Rizik nesolventnosti rizik da financijska institucija nee imati dovoljno kapitala za pokrivanje iznenadnog smanjenja vrijednosti svoje aktive u odnosu na pasivu.

4.1.1. Trini rizikTrini rizik je rizik koji nastaje kod trgovanja aktivom i pasivom zbog promjena kamatnim stopama, teajevima i ostalim cijenama aktive.7 Trini rizik je usko povezan sa rizikom promjene kamatne stope i valutnim rizikom, tako da poveanje ili smannjenje tih rizika utjee na cjelokupni rizik financijske institucije

6 Izvor: www.financetrainer.com ( slika )7 Financijska trita i institucije, Anthony S. i M. Millon Cornett, Masmedia, Zagreb, 2006.g., str 527Kod trinog rizika razlikujemo dvije vrste portfolia: investicijski koji sadri aktivu i pasivu koja je relativno ne likvidna i dri se na due razdoblje i

trgovaki- koji se sastoji od aktive i pasive koji se mogu brzo prodati na organiziranim financijskim tritima

Ova dva portfolia treba razlikovati na temelju vremena dranja i likvidnosti.Primjer: Jaanje vicarskog franka izazvalo je rast kredita u BiH i do 30%Krediti koji su nai graani uzimali, a koji se veu za vicarski franak, postali su prava nona mora s obzirom da 'vicarac' i dalje raste, s njim i kamate koje veina bh. graana ne moe vraatiDramatian rast vicarca posljednjih mjeseci, ak vie od 20 posto, bukvalno je zavio u crno hiljade Bosanaca i Hercegovaca koji su svoje kredite vezali uz tu valutu. Pogotovo se to odnosi na korisnike stambenih kredita vezanih uz franak, tavie, pojedini graani bankama duguju vie nego na poetku otplate.

Hiljade naih zemljaka ale se da im rate kredita vrtoglavo rastu i do nekoliko stotina maraka! Tako je u pojedinim sluajevima rata stambenog kredita sa 450 KM porasla na 600, dok je glavnica kredita vea za nevjerovatnih 7.000 KM.

Prema podacima Centralne banke BiH, u posljednjih godinu dana franak je u odnosu na konvertibilnu marku ojaao 32,9 posto ih za 46 feninga, a u usporedbi s teajem na kraju 2010. za 19,4 posto ili 30 feninga. Graani su se odluivali na ovaj korak jer su bile povoljnije kamatne stope nego kod kredita u eurima, ali zbog rasta franka, koji se po vrijednosti gotovo izjednaio i s eurom, rate dunicima su se udvostruile.

Dio naih ekonomskih strunjaka stoga smatra da valutnu klauzulu treba ukinuti, jer se u BiH zarauje u konvertibilnim markama, pa se i krediti moraju odobravati u domaoj valuti. 88Izvori: http://www.hercegovina.info ,http://www.vidiportal.ba ,http://www.oslobodjenje.ba4.1.2. Rizik kamatne stope

... predstavlja osjetljivost kapitala i prihoda banke na promjene u kamatnim stopama. Kamatna stopa bilo kojeg odreenog kredita ili vrijednosnice je odreena finansijskim tritem gdje se banke prilikom odobravanja kredita nalazi na strani ponude, a na strani tranje se pojavljuju kada nude usluge depozita javnosti ili kada izdaju nedepozitne zadunice kojim pribavljaju sredstva za plasmane i razliita ulaganja.Kada se trine kamatne stope kreu, bankari su suoeni sa dvjema osnovnim vrstama rizika kamatne stope: rizikom cijena i reinvesticijskim rizikom. Primjer:

Nakon to se u 2009. smanjenje referentnih kamatnih stopa u svijetu odrazilo i na postepeno smanjenje domaih dugoronih aktivnih kamatnih stopa, trend je nastavljen i u 2010. jer su banke svjesne neophodnosti jaanja kreditne aktivnosti kako bi se obezbijedio rast profita kroz rast kamatnih prihoda. Neke banke su se odluile i na plasiranje kredita po izuzetno povoljnim,akcijskim kamatnim stopama, stimuliui domainstva na zaduivanje. 99 Izvor:http://www.cbbh.ba4.1.3. Valutni rizik

Predstavlja rizik koji znai da promjene deviznih teajeva mogu znaajnije utjecati na vrijednost aktive i pasive financijske institucije denominirane u stranim valutama, odnosno rizik nepovoljnog kretanja deviznog teaja kojem su izloeni gospodarski subjekti, banke i ostale financijske institucije u svakodnevnom poslovanju, posebiceu vanjskotrgovinskim transakcijama s obzirom na obveze i potraivanja u stranojvaluti. Izloenost valutnom riziku postoji uvijek kada se obveze i potraivanja nekog gospodarskog subjekta u stranoj valuti ne poklapaju po iznosu i dospijeu.Valutni rizik je rizik mogunosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke uslijed promjene deviznog kursa. Osnove determinantne koje utjeu na nivo rizika deviznih kurseva moemo podjeliti na tri osnovne grupe: transakcijskog rizika ekonomskog ili poslovnog rizika rizika revalorizacije ili rizika konverzije

Primjer:10 Izvor:http://www.cbbh.ba

Trend deprecijacije kursa amerikog dolara prema euru iz prethodne godine se nastavio i trajao je sve do polovine treeg kvartala 2008, a pad privredne aktivnosti i ulazak najrazvijenijih zemalja EU u recesiju doveo do ubrzanog pada vrijednosti eura u odnosu na dolar.Cijena sirove nafte, koja je u junu 2008. dostigla iznos od 147 USD po barelu, do kraja godine sniena na nivo od oko 40 USD za barel 104.1.4. Kreditni rizikKreditni rizik se najjednostavnije moe definirati kao mogunost da zajmoprimac ili druga ugovorna strana banke nee ispuniti svoje obveze u skladu s ugovorenim uvjetima Kreditni rizik je rizik od nepotpunog plaanja obeanih novanih tokova od kredita i vrijednosnih papira finansijske institucijeCilj upravljanja kreditnim rizikom je maksimalizacija stope povrata banke usklaene za rizik odravanjem izloenosti kreditnom riziku unutar prihvatljivih parametara. Primjer:

Najvei broj kredita koji su reklasifikovani u NPL u jednom kvartalu dostignut je poetkom 2010.

Od tada broj novih kredita koji su reklasifikovani u kategorije C, D ili E i dalje raste, samo smanjenim intenzitetom.

Prema podacima CRK, u 2010. 32.569 kredita domainstvima je reklasifikovano u NPL. 11Osnovni elementi upravljanja kreditnim rizikom su sljedei: identifikacija izloenosti kreditnom riziku

procjena kreditnog rizika

kontrola kreditnog rizika

finansiranje kreditnog rizika

administracija upravljanja kreditnim rizikom

Glavne determinante kreditnog rizika:- karakteristike finasijskog trita

- karakteristike finansijiskih operacija

- karakteristike poslovanja komitenata

- karakteristike konkretnog finasijskog aramana

11 Izvor:http://www.cbbh.ba 4.1.5. Rizik likvidnostiOn se javlja kad vlasnici financijskih institucija kao to su depozitari ili nositelji polica osiguranja trae gotovinu odmah za financiranje potraivanja koja imaju kod financijskih institucija.

Osnovne determinante rizika likvidnosti su :

duina vremenskog perioda

stabilnost sekudarnog trita aktive

obim transakcija

Likvidacija neke aktive po nioj cijeni ili ispod trinoj moe ugroziti profitabilnost i solventnost financijske institucije. Dobri primjeri takve nelikvidne aktive su bankovni krediti u malim tvrtkama. Likvidnost na kraju dovesti i do steaja.

4.1.6. Vanbilansni rizikPredstavlja rizik financijske institucije kao rezultat njezinih aktivnosti povezanih sa nepredviljivom aktivom i pasivom. Izvanbilane aktivnosti utjeu na budui izgled bilance financijskih institucija s obzirom da obuhvaa stvaranje potencijalne aktive i pasive koja daje mogunost njihovog potencijalnoh budueg uvrtenja u bilancu.Dobar primjer izvanbilanne aktivnosti je izdavanje standby kreditnog pisma od strane osiguravajuih tvrtki i banka radi osiguranja izdavanja municipalnih obveznica.Naknada zaraena na izdavanju garancija kreditnim pismom javlja se na raunu dobiti ili gubitka .4.1.7. Rizik zemljeRizik da e isplate stranih posuivaa biti prekinute zbog uplitanja strane vlade. Osnovne determinante koje izazivaju i utiu na nivo rizika zemlje su : politike i ekonomske

Osnovni oblici ispoljavanja rizika zemlje su :

rizik ne plaanja

rizik transfera

rizik garancija

5. Zakljuak

Upravljanje rizikom i procjena obima prihvatljivog rizika je kontinuirani proces i konstitutivni element poslovne strategije banke. Obavljajui poslovnu funkciju banka je izloena riziku likvidnosti, deviznom, kamatnom , trinom i kreditnom riziku. Na temelju ovih rezultata moe se zakljuiti da koritenje instrumenata zatite od financijskih rizika pridonosi uspjenosti poduzea. Jedino sustavno kontinuirano informiranje i proaktivno praenje financijske pozicije samog poduzea vezano za njegovu izloenost ukupnosti rizika moe osigurati opstanak, zadravanje pozicije, odnosno napredak poduzea u turbulentnim vremenima domaih pretvorbi, globalizacije trita te stoga i neminovnosti poniranja u pravila igre konkurencije internacionalnih razmjera.

Svrha je upravljanja rizicima poveanje transparentnosti rizika radi olakanja procesa upravljanja i odluivanja. Upravljanje rizicima omoguuje jasniji pogled u budunost i potencijalne ishode, otvara nove vidike menedmentu te procjenjuje ciljeve i strategije menedmenta s obzirom na rizike. Upravljanje rizicima vano je za cjelinu poduzea, stvara strategijsku prednost pred konkurencijom. Ono ne nadomjeta proces poslovnog upravljanja, ve ga ini transparentnijim i efikasnijim. Kako rizik izraava varijabilnost oekivanog budueg povrata na ulaganja kapitala, u njegovu utvrivanju mogu se primijeniti statistike tehnike vjerojatnosti kao potpora odluivanju.

6. Literatura

1. Anthony S. i M. Millon Cornett, Financijska trita i institucije, Masmedia, Zagreb, 2006.g2. Izvor: Marko Beker, Sustav upravljanja organizacijom,2009g.3. http://bib.irb.hr4. http://www.oslobodjenje.ba5. Izvor:http://www.cbbh.ba 6. http://www.vidiportal.ba7. Iwww.financetrainer.com8. http://limun.hr9. www.hercegovina.infoDecembar, 2013.

Decembar, 2013.2