UNIVERZITET U TRAVNIKUPRAVNI FAKULTETOPE PRAVO

------- TAKSE I TAKSENA SISTEMATIZACIJA U BIH --------seminarski rad-

Kandidat:Mentor:

Broj indeksa:

Kiseljak, Listopad, 2013.SADRAJ UVOD.... 31. TAKSE 41.1 Takse u sistemu drutvenih prihoda.. 42. TAKSE U SISTEMU PRIHODA U BOSNI I HERCEGOVINI.... 42.1. Pravni osnov za sistem taksa.... 43. UTVRIVANJE VISINE I NAPLATE TAKSE........ 54. KLASIFIKACIJA TAKSA. 65. TAKSENA NAELA.... 106. ELEMENTI TAKSA...... 10ZAKLJUAK..14LITERATURA.. .15

UVODTakse vode porijeklo jo iz robovlasnikog sistema. U starom Rimu, Kini i drugim robovlasnikim dravama naroito su bile razvijene sudske takse. U feudalnim dravama takse su imale znaajnu ulogu (glavni prihodi su bili domenski prihodi i takse). Takse su se naplaivale za usluge koje su dravni organi inili fizikim osobama. Iznos ubran od taksi, bio je, u pravilu, prihod onog dravnog slubenika koji je izvrio traenu uslugu. Odatle i naziv za tu vrstu takse: inovnika ili slubenika taksa. Prilikom prodaje pojedinih inovnikih mjesta(drava, odnosno vladar ostvarivali su znaajne prihode prodajom inovnikih ili drugih mjesta); visina naknade za to mjesto utvrivala se ovisno o oekivanoj koristi (naplaenoj visini prihoda od takse) koju je pojedino mjesto(poloaj) imalo za osobu koja je od drave to mjesto kupila.Koritene su u brojnim formama. Najee su bile prihod dravnih slubenika koji su vrili odreene usluge fizikim licima. Sa razvojem dravne uprave, takse su gubile karakter i sve vie postajale instrument finansiranja javnih potreba. U suvremenim dravama neuporedivo vei znaaj od taksa imaju porezi. Ovo prije svega toga to su opi (javni) interesi u obavljanju funkcija i zadataka drave daleko znaajniji od pojedinanih koristi koje se postiu djelatnou drave. Ipak i prihodi od taksa nisu za potcjenjivanje.Na primjer, usled irokog predmetnog i subjektnog obuhvata i kasnosti naplate, s jedne strane, i drastinog pada poreskog potencijala, s druge strane, znatno je porastao bilansni znaaj taksa.element prisile kod plaanja takse se vidi u tome (a) sto je obvezu takse i visinu te obaveze jednostrano utvrdio dravni organ (b) sto se neka prava ili inidbe mogu ostvariti samo nakon to obveznik pokrene propisani postupak, odnosno uini odreenu radnju i (c) to e se nepodmirene obveze naplatiti prisilno. Za plaenu pristojbu obveznik dobija odreenu protunaknadu. Obaveza plaanja takse obino nastaje nakon to je obveznik sam inicirao rad dravnog organa. Takse se razlikuju od doprinosa po tome to se naplauju za neku nematerijalnu uslugu, dok je obaveza plaanja doprinosa povezana uz materijalnu korist koju odreen krug osoba ima od rada dravnih tijela. Rad dravnih tijela pri plaanju doprinosa (odnosno ne mora biti) zasnovan na zahtjevu obveznika doprinosa da se odreena usluga uini-kao to je reeno da je sluaj s pristojbama.

1. TAKSE1.1 Takse u sistemu drutvenih prihodaPrema financijskoj teoriji pod taksama se podrazumijevaju prihodi koji predstavljaju novani ekvivalent za usluge koje ine javni organi ili druga javnopravna tijela fizikim ili pravnim licima. Moemo rei da se tako takse pojavljuju kao protiv - naknade za izvrene usluge od strane javno pravnih tijela. Na osnovu te karakteristike takse moemo ih lake odvojiti od poreza. Za razliku od poreza, koji predstavljaju obavezna davanja koja drava ubire silom svog fiskalnog suvereniteta, prilikom plaanja takse osobe slobodno odluuju koju e uslugu i za koju vrijednost traiti. Kod poreza ne postoji direktna protiv naknada, s obzirom na to da slue za financiranje opih potreba. Zapravo, istina je da postoje i takve jako specifine takse koje se moraju platiti, mada se ne eli koristiti usluga, npr. takse koje se plaaju pri koritenju putova (drumarina, putarina i dr.). Moemo rei da do mijeanja pojma porez i takse dolazi iz razloga jer neki engleski pisci za pojam porez upotrebljavaju izraz takse.1

2. TAKSE U SISTEMU PRIHODA U BOSNI I HERCEGOVINI2.1. Pravni osnov za sistem taksaTakse ili pristojbe (biljezi) svoj pravni osnov zasnivaju na sljedeim pravnim propisima :a) Zakonu o administrativnim taksama, objavljen u Slubenom listu R BiH, broj 5/95;b) Zakonu o sudskim taksama, objavljen u Slubenom listu BiH , br. 5/95;c) Zakonu o komunalnim taksama, Slubene novine, broj 7/97.U naem taksenom sistemu takse imaju tretman naknade za odreene usluge koje vre dravni organi i ovlatene organizacije i ustanove, kad one, u okviru ovlatenja koja su im dana zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, rjeavaju u upravnim stvarima po zahtjevima stranaka (lan 2 Zakona o administrativnim taksama).2

1 Komazec S., Risti ., (2002.), Javne finansije, Menadment monetarne i javne ekonomije, Beograd, str. 649.2 Daubai Ismet (2004.), Finansije i finansijsko pravo, sedmo proireno i izmijenjeno izdanje, Sarajevo, str. 2773. UTVRIVANJE VISINE I NAPLATE TAKSEUtvrivanje visine taksa predstavlja u financijskoj teoriji i praksi poseban problem. Visina taksa zavisi od niza elemenata, na primjer;1) Zavisi od trokova koje dravni organi ine kada vre uslugu koja je predmet plaanja takse. Usluga ima apstraktan karakter, te je teko utvrditi stvarne trokove prilikom injenja usluge i plaanja takse. Treba naglasiti nematerijalan karakter usluga, s obzirom na to da samo takve usluge mogu biti predmet taksa. Rije je, prije svega, o uslugama za koje su lino zainteresirani traioci usluga, a ne drava.2) Zavisi od koristi koju ima takseni obveznik od uinjene usluge. Npr. u naem taksenom sistemu plaa se taksa na obaveze za vrenje ugostiteljske djelatnosti u restoranu, bifeu ili baru, pri emu je taksa za vrenje djelatnosti odravanja bara najvia, jer se tu oekuje najvea korist od vrenja poslovne djelatnosti.3) Visina taksa zavisi i od toga da li se usluga ini iskljuivo korisniku usluge ili postoji i opi interes za odreenu radnju. Npr. za prijavu ispita ispita student plaa 2 marke, mada su trokovi ispita daleko vei, ali drutvo preuzima na sebe dio trokova i podmiruje ih iz drugih izvora sredstava. To znai da i drutvo preuzima na sebe korist od uinjene usluge, pa je zbog toga visina takse znatno nia. 4) Postoje sluajevi kada se ne plaa taksa, bez obzira na trokove koji se stvaraju injenjem usluge. Drutvo u cjelini preuzima trokove na sebe i podmiruje ih uglavnom iz poreza. 5) Drutvo ponekad utvruje takse u smislu svog negativnog stava prema nekom obliku djelatnosti te su one daleko vie od stvarnih trokova. Tako se takse u sudskom postupku odreuju prema vrijednosti spora, prema broju akata, prema trajanju sudskog spora i sl. Visoke takse treba da onemogue pretjeran broj koritenja takvih usluga. To je tzv. preventivno djelovanje taksa (obino u sudskim sporovima). Nain naplate takse moe biti direktan i indirektan. Direktna naplata postoji kada se taksa plaa u gotovom novcu, uz izdavanje odgovarajue priznanice. Prednost ovog naina je u tome to se moe lake kontrolirati nain naplate i priliv sredstava od ubranih taksa. Plaanje u gotovini se vri i u sluajevima kada je, zbog utvrenih vrijednosti taksenih maraka, njihovo koritenje neposredno. Loa strana direktne naplate je dosta administrirana pri naplati. Indirektna naplata se vri putem taksenih maraka ili taksenih formula, a prednost joj je da je vrlo jednostavna i dosta jeftin nain plaanja. U financijskom pogledu takse su manji izvori javnih sredstava od, na primjer, prihoda od poreza i doprinosa. Na takse otpada prosjeno 2 2,5% ukupnih prihoda budeta i fondova u dravi.34. KLASIFIKACIJA TAKSASve takse moemo podijeliti na nekoliko grupa, a prema uobiajenim kriterijima u financijskoj literaturi, i to:1) Prema organima koji propisuju taksene obaveze u odreenoj zemlji. U ovu grupu svrstavamo sljedee oblike taksa:- takse koje propisuju centralni dravni organi;- takse koje propisuju ue drutveno teritorijalne zajednice (lokalne.)2) Prema organima koji obavljaju odreene usluge, a predmet su taksa:- administrativne takse, koje se uplauju za usluge dravnih organa i ustanova. Ovaj oblik taksa zove se i dravne takse. U ove takse spadaju:a)carinske takse;b) konzularne takse;c) takse za saobraaj stranih inostranih vozila;d) takse za zatitu patenata, licenci, modela, igova; e) katastarske takse;f) komunalne takseKao posebna vrsta administrativnih taksa u naem taksenom sistemu postoje komunalne takse, koje se plaaju za koritenje i vrenje usluga za koje je tarifom komunalnih taksa predviena odgovarajua taksa. Odluku o komunalnim taksama i tarifu propisuje opinska skuptina, a u gradovima Skuptina Grada. Opina, odnosno grad je ogranien viim propisom na koje predmete i za koje usluge se mogu uvoditi komunalne takse.Predmet komunalne takse ne moe biti predmet za koji je ve propisano plaanje administrativne takse. U sutini, komunalne takse su samo dio sistema administrativnih taksa.

3 Komazec S., Risti ., (2002.), Javne finansije, Menadment monetarne i javne ekonomije, Beograd, str. 649. i 650.Organi koji mogu naplaivati takse su dravni organi i diplomatska i konzularna predstavnitva u BiH i inozemstvu. S obzirom na injenicu da se sudske takse mogu plaati raznim sudovima, to onda postoje one koje naplauju sudovi ope nadlenosti: opinski, kantonalni, Vrhovni sud Federacije BiH i Ustavni sud Federacije BiH.Komunalne takse naplauju opinski organi. Plaaju se za koritenje predmeta i usluga koje tarifom komunalnih taksa utvrdi opinska skuptina u okviru odredaba Zakona.Komunalne takse mogu se propisivati za:-dranje muzike u javnim lokalima;- zapremanje trotoara ispred poslovnih prostorija;- dranje sredstava za igru u javnim lokalima (bilijar, karte za igru i sl.)- svaku istaknutu firmu;- privremeni boravak u hotelima, motelima, prenoitima, kampovima i kunoj radinosti (privremeni boravak)- objave i oglase koji se privruju na zidovima, ogradama i drugim predmetima;- saopenja, objave i oglase putem lokalnih razglasnih stanica, doboa i drugih slinih sredstava;- dranje vitrina radi izlaganja robe van poslovne zgrade;- koritenje prostora za parkiranje automobila i njihovih prikolica, motocikla i bicikla na mjestima koja za to odredi opinska skuptina i na kojima se organizira uvanje;- koritenje slobodnih povrina za kampove, atore i drugu privremenu upotrebu;- za izgradnju graevinskih objekata.4Kada je rije o podjeli taksa sa gledita njihovog zavoenja, onda u naem sistemu postoji mogunost da svaka drutveno politika zajednica uvodi svoje takse.4 Daubai Ismet (2004.), Finansije i finansijsko pravo, sedmo proireno i izmijenjeno izdanje, Sarajevo, str. 278

Tako na primjer, opine su ovlatene da uvode administrativne, sudske i komunalne takse, kantoni i vii organi vlasti mogu uvoditi administrativne i sudske takse, a drava BiH za usluge iz svojih nadlenosti moe uvoditi administrativne, konzularne, sudske, carinske i takse na inozemna motorna vozila. I, na kraju, prema nainu plaanja, takse mogu biti one koje se plaaju u gotovom novcu i one koje se naplauju u taksenim markama. Prvi nain se jo zove i direktnim, a drugi indirektnim plaanjem takse. Za spise i radnje kod organa u BiH administrativne takse plaaju se u taksenim markama, a za spise i radnje kod konzularnih i diplomatskih predstavnitva BiH u inozemstvu u konzularnim taksenim markama. U gotovom novcu se takse plaaju ako taksa za neke spise ili radnje u BiH iznosi vie od utvrenog iznosa, a ako taksu treba platiti kod diplomatskog ili konzularnog predstavnitva BiH u inozemstvu, opet e se platiti u gotovom novcu ako prelazi odreeni iznos KM. Zatim, u gotovom novcu se plaaju: takse za carinsku deklaraciju, katastarske takse, takse za provoenje izmjena u katastarskom operetu, takse za saobraaj inozemnih drumskih motornih vozila i druge takse koje su predviene taksenom tarifom.Prema vremenu plaanja takse mogu biti plaene unaprijed i unazad. Plaanje takse unaprijed je plaanje u trenutku nastanka obaveze plaanjem, a to je kad se predaje organu koji treba da izvri odreenu radnju. Plaanje unazad je nakon obavljenog posla, u kojem je izvren itav niz radnji i koje nije bilo mogue predvidjeti i njihovu taksenu vrijednost procijeniti, kao i kad je vrijednost predmeta ili usluge koju treba taksirati preko utvrenog iznosa KM.to se tie pripadnosti pojedinih taksa, valja istai da prihodi od ovih dabina idu u budet opine, kantona, Federacije i Drave. est je sluaj da ire drutveno politike zajednice ustupaju prihode od taksa uim drutveno politikim zajednicama.- sudske takse, koje se naplauju u postupku pred redovnim, privrednim i drugim sudovima;- inovnike takse, koje se danas rijetko koriste, a naplaivale su se kao naknada rada odreenog slubenika koji je uslugu inio.3) Prema vremenu plaanja, razlikujemo:- takse koje se plaaju unaprijed (danas je to moemo rei gotovo redovan sluaj);- takse koje se plaaju unazad.4) Prema broju izvrenih usluga, razlikujemo sljedee oblike taksa:- paualne takse ( za injenje usluga koje ine jednu zaokruenu cjelinu), ovaj tip se naziva i procentualne;- pojedinane takse.5) Prema namjeni troenja, razlikujemo dva osnovna oblika taksa:- takse koje slue za podmirenje drutvenih potreba uope, dakle bez unaprijed utvrene svrhe troenja sredstava;- takse kod kojih je svrha unaprijed utvrena.Postoji podjela i na: Ope i specijalne, zatim na Stalne i Promjenjive. Ope takse su iste za sve oblike istih usluga, bez obzira koji ih organ naplauje, dok su specijalne takse takav oblik koji je vezan za odreena nadletva i ustanove (sudske, kolske i dr.).Stalne takse su esto unaprijed utvrene, dok su promjenjive one koje se ne odreuju unaprijed, ve prema vrsti posla, vrijednosti i dr.(na primjer mjenina taksa).5

5 Komazec S., Risti ., (2002.), Javne finansije, Menadment monetarne i javne ekonomije, Beograd, str. 650. i 651.5. TAKSENA NAELAIzgradnja sistema taksa kao segmenta fiskalnog sistema svake zemlje mora se zasnivati na odreenim naelima i principima.U literaturi se najee istiu sljedea taksena naela:1) Naelo legaliteta zahtijeva da se takse mogu uvoditi i naplaivati samo na osnovu zakona ili drugih slinih akata;2) Naelo generaliteta zahtijeva da se takse, kao i porezi i ostale fiskalne dabine, generalno odreuju za sve unaprijed, a ne od sluaja do sluaja, odnosno razliito prema pojedinim licima. Ovo naelo, meutim, ne iskljuuje na zakonu zasnovana osloboenja, jer ako su predviena onda i ona opet vae za sve predmete i lica na koja se odnose. 3) Naelo jednostavnosti taksene tarife je tehnike prirode i zahtijeva da taksena tarifa bude tako jednostavna da lako i tono omogui plaanje propisane takse. 4) Naelo ne kumuliranja takse za isti spis ili radnju nije mogue naplaivati takse kumulativno od strane vie javno privatnih tijela.66. ELEMENTI TAKSAI kod taksa javljaju se neki termini koji nisu identini terminima kod drugih fiskalnih prihoda, pa u ih kratko navesti i objasniti.Kao znaajne elemente taksa obino navodimo:1) Predmet takse je radnja dravnog organa ili neka injenica za koju je zakonom (odlukom) nadlenog dravnog organa propisano plaanje takse. Takseni predmeti mogu biti razliiti, tako recimo kod administrativnih taksa ti su predmeti spisi i radnje u upravnim stvarima, kod sudskih taksa to su razliiti postupci koji se vode pred sudovima ope nadlenosti i drugim sudovima, a kod komunalnih taksa to su stvari i usluge za koje se u tarifi propie obaveza plaanja;

6 Komazec S., Risti ., (2002.), Javne finansije, Menadment monetarne i javne ekonomije, Beograd, str. 651.

2) Takseni obveznik je fiziko ili pravno lice na iji zahtjev se obavlja radnja predviena u taksenoj tarifi, odnosno u interesu koje se preuzimaju radnje za ije je obavljanje propisana obaveza plaanja takse. Obveznik administrativne takse, prema lanu 7 zakona o republikim i opinskim administrativnim taksama u BiH, je lice po ijem zahtjevu postupak pokree, odnosno vre radnje predviene taksenom tarifom. Obveznik sudske takse, prema Zakonu o sudskim taksama, je lice po ijem se prijedlogu ili u ijem se interesu preuzimaju sudske radnje. Obveznik komunalne takse je lice koje koristi predmete i usluge na koje se plaaju komunalne takse na osnovu tarife o komunalnim taksama. Takseni obveznik je i lice koje se koristi pravom, predmetom ili uslugom za ije je koritenje propisana obaveza plaanja takse;3) Taksena osnovica to je vrijednost usluge koja slui za obraun takse (npr. vrijednost spora, vrijednost radnog sata i sl.). Takse se odmjeravaju prema broju predmeta, molbi, albi, prijedloga i tome slino. Meutim, neke vrste taksa odmjeravaju se prema vrijednosti sudskog spora kod sudskih taksa. Ako je taksenom tarifom propisano da se taksa plaa prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za odmjeravanje takse uzima se vrijednost oznaena u podnesku ili ispravi ili vrijednost na drugi nain utvrena. Kod sudske takse pravilo je da se taksena osnovica utvruje za veinu postupaka koji se vode pred sudom. Osnovica u parninom postupku predstavlja vrijednost koju ima predmet spora u trenutku podnoenja tube .7 Osnovica za utvrivanje takse u izvrnom postupku ini vrijednost zahtjeva koji treba ispuniti ili osigurati u vrijeme njegovog podnoenja. U postupku u upravnim sporovima taksenu osnovicu ini vrijednost predmeta spora, kad je predmet procjenjiv. U odreenim sluajevima i sam sud moe u toku postupka da utvrdi vrijednost i na osnovu toga visinu takse prema novoj vrijednosti;Taksena stopa je utvreni iznos koji takseni obveznik treba da plati na jedinicu osnovice. Gotovo postoji pravilo da su taksene stope fiksne, to znai utvrene u jednom nepromjenjivom iznosu. Odreena stopa mora biti propisana za sve vrste taksa kod kojih se za osnovicu ne uzima vrijednost taksenog predmeta. Znai da se fiksna stopa utvruje za specifine takse, koje se odmjeravaju prema broju predmeta (komada). To je najei sluaj kod administrativnih taksa.

7 lan 24. Zakona o sudskim taksama Na primjer, za podneske dravnim organima i ovlatenim radnim organizacijama plaa se taksa u fiksnom iznosu. Taksene stope rijetko se izraavaju u procentima, i to samo u sluajevima kad se taksa utvruje prema osnovici koju ini vrijednost taksenog predmeta. Taksene stope mogu biti proporcionalne i progresivne. U veem broju su zastupljene progresivne taksene stope. To, prvenstveno, zavisi od toga da li je usluga koju vri nadleni organ samo u interesu taksenog obveznika ili drutvene zajednice ;4) Taksena tarifa je sistematski sreen popis radnji, opis koritenja odreenim pravima, uslugama, predmetima i sl. , za ije se izvrenje odnosno koritenje naplauje taksa i iznos koji se pri tome plaa;5) Taksena osloboenja mogu biti lina i predmetna. Osloboenja od plaanja mogu biti zasnovana na zakonu ili meunarodnim sporazumima. Svaka drutveno politika zajednica moe propisima kojima uvodi takse predvidjeti osloboenja od plaanja takse. Lina osloboenja propisana su, u pravilu, iz socijalnih razloga (lo materijalni poloaj taksenog obveznika). Znai ta osloboenja se daju licima zbog odreenih uvjeta, svojstava, okolnosti i prilika u kojima se nalaze. Tu su, dakle, u pitanju subjektivni momenti o kojima javna vlast mora voditi rauna. Lina osloboenja od taksa mogu biti neograniena za sve predmete i postupke i ograniena kada se odnose samo na neke predmete i radnje dravnih organa i ovlatenih radnih organizacija. Neograniena taksena osloboenja od plaanja administrativnih taksa dana su: drutveno politikim zajednicama i njihovim organima, radnim i drugim organizacijama u oblasti obrazovanja, nauke, kulture, zdravstva i socijalne zatite, Crvenom kriu/krstu i Crvenom polumjesecu, graanima slabog imovnog stanja, uenicima kola obveznog kolovanja za sve spise i vezi sa ovim kolovanjem, kunim savjetima u poslovima upravljanja zgradom, a mjesnim zajednicama u poslovima njihove osnovne funkcije, savezima slijepih, gluhih i njihovim organizacijama u vezi sa rehabilitacijom ovih lica. Ograniena osloboenja od plaanja taksa odnose se samo na odreene taksene predmete i dana su najee subjektima u vrenju svih ili odreenih poslova njihove nadlenosti. Na primjer, ogranieno osloboenje od plaanja takse imamo za akta vezana za zasnivanje radnog odnosa i drugih postupaka vezanih za njegovo trajanje i prestanak. I aktivni vojnici za vrijeme slube u vojsci osloboeni su od plaanja taksa za spise i radnje vezane za status vojnike. Predmetna osloboenja od plaanja takse odnose se na pojedine radnje, mjere, koritenje odreenih prava i sl. nezavisno o licu koje je iniciralo odreenu djelatnost dravnog organa, koje se koristi odreenim uslugama i pravima i td. (npr. prijedlozi i prijave podneseni u javnom interesu, radnje uinjene po slubenoj dunosti). Lina i predmetna osloboenja neodvojiva su od linosti i predmeta, to znai da njima moe disponirati linost kojoj su dana, odnosno mogu se primijeniti samo na predmet za koji su dana. Zbog toga je neophodno u ispravama koje se izdaju bez takse izriito navesti pravni osnov na kome poiva dano osloboenje od takse. Kod sudskih neogranienih osloboenja od takse krug je neto ui. Njih uivaju drutveno politike zajednice i njihovi organi, Crveni kri / krst i Crveni polumjesec, i niz pravnih lica o kojima konkretno odluuje sud. Dakle, kod sudskih osloboenja mogu biti ustanovljena i sudskim odlukama. Kontrolu nad pravilnim vrenjem naplate takse provodi dravna, federalna, kantonalna i opinska inspekcija prihoda. Kontrolu naplate taksa duni su vriti svi organi najmanje jedanput godinje u svim sudovima. Prinudna naplata takse vri se po propisu o prinudnoj naplati poreza od graana, odnosno, shodno propisima za naplatu prihoda budeta i fondova od pravnih i fizikih lica.8 ;6) Takseni sistem predstavlja skup svih taksenih oblika koje koristi odreena zemlja.

8 Daubai Ismet (2004.), Finansije i finansijsko pravo, sedmo proireno i izmijenjeno izdanje, Sarajevo, str. 28

ZAKLJUAKTakse su fiskalni prihod drave. Baziraju se na uslugama dravnih organa ili ovlatenih organizacija fizikim i pravnim licima. Plaanje taksene dabine je na bazi privredne dobrovoljnosti. Pojedinac, tj. fiziko ili pravno lice, nije u obavezi po svaku cijenu da koristi uslugu dravnih organa, a time i da plati dadbinsku obavezu. Meutim, usluga dravnih organa moe biti i prividno obavezna. Mora se izvriti kako bi se ostvario neki drugi cilj. Tako na primjer, plaanje takse za uvjerenje, izvod iz matine knjige roenih, raznih potvrda ili dozvola za obavljanje neke djelatnosti, je uslov da se dobiju neka dokumenta bez kojih se ne moe ostvariti odreeni cilj.Visinu takse odreuje drava. Ona nije adekvatna uinjenoj usluzi. Drava ima jednostrani pristup u odreivanju visine takse. Ne uzimaju se stvarni, nauno dokazani kriteriji. Polazi se od vlastitih procjena i potreba. Takseni dunik nema nikakve mogunosti da utie na visinu takse. Plaanje takse se vri iskljuivo u novcu. Takse ili pristojbe (biljezi) svoj pravni osnov u BiH zasnivaju na sljedeim pravnim propisima :a) Zakonu o administrativnim taksama, objavljen u Slubenom listu R BiH, broj 5/95;b) Zakonu o sudskim taksama, objavljen u Slubenom listu BiH , br. 5/95;c) Zakonu o komunalnim taksama, Slubene novine, broj 7/97.U naem taksenom sistemu takse imaju tretman naknade za odreene usluge koje vre dravni organi i ovlatene organizacije i ustanove, kad one, u okviru ovlatenja koja su im dana zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, rjeavaju u upravnim stvarima po zahtjevima stranaka (lan 2 Zakona o administrativnim taksama).

LITERATURA1. Dautbai Ismet, (2004.), Finansije i finansijsko pravo, sedmo proireno i izmijenjeno izdanje, Sarajevo;2. Komazec S., Risti ., (2002.), Javne finansije, Menadment monetarne i javne ekonomije, Beograd;3. Vasi, Lj., 2011, Meunarodno finansijsko pravo i finansijske institucije, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, Kiseljak;4. Van Horn, J., 1997, Financijsko upravljanje i politika (financijski menadment), 9. izd., MATE, Zagreb;5. Vasiljevi, B., 1997, Osnove finansijskog trita, Diamond HARD, Beograd.6. http://www.uino.gov.ba/b/Poslovne_usluge/Administrativne_takse/Administrativne_takse.html , stranica bila dostupna 17. 10. 2013.4