SIGURNOST NA MORU I ZAŠTITA MORA OD · PDF filePOMORSKI PROMET NA HRVATSKOM DIJELU JADRANA ... - sustav daljinskog isključivanja i sustav automatskog reguliranja brzine i

SADAŠNJE STANJEREPUBLIKA HRVATSKAMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture

SIGURNOST NA MORU I ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA USLIJED POVEĆANJA POMORSKOG PROMETA

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTUREUprava sigurnosti plovidbe

Lukša Čičovački, načelnik sektora

Biograd, 19.10.2017.


PREGLED

o STANJE POMORSKOG PROMETA- POKAZATELJIo POMORSKE NEZGODE I RIZICIo SLUŽBE I USLUGE SIGURNOSTI- SAR/VTSo UGOVOR O VEZU U LUCI NAUTIČKOG TURIZMAo SLUŽBE I USLUGE ZAŠTITE MORA OD ONEČIŠĆENJA

o MORSKI OTPADo BRODSKI OTPADo ZBRINJAVANJE FEKALIJA

o IZAZOVI I MOGUĆA POBOLJŠANJA


POMORSKI PROMET NA HRVATSKOM DIJELU JADRANA - Godišnji volumen

o više od 19 milijuna putnika u brodskom prometuo više od 12 milijuna putnika i 3 milijuna vozila na ukupno 50 javnih linijao 543.736 putnika/korisnika u charter djelatnosti

o 720.000 uplovljenja/isplovljenja brodova u domaćem/međunarodnom prometu(samo 2%)

o 77.197 popisa putnika u charter djelatnosti

o 1.400 brodova hrvatske zastaveo 2.700 jahti hrvatske zastaveo 115.000 brodica hrvatske zastaveo 6.207 plovnih objekata u charter djelatnostio 61.300 stranih brodica i jahti

o 41% godišnjeg prometa odvija u tri udarna ljetna mjeseca (srpanj – rujan)


POMORSKI PROMET NA HRVATSKOM DIJELU JADRANA - Godišnji udjeli

Međunarodni kruzeri

7%Jednodnevni

izleti9%

Višednevni izleti5%

Linije79%

Struktura prevezenih putnika 2016.

Međunarodni kruzeri

6%Jednodnevni

izleti9%

Višednevni izleti4%

Linije81%

Struktura prevezenih putnika 2017.


31.000 uplovljenja i isplovljenja 2017.32.100 uplovljenja i isplovljenja u 2016.

-kontinuirano veći broj uplovljenja od isplovljenja

Pomorski promet na hrvatskom dijelu Jadrana - Strane brodice i jahte 2013-2017

Broj prijava po lučkim kapetanijama (zbirno)

Prva prijava Produljenja UKUPNO

JAHTE BRODICE JAHTE BRODICE

2017. 2.519,00 18.106,00 5.061,00 35.675,00 61.361,00

Promjena -7,12% -7,06% 7,77% 5,57% 1,12%

2016. 2.712,00 19.481,00 4.696,00 33.793,00 60.682,00

Promjena 8,25% 3,54% 16,81% 15,94% 11,37%

2015. 2.557,00 18.856,00 4.027,00 29.157,00 54.597,00

Promjena 9,27% 7,10% -3,17% -3,39% 0,58%

2014. 2.340,00 17.606,00 4.159,00 30.179,00 54.284,00

Promjena 16,42% 9,86% -15,02% -10,77% -4,35%

2013. 2.010,00 16.026,00 4.894,00 33.821,00 56.751,00

BLAGI UZLAZNI TREND

VEĆI BROJ UPLOVLJENJA OD ISPLOVLJENJA

VEĆI PORAST PRODULJENJA OD PORASTA PRVOG DOLASKA


Pomorski promet na hrvatskom dijelu Jadrana - Strane brodice i jahte 2017 – ULAZNE TOČKE

ISTRA

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

ZADARSKA ŽUPANIJA

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA


Pomorski promet na hrvatskom dijelu Jadrana - charter 2015Tablica prikazuje prosječan broj članova posade grupiranih prema vrsti plovila te kategoriji duljine

Vrsta plovila Kategorija

Duljine

Broj

listi

Prosječan

broj osoba

Brod >15 30 13

Brod 12-15 217 7

Brod 9-12 225 4

Brodica <7 352 3

Brodica >15 36 8

Brodica 12-15 820 7

Brodica 7-9 1.111 3

Brodica 9-12 27.229 4

Jahta >15 1.530 7

Jahta 12-15 2.855 6

Jahta 7-9 12 3

Jahta 9-12 52 4

Na jedra >15 3.218 8

Na jedra 12-15 25.926 6

Na jedra 7-9 8 2

Na jedra 9-12 202 6

CILJANE SKUPINE:

STRANI NAUTIČARI

BRODICE S 9- 12 METARA DUŽINE S 3-4 OSOBE

MOTORNE JAHTE 12-15 M DUŽINE SA 6 OSOBA

JEDRILICE 12-15 M SA 6 OSOBA

UKUPAN BROJ OSOBA

Domaći – 4.2760Strani - 500.976


Pomorski promet na hrvatskom dijelu Jadrana - Strane brodice i jahte 2017- SEZONALNOST

BEZ ODSTUPANJA OD TRENDA


Pomorski promet na hrvatskom dijelu Jadrana charter 2017- SEZONALNOST

ZNAČAJNA AKTIVNOST U RUJNU I LISTOPADU


POMORSKE NEZGODE- 2015. I 2016. GODINA

o Ukupno prometno opterećenje u 2016. godini za 10% povećano u odnosu na 2015. godinu.

o istovremeno broj pomorskih nesreća i nezgoda povećan za 21% u istom periodu.

11

248

2944

67

112

246

307

146

6845

29

0

50

100

150

200

250

300

350

sij vlj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro

2015 2016



o 2015. : Brodice i jahte: 1019 od ukupno 1117 (91.2%)

o 2016. :Brodice i jahte: 1278 od ukupno 1352 (94.5%).

11

248

2944

67

112

246

307

146

6845

29

0

50

100

150

200

250

300

350


2015 2016

828

191

71

4

10

1

8

4

946

332

69

3

1 11

10

100

1000

2015 2016



Ukupno 1.352 NEZGODE U 2016. GODINI

o 27,7 % - OŠTEĆENJAo 20,6 % - SUDARIo 16,3 % - UDARIo 15,1 % - NASUKANJA

11

248

2944

67

112

246

307

146

6845

29

0

50

100

150

200

250

300

350


2015 2016

828

191

71

4

10

1

8

4

946

332

69

3

1 11

10

100

1000

2015 2016

o Razlog povećanja, pored povećanja volumena pomorskog prometa, nalazi se u iznimno lošim vremenskim uvjetima (nevera) I LJUDSKOM FAKTORU


SLUŽBA TRAGANJA I SPAŠAVANJA NA MORU (SAR SLUŽBA)

o veći pomorski promet – više pomorskih nesreća – više SAR akcija

o Sastav SAR službe: Stožer, MRCC Rijeka, MRSC (8 LK), LI, čuvani svjetionici, motrilačke postajeHRM (MUP, Obalna straža, brodovi u prolasku)

o Kapaciteti: 72 operativca, 4 broda, 34 brodice, Pilatus, helikopteri, policijski brodovi i brodoviOSt

o prosječno trajanje pojedine SAR akcije iznosi 3 sata

o u SAR akcijama prosječno SAR služba godišnje spasi 753 osobe

o najveći broj akcija pokrene se u turističkoj ljetnoj sezoni (lipanj – rujan) i to najviše između15.00 i 18.00 sati

o SAR akcija na moru pokreće se u pravilu uslijed nemara nautičara za vremenskimupozorenjima, iznenadne bure ili neverina, nedostatnog nautičkog iskustva te neadekvatnoopremljenih brodica ili jahta.

o Prosječni godišnji udio komercijalnih spašavatelja u SAR akcijama 15%

o Izgraditi mrežu „pridruženih članova – volontera” duž hrvatske obale koji bi bili naraspolaganju sa svojim plovilima uključiti se u SAR akciju u slučaju potrebe


SAR AKCIJE PO MJESECIMA 2015. I 2016.

0

20

40

60

80

100

120

140

2015.

2016.

o Ukupni broj SAR akcija u 2016. je 38 % veći u odnosu na 2015.

o ukupni broj SAR akcija prema prometnom opterećenju u 2016. godini veći je za 25,4% u odnosu na prethodnu godinu.

o Udio SAR akcija u 2016. u odnosu na podatke lučkih kapetanija o ukupnom broju prijavljenih pomorskih nesreća i nezgoda iznosi 33%.


POMORSKI OBJEKTI NAUTIČKOG TURIZMA I UPRAVLJANJE POMORSKIM PROMETOM


PRIMJENA AIS SUSTAVA

o sustav za automatsku identifikaciju (AIS) moraju imati svi putnički brodovi na međunarodnim putovanjima; brzaplovila bruto tonaže 150 i više; brza putnička plovila bruto tonaže manje od 150 koja obavljaju linijska putovanja;putnički brodovi bruto tonaže 300 i više koji plove u domaćoj plovidbi (19% putničke flote RH)

o od ukupnog broja ticanja luka svih plovila u 2016. godini (356.074) putnički brodovi bez AIS uređaja, ostvarili su97.383 posjete ili 27%

o u 2015. godini 12 brodova bez AIS uređaja sudjelovalo je u 12 izvanrednih događaja (4 udara, 4 kvara, 1 oštećenje,1 naplavljivanje, 1 požar, 1 nasukanje), a u 2016. 9 u 11 izvanrednih događaja (2 udara, 2 sudara, 4 kvara, 2oštećenja, 1 naplavljivanje)

o Opravdanost: podaci zaprimljeni putem AIS uređaja precizniji su od podataka zaprimljenih radarom; reducira sepotreba pozivanja broda na način da se opisuje njegov položaj u odnosu na vlastiti brod, kurs i brzinu, s obziromda je na zaslonu prikazana pozicija i identitet broda (ime broda, ETA. luka odredišta, pozivni znak i IMO broj);integracijom AIS podataka sa sustavom za službeni postupak prijave (CIMIS) i u konačnici ukinula obveza prijave zate brodove obzirom bi se podaci, uključujući i podatak o ukupnom broju putnika na brodu, mogao u CIMISzaprimati putem AIS sustava


NAUTIČKI INFORMACIJSKI SERVIS (nIS)besplatna mobilna aplikacija za pametne telefone „Nautički

informacijski servis – nIS”

SVRHAo bolja informiranost domaćih i stranih nautičarao potaknuti savjesnije ponašanje u nepredvidivom morskom okruženju

o nIS je u probni rad pušten u srpnju 2016., a u produkciju u siječnju 2017

o smanjuje vrijeme potrebno za reakciju službi sigurnosti plovidbe kodnezgoda na moru,

o lakše se identificiraju počinitelji pomorskih prekršajao korisnici imaju uvijek točan podatak o uvjetima na moru, kontaktima

najbližih hitnih javnih usluga, lukama, uređenim sidrištima i benzinskimpostajama upravo na onoj lokaciji na kojoj se trenutno nalaze.

o sadržaj dostupan na 12 svjetskih jezikao razvijena za Android i iPhone mobilne platformeo besplatno preuzimanje sa Google Trgovina odnosno iTunes Storeo 24.000 registriranih korisnika svih nacionalnosti


PRIJEDLOZI ODGOVORA NA RIZIKE BRODICA NA MLAZNI POGON (JET-SKI)

1. SIGURNOST- isključivo dnevna navigacija- primjena pravila o izbjegavanu sudara na moru- min 60 metara udaljenost od osoba i plovila u- područja zabranjenog glisiranja ili područja zabrane uporabe jet-skija- plovidba bez krmenog vala

2. OSPOSOBLJAVANJE- uvjeti za iznajmljivača (trener za vožnju jet-skija i koji mora obaviti familijarizaciju i test)- uvjeti za korisnike osobnih jet-skija (poseban program sa 90% praktičnim dijelom)- ukinuti obvezu posjedovanja osposobljenosti za voditelja brodice B kategorije

3. OPREMA I TEHNIČKI UVJETI

- 60kw ograničenje snage i ograničenje brzine s obzirom na obalu

- obvezna oprema (prsluk, kaciga, narukvica)

- sustav daljinskog isključivanja i sustav automatskog reguliranja brzine i praćenja kretanja


OBVEZNA I KASKO OSIGURANJA BRODICA I JAHTI

o Obvezno osiguranje odgovornosti vlasnika/korisnika jahte/brodice na motorni pogon

o za tjelesne ozljede,

o oštećenja zdravlja ili smrt koje jahta/brodica može nanijeti trećim osobama

o Dobrovoljno osiguranje odgovornosti vlasnika/korisnika brodice (odnosno jahte) kao dodatno osiguranje uz kaskoosiguranje obuhvaća:

o odgovornost za sudar

o odgovornost za udar

o odgovornost prema osobama koje nisu na plovilu

o odgovornost prema putnicima

o odgovornost zbog izlijevanje ili izbacivanja ulja

o mogu se ugovoriti različiti limiti unutar kojih se odgovornost osigurava.


ODGOVORNOST CHARTER KOMPANIJE

Charter kompanija ima ovlasti i odgovornosti propisane „Pravilnikom o uvjetima za obavljanje djelatnostiiznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu“ i pozitivnim propisimaRepublike Hrvatske koji se odnose na sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja

Obveze charter kompanije:

o raspolagati s opremom za elektroničku prijavu popisa posade i putnika što uključuje priključak na Internet, teopremu za korištenje naprednog elektroničkog potpisa

o prijaviti popis posade i putnika prije svake plovidbe u centralnu bazu Ministarstva

o imati prostorom za prihvat gostiju u vlasništvu, zakupu ili ga koristiti temeljem koncesijskog odobrenja

o odrediti najmanje jednu osobu s kojom je sklopila ugovor o radu ili drugi ugovor kojim se uređuje odnosposlodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza, koja je zadužena za tehničku ispravnost iprimopredaju plovila charter kompanije sukladno odredbama Pravilnika i pozitivnim propisima RepublikeHrvatske, kao i za pružanje podrške gostima tijekom plovidbe

o obaviti primopredaju plovila sa zapovjednikom plovila

o naplatiti naknadu za boravišnu pristojbu sukladno posebnim propisima

o MOŽE LI SE ODGOVORNOST ZA SIGURNOST CHARTER KOMPANIJE PROŠIRITI?


- provjera osposobljenosti zapovjednika plovnog objekta/voditelja brodice

- provjera ispravnosti rada brodskih uređaja i opreme

- upoznavanje s osnovnim pravilima sigurnosti plovidbe i sprječavanja onečišćenja mora

- upoznavanje s kontaktima službe traganja i spašavanja na moru i ostalih hitnih i nadležnih službi

- upoznavanje s postupkom u slučaju pomorske nezgode i

- upoznavanje sa sustavom vremenskih izvješća i vremenskih upozorenja

PRIMJENA ELEMENATA SUSTAVA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

ODGOVORNOST CHARTER KOMPANIJE 2


ODGOVORNOST LUKE NAUTIČKOG TURIZMA – PRIJEDLOZI

oUsluga davanja veza na uporabu predstavlja glavnu djelatnost luka nautičkog turizma, teje nužno ujednačavanje uobičajenih općih uvjeta poslovanja i režima ugovorneodgovornosti u interesu pravne sigurnosti i konkurentnosti domaćih luka nautičkogturizma na mediteranskom tržištu.

o Potrebna je standardizacija općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma u vidustandardiziranih ugovora o vezu, uvažavajući razlike između trajnog i tranzitnog veza, tetrgovačkog i potrošačkog ugovora o vezu.

oKonkurentnosti i kvaliteti standarda domaćih luka nautičkog turizma doprinijelo bi ipropisivanje obveze sklapanja i održavanja odgovarajućeg osiguranja odgovornosti iznjihove djelatnosti. Obvezno ugovaranje takvog osiguranja predstavljalo bi dodatnojamstvo korisnicima usluga luka nautičkog turizma u pogledu kvalitete pružanja usluge ipodizanja tehničkih, sigurnosnih, sanitarnih i ekoloških standarda, koje bi osigurateljiuvjetovali s ciljem boljeg upravljanja rizicima i prevencije šteta.

SADAŠNJE STANJEREPUBLIKA HRVATSKAMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI)

LUČKI PRIHVATNI UREĐAJI ZA OTPAD

Količine otpada (m3) / godina

Lučka kapetanija 2014 2015

Pula

Otpadna ulja (waste oils) 100,71 147,78

Otpad (garbage) 715,77 665,8

Akumulirani otpad (cargo associated w) 0,04 0

Ostaci tereta (cargo residues) 0 0

Rijeka



Akumulirani otpad (cargo associated w) 13,73 6,96

Ostaci tereta (cargo residues) 6981,02 4515,31

Senj

Otpadna ulja (waste oils) 0 0

Otpad (garbage) 0 0

Akumulirani otpad (cargo associated w) 0 0


Zadar





Šibenik




Ostaci tereta (cargo residues) 0 0,2

Split


Otpad (garbage) 1778,983 2375,95


Ostaci tereta (cargo residues) 1,5 20

Ploče


Otpad (garbage) 140,493 115,955



Dubrovnik

Otpadna ulja (waste oils) 3 517,14

Otpad (garbage) 5503,15 6535,04



UDIO OTPADA S BRODOVA U ODNOSU NA CJELOKUPAN OTPAD PO ŽUPANIJAMA

• 0,1 % Istarska županija

• 0,5 % Primorsko-goranska županija

• 0,6 % Zadarska županija

• 0,6 % Šibensko-kninska županija

• 2,4 % Splitsko-dalmatinska županija

• 6,5 % Dubrovačko-neretvanska županija

Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta u lukama

Svake tri godine izraditi, donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta za naredno razdoblje od tri godine.

Plan se donosi uz konzultacije s predstavnicima korisnika luka, ovlaštenim operatorom otpada, brodarima izletničkih brodova, brodova u linijskom pomorskom prometu kao i drugim brodarima koji uobičajeno koriste luku, te drugim zainteresiranim osobama i tijelima.

Plan je potrebno izraditi u skladu s veličinom luke te prema kategorijama, vrstama i veličini plovnih objekata koji u nju pristaju ili se njome koriste.

Planom je potrebno obuhvatiti pojedine vrste otpada i ostataka tereta koji su u skladu s potrebama plovnih objekata koji uobičajeno pristaju ili se koriste tom lukom.

REPUBLIKA HRVATSKAMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI)


Troškovni kriteriji za utvrđivanje lučke naknade za prihvat otpada:

a) troškovi amortizacije ulaganja u opremu i lučke uređaje;b) troškovi održavanja i redovnog poslovanja;c) troškovi odlaganja i zbrinjavanja, prema vrstama otpada, uključujući opasan otpad te otpad životinjskog porijekla;d) troškovi transporta do deponija, prema vrstama otpada, uključujući opasan otpad te otpad životinjskog porijekla.

Lučka naknada za prihvat otpada

Lučka naknada za prihvat otpada je naknada koju plovni objekti plaćaju tijelu koje upravlja lukom prilikom svakog uplovljenja u luku ili korištenja luke, a obuhvaća objedinjeni sustav naknada za prihvat otpada utvrđen Planom za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta u luci.


Naknadu će plaćati:

svi plovni objekti, osim ratnih i javnih brodova, bez obzira na njihovu državnu pripadnost, koji pristanu u bilo koju hrvatsku luku ili obavljaju dopušteno sidrenje na području luke otvorene za javni promet ili luke posebne namjene, bez obzira na to odlažu li otpad u toj luci ili ne.

Naknada će se plaćati:

u svim hrvatskim lukama, osim vojnih luka, koje su otvorene za javni promet ili su luke posebne namjene i koje su, prema posebnom propisu, razvrstane kao luke od lokalnog ili županijskog značaja, odnosno osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.


IZUZEĆA OD REŽIMA TZV. FLATE RATE-a

Brodovi u linijskom pomorskom prometu i izletnički brodovi

Brodovi u linijskom pomorskom prometu i izletnički brodovi plaćati će naknadu za prihvat otpada u jednoj od luka koju redovno tiču, temeljem ugovora između vlasnika broda (brodara) i tijela koje upravlja tom lukom

Ribarski brodovi

Ribarski brodovi plaćati će predaju otpada u lučke uređaje, prema vrsti i stvarnoj količini predanog otpada

Jahte za sport i rekreaciju / brodice

Jahte registrirane za sport i rekreaciju, odnosno brodice plaćati će lučku naknadu za prihvat otpada u luci u kojoj imaju ugovoreni komunalni ili nautički vez, neovisno o stvarnoj predaji i/ili količini predanog otpada, u godišnjem paušalnom iznosu (prijedlog: do 5% iznosa godišnjeg komunalnog ili nautičkog veza)



SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA FEKALIJAMA

• MARPOL 73/78 Annex IV

• Direktiva 2000/59/EC o lučkim prihvatnim uređajima

• Direktiva 2013/53/EU o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon

• Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26 /15)

• Svi pomorski objekti dužni su prazniti fekalije iz sabirnih tankova isključivo u prihvatne uređaje na za to predviđenim mjestima u lukama ili izvan luka gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari

PREVENCIJA ONEČIŠĆENJA - u skladu s ekološkim standardima međunarodnih i domaćih propisa:

• Prihvatni uređaji – moraju biti dostupni i adekvatni

• Izvještavanje i prihvat otpada - obveza

• Uloga koncesionara u implementaciji standarda prevencije onečišćenja – KLJUČNA


SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA MORA FEKALIJAMA

NACIONALNI PROPISI O PREVENCIJI ONEČIŠĆENJA PRIMJENJUJU SE NA:

o jahte i rekreacijska plovila registrirana u RH

o takva plovila pod stranom zastavom koja plove hrvatskim teritorijalnim morem i pristaju u domaće luke

PREVENCIJA ONEČIŠĆENJA FEKALIJAMA S REKREACIJSKIH PLOVILA :

o Jahte hrvatske zastave do 24 m, ovlaštene prevoziti do 15 osoba izgrađene nakon 1 .1.2006 – obvezan sabirni tank

o Jahte starije od 1.1.2016 – obvezan retrofit

o Jahte starije od 2000 mogu se izuzeti, ako je cijena konverzije previsoka u odnosu na vrijednost jahte

o Jahte preko 24m i one koje su ovlaštene prevoziti više od 15 osoba moraju biti usklađene s tehničkim standardima za brodove (MARPOL)

o Retrofit nije propisan za brodice- izrada stručne analize je u tijeku


NEKA PITANJA OD ZNAČAJA ZA DALJNJI RAZVOJ SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA U NAUTIČKOM SEKTORU

oprimjena konvencionalnih instituta samostalne skrbi za sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša u charter djelatnosti pod nadzorom pomorske administracije

oObvezna osiguranja brodica i jahti

oOsigurati laku dostupnost sigurnosnih informacija – Digitalni peljar za nautičare za pametne telefone

oSegregiranje plovidbenih pravaca

oPersonal watercrafts

oUnaprijediti uslugu prihvata otpada i fekalija s rekreacijskih plovila


HVALA NA PAŽNJI

Documents

SIGURNOST NA MORU I ZAŠTITA MORA OD · PDF filePOMORSKI PROMET NA HRVATSKOM DIJELU JADRANA ... - sustav daljinskog isključivanja i sustav automatskog reguliranja brzine i