Upload
phamdan
View
292
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
LEKSIKON, DOPUNE I ODREDBELEKSIKON, DOPUNE I ODREDBE
- Zašto gramatika funkcioniše na način na koji - Zašto gramatika funkcioniše na način na koji funkcioniše (zašto su fraze strukturirane na određeni
način)? -
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
� Poređenje sa hemijom i hemijskim strukturnim formulama
Okretanje ka leksikonu, leksičkim jedinicama Okretanje ka leksikonu, leksičkim jedinicama (rečima), u nastojanju da se odgovori na pitanje zašto rečenice (fraze generalno) imaju strukturu kakvu imaju
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
� Dosadašnja gramatika je problem kontekstualnih ograničenja rešavala raslojavanjem kategorija (vrsta reči)
Ivana čita knjigu.Ivana spava.Ivana spava.*Ivana spava knjigu.
Pored strukturnih pravila, leksička pravila: N → Ivana N → knjiga
Vt → čitati Vi → spavati
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
� Problem sa ovakvim pristupom je to što se gubi veza između članova kategorije (vrste reči): forme se pojavljuju u različitim sintaksičkim kontekstima, a trebalo bi da pripadaju istoj kategoriji – međutim formalno posmatrano Vt i Vi su različiti od V!
� Još je problematičnija situacija sa formama koje se pojavljuju u različitim sintaksičkim kontekstima, a trebalo bi da pripadaju istoj reči:
Homer gave Bart a present. NP - NPHomer gave a present to Bart. NP –
to - NP
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
The judge spared Homer his life. NP -NP
* The judge spared his life to Homer. NP – to - NP
*Marge donated the charity old clothes. NP -NPNP
Marge donated old clothes to the charity. NP –to – NP
Vd → spare VP → Vd NP NPVto → donate VP → Vto NP NP
Vd → give
Vto → give ?
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
� REŠENJE: uvođenje leksikona – izbacivanje leksičkih pravila i uvođenje supkategorizacionih obeležja leksičkih jedinica (reči) koja određuju kontekst u kome se ta jedinica/reč može pojaviti
� Supkategorizacioni okviri za predstavljanje supkategorizacionih obeležja reči:
[+ _ X Y Z] = ova reč se može ubaciti samo u kontekst u kome će se iza nje nalaziti X, iza kojeg je Y, iza kojeg je Z
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
� Notacija za leksičke jedinice/reči koja daje reč, njenu kategoriju i njena supkategorizaciona obeležja:
reč, CAT, [+ _ ...], [+ _ ...], ...
čitati, V, [+ _ NP] spavati, V, [+ _ ] knjiga, N , [+ _ ]
- Višestruka obeležja: give, V, [+ _ NP PP], [+ _ NP NP]
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
� Još obeležja:
[+loc] i [+dat]
Bart put the box on / in / under / near / behind Lisa.Bart gave the box to Homer.Bart gave the box to Homer.
*Bart gave the box on / in / under / near / behind Homer.
give, V, [+ _ NP PP], [+ _ NP NP][+dat]
put, V, [+ _ NP PP][+loc]
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
[+dur] i [+man]
The party lasted for two hours / the whole day.*The party lasted at 3 p. m.
last, V, [+ _ NP], [+ _ PP]last, V, [+ _ NP], [+ _ PP][+dur] [+dur]
Bart behaved politely / that way / in a very tactful fashion.*Bart behaved yesterday.
behave, V, [+ _ NP], [+ _ PP], [+ _ AdvP][+man] [+man] [+man]
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
� Odakle određena fraza dobija svoja obeležja?
PRINCIP F (od feature):
ako je X centar fraze XP, odnosno fraza XP je projekcija kategorije X, obeležja centra X
prelaze na njegovu projekciju (frazu) XP
ULOGA LEKSIKONAULOGA LEKSIKONA
� Šta je centar fraza kao this man, those men?
NP ili DP?
� Kako tretirati egzocentrične fraze i odakle te fraze dobijaju obeležja?
primer S fraze (rečenice)
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
� Supkategorizaciona obeležja reči definišu kontekst u kojem se reči mogu pojaviti, odnosno sa čim se te reči moraju pojaviti
DOPUNE = jedinice (različite od subjekta) čije pojavljivanje glagol zahteva
- odnos između glagola i njegovih dopuna (koje dopunjuju njegovo značenje) je odnos selekcije
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
� Glagol dopunama (argumentima) pripisuje određene semantičke (tematske) uloge
- AGENS (participant koji intencionalno vrši radnju)
- PACIJENS (osoba ili predmet koji je pogođen radnjom)- PACIJENS (osoba ili predmet koji je pogođen radnjom)
- TEMA (entitet koji biva pomeren, u pokretu)
- CILJ (entitet prema kome je radnja usmerena)
- DOŽIVLJAVAČ (osoba koja prima senzacije ili je iskusila određeno čuvstvo)
(...)
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
ODREDBE = slobodne jedinice čije pojavljivanje glagol ne zahteva, čije prisustvo ne zavisi od određenog glagola
- odnos između glagola i odredbi (koje dodatno određuju njegovo značenje) je odnos modifikacije
- odredbe se pojavljuju kao različiti semantički tipovi, i realizuju se kao različite kategorije
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
Kako razlikovati dopune i odredbe?
?Marko je stavio.?Marko je stavio.
?Marko je stavio knjigu.
Marko je stavio knjigu na sto.
Da li su knjigu i na sto dopune ili odredbe?
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
TRI TESTA ZA RAZLIKOVANJE:
1) Ponovljivost: odredbe su ponovljive (mogu se stalno
dodavati), bez formalnog ograničenja dok dopune to
nisu:
Petar je pažljivo Marku juče dao lutku, ne vodeći računa o posledicama .
*Petar je Marku Jeleni dao lutku čep.
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
TRI TESTA ZA RAZLIKOVANJE:
2) Obaveznost: dopune su obavezne, a odredbe nisu:nisu:
Marija je (opušteno) spavala (na kauču).
Ivana čita *(knjigu).
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
Problemi za test obaveznosti:
a) Različita značenja glagola (različiti glagoli?)
Bart ran.Bart ran.Bart ran the meeting. = Bart conducted the
meeting.
Marija piše. (pisati = crtati slova ili karaktere)Marija piše pismo. (pisati = stvarati dokument
crtanjem slova ili karaktera)Marija piše pismo Ivanu. (pisati = komunicirati
pomoću pisanog dokumenta)
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
Problemi za test obaveznosti:
b) Fonetski nerealizovane dopuneb) Fonetski nerealizovane dopune
Homer ate.
Homer ate a doughnut. (odredba ili dopuna?)
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
Dva rešenja ovog problema:
1) Postoje dva značenja glagola eat (dva glagola?)
eat, V, (+ _ ) eat, V, (+ NP)eat, V, (+ _ ) eat, V, (+ NP)
2) Postojanje fonetski nerealizovanog objekta u stablu,
NP ekvivalentne SOMETHING EDIBLE, što bi značilo
da je glagol eat uvek prelazan
eat, V, (+ NP)
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
TRI TESTA ZA RAZLIKOVANJE:
3) Leksička osetljivost: što je veća leksička osetljivost, osetljivost,
veća verovatnoća da je u pitanju dopuna, a ne
odredba:
Marge gave Maggie to /*from /*on /*toward Homer.
Maggie ran to / from / on / after / with Homer.
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
Razlika u načinu na koji se (strukturno) u stablu dopune i odredbe vezuju za centar:
� Kategorija X i njene dopune moraju se pojaviti � Kategorija X i njene dopune moraju se pojaviti unutar fraze čiji je centar X, dok su odredbe van te fraze
centar i njegove dopune formiraju jedan konstituent
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
Prividna kontradikcija – odredbe unutar VP:
Ivan je oprao auto po kiši.
Ivan je oprao auto po kiši i pokosio travu.Ivan je oprao auto po kiši i pokosio travu.
Ivan je oprao auto po kiši, a i Jovan je to uradio takođe.
Ivan je oprao auto po kiši, a i Jovan takođe.
- dokaz da je oprao auto po kiši jedan konstituent, jedna
VP!?
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
Međutim:
Ivan je oprao auto po kiši.
Ivan je oprao auto i pokosio travu po kiši.Ivan je oprao auto i pokosio travu po kiši.
Ivan je oprao auto po kiši, a i Jovan je to uradio po rosi.
Ivan je oprao auto po kiši, a i Jovan takođe po rosi.
- dokaz da je oprao auto jedan konstituent, jedna
VP!?
DOPUNE I ODREDBEDOPUNE I ODREDBE
Radi se o tome da odredbe jesu unutar VP, ali ne i unutar iste VP u kojoj su dopune
Proširenje VP: VP → VP Adj (NP, PP, AdvP ...)
Dopuna je uvek sestra glagola i uvek se pojavljuje, zajedno sa glagolom, u okviru najmanje VP, dok su odredbe sestre VP i pojavljuju se u okviru veće VP