SINTAKSA PADEŽA

Diana Stolac: IZRAŽAVANJE

PROSTORNIH ZNAČENJA PADEŽNIM OBLICIMA

PROSTOR(NOST) i oblici

prijedložni izrazi

Jučer sam napokon doputovala u Dubrovnik. Volim biti u Dubrovniku.

padežni oblici/ besprijedložni padežni izrazi

Danima su mi misli letjele Dubrovniku. Uživam u sumrak lutati Dubrovnikom.

PROSTOR(NOST) i oblici

prilozi Lijepo je biti ovdje. Potrčao je nizbrdo.

zavisne rečenice Gdje ima mladih, tamo je uvijek dobra glazba.

PROSTOR(NOST) i rečenica

priložna oznaka mjesta predikat objekt atribut

PREDIKAT i izražavanje prostora

ovisnost o vrsti i značenju glagola statični i dinamični glagoli

Maja je doma.

PRILOŽNA OZNAKA MJESTA

uvrštava se u rečenicu preko predikata nije obavezna može se parafrazirati izražava okolnost vršenja glagolske radnje odgovara na pitanja: GDJE? KAMO? KUDA? također na: odakle? dokle? otkud? dokud? uzimaju se u obzir kategorije statičnosti i dinamičnosti glagola

PRILOŽNA OZNAKA MJESTA – SAMOSTALNI DIO REČENIČNOG USTROJSTVA – MJESTO/ PROSTOR KAO OKOLNOST ODVIJANJA

GLAGOLSKE RADNJE

→ statičnost u prostoru→ lociranje u prostoru→ GDJE? Stanujem u Rijeci. Živi tamo, na sjeveru.→ uz glagole mirovanja → cilj kretanja→ KAMO? Odlazim u Rijeku. Sutra putujem tamo, na sjever. → uz glagole kretanja

PRILOŽNA OZNAKA MJESTA – SAMOSTALNI DIO REČENIČNOG USTROJSTVA – MJESTO/ PROSTOR KAO OKOLNOST ODVIJANJA

GLAGOLSKE RADNJE

→ usmjerenost glagolske radnje→ direktivnost→ smjer kretanja→ ČEMU? Odlazim prema Rijeci. Trči (k) obali. Vesna je otišla (k) prijateljici.

→ uz glagole kretanja

PRILOŽNA OZNAKA MJESTA – SAMOSTALNI DIO REČENIČNOG USTROJSTVA – MJESTO/ PROSTOR KAO OKOLNOST ODVIJANJA

GLAGOLSKE RADNJE

→ pravac kretanja; put, “staza” glagolske radnje→ KUDA? kojim putem? Potrčao je nizbrdo. Pliva uz obalu. Trčim obalom.

→ slabo upravljanje → uz glagole kretanja

PRILOŽNA OZNAKA MJESTA – SAMOSTALNI DIO REČENIČNOG USTROJSTVA – MJESTO/ PROSTOR KAO OKOLNOST ODVIJANJA

GLAGOLSKE RADNJE

→ slabo upravljanje → parafraza konstrukcije predikat

+ POM – moguća: imenica sa značenjem prostora uvjetovana samo leksičkim značenjem

glagola

OBJEKT – PREDMET GLAGOLSKE RADNJE – PROSTOR OBUHVAĆEN KRETANJEM

jako upravljanje uz glagole kretanja značenje glagola – relevantno konstrukcija predikat + objekt NE može se parafrazirati: imenica sa značenjem prostora predodređena leksičko-gramatičkim svojstvima glagola

ATRIBUT U SLUŽBI IZRAŽAVANJA PROSTORA – ODREDBA PROSTORA

nesamostalni dio sintagme koja ima značenje prostora odnos: nesročnost kao odredba imenici uz koju stoji

Gradnja škole započela je još prošle godine.

PADEŽENI OBLICI: DATIV

USMJERENOST GLAGOLSKE RADNJE, odnos: slabo upravljanje

Danima su mi misli letjele Dubrovniku.Trči obali.Dijete je brzo trčalo kući.Letjelica će se u podne približiti Mjesecu.Pjesnik stremi zvijezdama.

→ okrenuti se zidu; približavati se selu; juriti kući (…) uz glagole kretanja – glagoli koji se usmjeravaju/“streme” svojevrsnom prostoru kao cilju

PADEŽENI OBLICI: INSTRUMENTAL

KRETANJE VELIKIM PROSTOROM, (!) semantika imenica u službi PO i semantika glagola u službi

predikata

Sinoć sam lutala neosvijetljenom uvalom. Vozila sam se novom cestom. Suho lišće pliva rijekom. Tjednima su putovali Lijepom Našom.

ALI: Razišli su se kućama. Razišli su se kući.

PADEŽENI OBLICI: INSTRUMENTAL

Izražavanje prostora bez glagola kretanja

Oni pjevaju ulicom.

Kao mladi znali smo nedjeljom uvečer svirati šorom.

PADEŽENI OBLICI: AKUZATIV

PROSTOR KAO PREDMET POTPUNO ZAHVAĆEN RADNJOM, odnos:

jako upravljanje

Preplivao je rijeku. Prehodao je jutros plažu uzduž i poprijeko. Obilazi dućane. Napustila je grad.

PADEŽENI OBLICIodnos AKUZATIV - INSTRUMENTAL

prostor označen objektom prostor označen POM → uvrštavanje prema glagolu

Marko prelazi most. jako upravljanje, izravni objektMarko prelazi mostom. slabo upravljanje, POM

prostor označen nesročnim atributom → uvrštavanje prema imenici

Zabrinjava ga prelaženje mosta. jako upravljanjeZabrinjava ga prelaženje mostom. slabo upravljanje

INSTRUMENTAL SA ZNAČENJEM PROSTORA KAO PRILOŽNA OZNAKA I KAO NESROČNI ATRIBUT

Rado trčim livadom. slabo upravljanjeTvoj pas voli trčanje livadom. livadom - nesročni atribut → utjecaj značenja glagola: glagol trčati može uz sebe imati

dopunu u instrumentalu; uz kretanje (trčati) dolazi neki prostor (livada); isto vrijedi i za odnos trčanje livadom

→ upotreba nekog drugog glagola i glagolske imenice zahtijeva drugi padež, odnosno drugačiju konstrukcijuRado spavam na livadi. slabo upravljanjeVolim spavanje na livadi. na livadi – nesročni atribut → glagol mirovanja spavati traži uz sebe prijedložni izraz, prostor označen lokativom

(PRIJEDLOŽNO-)PADEŽNI IZRAZI I OZNAČAVANJE PROSTORA

DATIV, INSTRUMENTAL, LOKATIV, GENITIV

Trčala je livadi.Trčala je livadom.Trčala je po livadi.Trčala je na livadi.Trčala je preko livade.

(PRIJEDLOŽNO-)PADEŽNI IZRAZI I OZNAČAVANJE PROSTORA

DATIV, LOKATIV, AKUZATIV

Sve djevojke zemlji pogledaše. Sve djevojke k zemlji pogledaše. Sve djevojke prema zemlji pogledaše. Sve djevojke u zemlju pogledaše.

IZRAŽAVANJE PROSTORA PADEŽNIM OBLICIMA

samo jedna od mogućnosti izražavanja prostornih odnosa

upotreba prijedložnih izraza – češća (sintaktička služba prijedloga; dimenzionalna značenja prijedloga: prostornost)

nužno je proučavati prostornost s obzirom na samu

semantiku glagola i imenica (imenice kao lokalizatori, i glagoli kao različita kretanja)

1) Stolac, Diana: IZRAŽAVANJE PROSTORNIH ZNAČANJA PADEŽNIM OBLICIMAhttp://www.hrvatskiplus.org/prilozi/dokumenti/anagram/Stolac Izrazavanje.pdf (8.3.2011.)

OSTALA KORIŠTENA LITERATURA

2) Katičić, Radoslav. Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: HAZU, Globus. ³2002: 86–94

3) Pranjković, Ivo. Domašaji i ograničenja lokalističke teorije padeža. U: Sintaksa padeža: Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem – Drugi sintaktički dani. ur. Birtić, Marija; Brozović Rončević, Dunja Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 2010: 213–222

4) Pranjković, Ivo. Druga hrvatska skladnja: Sintaktičke rasprave. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2001: 7–12

5) Raguž, Dragutin. Praktična hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada. 1997: 119–156

6) Silić, Josip; Pranjković, Ivo. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga. ²2007