Skripta iz Prve pomoći

7/26/2019 Skripta iz Prve pomoi

1/8

**Prva pomo**

1. *Hitna medicinska pomo (HMP)je posebna oblast zdravstvene zatitena primarnom nivou, koja se organizuje u cilju preduzimanja neophodne i

neodlone medicinske intervencije, ijim bi se nepreduzimanjem teenaruilo zdravlje ili izazvalo trajno oteenje zdravlja i ugrozio ivotbolesnika. Hitna medicinska pomo, na globalnom nivou, sprovodi se u

skladu sa zakonom i propisima o zdravstvenoj zatiti i zdravstvenomosiguranju svake zemlje pojedinano.*Hitnu medicinsku pomo ne treba poistoveivati sa prvom pomoi, to seesto u praksi ini, jer prva pomo predstavlja skup mera, postupaka iaktivnosti koje sprovodi osoba koja je prva u prilici da pruii pomo

unesreenom neposredno nakon povrede ili iznenadne bolesti. na jesamo prvi korak u lancu spaavanja ivota bolesnoj osobi na samommesu povre!ivanja ili razboljevanja "kua, radno ili javno mesto, itd.#, i

prethodi onome to e uraditi hitna medicinska pomo. $rva pomo jeizuzetno vana jer prema statistikim podacima, hitna mediicinska pomo

je, na mestu nesree ili razboljavanja, dostupna bolesniku tek za %&'minuta, a prema podacima iz literature, preko %() smrtnih ishoda dogodi

se u prvih nekoliko minita od nesree.

2. *rlo este su povrede elektrinom strujom, kako radnika "elektriara#tako i sluajnih prolaznka&nesrenika. bzirom da su ovakve povrede vrloteke i speci+ine, naroito zbog okolnosti u kojima su nastale, tako je i

prva pomo unesreenom vrlo teka i speci+ina. aime, povredjenom jepoeljno prii samo ako imamo znanja i iskustva u spaavanju takopovredjenoj osobi. -o opet ne mora da znai da ako nemamo nekogposebnog znanja, ne uinimo bar neke od presudnih radnji u spaavanjupovredjenog.*akle, spaavnje povredjenog elektrinom strujom moemo podeliti u tri

segmenta/& dvajanje povredjenog od delova pod naponom "od kontakta sa

strujom#& 0tvrdjivanje stanja povredjenog& $ruanje pomoi

*ajpre moramo znati da budemo pribrani jer samo takvi smo od koristi isebi i povredjenom. ko se smatramo prisebnim, najpre otkrivamo izvor


2/8

struje i vrimo iskljuenje "prekid# ako je to mogue "ovo se odnosi nautinicu, kabal, icu, provodnik, neispravan aparat i sl#. eodlonoalarmirati ljude iz neposredne blizine da pozovu uporedo prvu pomo iljude koji odravaju elektrini vod na kome je povredjeni, da bi izvrili

prekid na viim postrojenjima tj. u tra+o&stanicama.

*2a to vreme "ako je otklonjen kontakt povredjenog sa strujom i sigurnismo u to3# mi prilazimo povredjenom i utvrdjujemo da li je u svesnomstanju. ko nije, utvrdjujemo da li die, gledajui njegov grudni ko. kose grudni ko pomera "die#, povredjenog odmah postaviti na bok "uboni poloaj# da ne bi dolo do guenja.

ko nema disanja, opipati puls povredjenog pa ako je puls prisutan,

posegnuti za vetakim disanjem.

*0koliko nema pulsa "a obino ga nema, jer je protok struje kroz telortve paralisao rad svih miia pa i srca# pristupamo vetakoj masaisrca. vo takodje treba raditi struno, nipoto polovino jer tako moemortvi jo vie pogorati ionako loe stanje. aizmenino sa masaom srca,daje se povredjenom i vetako disanje. vaj postupak reanimacije se

ponavlja vie puta odnosno, ne prekidati dok ne dodje hitna pomo.

*4asaa srca i vetako disanje su posebne radnje koje moe izvoditisamo uvebano lice. 5vaka radnja i svaka sekunda su od bitnog znaajaza preivljenje povredjenog. 6ntenzitet pritiska na grudni ko, brojpritisaka, nain zabacivanja glave unazad, ienje usta od zemlje ili sl.zaptivanje nosa i uduvavanje vazduha u plua povredjenom su radnjekoje treba da se izvode gotovo rutinski.

*va i ovakva radnja je sasvim dovoljna da se prui prva pomopovredjenom od elektrine struje a nipoto jadnika ne ukopavati u zemlju"pre vremena#, kako se u narodu veruje da e zemlja izvui struju iz

povredjenog.

*$od pojmom povrede podrazumijeva se niz poremeaja koje mogu izazvatiiprouzrokovati razni hemijski i +izikalni agensi, 7ije je ranjavajue djelovanje

jaeod otpora pojedinih izloenih tkiva.$odjela


3/8

84ehanike povrede/ koje nastaju dejstvom mehanike sile,pritiskom ili udaromna tkivo, odnosno povlaenjem&trakcijom tkiva98-oplotne povrede/ nastaju usljed dejstva poviene ili snienetemperature, gdje

se oteti tkivo, i one se nazivaju jednim imenom termikepovrede9

8:lektrine ozljede/ znae oteenja tkiva elektrinom strujomvisokog i niskognaponaili dejstvom prirodnog elektriciteta9

Hemijske povrede/ nastaju dejstvom hemijskih kaustinihsredstava, pretenokiselina i baza, ili njihovih jetkih soli98;adijacione povrede/ nastaju usljed rendgenskog ili izotopskogzraenja"ozraenje rendgenom, dejstvom atomske bombe i si.# 9 $ovredenastale

promjenom pritiska okoline, nastaju kod iznenadnog vazdunogudara usljedeksplozije, ali i zbog nagle dekompresije "kesonska bolest i si..

*Termike povrede:vde se ubrajaju oteenja tkiva nastala promjenomtemperature okoline, usljedsnienje ili poveanja. ajvei dio povreda se mogu

sprijeiti adekvatnomzatitom na radu te zdravstvenim prosvjeivanjem.*Opekotinenastaju dejstvom poviene temperature na povrinu tijela. ko ?povrine tijela, obino se zavrava smru ako se ispravno nelijei.2a orijentaciju o veliini zahvaene povrine slui @allaceova ema iliApravilodevetkeB. $o ovome pravilu sve tjelesne regije iznose ili C) tjelesne

povrine ilineki broj koji je djeljiv sa C. -ako je glava C)jedna ruka C), dvijeruke DEC ),prednji ili stranji dio trupa DEC), trup FEC). -o ukupno iznosi. CC) a 1)otpada na genitalnu regiju.ubina opekotine pogorava prognozu.dre!uje se prema stepenu nekrozekojim je zahvaena koa. pekotine prvog

stepena su kod koe koja je crvena,bolna i osjetljiva na dodir, rugi stepen

znai dublju nekrozu koe, ali jo nijezahvaen sloj koe koji se onbavlja. =oaima po sebi mjehurie ispunjenebistrom, seroznom tekuinom. ve opekotine, 6 i

66 stepena, se ubrajaju u povrneopekotine i zarastaju ako su uredno lijeenje '&1F dana ne ostavljajui oiljak,dok opekotine 666 i 6 stepena se ne moguizljeiti bez hirurke intervencije, teuvijek, ostavljaju oiljak.

*Prva pomo kod opekotina:*$rva stvar je spaavanje opeenog od vatre ili dejstva toplog materijala. -o

jenajbolje uiniti zamotavanjem unesreenog 7ara+om ili ebetom, pomogunostimokrim, i ako je rije o manjoj opekotini, onda je staviti pod hladnu


4/8

vodu. aopekotinu se stavlja samo sterilan zavoj, i nikakve masti ili sredstvadok se nedo!e do zdravstvene ustanove.4ale opekotine se operu hladnomvodom, premazu sa rastvorom dezin+ekcionogsredstva i preko njih se stavi

sterilan prvi zavoj ili drugi pogodan materijal.0 prvoj pomoi se kontrolie ve

stavljen zavoj na opekotinu, i ne treba ga diratiako je ispravno stavljen, ili usluaju da je procurio, treba preko staviti novi.0koliko opekotina nije ranijeprevijena, onda se preko nje stavlja sterilnavazelinska gaza, preko koje iduslojevi gaze, zatim vate pa konano zavoj koji sveto +iksira.$rije svega treba sepobrinuti za normalan respiratorni put kod udisanja pretoplogvazduha i edemau larinksu.*2atimse bolesniku daju velike koliine tenosti,koloida i kristaloida u odnosu1/ 1. $reporuuju se antibiotici irokog spektra radiin+ekcije, analgetici kodbolova i imobilizacijom opeenog dijela tijela.*Sunane opekotine:*vim opekotinama su najee skloni ljudi svijetle puti, plavokosi ilicrvenokosi,nenaviknuti na jako sunce. ajvanije je sprijeiti ovakve vrsteopekotina, a to seradi postepenim izlaganjem suncu, upotrebom krema ililosiona za sunanje. kosu male mogu se tretirati vitaminskim mastima koje

pospjeuju epitalizaciju.*Sunanica:*5unanica najee nastaje ljeti, usljed djelovanja sunanih zraka nanezatienuglavu. vo je opasno oboljenje, ponekad i smrtno kod osjetljivih

ljudi, naroitokod djece, ljudi svijetlih vlasi ili potpuno elavih.=od sunanicetemperatura raste, nekad i do F1 i FD G, povrij!eni se ne znoji.=oa ostajesuha i topla, a pojava centralnih simptoma je posljedica narastanjamodanogedema. 2ajedno s mozgom stradaju i drugi parenhimatozni organi"bubreg,

jetra#. $oetak moe biti nagao, najee s padom i gubitkom svijesti, aliee svrtoglavicom, smetenou, nemirom. Ijudi koji prebole sunanicu, moguimatitrajne posljedice.Jolesnik se prenosi u hladovito mjesto, u sjenku da lei saneto podignutimuzglavljem. a glavu se stavljaju hladni oblozi ili kesice sledom i daje mu se velika koliina tenosti da pije ako je pri svijesti. $oljevanjehladnom vodom jetako!er korisno. Hla!enje mora biti permanentno uz stalnukontrolu tjelesnetemperature. 5a hla!enjem se prestaje kada tjelesnatemperatura poinje dapada ispod ?


5/8

prezasienostvazduha vodenom parom.=od prekomjernog znojenja tenost senadokna!uje pijenjem vode.*-oplotni udar moe poeti naglo, unesreeni se srui kao gromom pogo!en.

$rije toga seobino ali na zamor, slabost, e!, lice mu je crveno do

tamnocrveno, disanje jepovrno, ubrzano, puls ubrzan i slabo punjen. Jolesnikje oznojen, topaotemperatura mu je visoka, osjea veliku slabost, treperenje imrak pred oima.a kraju nastupa nesvjestica.=od pruanja pomoi, najbolje

gaje odnjeti u rashla!enu prostoriju, skinuti muodjeu i omoguiti hla!enjetijela. 0koliko je disanje prestalo, pristupa sevjetakom disanju. ko je pri

svijestiB, daju mu se hladni napici s jednom dodvije kaike soli. Jolesnik trebastrogo da miruje.

*Povrede hladnoom:*vo su rije!e povrede i esto nastaju usljed dejstva niskih temperatura ali iodvlage, vjetra, umora, neishranjenosti, manjka odjee, pijanstva,

gladi,iscrpljenosti itd. ne se dijele na lokalne smrzotine pojedinih dijelovatijela i optesmrzavanje itavog organizma.

*Povrede elektrinom struom i hemiskim sredstvima:*:lektrina energija moe izazvati povredu, pa ak i smrt, na dvanaina/tehnikom elektrinom strujom i prirodnim elektricitetom. $ovredaelektrinom strujom zavisi od koliine i napona elektrine energije, duinedejstva, nainadodira, vlanosti tijela, odjee i obue kao i kvaliteta podloge na

kojoj sepovrije!eni nalazi.*:lektrina struja putuje linijama najmanjeg otpora tj. nervima ikrvnom

strujom, stoga je dejstvo elektrine struje, najee usmjereno na srceimozak.4oe se desiti da na mjesta dejstva elektrine struje nema nikakvog

znaka, a akoje otpor vei a kontakt manji, zna se desiti da nastane opekotina.=arakteristinomjesto je elektrini biljeg, bjelicastosivkasta promjena na koi,zapravopredstavlja opekotinu 666 stepena. =od visokih napona elektrine strujemoe doido karbonizacije i otpadanja dijelova ili ekstremiteta.$ovrede gromom

su tako!er povrede elektrinom strujom i ostavljajukarakteristinu aru u obliku

granice paprati, crvenoljubiaste boje.*ejstvom elektrine struje na srce, nastaje treperenje predkomora srca,

toveoma brzo iscrpi i zaustavi srce. -akav unesreeni je u plavoj asi+iksiji,prestajedisati i prestaje mu rad srca, ekstremiteti su plaviasti.

*=od dejstva elektrine struje na ivani sistem, nastaje bijela asi+iksija.=oaunesreenog je blijeda, prestaje disati i srce mu prestane kucati. 0sljedpodraajaivanog sistema, javlja se i karakteristina drhtavica prije

zatajivanja cirkulacije irespiracije.*Spa!avane i" kola elektrine strue:


6/8

*0koliko nije mogue iskljuiti struju, prilikom izvlaenja povrije!enog,spasilacmora da stoji na jakom izolatoru, nipoto ne smije vlastitim rukama daotklanjaizvor struje. -ako!er ne smije ugroziti svoj ivot spaavajui

povrije!enog. =odspaavanja od struje, treba otkloniti sve mokre predmete

odjee ili obue, potosu to najbolji provodnici struje.$omopovrije!enom0koliko povrije!eni ne die ili mu je srce prestalo kucati, trebapoeti odmah sa reanimacijom, tj. vjetakim disanjem. 0koliko unesreenipadne u besvjesnostanje, pa poslije do!e sebi, ne treba ga ostavljati samog,nego odmah gatransportovati do bolnice. 0 uslovima hitne medicinske pomoi

zapoinje se sain+uzijom eerne otopine. 0koliko ima opekotine, previjaju se natipian nain.

*Povrede hemiskim sredstvima:*ve povrede nastaju u industrijama koje proizvode ili manipuliu sa

jetkimkiselinama i luinama, ili njihovim kaustinim solima. astaju tako!er iudomainstvu. Letka hemijska sredstva djeluju dvojako. 0 kontaktu sakoomizazivaju nekrozu i promjene sline opekotinama, a unesene uorganizamsluajno ili u cilju samoubistva, teka trovanja i oteenjaunutranjih organa.

*Hemiske opekotine ko#e:*0 zavisnosti od vrste kiseline, one na koi prouzrokuju suvu nekrozu, koja jerazliite boje. =od sumporne kiseline to je mrkosme!a nekroza, azotna

kiselinadaje utu, a sona kiselina bijelu nekrozu. ekrotino mjesto nakonnekolikonedjelja otpadne i ostanu duboke rane.*=od djelovanja baza, koa je razmekana, sluzavo mekana, nabubrila i na tom

semjestu uskoro otvaraju velike rane, duboke, sa nepravilnim rubovimaprljavosivkaste boje.*=od pruanja pomoi, najbre se otklone kasutine tvari s koe, upijajui ihvatomili drugim materijalom. 2atim se baza ili kiselina spira mlazom vode.ko

se ima pri ruci, onda je najbolje upotrijebiti antidot.*ntidoti za kiseline sublagi bazni rastvori "soda bikarbona, alkalne mineralne

vode, mlijeko# a za bazenajbolji je iscje!eni limun ili blagi rastvor siretnekiseline. jega je potrebno poslije isprati vodom i nikada ne smije biti toliko jakda on sam izazove opekotine.$oslije toga rana se previja kao i svaka drugaopekotina.*0 uslovima hitne medicinske pomoi prekontroliu se postupci poduzeti u prvoj

pomoi,i bolesnome se daju antibiotici, analgetici te eventualno in+uzije slanihrastvora.

*Trovane kaustinim tvarima:

*0noenjem kaustinih tvari na usta, nastaju oteenja digestivnogtrakta.$ovrije!eni ima jake bolove u grudima i u trbuhu. ponekad proliv a zatim


7/8

nastajuznaci oka. a usnama, jeziku i drijelu vide se tragovi dejstvakaustinogsredstva.=od prve pomoi nastoji se ublaiti dejstvo tih sredstava,npr. kod trovanjakiselim materijama, daje se mlijeko jer djeluje blago alkalno, akod baznihkaustinih materija daju se blagi rastvori kiseline kao to je limunska

ili siretna.0 nedostatku antidota, povrije!eni treba da uzme to vie vode.0uslovima prve pomoi, bolesniku se daju sredstva protiv bolova,antibiotici,in+uzije slanih rastvora te sprovodi se hitan transport u bolnicu.*$ta uraditi ako se neko otrue %*Preporuena terapia:1.4ale koliine ovih supstancija nisu otrovne, tako da lijeenje nije potrebno.D.6zazovite povraanje kod pacijenta. dajte sirup ipekakuane u

sljedeimdozama/&ko je pacijent ispod l godine/ D ka+ene kaiice a odmah zatim datinajmanje Ddo ? ae vode&ko je pacijent star 1godinu ili stariji/ l ili D ka+ene kaiice a odmahzatim datinajmanje dvije do tri ae vode.emojte izazivati povraanje kod pacijenta ako

je on bez svijesti ili ima konvulzije.

?.;azblaite otrov vodom ili mlijekom. emojte izazivati, povraanjekodpacijenta. 5upstancija moe opei usta ili grlo.F.Jez odlaganja potpuno isperite kou tekuom vodom. astavite takonajmanje1% minuta.%.Jez odlaganja isperite oi tekuom vodom. astavite tako 1% do D(minuta.M.Jez odlaganja izvuci pacijenta na svije vazduh. ko ste u ustanovi

zazdravstvenu njegu, pridravajte se utvr!enog postupka za hitneintervencije9pripremite se da asistirate pri davanju kiseonika i vetakereanimacije, ako jepotrebno.

&. 'omplet "a prvu pomo Tip SPS +.2.,,- mora da sadr#i:

1. $rvi zavoj N sterilan, 1( cm E % m, sa jednim jastuetom 1D cm E 1(cm > D komada

D. =aliko zavoj 1( cm E % m > D komada?. =aliko zavoj < cm E % m > D komadaF. 5terilna gaza 1>D m, Dkomada%. 5terilna gaza 1 m, 1 komadM. 5terilna kompresa od gaze 1( cm E 1( cm, 1D slojeva N pojedinano

pakovanje > % komada'. dhezivni zavojni materijal 1( cm E < cm > % komada 1 komad

C. -rougla marama veliine 1(( cm E 1(( cm E 1F(cm, pamuna, nazivnepovrinske mase najmanje M(g>mD > D komada


8/8

1(. 6gla sigurnica, najmanje duine F cm > M komada11. 4akaze zakrivljene, sa zaobljenim vrhom, najmanje duine 1D cm > 1komad1D. $ kesa N manja, D( cm E ?( cm > 1 komad

1?. $ kesa N vea, F( cm E M( cm > 1 komad1F. $ rukavice za jednokratnu upotrebu > D para 1%. 6zotermalniprekriva najmanje duine 1% cm E D(( cm, za jednokratnu pomo > 1komad1M. 2atitno sredstvo za davanje vetakog disanja, za jednokratnuupotrebu > 1 komad1'. 5peci+ikacija sadraja kompleta > 1 komad1 1 komad

Documents

Skripta iz Prve pomoći