Sem 1. Evropska saobraajna politika izazov 21. vijeka RAZVOJ SAVREMENOG EVROPSKOG SAOBRAAJNOG SISTEMA Aktuelni trendovi regionalnih i ekonomskih integracija neizostavno uzrokuju brojne promjene i zahtijevaju modifikacije u svim segmentima socijalno-ekonomskog ivota. U saobraajnom sektoru navedene promejne se reflektuju kroz kreiranje zajednike transportne politike koja e doprinijeti uspostavljanju integrisanog i efikasnog saobraajnog sistema usmjerenog na podrku razvoja evropske ekonomije i evropskog blagostanja. Vanost saobraajnog sistema u savremenom drutvu Tradicionalna uloga saobraajnog sistema moe se posmatrati kroz prizmu: Ekonomske politike, sa respektom socio-ekonomske efikasnosti i pravila i zahtijeva poslovne ekonomije (konkurentnosti, logistike i sl.). Uspostavljanja regionalne i socijalne jednakosti, sa posebnim akcentom na omoguavanje mobilnosti svim regionima i socijalnim strukturama. Okruenja i sigurnosti, to ukljuuje minimiziranje tetnih uticaja prometa na ljude i na prirodu, prilagoavanje izgradnji i ouvanju okruenja i prirodnih resursa.

Drugim rijeima, postojanje vrste veze izmeu saobraaja, transporta i cjelokupnog privrednog sistema argumentuje podatak da uee saobraajnih i transportnih usluga u prodajnoj cijeni proizvoda u primarnim proizvodima iznosi prosjeno 30%,u sekundarnim 40%, tercijarnim 30% te kvartarnim i kvintarnim po 25%. Nemogue je govoriti o sinergijskim efektima saobraaja i transporta bez naglaavanja njihove uloge u zatiti okruenja, razvoju nerazvijenih podruja te odrivom razvoju u najirem smislu te rijei1 Saobraajni sistem dobiva i dodatnu dimenziju u kontekstu procesa globalizacije, gdje ubrzani ekonomski rast i razvoj mora propratiti odgovarajua prometna i transportna mrea, posebno u pogledu ostvarenje tri od etiri slobode jedinstvenog trita. ZAJEDNIKA SAOBRAAJNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE EU dostie svoje planirane ciljeve sa tano odreenim i usklaenim mehanizmima na osnovu izvoenja cjelovite zajednike politike (poljoprivreda, ribarstvo, transport, spoljna trgovina, konkurencija, razvoj, regionalna politika, energija i carinski savez) i zajednikih akcija ili programa (R&D, telekomunikacije, koordinacije ekonomske politike drava lanica za dostizanje privredne i socijalne kohezije, socijalna politika, ekonomski i monetarni savez). Osnove zajednike saobraajne politike Uspostavljanjem jedinstvenog trita dolo je do ubrzanog rasta saobraaja, a time i do inicijative za restruktuiranjem postojeeg stanja i njegovog prilagoavanja novonastalim potrebama. S obzirom na injenicu da porast saobraaja nije bio jednako zastupljen u svim

1

vidovima transporta dolo je i do eskalacije brojnih negativnosti kao npr. zaguenja, zagaenja, poveanog broja saobraajnih nezgoda, kao i velikih problema socijalnog sektora. Liberalizacija transportnog trita Inicijalni cilj zajednike transportne politke bio je formiranje zajednikog transportnog trita, to je prvenstveno znailo libreralizaciju transportnog sistema. Liberalizacija je ukljuivala odreivanje realne cijene transportne infrastrukture, zabranu antikonkurentnih sporazuma na meunarodnom transportnom tritu, respekt sigurnosti u transportu, te finisanje tehnikih standarda, uzimanje u obzir socijalnog osiguranja radnika, planiranje transportne mree, redukcija buke i ostalih negativnih uticaja transporta na okruenje. Liberalizacija je kompleksan proces ija uspjena implementacija zahtijeva istovremeno potivanje i uzimanje u obzir: Socijalnog aspekta, koji znai liberalizaciju socijalnih uslova obavljanja transportnih usluga, definisanje jedinstvenih pravila za obavljanje istih kao i potrebnog nivoa kvalifikacija. Ekonomskog aspekta, u okviru koga treba uspostaviti sistem koji e osigurati da finansiranje odravanja i razvoja transportne infrastrukture od strane razliitih korisnika bude u skladu sa njihovim stepenom uportebe istih. Odravanje neprekidnosti ruta izmeu glavnih i perifernih centara.

TRANS-EVROPSKA MREA Poglavlje 15, lan 154-156 Ustava EU14 kao jedan od zadataka EU postavlja uspostavljanje Trans-evropske mree za trasnport, energetiku i telekomunikacije te u tom kontekstu politika transportne infrastrukture postaje dio ireg konteksta razvoja infrastrukturne mree EU, iji je cilj postizanje ekonomske i socijalne kohezije, kao i povezivanje ostrva, udaljenih i perifernih regiona sa centralnim regijama Zajednice. Trans-evropska transportna mrea (u daljem tekstu: TEN-T) sastoji se iz transportne infrastrukture, sistema saobraajnog menadmenta i pozicioniranja i navigacionih sistema. Transportna infrastruktura obuhvata drumsku, eljezniku i mreu unutarnjeg vodenog saobraaja, pomorske luke, luke unutarnjih vodnih tokova i ostale vezne take. Sistem saobraajnog menadmenta te pozicioniranje i navigacioni sistemi ukljuuju neophodne tehnike instalacije i informacione i telekomunikacione sisteme, a u cilju osiguranja harmonizovanih operacija mree i efikasnog saobraajnog menadzmenta. Oekivni rezulati integracije individualnih transportnih sistema u jedinstvenu TEN-T su: Ekonomske koristi, koje se mogu posmatrati kao direktne i indirektne koristi. Direktne koristi se uglavnom odnose na koristi od implementacije i realizacije projekata. Indirektne koristi ukljuuju sve to nastaje kao logina posljedica kompletiranja jedinstvenog trita, porast trgovine zbog olakanog transporta po niim trokovima, djelotvorno planiranje u cilju izbjegavanja koncentracije bogatstva i populacije i sl.2

Sigurnost, koja se ostvaruje primjenom jedinstvenih, savremenih tehnologija informisanja vozaa o stanju na putevima, broj hitnoj slubi te elektronskim navoenjem na alternativne puteve. Potivanje ekolokih zahtijeva, to se postie kroz iznalaenje optimalne kombinacije postojeih transportnih modova (multimodalnost), a u cilju poboljanja njihovog funkcionisanja i redukovanja njihovog tetnog uticaja na okruenje te upotrebom telematics sistema koji favorizuje ne-drumski saobraaj i implementaciju fer-sistema naplate u skladu sa principom korisnik plaa To bi automatski dovelo do smanjenja zaguenja, redukovanja zagaenja vazduha i buke. Pored toga, proizvoai vozila bi proizvodili istija i tia vozila.

Izvori finansiranja Trans-evropske transportne mree Komitet za finansijsku pomo TEN vri alokaciju finansijskih resursa na sva tri specifina podruja TEN: transport, energetiku i telekomunikacije. Trans-evropska transportna mrea i Evropske integracije Drave Centralne, Istone i Jugo-istone Evrope nisu ostale imune na trendovske integracione procese u zapadnoevropskim dravama.

PAN-EVROPSKA TRANSPORTNA MREA Pan-evropsku transportnu mreu ine : Trans-evropska transportna mrea na podruju EU; Deset Pan-evropskih transportnih koridora u dravama CEE, SEE i dalje; TINA mrea, koja je sastavljena od deset PETrC i dodatnih komponenti mree etiri pan-evropske transportne zone etiri euro-azijska transportna koridora.

Od deset Pan-evropskih transportnih koridora preko Balkana prolazi est: Koridor IV (Rumunija i Bugarska), Koridor V (Hrvatska i BiH), Koridor VII (DZ SCG, Rumunija i Bugarska), Koridor VIII (Albanija, Makedonija i Bugarska), Koridor IX (Rumunija i Bugarska) i Koridor X (Hrvatska, DZ SCG, Bugarska i Makedonija),

BORBA BALKANSKIH ZEMALJA ZA REALIZACIJU PANEVROPSKE MREE KORIDORA Transevropskim saobraajnim mreama EU ima za cilj ravnomeran razvoj infrastruktura razliitih saobraajnih formi. Zajedno sa ovim, radi se na produetku marute glavnih evropskih saobraajnica ka susjednim zemljama Evropske Unije i drugim bliim regijama.3

Nestajanje politikih podjela u Europi, kao i povoljan geosaobraajni poloaj dovode Bosnu i Hercegovinu u povoljnu poziciju u smislu povezivanja zemalja zapadne i srednje Europe sa zemljama jugoistone Europe i Bliskog Istoka, te zemalja Podunavlja s Jadranom. To je postignuto unoenjem koridora Vc u mreu panevropskih saobraajnih koridora i time u panevropsku saobraajnu politiku. Na Drugoj paneuropskoj konferenciji europskih ministara prometa, odranoj na Kreti u oujku 1994. godine, za podruje sredinje i istone Europe predloen je nacrt cestovne i eljeznike mree (za drave koje nisu lanice Europske unije) do 2010. godine. S namjerom da se omogui eljena mobilnost ljudi i potakne razvitak trgovine te pridonese ostvarenju prometne, ekonomske i socijalne koristi na europskom prostoru, na toj je konferenciji predloeno devet prioritetnih koridora. Tim je prijedlogom, podruje Hrvatske i Bosne i Hercegovine (zbog rata koji se odvijao na tim prostorima) ostalo nepokriveno, odnosno prometno zaobieno. Na sljedeoj, Treoj paneuropskoj konferenciji europskih ministara prometa, odranoj u lipnju 1997. godine u Helsinkiju, mrea prometnih koridora definirana konferencijom na Kreti, upotpunjena je. Zahvaljujui suradnji i zajedniki izraenom elaboratu Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina konano su dobile slubenu potvrdu svoga vanog prometnog znaenja kroz ulazak sljedeih koridora u paneuropske cestovnoeljeznike prometne koridore: Koridor Vb Rijeka Zagreb Budimpeta , Koridor Vc Ploe Mostar Sarajevo Osijek Budimpeta.

4

Sem2. Homologacija i certificiranje Homologacija je proces utvrivanja da je neto neemu odgovarajue odnosno saglasno. Homologacija motornih vozila, odnosno opreme i dijelova vozila, predstavlja postupak ocijenjivanja i potvrivanja da li odreeno vozilo u cjelini, ili neki njegov dio ili oprema, odgovaraju zahtjevima ECE pravilnika, odnosno EEC direktiva. Pri homologaciji vozila, odnosno dijelova i opreme vozila, ispituju se i potvruju se ureaji bitni za bezbjednost vozila, kao i ureaji od kojih zavisi ekoloki kvalitet vozila: u takve spadaju ureaji bitni za aktivnu bezbjednost vozila (konice, upravljaki mehanizam, svjetla, signalni ureaji, pneumatici i sl), za pasivnu bezbjednost vozila (sigurnosni pojasevi, sjedita za dijecu, unutranja oprema, protivpoarna zatita i sl.), za optu bezbjednost vozila (zatita od neovlaene upotrebe i sl.) i za ekoloki kvalitet vozila (toksina izduvna emisija, buka, radiofrekvencijske smetnje i sl.) Homologacija vozila je ureena sljedeim propisima: Pravilnikom o homologaciji vozila, dijelova ureaja i opreme vozila Odlukom o najniim tehnikim zahtjevima za novoproizvedena i koriena vozila u procesima homologacije tipa vozila i homologacije pojedinanog vozila Uputstvom o provoenju postupka homologacije pojedinanog vozila Uputstvom o provoenju postupka homologacije tipa vozila

Provjera homologacijske usklaenosti vozila provodi se kao: provjera homologacijske usklaenosti tipa vozila, i provjera homologacijske usklaenosti pojedinano uvezenog vozila.

Postupak homologacije vozila moe se razdvojiti u etiri faze: faza 1 prikupljanje dokumentacije, faza 2 podnoenje zahtjeva za homologaciju pojedinanog vozila, faza 3 pregled dokumentacije i vozila, faza 4 izdavanje potvrde o zadovoljavanju uslova traenih u postupku utvrivanja homologacijske usklaenosti

Homologacija tipa vozila provodi se za nova vozila koja se serijski proizvode i koja uvoze pravne ili fizike osobe, registrirane za prodaju vozila s namjerom da prodaju takva vozila na podruju BiH. Kod homologacije tipa vozila, odreena je organizacija za obavljanje administrativnih poslova iz oblasti homologacije, a nadleno Ministarstvo izdaje Certifikat o usklaenosti. Proizvoa vozila ili njegov ovlateni zastupnik, je odgovoran da svako napravljeno vozilo bude u skladu sa homologiranim tipom vozila. Zahtjev za provoenje homologacije tipa vozila podnosi proizvoa ili ovlateni zastupnik proizvoaa podnosi nadlenom Ministarstvu, putem organizacije odreene za obavljanje administrativnih poslova iz oblasti homologacije, te doprema vozilo na pregled tehnikom servisu.5

Homologacija pojedinanog vozila provodi se za nova vozila koja dobavlja pojedinano uvozi radi prodaje ili za svoje potrebe. Kod homologacije pojedinanog vozila, organizacija odreena za obavljanje administrativnih poslova iz oblasti homologacije na osnovu pregleda opisne dokumentacije, opisnog lista izdaje potvrdu o usklaenosti. Za provoenje homologacije pojedinanog vozila potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva. Homologacija vozila za posebne vrste uvoza ne provodi se u sluajevima definiranim Pravilnikom o homologaciji. EURO 3 je standard koji sve zemlje Zapadne Evrope, odnosno Evropske Unije nameu proizvoaima kako bi umanjile zagaenje okoline. Ti standardi odreuju koliko izduvni gasovi mogu da sadre tetnih estica u razliitim uslovima korienja, kao i koliko preenih kilometara motor mora da izdri, a da pri tome emisije tih estica mogu da odstupe samo u odreenom procentu. Otkako je otpoeo proces homologacije u Bosni i Hercegovini primjetili smo da je problem provjera vozila prije uvoza. Bitno je napomenuti da je jedini ko vam moe dati pravu informaciju da li odreeno vozilo zadovoljava homologacijske norme sam proizvoa vozila. Tako da prije samog uvoza moete kontaktirati proizvoaa u inostranstvu te obezbjediti COC dokument (eng. COC - Certificate of Conformity) koje se moe vidjeti da vozilo zadovoljava ili ne minimalne homologacijske uslove. Vozilo za koje nije izdana potvrda o sukladnosti a nije osloboeno postupka homologacije nee biti ocarinjeno niti e se moi registrirati u Bosni i Hercegovini. Homologacijska oznaka sastoji se od: Kruznice oko slova E , iza kojeg se nalazi broj drzave koja je odobrila homologaciju; i Broja pravilnika, iza kojeg se nalazi slovo R, crtica i homologacijski broj.

E4126R 002439 CERTIFICIRANJE Certifikat je dokument kojim se potvruje da je predmet ispitivanja usklaen sa zahtjevima iz odgovarajueg propisa. Certificiranje vozila se u najkraem moe opisati kao ocjenjivanje usklaenosti vozila sa propisanim zahtjevima za iste. Po osnovu ispitivanja vozila izdaje se Certifikat kojim se potvruje da je vozilo koje je ispitivano usklaeno sa zahtjevima iz odgovarajueg propisa. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je objavilo: Pravilnik o certificiranju vozila i uvjetima koje organizacije za certificiranje vozila moraju ispuniti. Pravilnikom je definisan nain i postupak certificiranja vozila koja se pojedinano ili serijski proizvode, prepravljaju, popravljaju nakon teih saobraajnih nezgoda, bitnije unapreuju,6

vozila kod kojih se mijenjaju sklopovi i ureaji bitni za sigurno uee u saobraaju, vozila koja se koriste za prijevoz opasnih materija i vozila za prijevoz lako kvarljive robe. Procedure za certificiranje: Procedura za prijem, pregled i ispitivanje vozila i izdavanja potvrde o ispitivanju ili certifikata odreene namjene; Pojedina ne procedure za ispitivanje vozila prema Katalogu promjena na vozilima koja podlijeu certificiranju.

OPIS PROCEDURE Aktivnosti po ovoj proceduri zapoinju potrebom da pojedinano proizvedeno, prepravljeno ili u veem obimu popravljeno vozilo prije putanja u saobraaj mora biti podvrgnuto ispitivanju i certificiranju u ovlatenoj organizaciji za certificiranje vozila. Vlasnik ili korisnik vozila dolazi sa vozilom i potrebnom dokumentacijom kod ovlatenog ispitnog tijela gdje usmeno obrazlae svoj problem u vezi promjena na vozilu i potrebom za ispitivanje i certificiranje i pri tom prilae svu raspoloivu dokumentaciju koja je potrebna za datu vrstu promjena na vozilu, a koju ine: identifikacioni lini dokument vlasnika ili korisnika vozila dokazi o vlasnitvu vozila u vidu potvrde o registraciji (saobraajna knjiica), prospektni ili tehniki materijal nosioca proizvodnog programa tehnika dokumentacija po kojoj je izvrena prepravka, druga dostupna dokumentacija.

Na osnovu priloenih dokumenata o vlasnitvu i vizuelnog pregleda vozila ovlateno lice ispitnog tijela provjerava da li podaci o vozilu iz dokumentacije odgovaraju stvarnom stanju (vlasnitvo, marka i tip vozila, VIN oznaka asije, broj motora i sl.). Kada je zavrena identifikacija vozila i provjera kompletnosti i valjanosti dokumentacije vlasnik ili korisnik vozila popunjava, uz pomo ovlatenog lica ispitnog tijela, Zahtjev za ispitivanje i certificiranje vozila. Prije nastavka postupka ispitivanja vlasnik vozila je duan da izvri uplatu ugovorenog iznosa na raun koji je dat u Ugovoru. Nakon uplate vlasnik jedan primjerak ovjerene uplatnice predaje ispitnom tijelu. Nakon predaje vozila i potrebne dokumentacije uz dokaz o uplati trokova ovlateno lice ili posebna komisija ispitnog tijela pristupa detaljnom pregledu priloene dokumentacije u svrhu provjere da li su u dokumentaciji tehnika rjeenja, po kojoj su izvedene promjene na vozilu, usaglaena sa nacionalnim i meunarodnim propisima. Kada se utvrdi da je dokumentacija usaglaena sa nacionalnim i meunarodnim propisima pristupa se fotokopiranju i skeniranju dokumentacije i njenom pohranjivanju u bazi podataka informacionog sistema za ispitivano vozilo.

7

Ispitivanje vozila se sastoji iz snimanja i provjere ispunjavanja zahtjeva iz pripadajuih nacionalnih i meunarodnih propisa za vozila, sklopove ili ureaje koji su predmet certificiranja. Poslove ispitivanja obavljaju licencirane strune osobe ispitnog tijela koje su poloile ispit i dobile licencu prema lanu 8. Pravilnika o certificiranju vozila i uvjetima koje organizacije za certificiranje vozila moraju ispuniti. Nakon sprovedenih ispitivanja rukovodilac ispitnog tijela popunjava obrazac Izvjetaja o ispitivanju. Popunjeni i potpisani Izvjetaj o ispitivanju se pohranjuje u datoteci vlasnika ispitivanog vozila. Ispitno tijelo, nakon obavljenih ispitivanja, dostavlja ovlatenoj organizaciji za obavljanje administrativnih i tehikih poslova iz oblasti certificiranja vozila cjelokupnu dokumentaciju za predmetno vozilo i to: Dokumentaciju koju je vlasnik priloio kod podnoenja zahtjeva, o Zahtjev za ispitivanje i certificiranje, Ugovor, Izvjetaj o ispitivanju sa zapisima o ispitivanju i fotodokumentacijom. Vlasnik vozila ima pravo prigovora ukoliko nije zadovoljan postupkom ispitivanja ili rezultatima ispitivanja i certificiranja.

8

Sem3. Uskladjenost politike telekomunikacija BiH sa politikom EZ Politika telekomunikacija u BiH Osiguranje nediskriminirajueg pristupa telekomunikacionim uslugama i njihov visok kvalitet po pristupanim cijenama ine jednu od osnova politike razvoja bosanskohercegovakog drutva i zatite interesa graana BiH. Globalne mjere za provoenje takve politike su: liberalizacija trita telekomunikacija, poticaj razvoja sektora telekomunikacija i osiguranje mjera efikasne kontrole s ciljem zatite prava korisnika i smanjenja barijera za ulazak novih operatera.

Vijee Ministara je nadleno za izradu i usvajanje politike u sektoru, a Regulatorna agencija za komunikacije za regulisanje telekomunikacijskih mrea i usluga, ukljuujui izdavanje dozvola, utvrivanje cijena, meupovezivanje..Vijee ministara Bosne i Hercegovine na 69. sjednici, odranoj 18. decembra 2008. godine, donijelo je Odluku o politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period 2008. 2012. Godine. Ciljevi politike Osnovni cilj je - stvaranje neophodnih uvjeta za pruanje poveanog seta usluga (irokopojasnih i drugih), podizanje kvaliteta usluga i smanjenje cijene usluga za krajnjeg korisnika. Put do ostvarenja ovog osnovnog cilja mogu je ostvarujui pri tome vie stratekih ciljeva, od kojih su najvaniji slijedei: Osiguranje potpune konkurentnosti na tritu telekomunikacija Daljnji razvoj TK infrastrukture s naglaskom na TK infrastrukturu koja omoguava usluge irokopojasnog prijenosa Definiranje procedura, metoda, rokova i naknada za dopune postojeih i dodjele buduih licenci Osiguranje univerzalnih TK servisa Zatita interesa svih korisnika TK usluga Osiguranje uvjeta za uspostavljanje zakonskog presretanja Osiguranje efikasnosti Sektora i potpune konkurentnosti operatora i servis provajdera Osiguranje efikasnog koritenja radio frekvencijskog spektra i sistema TK plana numeracije Praenje trendova i dinamike razvoja savremenog svijeta9

Relativno dobro razvijene telekomunikacione mree u tehnolokom smislu i u obimu prate svjetske trendove i biljee stalni rast. U BiH postoje tri licencirana operatera fiksne telefonije, a izdate su i tri dozvole za operatere GSM usluga u mobilnoj telefoniji.

Politika telekomunikacija EZ Telekomunikacije igraju vanu ulogu u ekonomskom, socijalnom, kulturnom rastu i razvoju. Od poetka 1990. godine pa do danas, liberalizacija evropskog trita telekomunikacija se odvijala postepeno. Glavni ciljevi politike EU u sektoru telekomunikacija: kreiranje jednakih pravila u oblastima mrenih komunikacija I digitalnih usluga u EU osiguranje homogene zakonske regulative na meunarodnom I na nivou EU garantovanje pristupa za sve graane minimalnom broju telekomunikacionih usluga ohrabrivanje integracije i aplikacije on-line tehnologija investiranje u inicijalnoj fazi razvoja novih elektronskih usluga kroz eTEN (Transevropske telekomunikacione mree) program; jaanje sigurnosti mree, koja je postala glavni element u razvoju informacionog drutva.

Krajnji cilj politike telekomunikacija EU je razvoj, liberalizacija i regulacija sektora. Osnovne mjere za realizaciju tog cilja su: liberalizacija trita telekomunikacija, poticaj razvoja sektora elektronskih komunikacija i definiranje naina kontrole funkcioniranja konkurentskog trita globalne su mjere za realizaciju tih ciljeva.

Pristupanje novih zemalja lanica Europskoj uniji i jedinstvenom tritu EU podrazumijeva da se zemlje kandidati moraju uskladiti sa EU normama i to na osnovu: primarni izvori - (Uredbe, Direktive, Odluke) sekundarni izvori - akti koje donose institucije Zajednice(preporuke, miljenja) meunarodni ugovori koje sklapa EZ

EU je tokom 2002. godine usvojila novi regulatorni okvir u telekomunikacijama: Direktiva 2002/19/EZ o pristupu i meusobnom povezivanju elektronikih komunikacijskih mrea i pripadajue opreme (Direktiva o pristupu). Direktiva 2002/20/EZ o odobrenjima za elektronike komunikacijske mree i usluge (Direktiva o odobrenjima).

10

Direktiva 2002/21/EZ o zajednikom regulatornom okviru za elektronike komunikacijske mree i usluge (Okvirna direktiva). Direktiva 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i korisnikim pravima u vezi s elektronikim komunikacijskim mreama i uslugama (Direktiva o univerzalnoj usluzi). Direktiva 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zatiti privatnosti u elektronikom komunikacijskom sektoru (Direktiva o privatnosti u elektronikim komunikacijama). Direktiva 2002/77/EZ o natjecanju na tritu elektronikih komunikacijskih mrea i usluga. Odluka br. 676/2002//EZ o regulatornom okviru za politiku radijskoga spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radijskom spektru). Uredba (EZ) br.2887/2000 o izdvojenom pristupu lokalnoj petlji.

Usklaivanje politike telekomunikacija BiH sa EZ INFRASTRUKTURA I USLUGE Razvoj i izgradnja TK infrastrukture osigurava se zadovoljenje potreba graana, privrede, organa dravne uprave i drutva u cjelini. Razvoj usluga - Dominantni operatori - glavni pokretai razvoja irokopojasnih usluga zbog prirode vlasnitva na izgraenoj infrastrukturi. U cilju sprjeavanja monopola neophodno je ispotovati rokove za odvezivanje lokalne petlje i podsticati konkurenciju na tritu . Nove tehnologije - Uz potovanje principa tehnoloki neutralnog pristupa za razvoj Nove generacije mrea BiH telekomunikaciono trite bit e u potpunosti otvoreno za nove tehnologije u oblasti telekomunikacija, koje e omoguiti konvergenciju mrenih infrastruktura, korisnikih ureaja i aplikacija. Razvoj i istraivanje - Trenutno stanje u telekomunikaciomnom sektoru okarakterizirano je veoma malim uestvovanjem domae proizvoake i razvojne telekomunikacione industrije. Potrebno je da Ministarstvo komunikacija i prometa nominuje odreeni broj u praksi primjenljivih nauno-istraivakih projekata koji bi uticali na razvoj I istraivanje. TRITE I REGULATIVE Privatizacija Sektora TK u BiH je u nadlenosti entitetskih vlada, Vijee ministara treba osigurati zakonske i izvrne akte kojima se izjednaava status svih operatora i pruaoca TK usluga. Interkonekcija - je fiziko i logiko povezivanje razliitih telekomunikacionih mrea. Na taj nain korisnici telekomunikacijskih usluga, prikljueni na razliite mree, mogu direktno i indirektno komunicirati. Interkonekcija izmeu alternativnih i operatora sa znaajnom11

trinom snagom se smatra osnovnim preduvjetom za razvoj konkurencije na tritu fiksnih usluga. Razvezivanje lokalne petlje - jedan od osnovnih uvjeta za potpuno liberaliziranje tk trita. Postoje dva naina pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji: potpuni pristup izdvojenoj lokalnoj petlji zajedniki pristup izdvojenoj lokalnoj petlji Cilj izdvajanja lokalne petlje je racionalnije koristiti postojeu pristupnu mreu,novim operatorima omoguiti da uu na trite sa niim trokovima,poveati konkurenciju na tritu pristupnih mrea,omoguiti bri razvoj irokopojasnih (broadband) usluga. Prenosivost broja je jedan od stubova konanog liberaliziranja telekomunikacionih usluga. U BiH je uspjeno zavren proces donoenja regulativnih akata za prenosivost broja. Beine komunikacije GSM - Broj Globalnih sistema mobilnih komunikacija u BiH ostaje tri.Ovo ogranienje prestaje da vai ukoliko doe do okrupnjavanja trita mobilnih komunikacija kroz ujedinjavanje, ili kroz zajednikog vlasnika. U tom sluaju, Vijee ministara e donijeti posebnu Odluku o uvoenju novog operatora na trite. UMTS - Za potrebe uvoenja tree generacije mobilnih mrea (UMTS) u BiH odreuju se opsezi 1900-1980 MHz, 2010-2025 MHz i 2110-2170 MHz. Vijee ministara godine posebnom Odlukom utvrdi kada i pod kojim uvjetima e RAK izdati UMTS dozvole postojeim GSM operaterima u BiH.. TARIFNA POLITIKA Tarifiranje usluga - Tarifiranje cijena telekomunikacionih usluga treba biti studiozno i permanentno prouavano kako bi se stalnim poboljanje balansirano poveavao stepen koritenja telekomunikacionih usluga i osiguravala finansijska osnova telekom operatorima za ubrzan razvoj mrea i usluga. Rebalans tarifa i cijena - Radi omoguavanja pravilnog razvoja trita i fer konkurencije, RAK e, u sklopu analize trita, sainiti i analizu trokova Operatora sa znaajnom trinom snagom, a na bazi aktuelnih podataka sa trita opreme, rada i novca u BiH. Na bazi tih saznanja RAK e odreivati granine cijene za usluge koje su regulirane. Zakonska i regulatorna koordinacija - Aktivnosti u oblasti zakonske i regulatorne koordinacije u telekomunikacijama odvijaju se izmeu Vijee ministara, preko nadlenih ministarstava kao i uz saradnju sa odreenim institucijama EU, odnosno Evropske komisije, bilo preko Direkcije za evropske integracije.

Standardizacija i licenciranje - U pogledu standardizacije - provjere da li neki ureaj ili oprema zadovoljava odreene standarde, razvoj tehnologija u telekomunikacijama se odvija velikom brzinom, tako da se i u svijetu esto primjenjuju dogovoreni standardi.12

Sprega javnog i privatnog sektora - podrazumijeva poslovnu saradnju u sklopu koje javni i privatni sektor udruuju finansijska sredstva, resurse i struna znanja kako bi, zadovoljili neku javnu potrebu. Prvenstveni cilj ovakvog djelovanja je to vea penetracija koritenja Interneta. Zatita korisnika - Zatita interesa svih korisnika telekomunikacionih usluga, a posebno zatita tajnovitosti i povjerljivosti informacija, koje oni razmjenjuju putem javnih i privatnih TK mrea mora biti u skladu sa ekonomsko-finansijskim i tehnikim uvjetima. VEZE SA OKRUENJEM/HARMONIZACIJA Sve aktivnosti u realiziranju Politike treba harmonizirati, kako unutar BiH, tako i sa evropskim i svjetskim dostignuima u ovoj oblasti, kako bi se uspjeno relizirali zacrtani ciljevi i time dostigli EU i svjetski trendovi razvoja Sektora telekomunikacija. Moe se zakljuiti da dosad izraena i primjenjena regulativa ne predstavlja smetnju za razvoj trita u ovoj oblasti i stvara preduvjete za investiranje domaeg i stranog kapitala Harmonizacija politika Politika sektora telekomunikacija treba takoe biti harmonizirana i sa ostalim stratekim dokumentima u BiH koji imaju dodirnih taaka sa razvojem Sektora telekomunikacija, a to su: Politika i Strategija razvoja informacionog drutva u BiH, Strategija borbe protiv siromatva u BiH, Politika sektora emitiranja u BiH, Strategije sektora telekomunikacija u BiH, Strategija sektora emitiranja u BiH.

U ovom procesu Vijee ministara/Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i RAK imaju kljunu ulogu. IMPLEMENTACIJA Nosioci implementacije Politike su: Vijee ministara, Ministarstvo saobraaja i komunikacija, RAK, resorna entitetska i kantonalna ministarstva, dominantni i drugi operatori te provajderi.

13

Sem4: Usklaenost zakona o tk RS sa politikom BIh i direktivama EZ Poetak procesa liberalizacije i ukidanje monopola u telekomunikacionom sektoru u Republici Srbiji, kao i poetak harmonizacije sa regulatornim okvirom EU u ovoj oblasti, otpoeo je usvajanjem Zakona o telekomunikacijma 2003. godine, koji je usklaen sa regulatornim okvirom Evropske unije iz 1998. godine. ZAKON O TELEKOMUNIKACIJAMA RS Ovim zakonom, u skladu sa meunarodnim pravnim standardima, ureuju se uslovi i nain obavljanja delatnosti u oblasti telekomunikacija; osniva se Republika agencija za telekomunikacije; utvruju se ovlaenja za regulisanje odnosa u oblasti telekomunikacija; ureuju se pitanja koja se odnose na: sprijeavanje monopola i monopolskog ponaanja; principe i postupak dodeljivanja dozvola za obavljanje delatnosti; regulaciju i kontrolu tarifa telekomunikacionih usluga u uslovima ogranienog trita; interkonekciju telekomunikacionih mrea i operatora; zakup linija; obim, sadrinu i unapreenje usluga univerzalnog servisa, kao i prava i obaveze telekomunikacionih operatora u toj oblasti; radiokomunikacije; meunarodne telekomunikacije.. Naela na kojima se zasniva regulisanje odnosa u oblasti telekomunikacija su: obezbjeivanje uslova za razvoj telekomunikacija u Republici Srbiji; zatita interesa korisnika telekomunikacionih usluga; stvaranje uslova za zadovoljavanje potreba korisnika za telekomunikacionim uslugama; podsticanje konkurentnosti, ekonominosti i efikasnosti u obavljanju djelatnosti u oblasti telekomunikacija; obezbjeivanje maksimalnog kvaliteta telekomunikacionih usluga; obezbjeivanje interkonekcije telekomunikacionih mrea, odnosno telekomunikacionih operatora pod ravnopravnim i uzajamno prihvatljivim uslovima; obezbjeivanje racionalnog i ekonominog koritenja radiofrekvencijskog spektra; usklaivanje obavljanja delatnosti u oblasti telekomunikacija sa meunarodnim standardima, praksom i tehnikim normativima.

U cilju usklaivanja oblasti telekomunikacija sa meunarodnim standardima, pravilima i direktivama Telekom Srbija je obavezan, dok ekskluzivitet traje, da: dozvoli, odnosno omogui drugim javnim telekomunikacionim operatorima da preko njegove mree pruaju usluge sa dodatnom vrijednou;14

progresivno usklauje svoje tarife sa trokovima za svaku uslugu pojedinano u to kraem roku utvrdi program ciljeva unapreenja kvaliteta u skladu sa odredbama ovog zakona, uvodi naknade za interkonekciju i zakup linija u roku od jedne godine od dana poetka primene ovog zakona u obraunima poslovanja iskazuje obraune za sve svoje aktivnosti, svakih est mjeseci podnosi Agenciji izvjetaj o trokovima pruanja univerzalnog servisa najmanje jednom godinje, podnosi Agenciji izvjetaj koji se odnosi na nove veze u javnoj fiksnoj telekomunikacionoj mrei.

Telekom Srbija na osnovu ovog zakona, a u skladu sa njegovim odredbama, ima obavezu da obezbjeuje univerzalni servis u periodu ne kraem od perioda trajanja njegovih ekskluzivnih (iskljuivih) prava. MEUNARODNE TELEKOMUNIKACIJE Domae telekomunikacione mree mogu biti povezane sa telekomunikacionim mreama drugih drava, na osnovu meunarodnih sporazuma i pod uslovima propisanim zakonom. Javnom telekomunikacionom operatoru koji posjeduje odgovarajuu dozvolu za obavljanje ove vrstetelekomunikacione djelatnosti i koji ispunjava uslove koje Agencija propie ,Agencija izdaje odobrenje za povezivanje domae telekomunikacione mree sa telekomunikacionom mreom druge zemlje. Agencija prati i obavjetava nadlene dravne organe, telekomunikacione operatore i javnost o razvoju u oblasti propisa i pravila koja su usvojile meunarodne organizacije koje se bave pitanjima iz oblasti telekomunikacija ( EU, ITU, CEPT, NjTO i dr.) i preduzima mjere da ovi propisi i pravila budu usvojeni i ugraeni u domai pravni sistem. Ministarstvo, u saradnji sa nadlenim organima, koordinira i usaglaava aktivnosti koje se odnose na meunarodnu saradnju u oblasti telekomunikacija. POLITIKA TELEKOMUNIKACIJA BiH (poglavlje sadrano u seminarskom Usklaenost politike tk Bih sa politikom EZ) LIBERALIZACIJA I REGULATORNI PROCESI U EVROPI Regulatorni okvir iz 1998. godine Ovaj proces je ubrzan programom jedinstvenog trita Evropske zajednice, koji je obezbjedio snanu osnovu za razvoj telekomunikacija u Evropi do 1992. godine. U ovom kontekstu, koritenjem tri osnovna instrumenta u procesu otvaranja telekomunikacionog trita: (1) progresivna liberalizacija ranijeg monopolistikog sektora, (2) mjere harmonizacije i (3) pravila konkurencije; pokrenuta je prva faza politike EU u tk sektoru.Aspekti ove faze su: Razvoj standarda, kako bi se uspenije rjeavali problemi tehnike fragmentacije na nacionalne prostore

15

Zajedniko istraivanje u formi zajednikih programa operatora i industrije na evropskom nivou. Specijalni razvojni programi za najmanje razvijene regione Evropske unije. Inicijalni probni koraci prema zajednikoj evropskoj poziciji na meunarodnoj telekomunikacionoj areni.

Druga faza politike EU inicirana je 1987. godine, kada je Komisija objavila Zelenu knjigu o razvoju zajednikog trita za telekomunikacione usluge i opremu.Izdavanjem ove Zelene knjige Komisija je pokrenula debate irom Evrope o regulatornom telekomunikacionom okruenju, sa ciljem da se ono prilagodi zahtjevima jedinstvenog trita Evropske zajednice. Regulatorni okvir iz 2002. Godine Postojei regulatorni paket kojim je uvedena liberalizacija 1998. godine, nije bio dovoljan da se obezbjedi potpuna migracija iz monopolskog u konkurentsko trite. Da bi se razrijeili ovi nedostaci, Komisija je predloila nov regulatorni okvir za elektronske komunikacije: promovisanje efikasnije konkurencije, profilisanje odgovora na tehnoloki i trini razvoj uklanjanje suvine regulative, pojednostavljenje odgovarajuih administrativnih procedura, ojaavanje zajednikog unutranjeg trita i zatitu korisnika.

Paket sadri est predloenih mjera kojima se rjeava: Zajedniki regulatorni okvir Autorizacija elektronskih komunikacionih mrea i usluga; Pristup elektronskim komunikacionim mreama i interkonekcija sa njima Univerzalni servis i prava korisnika u odnosu na elektronske komunikacione usluge Procesiranje linih podataka i zatita privatnosti u elektronskom komunikacionom sektoru; Ralanjivanje (otvaranje) lokalne petlje.

Regulatorni model iz 2002. sadri: Okvirnu Direktivu, Direktivu o autorizaciji, odnosno izdavanju odobrenja za mree i usluge, Direktivu o pristupu i meusobnom povezivanju, Direktivu o univerzalnim uslugama i Direktivu o privatnosti u elektronskim komunikacijama.

16

Regulatorni model je 2003. godine dopunjen preporukom Komisije o relevantnim tritima proizvoda i usluga u sektoru elektronskih komunikacija koja su podlona primjeni ex-ante regulative. Preporuka Komisije 2007/879/EC o tritima podlonim za uvoenje ex ante regulative Jedan od prvih dokumenata koje je Komisija usvojila u postupku revizije regulatornog paketa iz 2002. godine je Preporuka Komisije 2007/879/EC o tritima podlonim uvoenju ex ante regulative, koja se smatra znaajnim reformskim korakom u pravcu iskljuivanja/ukidanja regulative elektronskih komunikacija u pojedinim sektorima. Preporukom je predvieno pojednostavljenje regulatornog okruenja i smanjenje obaveza regulatornih tijela i industrije. Za prevazilaenje uoenih nepravilnosti i problema, Komisija je sainila prijedlog reforme postojeeg regulatornog okvira, doneene su: Direktiva 2009/140/EC (poznata i kao "Direktiva bolje regulative") o izmjenama i dopunama Okvirne direktive za elektronske komunikacione mree i usluge, Direktive o pristupu i meupovezivanju elektronskih komunikacionih mrea i povezane opreme i Direktive o autorizaciji, odnosno izdavanju odobrenja za mree i usluge; Direktiva 2009/136/EC (poznata i kao "Direktiva o pravima graana") o izmjenama i dopunama Direktive o univerzalnim uslugama i pravima korisnika koja se odnose na elektronske komunikacione mree i usluge, Direktive koja se bavi procesiranjem linih podataka i zatitom privatnosti u sektoru elektronskih komunikacija i Uredbe (EC) o saradnji nacionalnih autoriteta nadlenih za primjenu zakona o zatiti potroaa; Uredba (EC) o osnivanju evropskog regulatornog tijela BEREC koje ima obavezu da osigura fer konkurenciju i konzistentnost regulative na telekomunikacionom tritu EU.

17

Sem5: Geopolitiki poloaj BiH i njena saobraajna politika Zbog evidentnih problema u sektoru cestovnog prometa, koji se oituju kroz cesta, nepostojanju jasno definisanog zakonodavno-pravnog okvira na nivou BiH, te ogranienju budetskih sredstava potrebano je: dograditi pravno institucionalni okvir, donoenjem zakona o cestama BiH i dopuniti postojee pravne akte a tiu se pomenute oblasti, razviti sistem upravljanja, nadzora i zatite cesta formiranjem zajednike baze podataka za cestovnu mreu u BiH, revitalizirati i modernizovati cestovnu mreu, te osigurati sredstva za finansiranje cestovne infrastrukture.

Koncepcija ukupne tranportne politike BiH mora doprinjeti efikasnoj ekonomskoj strukturi zemlje te povezati istu sa susjednim zemljama i ostalim podrujima Evrope. Transportne aktivnosti treba razviijati u ksladu s evropskim normama, jer se na taj nain ispunjavaju uslovi koju su postavljeni pred bih vlast, o integraciji BiH u Evropu. Integracija Bosne i Hercegovine u evropske strukture Pakt stabilnosti Pakt stabilnosti za jugoistonu Evropu prihvaen je na osnovu inicijative Evropske unije na samitu u Kelnu na Rajni juna 1999. godine. Pakt stabilnosti predstavlja okvirni sporazum meunarodnog udruenja kroz koji zemlje uesnici deklariu svoje obaveze razvijati strategiju stabilnosti i razvoja u regionu jugoistone Evrope. Opti cilj Pakta stabilnosti predstavlja poveanje nivoa infrastrukturnih usluga u regionu jugoistone Evrope. Vodeu ulogu u Paktu stabilnosti ima Evropska unija koja daje zajedno sa svojim lanskim zemljama najvei doprinos u regionu. Zemlje iz regiona zapadnog Balkana, dakle i Bosna i Hercegovina, se trude ulaniti u evropske strukture sa ciljem postati punopravnim lanovima18

Evropske unije. Pakt stabilnosti dopunjava Stabilizacioni i asocijacioni proces (SAP) i predulazni proces Evropske unije. Stabilizacioni i asocijacioni proces Evropske unije Stabilizacioni i asocijacioni proces je Evropska komisija zapoela 1991.godine i iskoristila vie od pedesetogodinja iskustva u oblasti evropske regionalne i politike saradnje. Glavni je cilj asistiranje Evropske unije zemljama zapadnog Balkana u jaanju demokratije i uske saradnje uz podrku trajnog ekonomskog rasta u regionu. Jake veze izmeu pojedinanih zemalja u regionu i Evropske unije sainjavaju tri mehanizma: trgovina, finansijsko asistiranje i ugovorni odnosi. Nosee stubove Stabilizacionog i asocijacionog procesa predstavljaju Stabilizacioni i asocijacioni ugovori (Stabilisation and Association Agreements SAA). SAA predstavljaju osnovne vrijednosti i principe koji su odluujui za odnose izmeu EU i regiona: Podrka slobodnom kretanju robe Osnivanje institucija koje efektivno funkcioniraju Razvoj trine ekonomije Smanjenje kriminaliteta i korupcije Podrka reformama za vie obrazovanje Razvoj demokratije, ljudskih prava i nezavisnih medija Poboljanje infrastrukture saobraaja u regionu

Strategija Evropske unije u oblasti infrastrukture saobraaja i energetike u jugoistonoj Evropi Cilj strategije je davanje savjeta za realizaciju narodnih planova saobraaja. Radna grupa Evropske komisije koja se sastoji od zastupnika Generalne uprave za energetiku i saobraaj, Generalna uprava za vanjske odnose i Ured Evropske unije za saradnju i pomo treim zemljama izradila je strategiju Evropske unije u oblasti infrastrukture saobraaja i energetike u jugoistonoj Evropi. Strategija odreuje okvir za proces investicionog planiranja i odluivanja. Strategija za izgradnju mree infrastrukture zasniva se na slijedeim principima: - Investicioni program za realizaciju plana infrastrukture saobraaja zasniva se na ekonomskoj istrajnosti projekata. - Prioritetno je obnavljanje postojee infrastrukture. Investicije u novu infrastrukturu bi trebale biti minimalne. - Pri izgradnji saobraajne mree koriste se principi politike saobraaja EU ako se radi o

19

- Strateku saobraajnu mreu za transport osoba i robe sainjavaju multimodalne saobraajne veze i saobraajni vorovi koji omoguavaju efektivnu razmjenu robe i osoba izmeu pojedinanih vrsta saobraaja. Memorandum razumijevanja za razvoj regionalne saobraajne mree u jugoistonoj Evropi Juna 2004. godine je viceprezident Evropske komisije odgovoran za oblast saobraaja i energetike zajedno sa ministrima Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, bive jugoslovenske republike Makedonije i Srbije i Crne Gore potpisao Memorandum razumijevanja za razvoj regionalne saobraajne mree u jugoistonoj Evropi. Ovaj e dokument omoguiti implementiranje programa infrastrukture za izgradnju eljeznike mree o ukupnoj duini od 4300 km i drumske mree ukupne duine od 6000 km u regionu zapadnog Balknana. U okviru Memoranduma razumijevanja je za Bosnu i Hercegovinu odobren projekat za izgradnju drumske dionice iz Banja Luke do Gradike. Stanje saobraajnog sistema u Bosni i Hercegovini danas i oekivani razvoj Bosna i Hercegovina raspolae sa oko 21 500 km kategoriziranih cesta. Bosna i Hercegovina ini velike napore da postane dio europskog i svjetskog privrednog i transportnog sistema. Jedan od naina da se to postigne je ukljuivanje u paneuropske transportne integracije. Prvi korak na tom putu ostvarenje verificiranjemkoridora Vc kroz BiH, koji e je u smjeru jugsjever povezati sa Hrvatskom i Maarskom, odnosno Centralnom Europom. Najznaajniji cestovni pravci kroz BiH su: Transeuropska autocesta Sjever-Jug - Europski longitudinalni cestovni pravac: - Europska cesta Brza cesta prema Jadranskom moru preko teritorije BiH

Realizacija izgradnje koridora Vc od izuzetnog je znaaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu, u prvom redu za njenu privredu. Znaaj koridora se ogleda u sljedeem: u zoni predloenog koridora Vc nalazi se preko 56 % stanovnitva Bosne i Hercegovine, koji ostvaruju 63 % bruto nacionalnog dohotka; koridor predstavlja prirodni pravac jer kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi dolinama rijeka, a kroz Hrvatsku i Maarsku Panonskom ravnicom; kroz koridor prolaze znaajne ceste i eljeznike saobraajnice koje nose oznaku europske transportne mree; kao pomorska luka, Ploe, s kompletnom infrastrukturom za obavljanje intermodainog transporta, treba osigurati efikasan i racionalan transport svih roba do Srednje Europe.

20

Platforma politike za realizaciju autoputa na koridoru 5-c Dana 18.04.2007.godine odran je meunarodni okrugli sto u organizaciji Fakulteta za saobraaj i komunikacije, Univerziteta u Sarajevu s ciljem razmatranja uslova za realizaciju autoputa na Koridoru 5-c prema dinamici uvoenoj u stuidji opravdanosti usvojena je: Platforma je dokument kojim se utvruju neophodni zakonski, planski, organizacioni, programski, finansijski i drugi uslovi neophodni za realizaciju autoputa na koridoru 5-c. Osnovni preduvjet za realizaciju autoputa na koridoru 5-c jeste stvaranje sistema upravljanja razvojem puteva viskokog(dravnog) ranga. Za realizaciju puteva visokog ranga i autoputa na koridoru 5-c osnovni izvori sredstava trebali bi biti : sredstva iz cijene goriva sredstva iz naplate putarine krediti Evropske investicione banke, Evropske banke za razvoj i Svjetske banke (povoljni investicioni krediti) koncesije i partnerstva javnog i privatnog (PPP) dobiti od Telecoma i prodaja dravnih preduzea dio sredstava od osiguranja vozila drugi izvori

Da bi se Koridor 5-C realizovao kao razvojni projekt (aktiviranje svih resursa u koridoru) i da bi se obezbijedila potrebna prostorno planska dokumentacija za urbanistiku saglasnost, neophodno je da entietiti donesu Prostorni plan posebnog podruja Koridora 5-C. Za finansiranje saobraajnica visokog ranga (autoputevi i putevi za brzi saobracaj) neophodna je strategija finansiranja. Do sada je bilo dominantno opredjeljenje da se izgradnja autoputeva na Koridoru 5-C realizuje putem koncesije. Koncesije za autoputeve mogu se realizovati samo na nivou drave, a ne entiteta, kako to pokuava Republika Srpska da uradi, jer garant mora biti drava, a za projekt se mora provesti javno natjecanje. Osnovni izvor za finansiranje, odravanje, rekonstrukciju i izgradnju puteva svih nivoa su sredstva iz cijene goriva, odnosno poreza na gorivo. Drugi izvori sredstava vezani su za fondove iz prodaje ili dobiti ostalih infrastrukturnih sistema, kao to su telekom ili energetski sektor. Velike mogunosti postoje i u povoljnim kreditnim aranmanima sa Svjetskom bankom, Evropskom investicionom bankom, Evropskom bankom za razvoj. Bosna i Hercegovina je mala zemlja sa relativno ogranienim finansijskim sredstvima, a velikim potrebama. Stoga je veoma vano da se postigne dogovor o objedinjenju svih izvora sredstava za realizaciju projekta autoputeva.

21

Sem6: Saobraajna politika u funkciji kontrole saobraajnih tokova Teorija saobraajnog toka je nauka koja prouava zakonitosti kretanja motornih vozila u saobraajnom toku. Saobraajna polika u kontrolisanju saobraajnih tokova preko svojih instrumenata investicijske politike ( finansiranje izgradnje novih cesta, modernizaciju postojeih saobraajnica ) te sa instrumentima politike regulacije znatno doprinosi kontrolisanju i kanalisanju saobraajnih tokova. U studiji izvodivosti autoputa u koridoru Vc navedene su neke od prednosti a vezano za tokove izdvajamo: efekte na operativnim trokovima vozila, efekte na skraenju vremena putovanja, efekte po osnovu smanjenja broja udesa i njihovih posljedica, efekte na trokovima odravanja infrastrukture, efekte od tzv. novostvorenog saobraaja, rezidualnu vrijednost projekta na kraju horizonta posmatranja (u iznosu od 80% poetne vrijednosti investicije).

Takoe, Ministarstvo Prometa i komunikacija je identifikovalo sljedee prednosti koje e prozai iz izgradnje autoputa: utede u vremenu putovanja za putnike i vremenu transporta za robe u odnosu na postojee sekcije relevantne mree utede u eksploatacionim trokovima za sve vrste vozila u odnosu na naprijed navedenu mreu i pravac, utede u trokovima posljedica saobraajnih nezgoda u odnosu na naprijed navedenu mreu i pravac, smanjenje negativnih okolinskih uticaja, usmjeravanjem dijela saobraaja sa postojee relevantne mree na buduu trasu autoceste, uticaj na poveanje konkurentnosti lokalnih ekonomija putem bolje pristupanosti drugim tritima koritenjem autoceste

22

Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta koja je na nivou FBiH moi e da upravlja i kontrolie saobraajnim tokovima na pomenutom autoputu. Reguliui ramapama broj vozila koji ulaze i izlaze sa autoputa, organi koji e provoditi kontrolu i nadzor kao ovlateni nosioci saobraajne politike BiH, moi e u svakom trenutku da odravaju konstantan eljeni nivo usluge na saobraajnici odnosno eljeno stanje saobraajnog toka. Saobraajnom politikom reguliemo i tokove u gradovima. Politikom regulacije u gradovima kanliu se tokovi na visokoprotone saobraajnice a regulacijom pomou semafora kao instrumentom saobraajne politike regulacije mi poveavamo ili smanjujemo protok,odnosno kontroliemo saobraajni tok.Iz ovih razloga, u velikim urbanim sredinama dolo je do razvoja agencija i tijela, ovlatenih od Vlade koji se bave regulisanjem i upravljanjem saobraaja na podruiju operativne nadlenosti. Sem 7: SAOBRAAJNA POLITIKA U DOKUMENTIMA EUROPSKE UNIJE Razvoj prometne politike u Evropskoj Uniji Europske zajednice od Ugovora iz Rima 1957. imaju cilj osmiljavanje zajednike prometne politike. Prva se Bijela knjiga o zajednikoj prometnoj politici pojavila krajem 1992. godine. Cilj tog dokumenta bio je otvaranje prometnog trita u smislu uvoenja liberalizacije i slobodne konkurencije. Ugovorom iz Maastrichta definirana tzv. koncepcija TEN (transeuropskih mrea) za razvitak prometne infrastrukture. Prometna politika EZ-a prema zemljama koje nisu lanice EU koncipirana je u odnosu na infrastrukturu definicijom tzv. multimodalnih paneuropskih prometnih koridora. Uz prometne guve, osnovni prometni problemi koji se danas javljaju u EU su dominacija cestovnog u odnosu na ostale vrste prometa, zagaenje okolia, manja kvaliteta i brojnost prometnica u perifernim regijama te nedovoljna povezanost regionalnih i nacionalnih prometnih sustava. U tu svrhu sve vie se koriste one grane prometa koje su manje tetne za okoli. Najvaniji strateki dokument za dugoroni razvoj zajednike prometne politike je Bijela knjiga o zajednikoj prometnoj politici, usvojena u rujnu 2001. godine, koja propisuje jedinstvene sigurnosne standarde u svim granama prometa, trokove, mjere zatite okolia itd. Ciljevi i pravni temelji prometne politike Ciljevi su: utvrditi zajednika pravila koja se primjenjuju na meunarodni prevoz na teritorij ili s teritorija drava lanica, odnosno na prevoz preko podruja jedne ili vie njih, utvrditi uslovi pod kojima prevoznici koji nemaju sjedite ili prebivalite na podruju neke drave lanice mogu unutar te drave lanice obavljati usluge prevoza, te usvajati mjere za poboljanje sigurnosti prevoza, i sve druge odgovarajue propise.

Strategija razvoja23

U julu 1995. Komisija je usvojila i Obavijest pod nazivom Zajednika politika u oblasti prometa: Akcijski program 1995.-2000. koja se zasnivala na tri glavna aspekta: poboljanje kvaliteta prometa koritenjem novih tehnologija, poboljanje djelovanja jedinstvenog trita te razvoj vanjske dimenzije prometne politike. Komisije ja usvojila najvaniji strateki dokument za dugoroni razvoj zajednike politike u oblati prometa - Bijelu knjigu o zajednikoj politici u oblasti prometa. Dokument sadri plan djelovanja za poboljanje kvaliteta i efikasnosti evropskoga prometa. Zasniva se na ezdeset mjera koje bi trebale reorganizovati postojeu politiku u oblasti prometa kako bi postala odriva i kako bi se izbjegli veliki ekonomski gubici zbog zakrenosti, zagaivanja okolia i prometnih nezgoda. Konani je strateki cilj do 2010. postii ravnoteu izmeu razliitih oblika prometa i to aktivnom politikom koja bi trebala revitalizirati eljezniki promet, te promovirati promet morem i unutranjim plovnim putevima. Institucije Podruje prometne politike u Evropskoj komisiji je u nadlenosti Ope uprave za energetiku i promet. Meu ostalim vanim institucionalnim subjektima su: Vijee EU: Vijee ministara prometa, telekomunikacija i energetike Europski parlament: Odbor za regionalnu politiku, promet i turizam Europska agencija za pomorsku sigurnost - EMSA Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost - EASA Europska svemirska agencija - ESA Europska konferencija ministara prometa ECMT.

Kljuna pitanja Radi udovoljavanja ekolokim standardima na podruju prometa EU radi na omoguavanju oporezivanja prometne infrastrukture. Tako je u oujku 2005. izdana nova direktiva o Eurovinjeti, koja dravama lanicama omoguava uvoenje poreza na svim vrstama cesta. Europska unija i dalje nastoji prepoloviti smrtnost na cestama. Stoga je 2003. Komisija usvojila Trei akcijski plan o sigurnosti na cestama koji je usmjeren na poboljanje ponaanja vozaa, te na stvaranje sigurnijih vozila i infrastrukture. Porast zrakoplovnog prometa donio je poveanu emisiju ugljinog dioksida u ovom podruju za 73%. Stvaranje jedinstvenog europskog zranog prostora dalo je poticaj politikoj i ekonomskoj integraciji Europe u kojoj zrani prijevoz igra kljunu ulogu. Paket mjera pod imenom ''Jedinstveno nebo'' je uspostavom jedinstvenog europskog zranog prostora omoguilo daljnje poboljanje sigurnosti, smanjivanje trokova i kanjenja, manju emisiju ugljinog dioksida, nova radna mjesta te profit industrije na globalnom tritu. ZELENA KNJIGA Zelena knjiga je vrsta dokumenta koji objavljuje Evropska komisija. Svrha dokumenta je da podstakne raspravu i pokrene savjetovanje na evropskom nivou o odreenom pitanju.

24

U martu 2007. Komisija je objavila Zelenu knjigu o gradskom prometu koja e analizirati naine mogueg poboljanja uinkovitosti prometa te smanjenja zaguenosti u europskim gradskim sredinama. Komisija ima nekoliko strategija za rjeavanje problema, ukljuujui Direktivu o biogorivu iz 2001. godine, te planove za vozila koja bi uinkovitije troila gorivo i koristila ekoloki prihvatljiva goriva. Inicijative CIVITAS i STEER organizirane su kako bi se pruila podrka i osigurala sredstva za odrivi promet, uz prijedloge za ograniavanje prometa u centru grada na pjeaki promet, skuplje parkirne karte i naknade za ulaz u dijelove grada u kojima se stvaraju guve.

TEN Ideja o transevropskim mreama potekla je iz razloga to je nezamislivo stvoriti jedinstveno veliko trite EU bez adekvatnih, brzih i sigurnih saobraajnica koje povezuju drave. Ovaj razvoj podrazumjeva interkonekcije i interoperativnost postojeih dravnih putnih mrea i njihovo inkorporiranje u jedinstveni transportni sistem. Zakonske odredbe transevropske mree su donesene Sporazumom o EU u poglavlju 15 Sporazuma o EU. Ovim sporazumom se zemlje lanice obavezuju na izgradnju Trans-evropske mree kao kljunog elementa u ekonomskom razvoju svake zemlje lanice. Dodatni problem stvara i injenica da se saobraaj na pojedinim rutama kroz EU drastino poveava, tako da se ak i realizacijom Trans-evropske mree ne mogu svi problemi rijeiti. Zbog toga je komisija EU donijela vanu odluku koja se ne odnosi na rjeavanje tog problema masovnom izgradnjom novih koridora, ve izgradnjom pan-evropskih koridora preko teritorija zemalja koje trenutno nisu lanice EU. Kao mogunost rjeavanja problema navodi se i izgradnja pomorskih koridora. Opsean TEN projekt jest GALILEO, europski satelitski sustav za navigaciju, koji su pokrenuli EU i Europska svemirska agencija. BIJELA KNJIGA Bijela knjiga je vrsta dokumenta Europske komisije koji sadri prijedloge buduih aktivnosti Zajednice u pojedinim podrujima. Bijela knjiga predstavlja legislativu u svakoj oblasti na takav nain da izdvaja kljune mjere iz skupa svih mjera koje treba primjeniti, a zatim kljune mjere grupie u dvije faze. Mjere prve faze su one mjere koje: stvaraju iri okvir za detaljnu legislativu, su vezane za fundamentalne principe ili koje definiu osnovne procedure, koje su preduslov za djelotvorno funkcionisanje unutranjeg trita u odgovarajuem sektoru.

25

U decembru 1992. godine objavljena i Komisijina prva Bijela knjiga o buduem razvoju zajednike prometne politike. Misao vodilja ovog dokumenta bila je otvaranje prometnog trita. Prvi stvaran napredak u uvoenju zajednike prometne politike doveo je do znaajnog pada potroakih cijena, te do poveanja kakvoe usluga i veeg izbora, to je opet dovelo do promjena u nainu ivota i u prehrambenim navikama stanovnika Europe. Kao drugi napredak ove politike moemo navesti, uz rezultate okvirnih istraivakih programa, i razvoj najmodernijih postupaka u sklopu europskog okvira interoperabilnosti. Cilj koji do sada jo nikada nije postignut, tj. mijenjanje ravnotee u sektoru prometa, ukljuuje ne samo provedbu ambicioznog programa mjera prometne politike koji je predloen u Bijeloj knjizi do 2010. godine, ve i dosljedno poduzimanje odgovarajuih mjera na dravnoj i lokalnoj razini u kontekstu drugih politika kao to su: gospodarska politika koja se treba formulirati tako da se u obzir uzmu neki imbenici koji doprinose porastu potranje za prometnim uslugama politika prostornog i urbanistikog razvoja da bi se izbjegao nepotreban porast mobilnosti zbog udaljenosti izmeu posla i mjesta stanovanja; socijalna i obrazovna politika, sa usklaivanjem radnog vremena s vremenom boravka u koli tako da se izbjegnu guve na cestama politika planiranja prometa u velikim konurbacijama, u okviru koje se treba nai ravnotea izmeu moderniziranja javnih usluga i racionalnijeg koritenja automobila proraunska i porezna politika koja se treba prilagoditi tako da se ostigne potpuna internacionalizacija vanjskih - a naroito ekolokih - trokova politika poticanja konkurentskih odnosa kojom se treba osigurati da se postupak otvaranja trita,

Mjere predloene u bijeloj knjizi: Revitalizacija eljeznica Poboljanje kvalitete u sektoru cestovnog prometa Poticanje prometa morem i unutranjim plovnim putevima

Prometovanje obalnim morem i prometovanje unutarnjim plovnim putovima dva su naina za djelotvorno rjeavanje problema prometne zakrenosti na nekim cestovnim prometnicama i nedostatka eljeznike infrastrukture. Uspostavljanje ravnotee izmeu porasta zranog prometa i ekolokih zahtjeva Intermodalnost postaje stvarnost Izgradnja transeuropske prometne mree Poboljanje sigurnosti na cestama

Zbog toga bi Europska Unija trebala zadati cilj da se do 2010. godine prepolovi broj rtava prometnih nesrea. Siguran promet u urbanim sredinama preduvjet je npr. za razvoj biciklizma kao naina prometovanja. Usvajanje politike o djelotvornom naplaivanju naknada za koritenje prometnica26

Ope je poznato da postoje sluajevi i regije u kojima se za koritenje prometnica plaaju nedostatne naknade. Ova Bijela knjiga u tom kontekstu donosi sljedee upute: Usklaivanje poreza na gorivo za komercijalne korisnike, naroito u cestovnom prometu. Ujednaavanje osnovnih naela naplaivanja za koritenje prometnica;

Prepoznavanje prava i obaveza korisnika kao to su pravo putnika na informiranost, kompenzacija zbog zabrane ulaska u avion zbog izdavanja prevelikog broja rezervacija, te kompenzacija u sluaju nesree.

Razvoj kvalitetnog gradskog prijevoza Lokalna javna tijela trebaju u mnogim sluajevima poboljati svoj pristup ovoj problematici radi to kvalitetnijeg usklaivanja modernizacije javnih usluga s jedne strane, i racionalnog koritenja osobnih automobila s druge. Znanstvenoistraivaki rad i tehnologija u slubi istog i djelotvornog prometovanja Europskim planom djelovanja predlae se skup mjera koje bi trebale poduzeti drave lanice i Komisija, a neke od tih mjera su uvoenje inovativnih sustava za informiranje i praenje na prometnim pravcima unutar transeuropske mree i u urbanim sredinama, te uvoenje sustava aktivne sigurnosti koji bi se trebali instalirati u vozila. Na bazi novijih informacija, Komisija e predloiti direktivu o usklaivanju naplate na nekim prometnicama a takoer i direktivu o sigurnosnim standardima za tunele. to se tie zranog prometa, naglasak e se staviti na ublaavanje ekoloke tete od buke motora i emisija te na poboljanjesigurnosti u zranom promet i, konano, na smanjenje potronje goriva.

Sem8: REGULACIJA I DEREGULACIJA SAOBRAAJA Regulacija i deregulacija jesu dva lica jednog te istog problema. On se, s jedne strane, oituje u irini i jaini uloge drave, a s druge strane, u veliini prava i slobode djelovanja ekonomskih subjekata. Gdje je linija razgranienja izmeu politike regulacije i politike deregulacije nije uvijek lako rei. Jedno razdoblje ekonomskog razvoja vie karakteriziraju elementi regulacije, a drugo vie elementi deregulacije. Kad je rije o regulaciji saobraaja, moemo govoriti o tri vrste saobraajne regulacije: Regulacija sigurnosti saobraaja (Glavna joj je svrha to bolja zatita putnika, roba i vozila od ivotne opasnosti, ozljeda i oteenja. Prva mjera regulacije zahtijeva da se prevoznici pridravaju propisanih pravila o kvaliteti opreme i njenom odravanju. Drugom se mjerom

27

odreuje obaveza kvalifikacije za osoblje koje upravlja vozilom ili sudjeluje u nadzoru njegovog kretanja). Ekoloka i energetska regulacija (Ekoloka regulacija saobraaja stavlja teite na kontrolu istoe zraka, vode i zemljita, te jainu buke od strane saobraaja. Energetska se regulacija odnosi na veliinu i efikasnost potronje energije u saobraaju. Svrha joj je najee, da se smanji ukupna potronja energije.) Ekonomska regulacija (Ekonomska regulacija saobraaja se skup interventnih vladinih mjera usmjerenih ka ureenju trinih odnosa i sprjeavanju donoenja takvih odluka poduzea to ne bi vodile rauna o javnom interesu.) Postoje dva razloga za uvoenje regulacije: prvo, da bi saobraaj djelovao u korist javnog interesa, i drugo to to trae neke transportne djelatnosti radi svoje vlastite koristi. Koristi mogu biti u obliku dobivanja neposrednih subvencija, ili u obliku nadzora nad konkurencijom putem kontrole ulaska na trite. Osim toga, primjena regulacije se predlae tamo gdje cijene nekog proizvoda ne odraavaju sve vanije drutvene trokove i koristi proizvodnje. Mjere regulacije se mogu podijeliti u tri glavne skupine: Mjere organizacije trita, fiskalne mjere i administrativne mjere. Slabosti regulacije se najee svode na visoke trokove primjene, smanjenje kvalitete slube prevoza, smanjenje inventivnosti rada i uspjenosti poslovanja poduzea. Proces deregulacije poeo je u SAD, a nastavljen u Evropi, uklanjanjem regulativnih ogranienja u eljeznikom i zranom saobraaju, zatim u kamionskom saobraaju i komunikacijama, a potom se proirio i na ostale grane. Pojam deregulacije naglaava naela i zakonitosti slobodnog trita i to nastoji postii smanjenjem dravne intervencije i administrativnih ogranienja. U skladu s tim, cilj joj je i poticanje konkurencije. Ne moe se tano odrediti poetak deregulacije. U prilog deregulacije iao je i tehnoloki napredak koji je smanjio trokove marketinga te trokove obrade podataka i prenosa informacija. Deregulacija u Evropi nailazi na znatne ekonomske i politike tekoe. Tome pridonose razlike u politikim i drutvenim prilikama pojedinih zemalja, te u strukturi vlasnitva u djelatnosti saobraaja. Osim toga, postoji odreeni otpor kod nekih zemalja lanica EU prema zajednikoj politici, jer ona pretpostavlja gubitak dijela njihove moi nad saobraajnom djelatnou. Prema svom obiljeju, EU je vienacionalna zajednica i ne ini integralni politiki i ekonomski sistem, kao to je to bio sluaj sa SAD.

28

Sem9:Politika rada i nadlenost Federalne direkcije za kontrolu leta POLITIKA RADA FEDERALNE DIREKCIJE CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO Stvaraoc nacionalne saobraajne politke je meunarodna organizacija, to jest u naem sluaju ICAO(International Civil Aviation Organization).Ona je kroz Annex-e(1 18 ) dala okvire i pravce djelovanja koje trebaju slijedit drave lanice.To se oslanja i na globalni koncept upravljanja zrakoplovstvom. S obzirom na dravno ustrojstvo i odnose koji vladaju u njoj politika se definie, implementira i provodi na raznim nivoima. Funkciju implementatora pojedinih odredbi koje su definisane zakonima i koje su regulisane od strane BHDCA na federalnom nivou vri Federalna direkcija civilnog zrakoplovstva.Federalna direkcija za civilnu avijaciju - Federalna direkcija za civilno zrakoplovstvo (FED CAD) obavlja strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije koji se odnose na : planiranje, koordinaciju i razvoj, standardizaciju i odravanje kapaciteta i opreme objekata na aerodromima, opreme kontrole zranog prometa i zrakoplovnih sredstava, obavljanje koordinacije zranih prijevoznika, strategiju civilnog vazduhoplovstva, aeronautiku inspekciju, dozvole za letenje, rukovoenje i statistiku aerodroma, sigurnost zranog prometa, zranu - navigaciju, spasilaku slubu, prijem i predaju poruka, obuku i razvoj kadrova kroz odgovarajue institucije i preduzea iz oblasti vazdunog prometa i vri i druge poslove koji se federalnim zakonom stavljaju u nadlenost ove direkcije.

NADLENOST FEDERALNE DIREKCIJE ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO29

UNUTRANJA ORGANIZACIJA FEDCAD JEDINICA

I DJELOKRUG ORGANIZACIONIH

Za obavljanje poslova i zadataka iz nadlenosti FED CAD osnivaju se osnovne i unutranje organizacione jedinice. Osnovne organizacione jedinice su: ODJELJENJE ZAJEDNIKIH POSLOVA SEKTOR ZA BEZBJEDNOST ZRANOG PROMETA I SIGURNOST SEKTOR ZA ZRANU NAVIGACIJU CENTAR KONTROLE ZRANOG PROMETA SARAJEVO CENTAR KONTROLE ZRANOG PROMETA MOSTAR CENTAR KONTROLE ZRANOG PROMETA TUZLA CENTAR KONTROLE ZRANOG PROMETA BIHA

U okviru Odjeljenja zajednikih poslova postoje sljedee unutranje organizacione jedinice, i to: Odsjek za pravne, kadrovske i ope poslove, Odsjek za koordinaciju rada kolegija, odnose sa javnou, meunarodne odnose i internu kontrolu Odsjek za finansije i raunovodstvo U okviru Sektora za bezbjednost zranog prometa i sigurnost postoje sljedee unutranje organizacione jedinice, i to: Odsjek za letake operacije i standarde, Odsjek za aerodrome i sigurnost civilnog zrakoplovstva Odsjek za inspekciju U okviru Sektora za zranu navigaciju postoje sljedee unutranje organizacione jedinice, i to: Odsjek za kontrolu zranog prometa, tehniku, zrakoplovnu meteorologiju i potragu i spaavanje(SAR) Odsjek za zrakoplovne informacije (AIS- Air information service)

U okviru Centra kontrole zranog prometa Sarajevo postoje sljedee unutranje organizacione jedinice, i to: Odsjek kontrole zranog prometa Meunarodni ured BiH za obavijesti za letae (u daljem tekstu: Meunarodni NOTAM ured BiH), izjednaava se sa unutranjom organizacionom jedinicom odsjek Ured preduzletnog informisanja (u daljem tekstu: ARO ured), izjednaava se sa unutranjom organizacionom jedinicom - odsjek Odsjek za nepokretnu zrakoplovnu telekomunikacijsku mreu (u daljem tekstu: Odsjek za AFTN/CIDIN i EAD sistem) Odsjek tehnike kontrole zranog prometa Odsjek meteorologije kontrole zranog prometa30

U okviru Centra kontrole zranog prometa Mostar postoje sljedee unutranje organizacione jedinice, i to: Odsjek kontrole zranog prometa Ured preduzletnog informisanja (u daljem tekstu: ARO ured), izjednaava se sa unutranjom organizacionom jedinicom - odsjek Odsjek tehnike kontrole zranog prometa Odsjek meteorologije kontrole zranog prometa U okviru Centra kontrole zranog prometa Tuzla postoje sljedee unutranje organizacione jedinice, i to: Odsjek kontrole zranog prometa Ured preduzletnog informisanja (u daljem tekstu: ARO ured) ), izjednaava se sa unutranjom organizacionom jedinicom - odsjek Odsjek tehnike kontrole zranog prometa Odsjek meteorologije kontrole zranog prometa

U okviru Centra kontrole zranog prometa Biha postoje sljedee unutranje organizacione jedinice, i to: Odsjek kontrole zranog prometa Ured preduzletnog informisanja (u daljem tekstu: ARO ured) ), izjednaava se sa unutranjom organizacionom jedinicom - odsjek Odsjek tehnike kontrole zranog prometa Odsjek meteorologije kontrole zranog prometa Djelokrug organizacionih jedinica

ODJELJENJE ZAJEDNIKIH POSLOVA Unutranje organizacione jedinice koje se nalaze u sastavu Odjeljenja zajednikih poslova, vre slijedee poslove i zadatke, i to: a) Odsjek za pravne, kadrovske i ope poslove b) Odsjek za koordinaciju rada kolegija, odnose sa javnou, meunarodne odnose i internu kontrolu. c) Odsjek za finansije i raunovodstvo. SEKTOR ZA BEZBJEDNOST ZRANOG PROMETA I SIGURNOST - ODSJEK ZA AERODROME I SIGURNOST CIVILNOG ZRAKOPLOVSTVA U okviru Sektora za bezbjednost zranog prometa i sigurnost obavljaju se upravni, struni i organizacijski poslovi, pripremanje, predlaganje i provoenje zakona, podzakonskih i drugih propisa, analitikog praenja i izrade strunih analiza, informacija i miljenja iz oblasti bezbjednosti zranog prometa i sigurnosti civilne avijacije.Unutranje organizacione jedinice koje se nalaze u sastavu Sektora za bezbjednost zranog prometa i sigurnost, vre sljedee poslove i zadatke, i to:a )Odsjek za letake operacije i standarde b) Odsjek za aerodrome i sigurnost civilne avijacije c) Odsjek za inspekciju SEKTOR ZA ZRANU NAVIGACIJU CENTAR KONTROLE ZRANOG PROMETA (CKZP) SARAJEVO31

Ovaj Centar obavlja poslove koji se odnose naroito na: operativne poslove aerodromske (ADV/ADI) i prilazne radarske kontrole zranog prometa, poslove provoenja tehnologije rada sigurnosti zranog prometa, NOTAM ureda za dravu BiH, preduzletnog informiranja posada zrakoplova, funkcije upravljanja AFTN/CIDIN i EAD sistema za dravu BiH, instalisanje i odravanje radarsko-raunarske, radio-navigacijske i telekomunikacijske opreme za podrku kontroli zranog prometa, - preventivno i interventno odravanje objekata i meteorolokog osiguranja zrane plovidbe u TMA Sarajevo. Unutranje organizacione jedinice koje se nalaze u sastavu Centra kontrole zranog prometa Sarajevo vre sljedee poslove i zadatke, i to: a) Odsjek kontrole zranog prometa b) Meunarodni ured BiH za obavijesti za letae (Meunarodni NOTAM ured BiH) c) Ured preduzletnog informisanja (ARO ured) d) Odsjek za AFTN/CIDIN i EAD sistem e) Odsjek tehnike kontrole zranog prometa f) Odsjek meteorologije kontrole zranog prometa CENTAR KONTROLE ZRANOG PROMETA (CKZP) MOSTAR Ovaj Centar obavlja poslove koji se odnose naroito na: operativne poslove aerodromske (ADV/ADI) i prilazne proceduralne/radarske kontrole zranog prometa (APP), poslove provoenja tehnologije rada sigurnosti zranog prometa, preduzletnog informisanja posada zrakoplova, instalisanje i odravanje radarsko-raunarske, radio-navigacijske I telekomunikacijske opreme za podrku kontroli zranog prometa, - preventivno i interventno odravanje objekata i meteorolokog osiguranja zrane plovidbe u TMA Mostar. Unutranje organizacione jedinice koje se nalaze u sastavu Centra kontrole zranog prometa Mostar, vre sljedee poslove i zadatke, i to: a) Odsjek kontrole zranog prometa b) Ured preduzletnog informisanja (ARO ured) c) Odsjek tehnike kontrole zranog prometa d) Odsjek meteorologije kontrole zranog prometa CENTAR KONTROLE ZRANOG PROMETA (CKZP) TUZLA Ovaj Centar obavlja poslove koji se odnose naroito na: operativne poslove aerodromske (ADV/ADI) i prilazne proceduralne/radarske kontrole zranog prometa (APP), poslove provoenja tehnologije rada sigurnosti zranog prometa, preduzletnog informiranja posada zrakoplova, instalisanje i odravanje radarsko-raunarske, radio-navigacijske i32

telekomunikacijske opreme za podrku kontroli zranog prometa, - preventivno i interventno odravanje objekata i meteorolokog osiguranja zrane plovidbe u TMA Tuzla. Unutranje organizacione jedinice koje se nalaze u sastavu Centra kontrole zranog prometa Tuzla, vre sljedee poslove i zadatke, i to: a) Odsjek kontrole zranog prometa b) Ured preduzletnog informisanja (ARO ured) c) Odsjek tehnike kontrole zranog prometa d) Odsjek meteorologije kontrole zranog prometa

33