UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET KATEDRA ZA ARHEOLOGIJU

SEMINARSKI RAD TEMA:

LJEMOVI TIPA BALDENHEIM S POSEBNIM OSVRTOM NA PANONIJU I DALMACIJU

Mentor: Doc. dr. sc. Kreimir Filipec

Student: Tarik Silajdi

Januar, 2012. UVODNA RAZMATRANJA HISTORIJAT ISTRAIVANJA I OPE KARAKTERISTIKE LJEMOVA TIPA NARONA-BALDENHEIMljemovi tipa Narona-Baldenheim su vrlo znaajna skupina ljemova, poznati u arheolokoj literaturi uglavnom njemakog govornog podruja i kao ljemovi tipa Baldenheim, nazvani tako po primjerku (otkrivenom 1902. godine) iz jednog alemanskog groblja s nalazita Baldenheim (kod Strasbourga) u alzakom Porajnju. Meutim, upozoreno je na ovu jednostranu formulaciju naziva i upotrebu znanstveno opravdanijeg naziva Narona-Baldenheim za tu skupinu ljemova.1 Dalmatinsko nalazite Narona (Vid kod Metkovia) znaajno je jer su ondje, u kasnoantikim ruevinama, otkrivena pojedinano, 1901. i 1902. godine, dva ljema, a od njih svaki za sebe predstavlja jednu od dviju dosad poznatih osnovnih tipolokih varijanti ove skupine ljemova, tj. jedan na 4 provjesla (naen 1901. godine), te drugi na 6 provjesla (naen 1902. godine). Pojedinai grobni nalaz ljema na 6 provjesla iz alemanskog groblja 6. stoljea s nalazita Baldenheim, u alzaskom Porajnju, radioniki je vrlo blizak onom naronskom na 6 provjesla, s kojim je istovremeno otkriven.2 Kako su, osim navedena dva ljema na bakrena provjesla, naeni u Naroni jo drugaiji eljezni ljemovi, i to ukupno ak tri primjerka3 izbjegnut je naziv tip Narona i predloen je adekvatniji naziv: tip NaronaBaldenheim. Arheoloka literatura njemakog govornog podruja bazira se uglavnom na baldenheimski nalaz ljema, smatrajui za tu osebujnu skupinu ljemova nalazite Baldenheim kao eponimni lokalitet. Odgovarajua dva naronska nalaza ljema, signifikantna upravo za navedenu skupinu, objavljeni su prvi put opirno na njemakom jeziku ve 1903. godine, tj. nekoliko godina prije prve objave baldenheimskog (1906. i 1907. godine), ali se tu okolnost u kasnijoj literaturi nije uzelo u obzir. Gotovo sva inozemna opsena literatura, koja je obraivala skupinu tih ljemova, uprkos mnogim vanim saznanjima, zadovoljila se time da naronske ljemove navede po potrebi pored ostalih, zanemarujui znaaj naronskih ljemova, bitan za istraivanja.

1 2

Z. Vinski, Starohrvatska prosvjeta, serija III, sv. 12, 1982. Prije baldenheimskog nalaza ljema otkriven je ve 1901. godine ljem (na 6 provjesla) u alemanskom groblju Gltlingen (jugozapadna Njemaka), datiranom na poetak 6. stoljea 3 To su istonorimski (ranobizantski) eljezni ljemovi iz 5. stoljea

2

Konstrukcijska shema ljemova ovoga tipa sastoji se od 4 ili 6 masivnih, ponajvie bakrenih, gotovo uvijek pozlaenih provjesla, dolje proirenih poput obrnutog slova T4, gore spojenih zakovicama s tjemenom krunom ploicom veinom od bakra (na njoj je izboina ili slina gljivici ili s rupom za perjanicu); plohe su, tj. segmenti meu provjeslima, eljezne ploe, bilo vidne, bilo ponegdje platirane srebrom ili pak prekrivene limom od bakra,odnosno bronce s pozlatom ili bez nje; eoni obru od eljeza obloen je pozlaenim bakrenim ili bronanim tijetenim limom, sprijeda se katkad naziru izrezi za oi i trokutasta ispupina, za eljezni nosobran. Svi su dijelovi ljema vezani meu sobom uoljivim polukuglasto naglaenim zakovicama; na eoni obru postrance su privrene dvije zaobljene obrazne ploe od eljeza, pokrivene naslagom pozlaenog bakra ili bronce, nadalje je straga eljezni kariasti vratobran; na donjem rubu eonog obrua i na rubovima obraznih ploa izbuene su u nizovima brojne rupice za priivanje kone postave i za vjeanje kariica vratobrana.5 Ovo je prikaz osnovnih konstrukcijskih elemenata ljema, iako su oni, kako je pokazala arheoloka praksa, ak pri optimalnim okolnostima nalaza sauvani barem s neznatnim oteenjima. Najee su naeni s veim oteenjima, posebno eljeznih dijelova koji su najvie izloeni koroziji. Takoer, esto se nalaze u krnjem stanju, kao fragmentirani nalazi. Analize su pokazale da se za konstrukciju ovih ljemova, pored bakra, koristila i bronca (ustvari bakar sa primjesom kositra). Na taj nain je izraen ljem (na 4 provjesla) otkriven 1939. godine u libijskom nalazitu Leptis Magna. Neophodno je spomenuti da su svi ljemovi tipa Narona-Baldenheim meusobno blisko povezani s obzirom na stilsko obiljeje njihove raskone dekoracije. Treba se razlikovati zlatarska tehnika ukraavanja na provjeslima od one na eonim obruima. Provjesla nisu u cjelosti ukraena, zapaaju se i neukraeni dijelovi. Na gotovo svim pozlaenim provjeslima uoljiva je upotreba zlatarske tehnike takastog i krunog punciranja, najee trokutasto komponiranih motiva zubaca i krljuti. Ponegdje se na provjeslima mogu razabrati puncirane ikonografske kompozicije s figuralnim prikazima kranskog kulta (kri, kale, liturgijsko posue), amblemi poput drva ivota i visee krune, ponegdje prikazi ivotinja, uz ostale je vidna ptica grabljivica i riba (u toj4

Takva provjesla, koja se dolje meusobno dodiruju, imaju, uz konstrukcijsku funkciju, donekle i dekorativan biljeg, za razliku od provjesla eljeznih ljemova. 5 Z. Vinski, Dodatna zapaanja o ljemovima tipa Narona-Baldenheim, str. 78-79., 1984.

3

kombinaciji vjerovatno simbol euharistije) itd. Samo na segmentnim eljeznim ploama, obloenim na pojedinim ljemovima bakrenim ili iznimno bronanim limom, vidljiva je puncirana dekoracija, negdje sa ikonografskim prizorima , kao npr. na ljemu s nalazita Montepagano (na 6 provjesla)6 , do jadranske obale u sredinjoj Italiji. Pomou zlatarske tehnike tijetenja matricom ukraavana je limena obloga na svim nekad pozlaenim eonim obruima ljemova; u pljosnatom reljefu izvedeni su kasnoantiko-kranski ornamenti, esto koptskog ili ranobizantskog, odnosno i ravenatskog karaktera. Istiu se prikazi vitica i grozdova vinove loze, golubovi u nizu itd. Javljaju se i rombini medaljoni s variranim motivima, npr. na eonom obruu ljema na 6 provjesla iz Narone, s kojim se potpuno podudaraju oni na eonom obruu ljema na 6 provjesla iz Baldenheima. Od svih ostalih primjeraka odudara dekoracija na eonom obruu ljema (na 6 provjesla) s nalazita Chalon-sur-Saone (Burgundija u istonoj Francuskoj). Sadri prikaz vie gusto nanizanih, zbrkanih i nedovoljno jasnih lovakih scena.7 Radionikim sreditem ljemova tipa Narona-Baldenheim smatra se prvenstveno gornjoitalsko-jadranski krug sjeverne Italije, i to prije svega kasnoantika metropola Ravena u vrijeme ostrogotske vlasti, gdje su djelovali romanski majstori-specijalisti, tj. osobito vrsni kovai oruari i zlatari, premda se moe pretpostaviti njihovo djelovanje i drugdje, npr. u dalmatinskom glavnom gradu Saloni ija je luka tada bila transjadranskim putem nesumnjivo u tijesnim vezama sa Ravenom. Neki austrijski strunjaci insistiraju na tvrdnji da su ljemovi ove skupine proizvedeni samo u ostrogotsko vrijeme vladanja Teodoriha Velikog u Italiji (493-526), odakle ih je taj moan vladar darivao u sklopu njegovih brojnih diplomatskih akcija germanskom vladajuem sloju na podruju sjeverno od Alpa, ukljuivi iznimno i vladara Vandala u tripolitanskoj sjevernoj Africi. Dakle, iz gornjoitalsko-ravenatske, odnosno jadranske regije ukljuivi eventualno i Salonu gdje su ti romanski majstori, s obzirom na znaajke umjetnikog dekora svojstvenog ravenatskim sarkofazima, mogli djelovati, dospjeli su ljemovi tipa Narona-Baldenheim, manje zamjenom dobara ili trgovinom, a vie kao darovi ili plijen, u upotrebu germanskog vladajueg sloja, ne toliko kao modni rekviziti, koliko kao simboli digniteta. Takvo gledite je dijelom mogue, ali je vremenski preusko odreeno i nije dovoljno objanjeno66

7

Montepagano (u literaturi se moe nai i pogreni naziv Giulianova) u provinciji Teramo, ljem otkriven ve 1896. godine ljem naen u rijeci Sane 1903. godine

4

za sve dosad evidentirane brojne nalaze ljemova te kategorije raskonog odbrambenog oruja. Sigurno ih se proizvodilo u duem vremenskom periodu, tj. ne samo za vrijeme vladavine Teodoriha Velikog, zapravo najmanje od vladavine cara Anastazija I (491-518) do u vrijeme carevanja Justinijana I (527-565) i moda Justina II (565-578), odnosno od kasnog 5. stoljea kroz vei dio 6. stoljea. Podruje rasprostiranja ljemova tipa Narona/Baldenheim je poprilino iroko. U Evropi nalazita ljemova na 4 provjesla smjetena su prosjeno junije od onih na 6 provjesla. Rije je o skupini najbolje sauvanih primjeraka ljemova epohe seobe naroda; po stilu njihove dekoracije obiljeeni su ti ljemovi nesumnjivo sredozemnim ukrasnim elementima, tj. radioniki su takvi ljemovi proizvedeni u ranobizantskoj sferi Sredozemlja. Naeni su vie puta u germanskim plemikim i kneevskim grobovima od oko 500. do poslije 600. godine, bilo pojedinano bilo unutar groblja na redove tijekom 6. stoljea. Prvo kod Gotima susjednih Gepida u srednjem Podunavlju: grob Batajnicaokolica i groblje Szentes-Berekhat; zatim sjeverno od Alpa kod Alemana: groblja Gltlingen, Gammertingen, Baldenheim; kod Franaka: grob Planig, groblje KrefeldGelepp, grob Morken; kod Tirinana: groblje Stsenn; u jednom sluaju (na sjeverozapadno-panonskom rubu) iznimno u panonskih Langobarda: groblje Steinbrunn. S obzirom na znaajke grobnog inventara tih grobalja, odnosno pojedinanih grobova, kao i na tipoloke osebujnosti ostalih priloga u grobu sa ljemom, priblino je mogue odrediti se neto tanije vrijeme pokopa nosioca ljema u dotinom grobu. Najstariji su oni iz Planiga i Gltlingena, tj. datira ih se oko 500. godine ili poetak 6. stoljea., dok oni s nalazita Krefeld-Gelepp, Stsenn, Steinbrunn, pripadaju prvoj polovici 6. stoljea, grobove Szentes-Berekhat datira se oko sredine 6. stoljea, neznatno mlai je grob iz okolice Batajnice, grob Baldenheim pripisuje se kasnijem 6. stoljeu, a najkasniji su grobovi Morken i Gammertingen, datirani oko ili nakon 600. godine ili na poetak 7. stoljea. U tri sluaja postoje apsolutnohronoloki pokazatelji u franakim kneevskim odnosno plemikim grobovima Porajnja, jer su popraeni ranobizantskim solidusima: Planig, Leo I (457-474); Krefeld-Gelepp, grob 1782, Anastazije I (491-518); Morken, Tiberije II Konstantin (578-582). Sva tri solidusa su imala funkciju obolusa, naenih in situ u ustima mrtvaca.

5

Na naseobinskom podruju Burgunda evedentiralo se nekoliko primjera ljemova tipa Narona-Baldenheim, naenih pojedinano u rijeci, movari i jezeru, s nalazita: Chalon-sur-Sane, St. Bernard-sur-Sane kod Treveauxa, Vezeronce8 i enevsko jezero pri uu rijeke Rhne. Ponegdje su takvi ljemovi dospjeli izvan antiko-provincijalnog tla u Barbaricum, kao npr. dva znatno oteena primjerka u ostavi s nalazita Dolnie Semerovce u Slovakoj i jedan fragmentirani nalaz daleko na sjeveru na baltikom otoku Gotland, nalazite Tuna (kultno mjesto). Na jugu Evrope, odnosno na podruju Sredozemlja, nema ljemova tipa NaronaBaldenheim sauvanih u grobovima. Treba imati na umu ve prije spomenutu injenicu da Goti, a naroito Ostrogoti, nisu imali obiaj stavljati oruje, pa prema tome i ljemove u svoje, i inae (za arheologiju), gotovo neprepoznatljive muke grobove. Bizant je a priori bio protivan obrednom obiaju bilo kakvih grobnih priloga. ljemovi tipa o kojem je ovdje rije, pojavljuju se na junoevropskim nalazitima preteno u antikim urbanim naseljima na Balkanskom i naravno Apeninskom poluotoku, ponajvie na jadranskom Sredozemlju, a u pojedinom sluaju ak na sredozemnoj afrikoj obali. Signifikantna je injenica da je na junoevropsko-sredozemnom arealu ukljuivi i balkansko zalee i sjevernoafriu obalu evidentirano 7 nalazita s ukupno 8 primjeraka, i to njih na 5 na 4 provjesla, a njih 2 na 6 provjesla, uz jo 1 obraznu plou od unitenog ljema. Taj brojani odnos 5:2 indikativan je, jer je na Sredozemlju sauvan znatan broj primjeraka na 4 provjesla, koji na evropskom kontinentu doseu na sjever, preko Srijema, do dananje Slovake i vicarske, za razliku od desetak ljemova na 6 provjesla u Njemakoj i Francuskoj. Razmatranjem smjetaja nalazita ljemova tipa Narona-Baldenheim ratrkanih irom Evrope, od Sredozemlja na jugu do Baltika na sjeveru, te Potisja na istoku i dolina rijeka Sane i gornje Rhne na zapadu, zapaa se injenica da su neto malobrojniji primjerci na 4 provjesla smjeteni prosjeno junije od neto mnogobrojnijih primjeraka na 6 provjesla. Pri ne ba rijetkom pojavljivanju takvih ljemova na kontinentalnim nalazitima evropskog podruja, dosta udaljenim od Sredozemlja, ne mogu se iskljuiti uticaji razmjene dobara, odnosno trgovine, premda dolazi u veoj mjeri u obzir ili darivanje ili plijen. Ne smije se smetnuti s uma da ti ljemovi nisu bili modni rekviziti, kakvi se ire trgovinom, ve su oni bili simbol moi ili digniteta za vladajui sloj. Ukupno u 108

ljem vjerovatno potie s tamonjeg mjesta bitke 534. godine izmeu Burgunda i nadmonih Franaka, tj. u Vezeronce na rijeci Rhoni. Po tome podatku naravno, ljem bio bio stariji od samog datuma bitke.

6

sluajeva sauvali su se kao prilozi u germanskim plemikim i kneevskim grobovima (bilo pojedinanim, bilo unutar groblja na redove) irom Evrope. Najjuniji meu njima je takav grob ratnika-konjanika gepidske pripadnosti s panonskog nalazita iz okolice mjesta Batajnica u istonom Srijemu9. Za razliku od drugih germanskih naroda, Ostrogoti nisu prilagali oruje u svoje muke grobove, a osim toga taj obiaj nije svojstven stanovnicima ranobizantsko-romanskog svijeta Sredozemlja. U procesu kartiranja nalazita ljemova tipa Baldenheim dolazilo je do izvjesnih neslaganja. Npr. u inozemnoj literaturi esto se navodilo postojanje 3 ljema na gepidskom grobnom nalazitu Szentes-Berekhat (Potisje), to nije tano, jer su to ustvari fragmenti, zapravo jedna obrazna ploa i dva fragmenta provjesla od jednog ljema (otkrivenog 1901. godine). Z. Vinski ukazuje na ovu greku i u popisu iz 1982. godine on umjesto 27 broji 26 primjeraka, s posebnim osvrtom na ljem sa 4 provjesla s antikog i ranobizatskog naselja Heraclea-e Lyncestis (kod grada Bitole u junoj Makedoniji), otkriven 1966. godine. Meutim, niti ovaj statistiki zbir nije potpun jer je izostavljen jedan fragment ljema iz podunavske Bugarske koji je promaknuo ujedno i inozemnoj literaturi i predstavlja najistoniji nalaz ove skupine u Evropi.10 1983. godine dolo se do saznanja o jo jednom neobjavljenom fragmentu ljema iz june Srbije, koji je do tada bio takoer potpuno nepoznat.11

ljemovi iz Narone (Vid kod Metkovia) i Salone (Solin kod Splita)

9

ljem na 4 provjesla, taan datum pronalaska nije utvren, prije poetka II svjetskog rata Poljska arheoloka ekspedicija 1971. godine vrila je iskopavanja u sjevernoj Bugarskoj, tanije u gradu Svitovu (antiko urbano naselje Novae) i otkrivena je pojedinana oteena obrazna ploa, objavljena kao dio unitenog ljema. 11 Na arheolokom nalazitu Cariin grad (ranobizantsko utvreno urbano naselje Prima Iustiniana) prilikom arheolokih iskopavanja 1978. godine otkriven pojedinaan nalaz (taan datum nalaza je 28.08.1978.), fragment provjesla od pozlaenog bakra s vidnim rupicama za zakovice i ostacima oegline i sa ukrasom trokutastih motiva s punciranim ornamentom krljuti, tj. radi se o sastavnom dijelu konstrukcije neouvanog ljema. Nalaz je uoio i dijagnosticirao prof. dr. J. Werner prilikom pregledanja fundusa u depozitariju Arheolokog instituta u Beogradu 1981. godine10

7

Vrlo znaajni nalazi ljemova tipa Narona-Baldenheim12 su i dva nalaza ljema iz antikog grada Narone, pronaeni 1901. i 1902. godine prilikom iskopavanja crkve, u grobljukoje je okruuje.13 Svaki od njih za sebe predstavlja jednu od dviju dosad poznatih osnovnih

tipolokih varijanti ove skupine ljemova, tj. jedan na 4 provjesla (naen 1901. godine), te drugi na 6 provjesla (naen 1902. godine). Bili su uklopljeni jedan u drugi, to se tek naknadnodalo ustanoviti.14 Dvodijelne su konstrukcije, a oba dijela svakog od njih spojena su tjemenom irokom trakom i visokim eonim obruem sa zakovicama. Njima su donekle slina dva eljezna neukraena ljema, svaki sa po dvije unakrsno smjetene ire trake meu kojima su segmenti. Na provjeslima jednog od ljemova (onog na 6 provjesla) uoljivi su prikazi znamenja kranskog kulta. Dok eoni obru ljema na 4 provjesla prikazuje u nizu vinovu lozu s liem i grozdovima koje zobaju ptice, eoni obru onog na 6 provjesla prikazuje drugu ukrasnu kompoziciju, tj. niz izmjenino krunih i rombinih polja, poput medaljona, s variranim motivima. Treba dodati da je dekor eonog obrua na tom ljemu identian s onim na eonom obruu stilski i radioniki bliskog ljema iz groba u Baldenheimu, tj. tijeteni su po svoj prilici jednakom matricom. Nekada su ti ljemovi bili takoer koom obloeni s vanjske strane, a potjeu iz franakih grobova , datiranih poslije 500. godine, i to s nalazita Mainz-Bretzenheim na Rajni i Trivieres u Belgiji.15 eljezni ljemovi iz antike Narone, kao i oni, prethodno spomenuti ljemovi iz franakih grobova na evropskom zapadu, nastali su tokom 5. stoljea i njihova pojava nije zamisliva bez izrazite antiko-barbarizirane tradicije. Naronski ljemovi mogu biti ostavtina Ostrogota iz ranog 6 stoljea, tj. do poetka velikog rata Justinijana I protiv ostrogotske Italije (535. godine). Nije iskljuena pretpostavka da su ti ljemovi dospjeli ondje neto kasnije od 535. godine, tj. u sluaju da ih opredijelimo ranobizantskoj pripadnosti i s obzirom na njihove korisnike. Vrlo je indikativna pojava ljema na 4 provjesla unutar grada Salone, 16 kojem dodue nedostaje eoni obru. Na svim provjeslima tog ljema zapaa se punciran motiv grabljivice i ribe, kao na dva provjesla ljema iz okolice Batajnice, a ta podudarnost u smislu istog simbola euharistije12

na provjeslima indicira izvjesnu radioniku srodnost ovih ikonografski bliskih

Arheoloki termin ljem tipa Baldenheim uao je u upotrebu poslije 1907. godine, nakon objave publikacije R. Henninga. 13 Na iskopavanjima iz 1901. godine pronaen je jedan ljem sa provjeslima, jedan eljezni ljem, tri vrha eljeznih kopalja, jedan zahrali komad OGNJILA i rimska fibula iz II stoljea. 1902. godine iskopavan je i drugi ljem sa provjeslima sa jo dvije jabune ploe (F. Radi, Starohrvatska prosvjeta, 1904., str. 37) 14 U poetku se znalo samo za jedan takav ljem iz Vida, meutim prilikom njegovog ponovnog ienja i konzerviranja uspjelo se izvaditi iz njega unutranji nabijeni drugi analogni primjerak, za prvu objavu oba ljema. 15 Trivieres je nalazite velikog merovinkog groblja na redove, u njemu plemiki grob ratnika sa ljemom pokopanog poetkom ili moda u prvoj polovici 6. stoljea. 16 ljem je restaurisan u laboratorijskoj radionici Arheolokog muzeja u Zagrebu

8

ljemova na 4 provjesla. Moe se postaviti pitanje nije li ljem, naen u Srijemu, dospio moda onamo iz Salone, gdje su eventualno boravili majstori-specijalisti za izradu takvih ljemova? Ve prilikom prve objave ljema iz Salone upozorilo se na to da je naen inter muros, priblino u sredini istonog dijela grada in situ u maloj ostavi, popraen s nekoliko primjeraka novca Justinijana I kao i kopom za pojas. Navedenu srebrnu kopu i pripadajui srebrni jeziac (s monogramom LICINIUS) determinira se kao nesumnjivo, ranobizantske proizvode tzv. mediteranske forme. Taj rijedak i kvalitetan nalat datira se oko ili nakon 600. godine, dakle poslije justinijanskog novca i ljema, zgotovljenog moda tek za justinijanskog a ne za ostrogotskog vremena vlasti u Saloni. ljem je mogao biti poslije, u 6. stoljeu u upotrebi, pohranjen je kao dragocjena imovina u smislu blaga u toj ostavi, s obzirom na pripadajuu kopu s jezicem, u zemlju nakon 600. godine ili u ranom 7. stoljeu; terminus post quem non je 614. godina ( u ranije vrijeme vladanja Heraklija I), tj. datum razaranja Salone u smislu kasnoantike urbane cjeline,17 odnosno razaranja prouzrokovanog provalama Avara i Slavena. Donekle istovremeno sa ljemom u Saloni dospjeli su takoer spominjani ljemovi u alamanskom groblju Gammertingen18 i u franakom pojedinanom grobu Morken. Meu najznaajnija nalazita ovog tipa ljema, a koje ulazi u okvir podruja kojim se ovdje bavimo, jeste i grob ratnika konjanika s panonskog nalazita u okolici Batajnice u Srijemu. ljem je na 4 provjesla i datira se u vrijeme katastrofe gepidskog vladara Kunimunda 567. godine. ljem je dospio u gepidski posjed najvjerovatnije iz antikog grada Sirmija (dananja Sremska Mitrovica), koji je do 535. godine bio pod ostrogotskom vlau. Taj grob sa ljemom, iz jugoistonog Srijema, je najjuniji takav grobni nalaz u Evropi. Ostala 4 primjerka potiu iz antikih urbanih naselja - Narona, Salona i Heraclea Lyncestis (meutim, njome se u ovom tekstu neemo baviti budui da ne ulazi u ui prostor Panonije i Dalmacije).

ZAKLJUNA RAZMATRANJAU svjetlu podataka koji su izneeni na prethodnim stranicama moe se zakljuiti da ljemovi tipa Narona-Baldenheim predstavljau specifino ukraene proizvode ranobizantsko-romanskih radionica. S obzirom na njihovu ornamentiku i dekor moe se17

Iznesena je pretpostavka o neto kasnijem datumu pada Salone, takoer za vrijeme vladavine cara Heralija I, i to na osnovu ostave bronanog novca od Justinijana I do Heraklija I (godina kovanja najkasnijeg novca je 621/2. ili 625/6.) 18 Treba spomenuti da se u groblju Gammertingen javljaju patvorine ranobizantskih triensa 6. stoljea, i to: jedan primjerak, blie neodrediv, kao obolus u grobu djevojice, zatim tri primjerka, prema Mauriciju Tiberiju (582-602), s uicama, tj. noena kao privjesci u enskom grobu; taj novac je element za datiranje

9

zakljuiti da su se izraivali najvjerovatnije u ravenatsko-jadranskom krugu za vrijeme postojanja italsko-ostrogotske drave, ali i nakon njezine propasti. Odatle su oni preneseni u vlasnitvo germanskog vladajueg sloja irom Evrope i to u smislu moi ili digniteta. Dokazani su ee kao prilozi u zatvorenim grobnim cjelinama germanskih plemikih ili kneevskih grobova, datiranih nesumnjivo tokom 6. stoljea, u Porajnju ak i apsolutnohronolokim pokazateljima, to pouzdano potvruje vrijeme upotrebe ljemova tipa Narona-Baldenheim. Uz nekoliko sluajnih nalaza u rijekama, jezeru i movarama, brojnije su evidentirani ba u kasnoantikim naseljima u jadranskoj regiji Sredozemlja. Relativno su brojni u odnosu na doista rijetko sauvane eljezne ljemove na provjesla. Treba imati na umu injenicu da je bakrena konstrukcija znatno otpornija na djelovanje veeg ili manjeg postotka vlage u zemlji od eljezne konstrukcije, neposredno izloene procesu korozije.

POPIS LJEMOVA TIPA NARONA/BALDENHEIM19svrstanih prema nalazitima (navodi se: nalazite, okolnost nalaza, ljem, mjesto uvanja) 1. Narona (Vid kod Metkovia); antiko naselje, ljem na 4 provjesla, Be19

Pri popisu nalazita drao sam se popisa Z. Vinskog iz 1984. godine

10

2. Narona (Vid kod Metkovia); ljem na 6 provjesla, Be 3. Salona (Solin kod Splita); antiko naselje, ostava, ljem na 4 provjesla, Split 4. Batajnica okolica; grob, ljem na 4 provjesla, Zagreb 5. Heraclea Lyncestis (Bitola); antiko naselje, ljem na 4 provjesla, Bitola 6. Prima Iustiniana (Cariin grad); Ranobizantsko naselje, fragment provjesla ljema, Beograd BUGARSKA 7. Novae (Svitov); antiko naselje, fragment, tj. obrazna ploa ljema, Sofija LIBIJA 8. Leptis Magna (Lebda); antiko naselje, ljem na 4 provjesla, Sabratha ITALIJA 9. Torricela Peligna; antiko naselje ili ostava (?), ljem na 4 provjesla, Ancona 10. Montepagano; ostava, ljem na 6 provjesla, Berlin 11. Frasassi; spilja, pooprite bitke, fragment, tj. obrazna ploa ljema, Fabriano

FRANCUSKA 12. Baldenheim; grob, ljem na 6 provjesla, Strasbourg 13. Chalon sur Saone; 11

naen u rijeci, ljem na 6 provjesla, Berlin 14. St. Bernard sur Saone; naen u rijeci, ljem na 6 provjesla, New York 15. Vezeronce; naen u movari, ljem na 6 provjesla, Grenoble VICARSKA 16. enevsko jezero; pri uu rijeke Rhone u jezero, naen u jezeru ili rijeci, ljem na 4 provjesla, Zrich NJEMAKA 17. Gammertingen; grob, ljem na 6 provjesla, Sigmaringen 18. Gltlingen; grob, ljem na 6 provjesla, Stuttgart 19. Planig; grob, ljem na 6 provjesla, Mainz 20. Krefeld Gellep; grob, ljem na 6 provjesla, Krefeld 21. Morken; grob, ljem na 6 provjesla, Bonn 22. Stssen; grob, ljem na 6 provjesla, Halle/Salle SLOVAKA 23. Dolnie Semerovce; ostava, ljem na 4 provjesla, Bratislava 24. Dolnie Semerovce; ljem na 4 provjesla, Bratislava AUSTRIJA 12

25. Steinbrunn; grob, ljem na 6 provjesla, Be MAARSKA 26. Szentes Berekhat; grob, obrazna ploa i fragmenti provjesla ljema vjerovatno na 6 provjesla, Szentes VEDSKA 27. Tuna (baltiki otok Gotland) kultno mjesto, fragmenti provjesla ljema vjerovatno na 6 provjesla OSTALA NEPOZNATA NALAZITA 28. Nepoznato nalazite, moda u Francuskoj ili u Njemakoj, okolnost nalaza nepoznata, ljem na 4 provjesla 29. Nepoznato nalazite u srednjem Podunavlju, navodno otkriven pri jaruanju rijeke Dunav, moda izmeu Bratislave i Budimpete, ljem vrlo oteen, na 6 provjesla, Budimpeta

13

ljem iz Narone prije i poslije restauracije

14

Primjerak drugog ljema iz Narone

Konstrukcijska shema ljema na provjesla

15

lj m

e

iz Baldenheima

ljem iz Salone

16

Szentes-Berekhat Batajnica

Detalj kacige iz Batajnice 17

Planig Stossen

Kacige iz Krefeld-Geleppa (1) i Morkena (2) 18

t i b u n

S e n r n

Gammertingen

Gltlingen

Vzeronce Chalon

19

St. Bernard enevsko jezero

Dolnie Semerovce

20

Ermita (St Petersburg)

Toricella Peligna

Lepti s Magna Montepagano

SADRAJUvodna razmatranja Historijat istraivanja i ope karakteristike ljemova tipa Narona Baldenheim........................................................................................................2 ljemovi iz Narone (Vid kod Metkovia) i Salone (Solin kod Splita).............................7 Zakljuna razmatranja.....................................................................................................10 Popis ljemova tipa Narona Baldenheim.................................................................... 11 Tabela......................................................................................................... .....................14 Sadraj....................................................................................................... ......................22

21