Slobodna Bosna 836

7/24/2019 Slobodna Bosna 836

1/84

BOSANSKI PRAVEDNICI: POZDERCI, NEKAD I SA

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.b

NEKA IGRE POCNU

CITIUS

ALTIUSFAHRIUS

I Vu~kosit ikurbani brojuna

Sarajevo2020


2/84www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh


3/84

ISTRAGA U MINISTARSTVUOBRANE BiHGdje je zavr{io vi{ak naoruànja

Dràvna agencija za istrage i za{titupodnijela je po~etkom novembraTuìteljstvu BiH ~etvrtu po redu kaznenuprijavu protiv desetak osoba koje sesumnji~e za brojne nezakonitosti u procesuuni{tavanja vi{kova oru`ja i municije;inspektori SIPA-e koji su dvije godineistraìvali kriminal u Ministarstvu obrane iOruànim snagama ponovno su u{li u tragtrgovcu oru`jem SLOBODANU TE[I]U iotkrili kako je bjelosvjetski me{etar, nakonpokretanja istrage, poku{ao zamaskiratisvoje poslovanje u BiH

SJEÂ VLADIKA U SPC-u

Seks, laì i prinudno penzionisanje

Srpska pravoslavna crkva krenula je uobra~un sa vladikama razvratnicima, krimi-nalcima i bludnicima koji su joj posljednjihnekoliko decenija ru{ili ugled; na{i novinariistraìli su koje vladike }e ostati bez ovetitule zbog brojnih afera - od sumnji naubistva, preko pedofilije, pa do te{kihkriminalnih djela

FORSIRANJE DRINEVoda do grla

Nakon {to su poslanici (SNSD-a) Narodneskup{tine RS-a pro{le nedjelje podràliugovor o izgradnji ~etiri hidroelektranena Drini, odnosno ugovor Vlade RS-a injema~ke firme RWI INNOGY, i dalje su

bez odgovora ostala brojna pitanja, kao {tosu vrijeme trajanja koncesije, protivljenjeVlade Crne Gore, sudbina ugovora safirmom iz Izraela od prije 15-ak godina;na{ suradnica istraìla je {ta }e se daljede{avati sa najve}om investicijom u RS-u

FELJTON SB-aStvarni i mitolo{ki Nurija Pozderac (I)

Po odluci komisijeMuzeja holokaustaYad Vashem uJerusalimu, brojpravednika me|unarodima u BiH sepove}ao sa 47 na 49,a nova imena suNURIJA i DEVLETAPOZDERAC; u ovomi sljede}em broju SB-aobjavi}emo pri~u oNuriji Pozdercu,predratnom politi~arui ratnom partizanu, ~iji}emo 120. ro|endanobiljeìti u januarunaredne godine

BERININE ÂKRE

Farukova prva klapa

U Sarajevu je prije nekoliko dana po~elosnimanje dugometra`nog igranog filmaBERININE ÂKRE sarajevskog

scenariste i reditelja FARUKALONÂREVI]A; bili smo na prvoj klapikoja je pala u blizini mosta ôbanija i urazgovoru sa rediteljem i glavnim akterimaMIROM FURLAN, BRANKOM \URI]EM\UROM i MARIJOM PIKI] poku{alisaznati o ~emu govori ova filmska pri~a...

NA[ BRAT, ALEKSALeka za svaku bolest

Zamoli{ glumca da izjavi ne{to za novine kojima radi{, a on ti da intervju, ~ist, iskreni potpuno otvoren, ba{ kao da pred tobomizgovara neki od genijalnih monologa;BRANISLAV LEÎ] (57), jedan od najve}iìvu}ih srbijanskih glumaca, nije namprevi{e pri~ao o svojim ulogama, ve} onama onakvima kakvi jesmo, {ta nismo a{ta, pak, moèmo biti, samo ako budemonormalni

15.11.2012. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

62

20

50

58

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


4/84SLOBODN BOSN I 15.11.2014

(K)AKADEMSKAZAJEDNICA

Propali kraji{kipoliti~ari MirsadVeledì} i SadikBahti} okre}use akademskojkarijeriNakon {to je Senat Univerziteta uBiha}u proljetos donio odluku da zadekana Ekonomskog fakulteta imenujeMirsada Velad i}a, nekada{nji

guverner Unsko-sanskog kantona vi{enema prepreka na putu ka svome cilju -presti`noj funkciji rektora. Veladì},dugogodi{nja siva eminencija SDA uKrajini uspio je, naime, isposlovatimjesto dekana na Ekonomskomfakultetu, iako je titulu doktora znanostistekao iz oblasti agronomije i radio kaoprofesor na Biotehni~kom fakultetu uBiha}u. No, uz dekana MirsadaVeladì}a na biha}kom je Ekonomskomfakultetu kao profesor angaìran jo{jedan propali politi~ar Sadik Bahti},neko} lider Stranke za BiH u Unsko-

sanskom kantonu, koji je prije rata radiokao trgova~ki putnik u tvornici Saponiaiz Osijeka. Za Bahti}ev je akademskianga`man izravno zasluàn aktualnikantonalni premijer Hamdija Lipova~a,koji je i sebi na vrijeme osigurao mjestovanrednog predava~a na Pravnomfakultetu u Biha}u, ispravno procijeniv{ikako je i njegova politi~ka karijera nazalasku. (S.M.)

Opozicija u RS-u, predvo|ena Demokrat-skom partijom D

ragana âvi}a

i PDP-om,strankom Mladena Ivani}a, po~ela je

pregovore o zajedni~kom koaliranju zapredstoje}e op}e izbore 2014. godine.

Ovo je Slobodnoj Bosnipotvrdio pred-sjednik DP-a Dragan avi}, koji ve}ozbiljno ra~una na podr{ku SRS-a RS-a, ali

i u mogu}nost da se ovom bloku pridruìniz manjih opozicionih vanparlamantarnihstranaka, kao i partija koje su trenutno

bliske SNSD-u, ali nemaju nikakvu koristod njihove dominantne vladavine.

Program zajedni~kog nastupa na op}imizborima }e se definirati u narednom

periodu, ali okosnica }e biti ekonomskapolitika, koja je sada prema mi{ljenjuDragana avi}a u potpunom haosu.

Mi smo prezaduèni toliko da je

pitanje da li }emo bankrotirati. Dva mjeseca

imamo statisti~ki pad BDP-a, a realni i

duè. Prosje~na potro{a~ka korpa je za dva

i po puta ve}a od prosje~ne pla}e u RS-u

Ve} godinama ìvimo na kredit, budèt s

od 2007. godine naovamo nerealno planira

a o manipulacijama u inostranim ulaga

njima da i ne govorim. Ovo stanje se mor

mijenjati, a moraju se smanjiti i politi~k

tenzije izme|u entiteta, a pogotovo n

dràvnoj razini koja je od posljednjih op}i

izbora u totalnom kolapsu, navodi avi}Predsjednik DP-a ne govori, a

vjerovatno je ohrabren rezultatima lokalniizbora koji su pokazali da SNSD gubuticaj, kao i da su se u SNSD-u otvoren

polarizovale dvije struje, ona bliskpredsjedniku stranke Dodiku i ona koja spriklonila predsjedniku IO SNSD-a NebojRadmanovi}u

. Upravo ovaj jaz unutanajja~e partije u ovom bh. entitetu mogao botvoriti Pandorinu kutiju nezadovoljstvunutar SNSD-a, te dio ~lanstva prikloniopoziciji.

(N. Dikli}

DA LI JE MOGU]E UJEDINJENJE OPOZICIJE U RS-u?

MINI MARKET

Opozicija u RS-u predvoenaPDP-om i DP-om dogovarazajedniko ruenje Dodika

na opim izborima?

EKONOMSKI INTERES PRIJE SVEGAOkosnica zajedni~kog nastupa stranaka Dragana âvi}a i Mladena Ivani}a na op}im izborimabit }e ekonomska politika

MirsadVeladì}


5/84

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


NO]NA (Ô)MORA

Biv{i vlasnikSarabona

Vahid ômortraì nadoknadu{tete u iznosuod 5 miliona KMKantonalno Tuìla{tvo u Sarajevu ovihdana privodi kraju istragu pokrenutu uslu~aju sarajevske Tvornice ~okolade ikandita Sarabon. Kako nezvani~nosaznajemo, Tu ila{tvo }e podi}i

optu`nicu protiv Vahidina ômora kojije 2000. godine sredstvima sumnjivogporijekla kupio 45,9 posto vlasni{tvaSarabona, a kupoprodajni ugovorpotpisan sa Agencijom za privatizacijuraskinut je 2006. godine jer ômor nijeispunio obavezu ulaganja milion KM,koje su iskori{tene za dokapitalizacijuna osnovu koje je prvobitnih 45,9 postokapitala ômor pove}ao na 51 posto uvlastitu korist.Me|utim, u januaru pro{le godine

Op}inski sud u Sarajevu donio jeizvr{no rje{enje da se 51 posto kapitala

Sarabona vrati biv{em vlasnikuômoru. ômor je pozvao radnike damu se pridruè u tu`bi za nadoknaduvi{e od pet miliona maraka {tete protivAgencije za privatizaciju, VladeKantona Sarajevo i Odbora povjerilacaSarabona. Da li }e i ko nadoknaditi{tetu ômoru, ostaje tek da se vidi, aon }e u me|uvremenu predKantonalnim sudom odgovarati zabezo~nu plja~ku, kriminal i uni{tenjenekada uspje{ne kompanije Sarabon.

(M.F.)

MINI MARKET

Novi (stari) opinski naelnici


6/84

P

ro{le je nedjelje u beogradskom Centru za dekonta-minaciju odràna debata u kojoj se nastojala pod-

vu}i crta glede uloge Jugoslovenske narodne armijeu krvavom raspadu biv{e zajedni~ke dràve. Govorilo seo odgovornosti tada{njeg vojnog vrha za stravi~ne ratnezlo~ine, razaranje dràva, gradova, uni{tavanje milionaljudskih sudbina. U~e{}e u razgovoru, kako se to kaèu starim dobrim agencijskim kli{eima, uzeo je veliki brojistaknutih javnih i kulturnih radnika i neposrednihu~esnika tragi~nih de{avanja s po~etka 90-ih godina

pro{log stolje}a.[aroliko je dru{tvance sudjelovalo u razgovoru,

povjesni~ari, odvjetnici, novinari, generali, nevladiniaktivisti i {irok, raznovrstan buljuk drugih {to zvanih, {tonezvanih svatova, iznosili argumente i kontraargumente,

polemizirali, su~eljavali vlastita objektivna vi|enja i

subjektivne dojmove o pogibelji koja je po~etkom 90-ihgodina sna{la socijalisti~ku zajednicu zbratimljenihnaroda, kova~nicu bratstva i jedinstva, bastion nes-

vrstanosti... jedinu nam zajedni~ku domovinu, SFRJ.Zanimljivo, ali ni{ta novo, sve je ostalo zamrznuto na

po~etnim pozicijama, malo {ta se pomjerilo, osim unazad,tek su se ta~ke motri{ta promijenile, statusne i socijalnekarte pomije{ale, kao da je vrijeme stalo u jesendevedeset i neke: Advokat Sr|a Popovi} opetuje da jeustavno-pravno SFR Jugoslaviju obesmislila Srbija, a neSlovenija, nipo{to Hrvatska, a pogotovo Bosna iHercegovina, profesorica V

esna Pe{i}

nadahnuto,odgovorno i argumentirano vivisecira pomahnitali veliko-dràvni militantni ekspanzionizam koji je gejzirskomeruptivno{}u razorio integrativne temelje ex jugoslo-venskog dru{tva. Na istim pozicijama, kao i prije svihnemilih doga|aja, stoje postojano, kano klisurine,nepomaknuti, okamenjeni, ideolo{kom dogmom zakova-ni, zadrti konfrontirani blokovi, politi~ki, intelektualni,ljudski. Borisav Jovi}, ~lan zadnjeg, ratnog, ilegalnogPredsjedni{tva SFRJ, papirnatog, civilnog masterminda,vrhovni komandant krvavih vojnih eksperimenata, nevidi ni{ta lo{e osim sitnih organizacijsko-proceduralnih,

takti~ko nepredvidivih propusta u tome {to je JNA od

Vukovara, Dubrovnika, preko Mostara, zaklju~no sSarajevom, po~inila niz pojedina~nih propusta. Ka`

gospodin Jovi}, civilni zapovjednik Vrhovne komandekrnjeg, izmi{ljenog Predsjedni{tva SFRJ, podstreka~zlo~inu, dvadeset godina kasnije, da mu je falilsedamnaest do osamnaest divizija da sa~uva Jugoslaviju!? Jovi}, jedna birokratska postkomunisti~k~inovni~ka le{ina (bio je ministar privrede, ili tako nekdirigirane oblasti ~ak i u vrijeme savezne vlade, 70-igodina pro{log vijeka, na ~ijem je ~elu bio DèmaBijedi}

), veli kako dopu{ta mogu}nost da su spotkrale neke gre{ke vojsci ~iji je, kao, bio civilnkomandant.

Idi, bre, ~ove~e, igraj {aha, domine, kazao jeizderav{i se pri tom na oronulog vrhovnog komandantaMilo{evi}evog operativca zaduènog za mobilizaciju

proceduru Jovi}a, novinar lista Vreme Milo{ Vasi}Upropastio si mi dvadeset godina ìvota i sad jo{ ho}e

da te slu{amo.

Ambivalentan, podijeljen, u svakom slu~aju nelagodan osje}aj, mje{avina blagosti i jeze, privremenog miralatentnog nespokoja sedimentira se u ~ovjeku kada vid~uje, uvjeri se da po{ten, razborit, dobar svijet (Sr|Popovi}, Vesna Pe{i}, Mirko Tepavac, Milo{ Vasi}..ostaje dosljedan vrijednostima i principima, busijamkoje su zauzeli prije 20 godina, ali i da nepatvorenzlo~inci, kakav je nedvojbeno Borislav Jovi}, uprkos unato~ svemu, krvavom i uàsnom ratu, stotinama hiljad`rtava, nemaju potrebu prilagoditi se novom mirnodopskom ambijentu i vokabularu; ~ekaju svoju {ansukada dokazuju, dvadeset godina kasnije, da je sve {to suradili bilo u skladu s ustavnim ovla{tenjima i drugim

pozitivnim zakonskim aktima.

Ujednom filmu, genijalnom, a kakav bi druga~iji bifilm iz te vratolomne filmske radionice, ka`Grucho Marx:

Ovo su vam moji principi: ako vam

se ne dopadaju, imam ja druge.

U isto vrijeme dok je trajalo beogradsko naduravanjizme|u civilno-vojnih subjekata , dakle krajem pro{lo

SLOBODN BOSN I 15.11.2016

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Ne postoje veliki i mali zloini, opravdani i neopravdani, ogranieni ineogranieni, zloini koji su poinjeni pri punoj svijesti i savjesti idrugi, ishitreni, bez iste zloinake namjere. Nemogue jeuspostaviti reciprocitet, matematiko-tehniku jednainu sa milionnepoznatih u ex-jugoslovenskom krvoproliu

ME\UNARODNA PRAVDA IDRUGE NEPRAVDEPi{e: SENAD AVDI]

Da, to je stra{no, da Gotovina i Marka~ robijaju, a Veljko Kadij


7/84

vikenda, Slavenka Drakuli}, briljantna novinarska primadona iz ex-Jugoslavije i tek ne{to manje dobra knjièvnica, na Hrvatskojteleviziji, bez da imalo sebe {tedi, ritualno se posula pepelom jerbo

je prije ~etiri-pet godina blago feministi~ki pozdravila i pohvalila,u~inilo joj se, hrabar i principijelan nastup Biljane Plav{i} u sudniciu Haagu - priznanje krivice za zlo~ine u Bosni i Hercegovini.

Prije tri godine Slavenka Drakuli} je u jednim novinama samasebe izvrnula naopa~ke kada je napisala:

Prije nekoliko godina sam u knjizi Oni ni mrava ne bi zgazili

pisala o njoj kao pozitivnom primjeru ène koja je smogla hrabrost

da prizna svoja nedjela po~injena tokom rata. Divila sam joj se, jer

je za takav ~in bilo potrebno mnogo hrabosti i moralne ~vrstine.

Vjerovala sam da je tako o~itala lekciju balkanskim bjeguncima

poput Karadì}a, Mladi}a i Gotovine. Uàsno sam se prevarila.

P

redstoji danas-sutra (u petak, 16. novembra/studenog) pravo-mo}na presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini iMladenu Marka~u u Tribunalu u Haagu. Presuda u Haagu

hrvatskim generalima utjecat }e na sudbinu i karakter hrvatske

dràve

, poentira kolumnista va`nog zagreba~kog dnevnoga lista.Ne}e. Ta presuda, a kaù mi ne}e se bitno razlikovati odprvostupanjske (24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a), ticat }ese najvi{e, gotovo isklju~ivo dvojice hrvatskih generala. Moj jedojam, moè biti pogre{an ili pristrasan, da je hrvatski generalskidvojac u Haagu djelovao sinhrono, vojni~ki, odnosno dràvnoodgovorno.

I Marka~ i Gotovina su, dopu{tam da grije{im, bili iskreniji,suosje}ajniji, uvjerljiviji u svakom pogledu kada su seispri~avali civilnim `rtvama Oluje nego {to je bio Boris Tadi}

prije koju godinu kada je rekao da se u Srebrenici desio s tra{an

zlo~in, ali nisam spreman da ga nazovem genocidom dok to

me|unarodno pravosu|e ne proglasi kao delo genocidaMe|unarodno pravosu|e je, davno reklo, Me|unarodni su

pravde u Haagu je to zape~atio, da se u Srebrenici desigenocid, ali to je vi{egodi{nji predsjednik Srbije valjda pre~udok je pri~ao sa tatom Ljubomirom, prijateljima MiloradomDodikom i Emirom Kusturicom.

Ne postoje veliki i mali zlo~ini, opravdani i neopravdanograni~eni i neograni~eni, zlo~ini koji su po~injeni pri punosvijesti i savjesti i drugi, ishitreni, bez iste zlo~ina~k

namjere. Nemogu}e je uspostaviti reciprocitet, matemati~kotehni~ku jedna~inu sa milion nepoznatih u ex-jugoslovenskomkrvoproli}u: upravo takav raspored stvari, omjer neuporediviveli~ina u kojima su poistovje}eni Mladen Marka~, lojaln

policajac, i njegov {ef Petar Gra~anin

, posljednji savezni ministapolicije, prvobora~ki komunisti~ki inkvizitor i satrap, tvorac sviparapolicijskih zvijeri (Jovice Stani{i}a, Frenkija Simatovi}aArkana).

Ali, {ta da se radi, odnos prema Tribunalu u Haagu jneminovno i odnos prema zlo~inima, koji nikad i nigdje n

bi trebali bit i predmet polit izi raju}eg manipuliranjaZrelost svakog dru{tva se mjeri prema stupnju senzi

biliranosti/zgroènosti na zlo~ine, kriminal i spremnosti da sod tih zlih po{asti distancira. Jeste da djeluje defetisti~ki, slabutje{no, ali tako je; bolje Gotovina u zatvoru, pokazat }e sekad-tad, nego Borisav Jovi}, Veljko Kadijevi}, Aca Vasiljevikao stubovi dru{tva u kojem je Boris Tadi} umjerenoradikalna opozicija ~etni~kom vojvodi predsjedniku TomislavNikoli}u. Ta vrsta katarze i boli i ko{ta, ali je dugoro~n

okrepljuju}a.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Borisav Jovi} mirno pi{u knjige u kojima nude dokaze za vlastite zlo~ine...!

POJEDINA^NA, KOLEKTIVNAILI KOMANDNA ODGOVORNOST[ta se dokazuje presudamahrvatskim generalima Anti Gotovinii Mladenu Marka~u?

POJEDINA^NA, KOLEKTIVNAILI KOMANDNA ODGOVORNOST[ta se dokazuje presudamahrvatskim generalima Anti Gotovinii Mladenu Marka~u?


8/84

ÊTVRTAK, 8. NOVEMBARPrije dva dana sam gospo|i koja ispred

Vije}a Evrope vr{i monitoring nad mediji-ma u regiji (plus Turska) kao primjerneravnopravnih sudskih procesa koje

politi~ari vode protiv novinara naveo isljede}i: tu`bu MILOVANA CICKABJELICE protiv Slobodne Bosne, proceskoji se vodi na Sokocu. Bjelica nas je tuìo

prije tri godine kao obi~ni gra|anin, trigodine kasnije presuda jo{ nije izre~ena, aon je izabran za na~elnika Sokoca.

Razumije to, prili~no je upu}ena mojasugovornica, ali ne ba{ toliko koliko

prijatelj koji mi jutros, kada sam mu isto toopri~ao, citira i preporu~uje predratnu

posko~icu: upaj kolac, idi na Sokolac.

PETAK, 9. NOVEMBARKao investitor za izgradnju malih

hidroelektrana na rijeci @eljeznici kodFojnice, ~itam u novinama, pojavila sefirma Peebiz Travnika ~iji je vlasnik ZEJD

DUKMENI], dugogodi{nji selektor taekwo-ndo selekcije BiH. Dukmeni} je ro|en uHrvatskoj kao @eljko, imao je blistavutaekwondo karijeru u biv{oj SFRJ, kao i

Njema~koj, prije dvadesetak godina jepre{ao na islam i priklju~io sa Armiji BiH,kao instruktor borila~kih vje{tina u manje

poznatim kampovima za obuku u srednjojBosni.

Ne znam, mo`da pu{em na hladno, alime eskalacija kadrovskih i poslovnihrje{enja u posljednjoj godini u kojima se

pojavljuju osobe iz istog ratno-duhovnog~engi}evskog kruga (Nedàd Poli}, Tarik

\o|i}, Velagi}i, [emsudin Mehmedovi},

Bakir Alispahi}, Irfan Ljevakovi}...) tjerana oprez, pa malo i zabrinutost...

SUBOTA, 10. NOVEMBARALEKSANDAR VUI], potpredsjed-

nik Vlade Srbije, ministar odbrane, {ef timaza borbu protiv korupcije, {ef Saveta zanacionalnu bezbednost (a mo`da i jo{ne{to, pi{e u dana{njem Vremenu Mi{aVasi}) danas prili~no neprohodno iznosidokaze da su on i predsjednik SrbijeTOMISLAV NIKOLI] godinama, pa ~ak ikada su preuzeli vlast, bili prislu{kivani od

srpske policije.Neki dan sam od prijatelja, dobro

upu}enog u bezbjednosne prilike u Srbiji,traìo da mi objasni o ~emu se ovdje,zapravo, radi i {ta je kona~ni cilj oveneuvjerljive afere. Za po~etak je cilj da seukloni direktor policije Milorad Veljovi},

potom na~elnik odjela za borbu protiv

kriminala Rodoljub Ro}ko Milovi}, apsol-

utno najbolji policajac u Evropi, a na kraju,

vjerovatno i sam ministar Ivica Da~i} i da

na njihova mjesta, makar mijenjali koali-

cionog partnera, do|u Nikoli}evi i Da~i}evi

favoriti, obja{njava mi.

Ukratko, sumiram, strategija Nikoli}a iVu~i}a jeste: PRVI SE DAI]I U VODUBACAJU.

NEDJELJA, 11. NOVEMBAREDIN D@EKO nije psovao nakon

postignutog gola protiv Tottenhama uposljednjim sekundama utakmice, desetakminuta nakon {to ga je trener Mancini postoti put poslao da spa{ava {to se spasitidade.

MIRALEM PJANI], za kojeg ljudi kojiga znaju kaù da nije u ìvotu sastavio je i

be, ispsovao se moma~ki nakon {to je,tako|er ulaze}i potkraj utakmice Rome iLazija, sa centra pogodio protivni~kumreù. Nije pristojno, ali ako je Mire

psovao onoga na koga sam u prvih mahpomislio, psovkama se solidarno priklju-~ujem!

PONEDJELJAK, 12. NOVEMBARDok hrvatska policija cijeli dan hapsi

desetine farmaceuta, stotine lije~nika...razmi{ljam o zloj sudbini dr. OGNJENA[IMI]A, koji je prije ta~no pola godineumro u zatvoru na Igmanu tokom izdrà-vanja dvogodi{nje zatvorske kazne. SaOgnjenom sam posljednji put razgovaraomjesec dana prije nego }e ga pokositiinfarkt, po~etkom aprila ove godine, kada

je zbog posjete obitelji i primjerenogvladanja po~a{}en vikend-dopustom. Nije-dan, pa ni taj posljednji razgovor pokojnisarajevski kardiohirurg nije propu{tao da neustvrdi da je njegov sudski progon u Rijeci

bio samo prino{enje `rtve od strane vlasti

Hrvatske na oltar Brisela, tj. Evropskeunije. I da u takvoj selekciji nije biloneva`no {to je `rtva, [imi}, ro|ena u BiH.

[imi} je prije nego {to je utekao u BiH uRijeci osu|en na 9 godina robije. Bio je to

proces kojim je tada{nja (Sanaderova!!?)Vlada slala poruku Briselu da pravna dràvafunkcionira, da nema za{ti}enih od ruke

pravde... Ognjena se procesuiralo za nekih10-20 tisu}a kuna koliko je (vjerojatno i

jeste) dobio mita dok je radio u Rijeci.Lije~nici koje danas hapse diljem

Hrvatske na te novce se ne bi ni osvrnuli. OIvi Sanaderu da se i ne govori: svaka od

njegovih nebrojenih kriminalnih operaciju posljednjih dvadesetak godina, za kojmu se sudi, vrednija je od cjelokupnimovine pokojnog [imi}a i njegovobitelji...

UTORAK, 13. NOVEMBARMUSTAFA efendija CERI] je skoro

suda~koj nadoknadi svojeg dvije decenijdugog mandata na du`nosti reisu-l-ulemIslamske zajednice u Bosni i Hercegovinuputio fetvu u kojoj se obra~unao sa svojimsrbijanskim kolegom A

demom

ef. Zilki}em

[ta se nas u BiH ti~e, srbijanski reis Zilki}odnosi u tamo{njem IZ-u? Ni{ta. Eto itamo, i njega i Zukorli}a i Jusufspahi}a. Anas se zato itekako ti~e MUHAMEDefendija IBRAHIMOVI], donedavni ministar odbrane BiH, za kojeg je utvr|eno d

je falsificirao ratnu pro{lost i time o{tetigra|ane ove zemlje za stotine hiljadmaraka. Hajde, nije ba{ to dovoljan povod ztako te{ku mjeru - fetvu, ali je odlaze}i rei

za te i takve hodè barem mogao na}adekvatnu moralnu osudu; recimo: harammu bilo i na ovom i na onom svijetu!

SRIJEDA, 14. NOVEMBARNa starim filmovima i televizijskim

serijama posljednjih godina se na svimtelevizijama u regionu naknadno prij

prikazivanja titluje upozorenje: NE PREPORUUJE SE MLA\IM OD 16, 14, 12.GODINA. Ne preporu~uju se tako djecsvih uzrasta Otpisani, Kuda idu divljsvinje, ~ak ni Kamiondìje. Pred nedu`nimdje~ijim okicama uklanjaju se, zbo

neprimjerenog sadràja, nasilja, partizanski filmovi koje smo prije nekolikdecenija kolektivno, sa {kolom, prvi putgledali i, eto, nismo, kada se sve sabere oduzme, ispali toliko lo{i.

Kakve li je tek neprimjerene sadràjegledao klinac-ubica koji je danas u Sarajevu izbo noèm dje~aka? Jesu li groditelji udaljavali iz dnevnog boravktokom emitiranja scena nasilja na televiziji


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA LJUDI


9/84


10/84SLOBODN BOSN I 15.11.20110

DU[ANOVO CARSTVO

Direktor Centraza uklanjanje

mina Du{anGavran, uzpomo} ministraNovi}a,osiguraodoìvotnimandatna ~elu BHMAC-aNi javni istupi predstavnika osamdeminerskih kompanija koji su otvorenoupozorili na kriminalno poslovanjedirektora Centra za uklanjanje mina u BiH(BH MAC) Du{ana Gavrana, ni kaznenaprijava koju su podnijeli Dràvnomtuìteljstvu, nisu imali utjecaja naodmetnuti menad`ment te agencije koja

ve} godinama posluje bez ikakve kontrolei nadzora. Posljednji skandal u BH MAC-udogodio se nakon {to je na tenderu koji jefinancirala Vlada Njema~ke posaodeminiranja dobila tvrtka DOK-ING saPala. Paljanska je kompanija, naime,dobila posao tako {to su prijavili daposjeduju stroj za razminiranje, koji je uvlasni{tvu istoimene firme iz Zagreba, ipro{le je godine kratko (na tri mjeseca)bio uvezen u BiH. No, prevara jeotkrivena tek nakon {to su radovi nademiniranju u blizini Doboja po~eli, kadaje na terenu zate~ena posve druga

ma{ina. O tome je {ef Regionalnog uredaBH MAC-a u Banjoj Luci @eljko Travar 6.novembra napisao slu`benu zabilje{ku ukojoj je konstatiran poku{aj ~injenja

kaznenogdjela za kojeje, premaPravilnikuBH MAC-a,tvrtki DOK-ING trebalabiti oduzetaakreditacija.

MINI MARKET

Silno se razbjesnio lider SDP-a i {efbh. diplomatije Zlatko Lagumdìja zbogneprofesionalnog i tendencioznog

priloga emitiranog na FTV-u u kojem setvrdi da Predsjedni{tvo BiH nije dalosuglasnost ambasadorici BiH pri UN-u da

pro~ita pismo ministra Lagumdìjeupu}eno Vije}u sigurnosti.

Odgovorno tvrdimo da se na radi o

pismu ministra Lagumdìje, ve} o

prijedlogu teksta koji je sa~inio nadle`ni

sektor MVP-a u konsultaciji sa stalnom

misijom BiH pri UN-u, stoji u o{tro

intoniranom saop}enju MVP-a. Ako smodobro razabrali, cijeli problem s prilogomFTV-a sastoji se u tome {to je novinarustvrdio da je sporno pismo upu}enoVije}u sigurnosti napisao i potpisaoLagumdìja, dok MVP tvrdi da Lagum-dìja nije napisao nego je samo potpisaosporno pismo.

Razlika je drasti~na ali ipak, nijenaodmet napomenuti da je Zakonom oVije}u ministara BiH (~lan 8) preciziranoda je ministar odgovoran za rad ministar-stva u cjelini. (M.A.)

ÎTAJ KAKO JE POTPISANO

MVP tvrdi da ministarLagumdija nije autor

spornog pisma upuenogVijeu sigurnosti UN-a

Ukupni dug Federacije BiH zaklju~nosa 30. junom ove godine iznosio je 5,8milijardi KM. Na vanjski dug odnosi se 4,3milijardi KM, a na unutra{nji 1,5 milijardiKM, navedeno je u informaciji koju jeVlada FBiH prihvatila na posljednjoj sjed-nici u Mostaru.

U razdoblju od juna 2011. do juna 2012.

godine, vanjski dug Federacije BiH uve}anje za 445 miliona KM, sa 3 milijarde i 853miliona KM na 4 milijarde i 298 milionaKM, ne ra~unaju}i novi dug nastao poosnovu kreditnog aran`mana s MMF-omkoji je BiH zaklju~ila kasnije. Kredit MMF-aukupno je teàk ne{to vi{e od 800 milionaKM, a federalni udio u ovom dugu teàk je534 miliona KM.

Tako dolazimo do ra~unice da je aktuel-na federalna Vlada na ~elu s Nik{i}em usamo dvije godine uve}ala dug FBiH za979 miliona KM, {to je znatno vi{e od duga

nastalog u prethodne ~etiri godine mandatakada su federalnom Vladom upravljaNedàd Brankovi}

i Mustafa Mujezinovi}

(M.A

KREDIBILNA VLADA

Du{anGavran

Vlada premijera Nikiazaduila Federaciju vienego vlade Brankovia iMujezinovia zajedno

NedàdBrankovi}


11/84

PRO ET CONTRA


Iako je, pored toga, kontrola utvrdila dastroj za razminiranje nema dokaze ovlasni{tvu, niti carinske deklaracije,Du{an Gavran je poduzeo sve kako bi seprevara favorizirane paljanske kompanije{to prije zata{kala. No, unato~katastrofalnom poslovanju, premaprijedlogu zakona o protivminskomdjelovanju koji je potpisao ministar civilnihposlova BiH Sredoje Novi} stoji da }enovu agenciju za deminiranje do istekasvog mandata voditi direktor BH MAC-a.Budu}i da direktoru BH MAC-a ranijimzakonom nije ograni~en mandat, ispadada je Novi} predloìo Gavrana zadoìvotnog direktora?! (S.M.)

NULTIKULTI

Za na~elnikaop}ine Ilidàizabran Bo{njakSenaid Memi}, aza predsjednikaOp}inskogvije}aCrnogoracDenis Muhovi}Na proteklim lokalnim izborimauvjerljivu pobjedu za mjesto na~elnikailidànske op}ine odnio je kandidatSDA Senaid Memi}. A kako je mjestona~elnika pripalo Bo{njacima, mjestopredsjedavaju}eg Op}inskog vije}atrebalo je pripasti nekom od vije}nika izreda hrvatskog ili srpskog naroda,

odnosno iz reda ostalih.Me|utim, od 27 izabranih vije}nikasamo dva nisu iz reda bo{nja~kognaroda - Smilja Vite{ki} iz SDP-a iGoran Kapor iz Naprednedemokratske stranke biv{eg ilidànskogna~elnika Huseina Mahmutovi}a.Budu}i da niti jedan od dvanebo{nja~ka vije}nika nije po volji SDA,na~elnik Memi} i njegovi vije}nici zapredsjednika Op}inskog vije}a Ilidàimenovali su Denisa Muhovi}a,nekada{njeg prvaka Evrope u karateu,koji se izjasnio kao Crnogorac! (M.F.)

MINI MARKET

ALEKSANDARHR[UM

UrednikZabranje-nog foruma

NEOva inicijativa jeklasi~na manipulacijabosanskohercegova~kihpoliti~ara i odnos oko stvarnihproblema te nametanjeproblema koji su totalnotrivijalni. Inicijativa je jo{ jedan

jeftini trik bh. politi~ara.

[EMSOTUCAKOVI]

Profesor

na FPN-u

NENe podràvam ovu inicijativuDodika i ôvi}a jerme|unarodna zajednica koja jezapo~ela odre|eni posao u BiHtaj posao nije okon~ala.

AMOR MA[OVI]^lanKolegijadirektora

INO

DA/NEOnog trenutka kada BiH

postane sposobna da samavodi brigu o sebi, onda sam zato da se OHR povu~e. U ovomtrenutku mi smo daleko odpovla~enja OHR-a i nismopokazali da smo sposobni dase brinemo sami o sebi. Namao~ito treba neka vrstapatronata a on je iskazan krozDejtonski mirovni sporazum.

ADNAN D@EMID@I]SekretarUdruènjaTobacco

Press

NENe podràvam inicijativu Dodikai ôvi}a bez obzira na sve lo{estrane OHR-a, jer da nije OHR-a,

ne znam kako bi Bosna iHercegovina danas izgledala.

GORDANA BOBANGlumica

NEDodik i ôvi} nikad ni{tanisu dobro uradili za dobrobitove zemlje nego samo zavlastitu korist.

DARKO BRKANPredsjednikUdruènjagra|ana

Za{to ne

NEAko i zanemarimo ko su inicija-

tori, objektivno smo jako dalekood zadovoljavanja uslova zaodlazak OHR-a. A po{to inicija-tiva dolazi od politi~ara koji suvelikim dijelom razlog {to tiuslovi nisu zadovoljeni, inicijati-va je jo{ besmislenija.

byMARIOBRANCAGLIONI

SEDMIcNIPOGLEDUKRIVO

OGLEDALO

V

Podravate li inicijativu

Dodika i ovia opovlaenju OHR-a iz BiH?

Priredila: Ma{a ]osi}


12/84

Dràvna agencija za istrage iza{titu (SIPA) podnijela je

po~etkom novembra TuìteljstvuBiH jo{ jednu kaznenu prijavu

protiv jedanaest osoba koje sesumnji~e da su u procesu uni{tavanjavi{kova naoruànja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava iz Ministarstvaobrane, odnosno Oruànih snaga BiH,

po~inili ozbiljan kriminal. Za trajanjadvogodi{nje istrage o brojnim nezakoni-tostima prilikom uni{tavanja vojnihvi{kova u poduze}ima Pretis u Vogo{}i,

Binasu Bugojnu i pogonu Oruànih snagaBiH u Doboju, inspektori SIPA-e suTuìteljstvu BiH podnijeli tri izvje{}a: 11.novembra 2011., 10. aprila i 30. septembraove godine, i posljednje 2. novembra.

POSLOVNA KAMUFLA@A

No, premda se na listi osumnji~enih nalazidvadesetak imena (uglavnom du`nosnikaMinistarstva obrane i Oruànih snaga BiH, terukovoditelja navedenih poduze}a), protivkojih su prikupljeni ~vrsti materijalni dokazi,

jo{ uvijek nije podignuta niti jedna optu`nica.Jednako je tako nepoznanica u kojoj se fazi

nalazi paralelna istraga Tuìteljstva BiHprotiv sumnjivih trgovaca naoruànjem ivojnom opremom koji su posredovali u

preprodaji vi{kova oru ja.Istraùju}i, naime, kanale kojima sevi{ak naoruànja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava izvozio iz BiH,

inspektori SIPA-e su ponovno do{li na trame|unarodnom {verceru Slobodanu Te{i}u, koji je zadrào primat u tim poslovima

unato~ ~injenici da se protiv njega, vi{e ogodinu dana, vodi policijska istraga (SIPA-i Federalne uprave policije). Preminformacijama Slobodne Bosne dobijeni


ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

Dravna agencija za istrage i zatitu podnijela je poetkom novembraTuiteljstvu BiH etvrtu po redu kaznenu prijavu protiv desetak osoba koje se

sumnjie za brojne nezakonitosti u procesu unitavanja vikova oruja i municije;inspektori SIPA-e koji su dvije godine istraivali kriminal u Ministarstvu obrane iOruanim snagama ponovno su uli u trag trgovcu orujem SLOBODANU TEIU

i otkrili kako je bjelosvjetski meetar, nakon pokretanja istrage, pokuaozamaskirati svoje poslovanje u BiH

TE[I]EV MONOPOL NABOSANSKO ORU@JE

Trgovac oru jem sa crne liste UN-a Slobodan Te{i} idalje je glavni posrednik u prodaji oru`ja iz BiH, iako se

protiv njega ve} godinu i pol dana vodi istraga uDràvnom tuìteljstvu

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

S KIM SU I KAKO POSLOVALI SLOBODAN TE[I] I DRAGAN KAPETINATe{i} i Kapetina su u posljednje tri godine prodali velike koli~ine oru`ja i municije sumnjivimkupcima u dràvama pod me|unarodnim embargom


13/84

iz izvora bliskih istrazi, srbijanski veletrgovac oru`jem porijeklom iz sela Gojkovac kod Kiseljaka Slobodan Te{i} i njego

bosanski ortak Dragan Kapetinaposljednjisu mjeseci poslovanje u BiH poku{akamuflirati skrivaju}i se iza drugih tvrtkali bez velikog uspjeha. Podsjetimo, Te{i}Kapetina su, nakon tvrtke Bosniaspecexport koja je ranije registrirana Isto~nom Sarajevu, u me|uvremenotvorili novu firmu CTS -Company d.o.o.Bijeljini (kao nominalni vlasnik je upisaizvjesni Sreten Cvjetkovi}, a direktor jDragan Kapetina), ali su i njezine aktivnosnedavno obustavili. Istodobno je SlobodaTe{i} na Cipru registrirao jo{ jednu tvrtkuCharso Limited, a sve s istim ciljem - dzbog katastrofalne me|unarodne poslovnreputacije prikrije vlastiti identitet.

Poznato je, naime, da se Te{i}, odolaska u BiH prije tri godine, fokusirao notkup vi{kova naoruànja od Ministarstvobrane i Oruànih snaga, koje su kasnij

(pre)prodavali krajnje sumnjivim kupcimu dràvama pod me|unarodnim embargom(o ~emu je SB u proteklih godinu i podana op{irno pisala). Nakon {to sume|utim, njegovi tajni poslovi razotkriveni, a nadle`ne dràvne institucije od vi{me|unarodnih organizacija upozorene nkriminalno i po BiH iznimno {tetndjelovanje tog bjelosvjetskog me{etaraTe{i}u je u ljeto pro{le godine, po prvi putuskra}ena dozvola Ministarstva vanjski

poslova za izvoz ve}e koli~ine oru`ja municije iz tvornica Bratstvo (NovTravnik) i Igman (Konjic) za Jermeniju.

POSLOVNA SURADNJA SA

ZAGREBA^KIM SCOUT-om

Potom su Slobodan Te{i} i DragaKapetina izvoz naoruànja poku{ali maskirati, skrivaju}i se iza hrvatske firme Scouiz Zagreba.

Zahvaljuju}i utjecajnim prijateljima Ministarstvu obrane, Ministarstvu vanjsktrgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, s kojima su

posljednje tri godine uspostavili bliskrelacije, Te{i} i Kapetina su poku{aisposlovati dozvole za nastavak rada. Tak

su od Ministarstva obrane BiH traìsuglasnost za zamjenu naoruànja tvrtkScout, kako bi naknadno od zagreba~kfirme, preko njihovog poduze}a Bosniaspecexport otkupili isto naoruànje kasnije ga prodali. Dodajmo tome da sSlobodan Te{i} i vlasnik tvrtke Scousamozatajni hrvatski trgovac oru`jem IvaPeranec, koji je u poslijeratnom periodimao potpisane ugovore o izvozu vi{knaoruànja iz BiH s tada{njim entitetskimministarstvima obrane, dugogodi{nji poslovni partneri, i da su pojedini uposlenicScouta kasnije po~eli raditi za Te{i}a. Me|

15.11.2012. I SLOBODN BOSN 1

GDJE JE ZAVR[IO VI[AK NAORU@ANJA


14/84

njima je svakako najva`niji Darko Kandi}iz Sarajeva, koji je postao jedan odnajbliìh Te{i}evih poslovnih suradnika,

preko kojeg je trebala biti realizirananabavka ve}e koli~ine pi{tolja i municije,najvjerojatnije za dogovorenog kupca uJemenu. No, kako se i taj Te{i}ev poslovniaran`man na{ao na meti policijskihistraìtelja, ~ini se kako je kupovina ume|uvremenu prolongirana.

TENKOVI ZA UKRAJINCE

Prema dosada{njim nalazima istrage,Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina su u

prolje}e ove godine s menad`mentomTehni~ko-remontnog zavoda Hadì}i

pregovarali o kupovini jednog tenka T-34,koji je muzejski vrijedan eksponat. Budu}ida se u skladi{tima Oruànih snaga BiH uto vrijeme nalazilo nekoliko takvih starih irashodovanih tenkova, Kapetina i Te{i} sudogovarali da TRZ Hadì}i ponudiMinistarstvu obrane njihovu besplatnurevitalizaciju.

Aran`man je predvi|ao da, poslijeizvr{ene revitalizacije, tri tenka ostanuMinistarstvu obrane, dok su za ~etvrti Te{i}i Kapetina ve} bili prona{li kupca uUkrajini - radi se o firmi Ukrspecexport.

No, dalja }e istraga pokazati da li je i ovajugovor realiziran.

Iako je prije godinu dana, odlukomfederalne Vlade, smijenjen s funkcije

direktora tvornice Bratstvo u NovomTravniku, u sumnjive izvozni~ke aran`mansa Slobodanom Te{i}em i DraganomKapetinom jo{ je uvijek uklju~en i AbaMandùka. Mandùka se, istina, u Bratstvuspio vratiti u prolje}e ove godine, kada m

je povjerena zada}a razvoja noviartikala, ali je nastavio biti siva eminencijkada je u pitanju prodaja naoruànja

Navodno da, u suradnji s partnerima iSlovenije, radi na registraciji zajedni~ko

poduze}a u Novom Travniku, koje bi strebalo baviti izvozom naoruànja i vojnopreme. Osim njihovog dugogodi{nje

partnera Mandùke, Te{i} i Kapetina jouvijek odràvaju poslovne kontakte i Goranom Domuzom, direktorom Tehni~koremonta Bratunac, ~ija je prodaja najavljen

prije dva mjeseca. Pored Domuza i Te{i}akao partneri u zajedni~kim poslovima

pojavljuju se i vlasnik Scouta Ivan Peranecte Srbijanac Goran Todorovi}, predstavnifirme GIM iz Beograda, koja je navodntako|er zainteresirana za izvoz naoruànjiz BiH.


ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

Nakon {to je pro{le godine, u zajed-ni~koj akciji Bezbednosno-informativneagencije (BIA) i MUP-a Srbije, a zbogsumnje da se bavio {vercom oru`ja zaSudan, uhap{en \or|e Te{i}, poslovniguru i stric Slobodana Te{i}a, obiteljski jebiznis nakratko zaustavljen. No, nezadugo, budu}i da se \or|e Te{i} (ina~edugogodi{nji predratni direktor Tvornicekonfekcije Globus u Kiseljaku) unosnimposlovima vratio ~im je pu{ten iz pritvora.

Kako se, me|utim, nalazi pod prismotromsrbijanske tajne slu`be, \or|e Te{i} senavodno preko svoje off-shore kompanije,registrirane u egzoti~noj dràvici Belize,fokusirao na trì{te BiH, gdje je ba{ i kaonjegov ro|ak, za{ti}en jakim politi~kimvezama. Ranije smo objavili kako se napoduga~koj listi njihovih poslovnih par-tnera nalaze biv{i ministar obrane SelmoCikoti}, zamjenica ministra i tajnik Minis-tarstva vanjskih poslova BiH Ana Tri{i}-Babi} i Adi Hadìkapetanovi}, biv{idirektor Uprave za indirektno oporezivanjeKemal au{evi}, pomo}nik u Ministarstvu

vanjske trgovine i ekonomskih odnosaDragi{a Meki}, koji se tako|er nalaze pod

istragom Tuìteljstva BiH. Slobodan Te{i},Dragan Kapetina i Dragi{a Meki} ~ak i neskrivaju svoje prijateljstvo - ~esto se mogu

vidjeti zajedno u restoranu Ribnjak uIsto~nom Sarajevu.

KRIMINALNA HOBOTNICA

Tuiteljstvo BiH jo istraujeTeievu poslovnu suradnju saSelmom Cikotiem, Anom Trii-Babi, Adijem Hadikapetanoviem...

Osim utjecajnih pokrovitelja u dràv-nim institucijama bez ~ije pomo}i Slobo-dan Te{i} i Dragan Kapetina zasigurno nebi u BiH razvili vi{emilijunski biznis, taj jedvojac mogao ra~unati i na jake politi~keveze u Republici Srpskoj. U tom su smisluTe{i} i Kapetina ostvarili dobre poslovne

veze s direktorom Direkcije za prometnaoruànja i vojne opreme Rajkom ^ko-njevi}em i pomo}nikom ministra en-ergetike u Vladi RS-a \urom Grbi}em,koji je bio posebno angaìran u prona-laènju kupca za Tehni~ki remont uBartuncu.

SRPSKA VEZA

Nakon dravnih, Tei naaopokrovitelje i u institucijama RS-a

DEMANTI SIPA-eNakon {to su neki mediji objavili da jeprotiv Selme Cikoti}a podignutakaznena prijava, uslijedio je brzi demanti

DEMANTI SIPA-eNakon {to su neki mediji objavili da jeprotiv Selme Cikoti}a podignutakaznena prijava, uslijedio je brzi demanti

SUMNJIVO POSLOVANJEIstraga SIPA-e je pokazala da su vi{kovi

oru`ja u Pretisufiktivno uni{tavani


15/8415.11.2012. I SLOBODN BOSN 1

SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE

OPELO ZA VLADIKU

VASILIJA KA^AVENDU

OPELO ZA VLADIKU

VASILIJA KA^AVENDUSrpska pravoslavna crkva krenula je u obraun sa vladikama razvratnicima,

kriminalcima i bludnicima koji su joj posljednjih nekoliko decenija ruili ugled;nai novinari istraili su koje vladike e ostati bez ove titule zbog brojnih

afera - od sumnji na ubistva, preko pedofilije, pa do tekih kriminalnih djela


16/84

Jedan od najmo}nijih vladika SPC-aVasilije Ka~avenda prisiljen je dademisionira pod teìnom optu`bi kojesu mu predo~ene na pro{lonedjeljnomzasjedanju Svetog sinoda SPC-a.

Na posljednjem zasjedanju crkvene

vlade, kako saznajemo, pominjane su nje-gove sklonosti raznim perverzijama, neza-konito djelovanje, boga}enje, ali su otvorenai najteà krivi~na djela koja je ovaj bolesniepiskop po~inio. Sasvim je jasno da Vasilijene odlazi u penziju zbog naru{enog zdravlja,kako je to Sinod SPC-a objavio, ve} zbogucjene da }e u javnost isplivati brojni dokazio uàsima koje je po~inio.

SVA ZLODJELA VLADIKE KAÂVENDE

Lista zlodjela zbog kojih je ovaj episkopdavno morao biti ra{~injen veoma je velika.

Na du{u mu se stavlja ubistvo Mili}aBlaànovi}a, mladog u~enika bogoslovije,koje se desilo 1999. godine u konaku mana-stira Papra}a.

Prema zvani~noj verziji, Bla anovi} seubio bombom u manastiru Papra}a kod[ekovi}a. Me|utim, njegova majka D

ragi-

ca Jovi~i} tvrdi da je Mili} ubijen jer jeodbio da spava sa vladikom Vasilijem, a inamjeravao je progovoriti o seksualnommaltretiranju koje se de{avalo iza zidinamanastira. Svjedoci iz Crkve kao glavnekrivce za Mili}evu smrt ozna~ili su vladikeVasilija, Pahomija i monaha Arsenija. U

manastiru Papra}a prona|en je dnevnikmonaha Arsenija, u kojem su svakodnevnobiljeène bludne radnje koje je po~iniozajedno sa Pahomijem. \avolji vladika

Ka~avenda iskoristio je svoje veze u politi-ci i policiji da bi se slu~aj zata{kao.

Nekoliko godina nakon smrti Mili}a,kod Mostara je prona|en mrtav i njegov

ujak, prevoznik vo}a iz Crne Gore u RS.Tragedija se dogodila nakon {to se u jednojkafani na putu poàlio kako mu je sestri}nastradao zbog vladike Ka~avende.

\avoljeg vladiku, koji je poznat iz vre-mena agresije kao sve{tenik koji je redovno

blagosiljao zlo~ince prije krvavih pohoda,gra|ani Bijeljine pamte i po zlo~inima koje

je po~inio nad Srbima tokom rata.Ka~avenda pred sami rat iz Tuzle bjeì

u Bijeljinu, gdje sa svojim crnomantija{imapo~inje ratnohu{ka~ki pohod, govor mr-`nje, prijetnje svima koji ne prihvataju nje-gove skute.

Sredinom 1993. godine Ka~avenda jeod popa Radomira Markovi}a iz Zagonatraìo da njegova supruga do|e da gasluì. Kada je pop Radomir odbio dasvoju popadiju prepusti Ka~avendi, ovaj

mu je poslao trideset naoruànih pripadnikaVojske RS-a da ga izbace iz ku}e i popadi-ju na silu dovuku u njegove dvore.Markovi}i su pruìli otpor Ka~avendinim

vojnicima nakon ~ega su oni pucali. Tomprilikom ranjena je popadija i od dobijenihrana ubrzo umrla, a pop Markovi} jeizba~en na ulicu i od Ka~avende

anatemisan. Nakon tog obra~una mje{tanipet sela dolaze u Bijeljinu svojim vozilimai blokiraju grad traè}i od Karadì}a da

protjera Ka~avendu. Umjesto protjerivanja,Radovan Karadì}, sa svom svojom bulu-mentom, dolazi na ve~eru kod vladike idaje mu podr{ku. Pop Markovi} je optuènzbog podrivanja ustavnog poretka RS-a,zbog ~ega je bio i osu|en na zatvorskukaznu. Nakon rata bio je sudija u Bijeljini,danas je zamjenik tuìoca u Tuzli.

U svojoj pohlepi i nezasitosti vladikaKa~avenda u strogom centru Bijaljine ru{ideset bo{nja~kih ku}a i po~inje gradnju

manastira, crkve i svog groba. Deset godinkasnije, sudskom odlukom, za poru{enku}e i dvori{ta od razjarenog vladikeSkup{tina op{tine Bijeljina mora vlasnicima isplatiti dva miliona KM.

Vladika se nije zaustavio samo nbo{nja~kim imanjima. Na putu stvaranjnjegovog par~eta neba na zemlji, kaknaziva svoj dvor, vladika je nasilno, i

vlastitih ku}a, izbacio dvojicu najuglednijiljudi u Bijeljini, Dimitrija olakovi}a

brat i}a Rodoljuba olakovi}a, i Bor\urkovi}a, najuglednijeg predsjednik

op{tine Bijeljina u posljednjih 50 godinaObojica su, zbog toga, pretrpjela mo`danudar.

Poku{ao je Ka~avenda da svoje dvorpro{iri i na dvori{te Atik dàmije, koja jsru{ena tokom rata, me|utim tome ssuprotstavila Islamska zajednica u Bijeljin

Mra~na karijera vladike Ka~avendotpo~ela je prije nekoliko desetlje}a

Naime, prije rata je Ka~avenda bio dugogodi{nji saradnik Dràvne bezbjednosti

po~etkom rata preuzima ga Kontraobavje{tajna slu`ba koja se i zaloìla dKa~avenda bude vladika. Na su|enj


SJEÂ VLADIKA U SPC-u

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM SBFoto: MILUTIN STOJÊVI]

Sudbina sli~na Ka~avendinoj narednih mjeseci ~eka ivladike Filareta, Pahomija, Jefrema, Lavrentija...

SVI SKANDALI\AVOLJEG VLADIKE

Sveti Sinod SPC-araspravljao je o

Ka~avendinim tajnimsklonostima, raznim

perverzijama,boga}enju...

SVI SKANDALI\AVOLJEG VLADIKE

Sveti Sinod SPC-araspravljao je o

Ka~avendinim tajnimsklonostima, raznim

perverzijama,boga}enju...


17/84

Francu Kosu u Sudu BiH, svjedoci su daiskaz da je monstruozni Deseti diverzantskodred finansirao, izme|u ostalih, i VasilijKa~avenda. Duhovni blagoslov je Ka~avenda davao pripadnicima Desetog diver

zantskog odreda u Srebrenici kada su strijeljali preko osam hiljada Bo{njaka. Tokomrata Ka~avenda je bio vrlo blizak sa PetromSalapurom, {efom obavje{tajne slu`bVojske RS-a, s kojim se tokom rata i savjetovao oko nekih vojnih akcija. Ka~avend

je jedini sve{tenik u historiji Srpskpravoslavne crkve sa ~inom generala, kojmu je svojevremeno dodijelio predsjedniRepublike Srpske Mirko [arovi}.

Ka~avenda je vlasnik oko 500 dunumdràvnog zemlji{ta u Bijeljini, ali njegovneimarski poduhvati nisu na tome stali. Ka

jedan od najve}ih zemljoposjednika

Republici Srpskoj, on je po~etkom ovgodine otvorio najve}e gradili{te u ovomentitetu. Vladika u Bijeljini pored manastira Sveta Petka pravi najgrandioznij

pravoslavni kompleks na Balkanu koji btrebao u ovaj kraj da privu~e veliki bro

pravoslavnih vjernika. U realizaciji ovomegalomanskog projekta u pomo} su m

pritr~ali na~elnik op{tine Mi}o Mi}i}lokalni tajkuni, kao i sam predsjednik RS-Milorad Dodik. Osim uzurpacije privatnevladika Ka~avenda je za svoje ambiciozn

planove traìo i dobijao dràvnu imovinuTako je za svog mandata tada{nja predsjed

1



Iako je portparol SPC-a, episkop ba~kiIrinej, osudiv{i praksu da se od, ~estoneproverenih vesti pravi ~itava skandaloznapri~a izjavio da se episkop Ka~avendapovla~i zbog, zdravstvenih te{ko}a, pismokoje je Bojan Jovanovi}, biv{i Ka~avendin|akon, uputio Sinodu SPC-a otkriva sasvimdruga~iji slijed doga|aja. Jovanovi} Sinod

obavje{tava i umoljava da prestane igratidvoli~ne i prljave igre, obmanjivati vjernike itime unositi pometnju, na {to ih obavezujukako crkveni tako i dràvni zakoni. Molimda javnosti predo~ite punu istinu do koje stedo{li. Znam da ste suo~eni sa te{kimzlo~inima koji su se odvijali u SPC-u, ali toje jedini na~in da se tim stvarima stane naput. Nemojte obmanjivati javnost la`nimizjavama i time jo{ vi{e uru{avati ugledSPC-a u o~ima doma}e i svetske javnosti,pi{e Jovanovi}.

On tvrdi da je anketni odbor utvrdiostravi~ne stvari, potkrijepljene izjavama

djece koja su seksualno uznemiravana,kao i sve{tenika koji to potvr|uju. Isto takopodsje}a da je na sjednici prikazan filmkoji sve to jasno svjedo~i.

Na kraju pisma Jovanovi} moli Sinodda javnost hitno obavijesti od koje bolestiboluje ep. Vasilije Ka~avenda, jer Vi toznate kao i ja, da bi on mogao nekog da

zarazi.Kako SB saznaje iz povjerljivih izvo-ra, jedan od inicijatora Ka~avendinesmjene je episkop {umadijski Jovan, ito zbog straha da }e u javnost dospjetiistina o njegovoj vanbra~noj zajednici ukojoj ima dvoje djece. Kako tako|ersaznajemo, pred Sinodom su saslu{anii sve{tenici Ka~avendine eparhije kojisu potvrdili sve navode o seksualnomnapastovanju maloljetnika. Prema istomizvoru, Sinod SPC-a }e uskoro bitiprisiljen pokrenuti postupak Ka~ave-ndinog ra{~injenja.

\AKON BOJAN JOVANOVI] TVRDI

Na sjednici Sinoda SPC-a prikazanvideo uradak o Kaavendinimzlodjelima

ODLAZAK NAJMO]NIJIHVLADIKA U SPC-uNajkompromitovanije vladike SPC-a,Ka~avenda, Pahomije, Lavrentije i Filaret,mora}e uskoro u penziju


18/84

nica RS-a Biljana Plav{i} ustupila diokasarne u Bijeljini za izgradnju nedavnoosve{tane Saborne crkve. No, vladika nestaje i ponovo traì dio kasarne za pro{ire-nje kompleksa crkve posve}ene svim

poginulim Srbima u svim ratovima.Vasilje Ka~avenda je izuzetno bogat.

Njegova imovina procjenjuje se na preko70 miliona KM. U Bijeljini ga zovu i HugoBoss vladika, jer kupuje odje}u isklju~ivo u

prodavnici Hugo Boss u Beogradu. Uznovac i mo} gramzivi vladika bio je pot-

puno nedodirljiv. U svom srpskomVersaju, kako naziva svoje vladi~anskedvore, Ka~avenda je primao politi~are,tajkune, ali i stripere Bojan Jovanovi},

biv{i |akon vladike Vasilija, godinama jejavno iznosio delikatne detalje iz ìvotaovog episkopa, me|utim zahvalju}iKa~avendinim dobrim vezama u policiji ituìla{tvu oni nikada nisu dobili svoj

epilog.Pro{le godine nekoliko mjeseci na

Cetinju boravila su trojica mladih bogoslo-va iz zvorni~ko-tuzlanske eparhije. Tom

prilikom su svjedo~ili da su Ka~avendinidvori leglo pedofilije. Taj izvje{taj je stigaou beogradsku Patrijar{iju. Anketna komisi-

ja SPC-a je razmatrala ovaj izvje{taj kao iispovijest majke ubijenog Blaànovi}a i umaju zatraìla od Ka~avende da odmah ideu penziju. Me|utim, on je vje{tim lobiranj-em kod nekih vladika i politi~ara prije {estmjeseci izbjegao penzionisanje. No, nakoncu je ipak ostao bez za{tite. Upu}eni

izvori tvrde da }e Ka~avenda odmah nakopenzionisanja biti optuèn i vjerovatno uhap{en zbog ubistva mladog Blaànovi}a

Ka~avenda nije jedini razvratnik u SPC-koji je decenijama ru{io njen ugledPatrijarh i episkopi u koje ima najvi{

poverenja donijeli su odluku da sklone svkoji su na bilo koji na~in doprinijenaru{avanju ugleda crkve. Sudbina sli~nKa~avendinoj narednih mjeseci ~eka vladike Filareta, Pahomija, JefremaLavrentija

. Patrijarh Irinej definitivno j

18SLOBODN BOSN I 15.11.201

Vasilije Ka~avenda,vladika

zvorni~ko-tuzlanski

Osporavan zbog svoje uloge uratovima u biv{oj Jugoslaviji, veza stajnim slu`bama, luksuza uvladi~anskom dvoru u Bijeljini, vezomsa striperom, seksualnim uznemirava-njem monaha i ubistvom mladogu~enika Bogoslovije

Pahomije,vladika vranjskiOptuèn za seksualno zlostavljanje

~etvorice maloljetnih dje~aka u dobi odtrinaest godina, ali ga je Op{tinski sudu Ni{u oslobodio krivice zbog zasta-rjelosti slu~aja

Filaret,vladika mile{evskiRekorder po broju àlbi koje su

vjernici uputili Patrijar{iji na njegovoupravljanje eparhijom, ali i po zahtjevi-ma za smjenu zbog progona sve{tenst-va i pruànja uto~i{ta |akonu pedofilu

Lavrentije,vladika {aba~kiZamjera mu se {to je nakon afere

Crna Reka primio u svoju eparhijusve{tenika Branislava Peranovi}a,optuènog za ubistvo Neboj{e

Zarupca, a prije tragedije ga odlikovao~inom protojereja

Jefrem,vladika banjalu~kiPripisuje mu se crkveni fundamen-

talizam, mije{anje u politiku i javnoizno{enje stavova. U svojoj kancelarijidrì sliku Radovana Karadì}a

SVI SKANDALIVLADIKA SPC-a

SPC LEGLO PEDOFILA IRAZVRATNIKA:Kaavenda nije

jedini razvratnik u

SPC-u koji je decenijamaruio njen ugled.Patrijarh i episkopiu koje ima najviepoverenja donijeli suodluku da sklone sve kojisu na bilo koji naindoprinijeli naruavanjuugleda crkve

Vladikabanjalu~kiJefrem

Vladikabanjalu~kiJefrem

VLADIKE KRIMINALCI I BLUDNICI MORAJU BITI RA[ÎNJENIPatrijarh Irinej odlu~io je da se oslobodi vladika koji kompromituju ugled crkve


19/84

odlu~io da se oslobodi vladika koji kom-promituju ugled crkve.

SLUÂJ PAHOMIJE

Vladika Pahomije bio je optuèn za sek-sualno zlostavljanje ~etvorice dje~aka u

periodu od 1999. do 2002. u slu`benimprostorijama Eparhije vranjske. Trojicao{te}enih su tada imala manje od 14 godi-na. etiri godine kasnije, nakon dugotraj-nog procesa, prebacivanja predmeta iz

vranjskog u ni{ki Op{tinski sud, episkopPahomije progla{en je nevinim. Presudu jepotvrdio Okru`ni sud u Ni{u.

Sada{nji srpski patrijarh vodio je2003. godine tajnu komisiju Sinoda zaispitivanje slu~aja pedofilije. Poredsada{njeg patrijarha, druga dva ~lanakomisije bili su vladika Grigorije izTrebinja i Milutin Timotijevi}, rektorPrizrenske bogoslovije. Me|utim, nalaziove komisije nikada nisu predo~eni

javnosti. Irinej je bio ljut kada je nekolikosve{tenika zajedno sa jednim od dje~akasa optu`bama iza{lo u javnost.

Vladika Pahomije na sudu je oslobo|enoptu`bi 6. marta 2007. godine, ali u javnos-ti se i dalje ~esto ~uju ocjene da su sudije uovom predmetu bile pod politi~kim pri-tiskom.

Presudom Vrhovnog suda Srbije izoktobra 2011. godine stvoreni su uslovi daMinistarstvo pravde zaklju~i poravnanje uslu~aju Pahomije. etvorici dje~aka koje jeu Vranju zlostavljao vladika vranjskiPahomije ispla}ena je od{teta od po milion

dinara iako je Pahomije u dva slu~ajaoslobo|en odgovornosti, dok je u odnosuna druga dva nastupila apsolutna zastarj-elost. I upravo je tom Pahomiju Eparhijamile{evska, kojom rukovodi vladikaFilaret, nedavno dodijelila orden Belian|eo.

Javna je tajna da je Filaret postao vladi-ka zahvaljuju}i {vercu za RadovanaKaradì}a tokom Milo{evi}eve blokade naDrini, ali i da je zavr{io Teolo{ki fakultet zadva mjeseca. Poznat je po podr{cioptuènima za ratne zlo~ine RadovanuKaradì}u i Ratku Mladi}u i {trajku gla|u

na srpsko-crnogorskoj granici kada su mcrnogorske vlasti zabranile ulazak u CrnGoru, jer se nalazio na listi osumnji~enih z

pomaganje ha{kim optuènicima.Pred posljednji Sabor SPC-a u maj

2012. vladika Filaret je traìo podr{ku oministra policije Ivice Da~i}a zbog najavda }e ga Sinod penzionisati. Do sastankFilareta i Da~i}a ipak nije do{lo, iako jvladika insistirao na susretu. Filaret je binajbliì vladika Milo{evi}evom SPS-tokom devedesetih, a tokom ratova na prostoru biv{e Jugoslavije na ulazu u manastiMile{eva li~no je postavio natpis dobrdo{li, dragi socijalisti.

Pored njegovog slikanja na rati{tSlavonije na bornim kolima sa mitraljezomu rukama, poznat je i po tome {to jredovno posje}ivao Slobodana Milo{evi}u Haagu. Zaintrigirao je javnost i kada je Mile{evskoj eparhiji kanonizovao dvojicnovih svetaca za koje se utvrdilo da su bilsve{tena lica koje su osudili partizani

Crnoj Gori, ali su prije toga bili poznatkolja~i. Filaret je u manastiru Kumanicpruìo uto~i{te monahu Ilarionu, sve{tenikSPC-a osu|enom na godinu dana zatvorzbog bludnih radnje nad ve}im brojemdje~aka od sedam do 11 godina u DvorskoBa{ti u Sremskim Karlovcima. Zbog brojnih skandala u koje je umije{an ovaj vladika }e vrlo brzo biti penzionisan.

MUÎONICA U CRNOJ RECI

Pod svodovima Srpske pravoslavncrkve brojni su primjeri razvrata, pedofilija

brutalnih ubistva. Prije nekoliko mjeseci po

Brana Peranovi} odjeven u sve{tenu odorubio je svog {ti}enika u Duhovnom centru zlije~enje od narkomanije. Gvozdenomlopatom mu je bukvalno smrskao glavuPeranovi} je u Crnoj Reci imao svojzvani~nu mu~ionicu i osve{tenom lopatom j

prebijao ljude koje je zavisnost od drogdovela tu. To je bio Duhovni centar poupravom vladike Artemija. Vladika Artemij

je pro{le godine ra{~injen jer je javno klebiv{eg predsjednika Srbije Borisa Tadi}abio upleten u malverzacije oko obnovmanastira na Kosovu.

Vladika {aba~ki Lavrentije je nako

afere Crna Reka primio u svoju eparhijsve{tenika Branislava Peranovi}a, optuènog za ubistvo Neboj{e Zarupca, a prijtragedije ga odlikovao ~inom protojerestavrofor. Zbog ovog skandaloznog ~inve}ina vladika u SPC-u traì da se vladikLavrentije ubrzo penzioni{e.

Sinod traì da u mirovinu ode i vladikbanjalu~ki Jefrem. Pripisuje mu se crkvenfundamentalizam, ali i mje{anje u politiku

javno izno{enje politi~kih stavova. Ovavladika, prema tvrdnji o~evidaca, u svojokancelariji jo{ drì sliku Radovana Karadì}a.



Borba unutar Crkve za prevlast i uti-caj, kako tvrdi na{ dobro upu}eni izvor,me|u vladikama je bespo{tedna.Nepomirljivi suparnik Vasillije Ka~aven-da je Grigorije, vladika zahumsko-herce-gova~ki. Grigorije je, tvrde dobroupu}eni izvori, bio jedan od glavnihtuìlaca u procesu protiv Vasilija i nje-govih sklonosti raznim perverzijama,nezakonitom djelovanju, pa i najteìmkrivi~nim djelima.

Ka~avendu, koji je glumio malogBoga na zemlji, nakon penzionisanja bitrebao da zamijeni mla|i sve{tenik.Navodno je oko na ovu bogatu eparhijubacio Grigorije, vladika zahumsko-hercegova~ki, koji je u svojoj eparhijinapravio milionske dugove. Upravo zbogtoga me|u Ka~avendom i Grigorijem ve}mjesecima tinja hladni rat. Obojica subliska Dodiku i poku{avaju njegovunaklonost zadobiti na razne na~ine.

Istina, Dodikovu podr{ku Grigorije jeizgubio, nakon {to je sjedi{te Eparhije izTrebinja prenio u Mostar. Pouzdani izvoritvrde da bi odlazak Ka~avende zna~ajnooslabio Dodika kako u RS-u tako i uBeogradu. Svjestan je toga i Grigorije,koji se beogradskim crkvenim vlastimaotvoreno nudi da sjedne na Ka~evendinu

stolicu u Bijeljini.

BESPO[TEDNA BORBA ZA SEMBERIJU

Vladika Grigorije dolazi u Bijeljinuda zamijeni Kaavendu!?

GRIGORIJE ZAPIKAOKAÂVENDINU STOLICUKa~avendu, koji je glumio malog Bogana zemlji, nakon penzionisanja trebao bida zamijeni Grigorije, vladikazahumsko-hercegova~ki


20/84SLOBODN BOSN I 15.11.20120

FORSIRANJE DRINE

Nakon to su poslanici (SNSD-a) Narodne skuptine RS-a prole nedjelje podralugovor o izgradnji etiri hidroelektrane na Drini, odnosno ugovor Vlade RS-a injemake firme RWI INNOGY, i dalje su bez odgovora ostala brojna pitanja, kaoto su vrijeme trajanja koncesije, protivljenje Vlade Crne Gore, sudbina ugovora

sa firmom iz Izraela od prije 15-ak godina; na suradnica istraila je ta e sedalje deavati sa najveom investicijom u RS-u

N A D R I N I N I J E M C I

NEPRIJATELJPRELAZI RIJEKU


21/84

Poslanici Skup{tine RS-a dali sukako smo ve} objavili u prethodnom broju Slobodne Bosne

podr{ku za izgradnju ~etiri hidroelektrane na Drini. Pravni potpis

nici ovog ugovora su Ministarstvo privredeenergetike i rudarstva RS-a, ElektroprivredRS-a, javno preduze}e i njema~ki RWEInnogy (u daljnjem tekstu RWE).

Prema Ugovoru koju je sklopljeizme|u RWE i institucija RS-a, o~ito je d

postoje namjerni, ili nenamjerni propustkoji nisu definirali osnovno pitanje: nkoliko godina RWE dobija koncesiju nkori{tenje ~etiri HE koje izgradi?

Nadalje, prilikom formiranja zajedni~kog preduze}a, Upravni odbor ~init }e pe~lanova, tri predstavnika ve}inskog kapitala iz kompanije RWE i po jedan i

Elektroprivrede RS-a i Vlade ovog bhentiteta. Odluke }e se donositi prostomve}inom, {to zna~i u startu da jupravlja~ka kontrola u rukama njema~ko

partnera.

[TA JE DOGOVORENO?

Prema ugovoru, projekat izgradnj~etiri Hidroelektrane na Drini realizirat }se po principu BOT (Build-OperateTransfer), pa }e nakon isteka koncesionougovora (~ije trajanje nije preciziranoizgra|eno ostati koncedentu, u ovomslu~aju Vladi RS-a, koja nakon isteka kon

cesionog ugovora dobija HE: Buk BijeluHE kod Fo~e, HE Paunci i HE SutjeskaProjektna instalirana snaga ove ~etirhidroelektrane je skoro 410 MW.

Tako|er, Vlada RS-a nije ve}inski vlasnik, ve} je to RWE u omjeru 60:40 postoSva ~etiri HE sklopit }e posebne koncesione ugovore sa RWE. Danom stupanja nsnagu ovog ugovora, njema~ki partner korist Vlade RS-a kao bankarsku garancijmora uplatiti 1,9 miliona eura na ra~u

Nove banke. Sva elektri~na energija koja sproizvede u ovim HE prodavat }e se ptrì{noj cijeni na doma}em i inostranom

trì{tu.Iako se u medijima najavljuje da }e kon

cesioni ugovor trajati 30 godina, a dobit sdijeliti od prodaje struje po trì{noj cijeni na doma}em i na inostranom trì{tu, jonije jasno za{to tih 30 famoznih godina nij

precizirano ugovorom.Na ovo pitanje odgovor nema ni pro

dr. Aleksa Milojevi}

, direktor Ekonomskoinstituta RS-a.

Ako nije jasno definirano ugovorom

koncesija moè biti data i na 30, ali i na 30

godina. Drugo, upravlja~ka struktura j

takva da }e u svakom slu~aju RS biti pre


VODA DO GRLA

Pi{e: NA\A DIKLI]

Foto: MARIO ILIÎ]Opozicija ogor~ena, stanovniciPodrinja prestra{eni, ekolozi

{okirani, Crna Gora

internacionalizira pitanje BukBijele..., Vlada RS-a ide dalje


22/84

glasana. U skladu sa osnovama trì{ta i

kapitala, ~isto sumnjam da }e i dobit biti

ravnomjerno raspore|ena kao i vlasni~ka

struktura, kaè sagovornik SlobodneBosne.

ELEKTROPRIVREDA

NA DOBO[U

Ono {to je i njemu zapalo za oko jeste~injenica da se likvidacija ElektroprivredeRS-a spominje na desetine puta u ugovorukoji ima oko 80 strana. Da li je ovo najavlji-vani uvod u privatizaciju ElektroprivredeRS-a, za koju su, nezvani~no saznajemo,tako|er zainteresirani Nijemci?

Ovo jednostavno predstavlja proda-

ju svih prirodnih bogatstava, vjerujem

~ak i Elektroprivrede RS-a

, isti~eMilojevi}.

Ipak, Vlada RS-a se u ugovoru u~lanu 2, ta~ki 3 i stavci 4, osigurala zatok srednje i donje Drine. Razlog je vi{enego o~igledan. Pregovori oko davanja

koncesije za izgradnju jo{ tri HE su veu toku sa italijanskim preduze}em SecEnergia.

Jo{ vredniji energetski projekat procjenjene investicione vrijednost 800 milijuneura planiran je na srednjem toku Drine,

provode ga zajedno elektroprivrede RS-aSrbije i Italije. Projekat predvi|a izgradnjtri hidroelektrane - Dubrava, Tegare


FORSIRANJE DRINE

Miodrag Daki}, koordinator projektaEnergija i klimatske promjene, upozoravada }e uticaj na ìvotnu sredinu planiranihsedam HE na Drini biti ogroman.

Ministarstvo nadle`no za za{tituìvotne sredine }e sigurno dati saglas-nost za izgradnju, jer ministarka Srebr-enka Goli} je do sada pokazala da je na

to mjesto postavljena upravo da bi pro-jekti koji ugroàvaju ìvotnu sredinu {tolak{e dobijali sve potrebne dozvole.Imaju}i u vidu da se o za{titi ìvotne sre-dine u RS-u skoro uop{te ne vodira~una, te da je svijest javnosti o njenojva`nosti i dugoro~nim opasnostima

uni{tavanja eko-sustava zanemariva,ovakvi projekti prolaze uglavnom bezotpora stru~njaka i javnosti. Ono {toposebno treba da brine jeste ~injenicada je voda osnovna ljudska potreba, a davlada daje mogu}nost da strane kom-panije odlu~uju o na~inu upravljanjahidroelektranama, jer imaju vi{e od 50%

vlasni{tva. U vremenu kada nam kli-matske promjene ve} pokazuju da }emoimati ozbiljne poreme}aje u koli~ini iraspodjeli padavina tokom godine,ovakvi potezi vlasti u RS-u su izuzetnoneodgovorni prema stanovni{tvu u tompodru~ju, upozorava Daki} za SB.

EKOLO[KA KATASTROFA

teta je dugorono nesaglediva

22

[TA SE OTKRIVA, A [TA PRIKRIVAUgovori izme|u Vlade Republike Srpske injema~kog investitora RWE Innogy GmbH

RIJEKA KOJE NE]E BITIêtiri hidroelektrane nepovratno

}e promijeniti izgled Podrinja

RIJEKA KOJE NE]E BITIêtiri hidroelektrane nepovratno

}e promijeniti izgled Podrinja

CRNA GORA TRA@I OBJA[NJENJEMilo \ukanovi}, stari-novi premijer Crne Gore


23/84 2

VODA DO GRLA

Roga~ica, ukupne snage 320megavata i godi{nje proizvod-nje 1.200 gigavat-sati strujekoju bi u potpunosti otkuplji-vali Italijani. Prema utvr|enim

principima ulaganja u zajed-ni~ku firmu koja bi upravljalahidroelektranama, italijanskakompanija Seci Energia biimala 51 posto u~e{}a, a elek-troprivrede RS-a i Srbije po24,5 odsto.

Koji je odgovor i da li pos-toji na koncesione ugovore, na~iju je {tetnost upozorio iHamed Me{anovi}, ~lan Ko-misije za koncesije BiH, azbog kojih se buni i CrnaGora?

CRNI LI

SE BUK BIJELA

Profesor Milojevi} najav-ljuje da }e se àliti na usta-vnost ugovora koji je usvojila

NS RS-a Ustavnom suduRS-a, pa BiH.

Potom }u u Skup{tinu

RS-a uputiti Nacrt Zakona o

krivi~noj odgovornosti Vla-

de RS-a i poslanika koji

daju saglasnost na ovakve

ugovore koji su {tetni po

stanovnike RS-a i BiH , najavljujMilojevi}.

U cijeloj zavrzlami oko gradnje HE milijardama vrijednih investicija, ne smijse smetnuti s uma da Crna Gora jo{ nijdala suglasnost za izgradnju Buk Bijeleodnosno, na onom dijelu Drine koji predstavlja grani~ni prijelaz BiH i na{ih susjeda

Draènka Be}irovi}, portparolka ministarstva ekonomije i energetike u VladCrne Gore, potvrdila je na{em listu da sna{i susjedi zatraìli uvid u svu dokumentaciju koja }e dokazati da izgradnja ovHE ne}e imati {tetan uticaj na eko-sustaoko Drine na crnogorskoj teritorijTako|er, Ambasadi BiH u Crnoj Gor

proslijedili su pismo u kojem kaù da ndozvoljavaju gradnju dok se ne utvrdmogu}a {tetnost na ekolo{ki sistem oksliva Drine.

Tako|er, insistiramo na trilateralnim

sastancima sa predstavnicima Srbije i RS-a

Mi smo Crnu Goru proglasili eko-dràvom

i na{e je pravo, {to nam je potvrdila

Evropska komisija, da prema Evropsko

povelji o za{titi ìvotne sredine {titim

svoje interese, jasna je Be}irovi}ka.Ekonomisti u RS-u upozoravaju na {tet

nost ovakvih ugovora, Crnogorci {tite svojeSrbijanci svoje, ekolozi svoje Ostaje nejasno ko {titi interese dràve BiH?!

U dijelu ugovora navodi se da }e uslu~aju negativne presude u slu~aju Barakna Ustavnom sudu BiH, Vlada RS-a platitisve tro{kove, te da ovaj slu~aj ne}e

usporiti izgradnju ove HE.Ugovor sa izraelskim preduze}em

Barakpotpisan je 1997. godine, i podrazu-mijevao je tako|er izgradnju HE BukBijela. Na zahtjev rukovodstva Elektropri-vrede RS, tada{nji institut Ekonomskogfakulteta Univerziteta u Srpskom Sarajevuuradio je studiju, ispitivanje modela finan-siranja izgradnje HE objekata u RS-u saposebnim osvrtom na tendersku doku-mentaciju Buk Bijela. Ekonomisti suutvrdili da je ugovor {tetan i zatraìli ras-kid. Njegova {tetnost se ogledala u ~injeni-ci da se Vlada RS-a obvezala da }e izrael-

skom partneru nadokna|ivati {tetu u vri-jeme niske cijene struje, odnosno pla}atirazliku u cijeni od budètskih obveznika!

Ugovor je naknadno raskinut 2002.godine, a sada se ~eka presuda Ustavnogsuda BiH da li }e i koliku od{tetu dobitiizraelski investitori.

BUK BIJELA NA USTAVNOM SUDU

Izraelci trae odtetu od Vlade RS-a

SKUP[TINSKA POBJEDAVlada RS bez problema je osiguralaparlamentarnu ve}inu

SKUP[TINSKA POBJEDAVlada RS bez problema je osiguralaparlamentarnu ve}inu



24/84SLOBODN BOSN I 15.11.20124

GRA\EVINSKO BEZNA\E

Svi prijeratni graevinski giganti, koji pokuavaju izmirivati obaveze premadravi i svojim radnicima i poslovati u skladu sa vaeim zakonima, na rubu su

opstanka. Radnici gladuju i trajkuju, vlasnici krme imovinu firmi, a velikigraevinski poslovi dodjeljuju se stranim kompanijama krajnje sumnjive

poslovne reputacije

GP BOSNA IPOSLJEDNJI DANI

GP BOSNA

Od nekada{njeg gigantaostalo je samo ime i

vi{emilionska dugovanja


25/84

S nama se gradi bolja budu}nost

,poslovni je slogan Gra|evinskog preduze}aBosna(GP Bosna) ~ijih 280 radnika pla}unisu primili posljednjih pet mjeseca, ~ijiradni sta` nije uvezan u posljednjih osamgodina, koji nemaju pravo na lije~enje i

odlazak u penziju zbog nepla}anjapenzionog i zdravstvenog osiguranja i koji{trajkovima i podno{enjem tu`bi poku-{avaju rije{iti svoje egzistencijalne pro-

bleme. Ovo je primjer kako se gradi boljabudu}nost radnika i uposlenika GP Bosne,ali i bolja budu}nost ve}ine gra|evinacanekada velikih gra|evinskih firmi poputVranice, @GP-a, GP Puta, Hidrogradnje....

GRA\EVINSKI

(G)LOBI

Kompanija GP Bosna, koja je registr-ovana i osposobljena da gradi sve vrste

objekata visokogradnje i niskogradnje,nakon vi{e od 60 godina duge tradicijedovedena je na rub opstanka. Radnici suza opstanak firme, ali problem je u odnosu

ve}inskih vlasnika spram GP Bosne,

odnosno investicijskih fondova koju su sve,

samo ne investicijski, kaè Franjo Rener,predsjednik Saveza samostalnih sindikataBiH, dodaju}i da nigdje u svijetu ne postoji

primjer da radnici svojim nepla}enimradom finansiraju privatni kapital, kao{to je slu~aj u GP Bosni, ali i u drugimgra|evinskim firmama.

Svi prijeratni

gra|evinski giganti, koji se trude izmirivati

obaveze prema dràvi i svojim radnicima i

poslovati u skladu sa vaè}im zakonima, na

rubu su opstanka. S druge strane, u

Sarajevskom kantonu ima registrovanih

preko 400 gra|evinskih firmi koje rade na

crno, koje ne prijavljuju svoje radnike niti

po{tuju zakone, a kojima jo{ niti jedna

institucija nije poku{ala stati u kraj, kaèRener.

Me|utim, ono {to Rener nije komen-tarisao jeste ~injenica da su svi prijeratnigra|evinski giganti, me|u kojima je i GPBosna, bili vlasnici vrijednih nekretnina.Dakle, investitore koji su postali njihovi

ve}inski vlasnici uglavnom su interesovalenekretnine tih kompanija, a manje su bilizainteresovani za pokretanje proizvodnje i

oìvljavanje firmi na zdravim temeljima.Najilustrativniji primjer takvog poslo-vanja je Vranica, me|u ~ijim vlasnicimasu svojevremeno bili Avaz, FDS, a ~iji ~lan

Nadzornog odbora je bio Zijad Bleki},

vlasnik brokerske ku}e Eurohaus. Uprkoanga`manu Vranice na izgradnji velikiobjekata, kakav je primjerice Avazov TwisTower, firma je dovedena do ste~aja koji jizbjegnut rasprodajom imovine. Na bubnj


NEKADA[NJI GIGANTI, SADA GUBITA[

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Kako se gradi bolja budu}nost radnikai uposlenika GP Bosne, ali i bolja budu}nost nekada

velikih gra|evinskih firmi poput Vranice, @GP-a,GP Puta, Hidrogradnje...

RAD, RED I NEDISCIPLINADirektor Uglje{a Kisi} u dru{tvu gradona~elika Alije

Behmena i biv{eg ministar kulture i sporta i dopremijeraVlade FBiH Gavrila Grahovca prilikom obilaska Vije}nice

RAD, RED I NEDISCIPLINADirektor Uglje{a Kisi} u dru{tvu gradona~elika Alije

Behmena i biv{eg ministar kulture i sporta i dopremijeraVlade FBiH Gavrila Grahovca prilikom obilaska Vije}nice

VRANICA, GDJEJE NEKAD BILANa mjestu upravezgrade Vranice, danas jeimprovizovani parking

VRANICA, GDJEJE NEKAD BILANa mjestu upravezgrade Vranice, danas jeimprovizovani parking


26/84

su se na{le nekretnine Vranice u Mostaru,sarajevskim Mihrivodama i hotel Palace.Prethodno, 2005. godine, Vranica je svojuupravnu zgradu u centru Sarajeva prodala

jednoj od austrijskih banaka koja je za petmiliona KM postala vlasnikom objekta od5.000 kvadratnih metara, sa saglasno{}uOp}ine Centar za pro{irenje postoje}egobjekta za dodatnih 700 kvadratnih metara.Objekat je sru{en do temelja, a na mjestuupravne zgrade Vranice danas je impro-vizovani parking prostor. Ni{ta boljeradnici Vranice nisu pro{li ni prodajomu~e{}a te gra|evinske firme u VF Komercu,odnosno Wisi. Davne 1997. godine uizgradnju prvog poslijeratnog trgova~kogcentra u Sarajevu Vranica je unijelazemlji{te, gra|evinski projekat, urbanis-ti~ku i gra|evinsku saglasnost op}ine NoviGrad. Pet godina kasnije, pod izgovorom dase ne bavi trgovinom, svoje u~e{}e u WisiVranica je prodala Jasminu Selmanagi}u,vlasniku VF Komerca za 1,4 miliona KM.

Me|utim, ta sredstva nisu ispla}ena ugotovini, a prema kupoprodajnom ugovoru,iznos od 1,4 miliona KM ispla}en je u

bonovima pa su radnici Vranice dvijegodine uzimali besplatnu fasungu u VFKomercu!

MI (G)RUPA I GP BOSNA

Navodno, generalni direktor GP BosneUglje{a Kisi}

, ina~e biv{i direktor Vranice,spreman je u~initi sve da odrì u ìvotuGP Bosnu, ali je razvu~en izme|u dugova-nja i potraìvanja radnika, s jedne, inamjera vlasnika firme, s druge strane.

O~ekivano, jedini izlaz iz krive vlasnici GPBosne vide u (ras)prodaji preostalih nekret-nina. Naime, to je zaklju~ak Nadzornog

odbora GP Bosne na ~ijem je ~elu ErolDèbo, koji je i ~lan uprave ve}inskogvlasnika GP Bosne, Zatvorenog investicij-skog fonda MI Group.

Nadzorni odbor donio je odluku oprodaji tre}eg i ~etvrtog sprata poslovnezgrade MIS u Sarajevu te devastiranihobjekata i zemlji{ta u Zenici. Prema

prijedlogu direktora Kisi}a koji je usvojioNazorni odbor, u opticaju su dvije varijan-te. Prva je prodaje tre}eg sprata poslovne

zgrade MIS (453 metra kvadratna) za 1,3miliona KM. Tim sredstvima kreditnzaduènje kod banaka bilo bi umanjeno z750 hiljada KM, radnicima bi bilispla}ena jedna i po neto plata 30hiljada KM, 180 hiljada KM bilo bispla}eno penziono-invalidskom osiguranju za penzionisanje 10 radnika, a z

otpremnine 30 radnika bilo bi odvojen130 hiljada KM. U slu~aju prodaje obsprata poslovne zgrade MIS zarada od 2,4miliona KM bila bi utro{ena na izmirenjistih obaveza, samo bi se pove}ali iznosi, otpremninu bi umjesto 30, dobilo 10radnika GP Bosne, za {to bi se izdvojilo 67hiljada KM. Prodajom dvije etaè poslovnzgrade MIS, GP Bosna rje{ila bi sstotinjak radnika, ali bi sudbina preostali180 radnika ostala i dalje krajnje neizvjesna. Naime, Nadzorni odbor vjeruje d

bi firma mogla da preìvi i da bi oko 13radnika imalo budu}nost, a u rezervi je

proizvodni kompleks GP Bosne sarajevskom naselju Brije{}e, koji p

procjenu sudskog vje{taka vrijedi oko osammiliona KM. Trenutno GP Bosna bankamduguje vi{emilionske iznose, po osnovdoprinosa dug se procjenjuje na tri milionmaraka, a porezno dugovanje firme prelazdva miliona KM. Kako trenutno stojstvari, pitanje je dana kada }e ve}inskvlasnici GP Bosne preko Nadzornog odbor

pokrenuti i pitanje prodaje jedine preostalnekretnine u vlasni{tvu GP Bosne

proizvodnog kompleksa u sarajevskomnaselju Brije{}e.


GRA\EVINSKO BEZNA\E

Krajem avgusta ove godine biv{ipredsjedavaju}i Vije}a ministara BiH idesna ruka Fahrudina Radon~i}a unjegovoj Stranci za bolju budu}nost BiH(SBB BiH) Adnan Terzi} postavljen je namjesto direktora kompanije GP Put.Ve}inski vlasnik te kompanije je NexeGroup iz Na{ica (Hrvatska), deset postodionica pripada IGM-u Visoko, a oko petposto dionica kontroliraju dva bh.investiciona fonda - ve} spomenuta MIGroup i Prevent invest, pa ostaje nejasnosvojevremeno zalaganje Dnevnog avazaza uklju~enje kompanije GP Put, koju supredstavili kao doma}u, u izgradnjuautoputa. Navodno, utemeljitelj Avaza ipredsjednik SBB-a Radon~i} u{ao je uvlasni~ku strukturu GP Puta, kompanije

koja je prvo polugodi{te 2012. zaklju~ila sagubitkom od tri miliona KM, a pro{lugodinu zaklju~ila je sa gubitkom od 10miliona KM!

Igre bez granica igraju se i okoiseljenja @GP-a sa zemlji{ta koje pripadaOp}ini Novo Sarajevu u naselju êngi}Vila. Naime, Op}ina je dobila sudski spor,a neizgra|eno gradsko gra|evinskozemlji{te 2007. godine dodijelila je Mipr-ogradnji, koja je za njega ponudila gotovotri miliona vi{e nego @GP. Jedna odobaveza budu}eg investitora bila je davlasniku betonare i ostalih gra|evinskihsadràja @GP-a isplati naknadu za eks-proprisane nekretnine koje se nalaze naovom lokalitetu, u iznosu koji je potrebanza kupovinu takvih objekata. Miprogr-adnja nikada nije isplatila naknadu @GP-u,a @GP jo{ se uvijek nije iselio sa posjedakoji mu ne pripada. U posredni~keposlove izme|u Miprogradnje i @GP-a

navodno je svojevremeno bio uklju~en ibiv{i na~elnik Op}ine Novi Grad isada{nji ministar u Vije}u ministara BiHDamir Hadì}.

IGRE BEZ GRANICA

Radi se, gradi se, samo para nema

NEKAD I NIKAD VI[ESlika Josipa Broza Tita u hali GP Bosnepodsje}ana dobra, za tu firmu, davno pro{la vremena

NEKAD I NIKAD VI[ESlika Josipa Broza Tita u hali GP Bosnepodsje}ana dobra, za tu firmu, davno pro{la vremena


27/84

Pohvalio se prije nekoliko ve~erifederalni premijer N

ermin Nik{i}

uspjehom svoje vlade u cestogradnji.Izgradi}emo vi{e kilometara autoceste

nego sve prethodne vlade, ponovio jepremijer svoj poznati refren, navode}i kaodokaz otvorenih {est gradili{ta na Koridoru

5C i angaìranih 2.500 gra|evinskihradnika.

Nekoliko dana nakon Nik{ i}evogistupa, odràna je sjednica Vlade FederacijeBiH, na kojoj je, pored ostalog, razmatranai informacija o javnom dugu FederacijeBiH, zaklju~no s krajem juna 2012. godine,a federalnim ministrima predo~ena je i

precizna tabela s odobrenim kreditima nakoje Federacija BiH pla}a tzv. taksu nanepovu~ena sredstva.

Ukratko, vanjski dug Federacije BiH nadan 30. 6. 2012. godine iznosio je 4milijarde i 298 miliona KM, i u pore|enju s

junom 2011. godine porastao je za oko 445miliona KM, ne ra~unaju}i novi kredit koji

je BiH nedavno ugovorila s MMF-om.No, realizacija odobrenih kredita, i

ranijih i novih, nije ba{ za pohvalu. Samo uprvih {est mjeseci Federacija BiH }e na imetaksi na odobrena a nepovu~ena sredstva

platiti vi{e od 1,3 miliona KM.Najve}u taksu, u iznosu od oko 810

hiljada KM, platila je direkcija AutocestaFederacije BiH koja je, prema raspoloìvim

podacima, do sada realizirala svega 11posto kredita koji joj je EBRD odobrio zaizgradnju Koridora 5C.

U posljednjem samoreklamerskomistupu, premijer Nik{i} je istaknuo {estotvorenih gradili{ta, no pre{utio je tri jo{uvijek neotvorena gradili{ta na Koridoru5C (sva tri u Posavskom kantonu) za kojasu jo{ prije tri godine obezbije|ena kreditnasredstva i projektna dokumentacija.Aktuelnoj vlasti ostalo je samo da raspi{etendere i otvori gradili{ta, no od ukupnodevet planiranih, za dvije godine mandata,otvorila je {est gradili{ta.

EBRD je odobrio jo{ ~etiri kredita - dvza Direkciju cesta FBiH, i po jedan z@eljeznice FBiHi BH Gas.

Direkcija cesta ne{to je uspje{nija oDirekcije autocesta: jedan kredit jrealiziran 78 posto a drugi 68 posto, pa jna ime taksi platila oko 135 hiljada KM.

Kredit EBRD-a odobren @eljeznicamFBiH realiziran je 61 posto (taksa 8hiljadu KM) a kredit odobren BH Gassvega 29 posto, pa je ovo preduze}e na imtaksi u {est mjeseci ove godine moral

platiti oko 78 hiljada KM.Apsolutni {ampion po neu~inkovitosti j

nesumnjivo Elektroprivreda HZHB, kojoj jnjema~ka bankarska grupa KfW odobrildva kredita - jedan za obnovu HE Rama drugi za izgradnju Vjetroelektrane Mesihovina. Dosada{nja realizacija oba kreditiznosi 0 posto, pa je Elektroprivreda HZHBna ime penala samo u posljednjih {esmjeseci morala platiti oko 200 hiljada KM

Treba li uop}e napominjati da se na ~elsvih navedenih preduze}a nalaze kadrovkoje je odreda imenovala Nik{i}eva vlada.

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Federacija plaa milionsku taksu za odobrene a nerealizirane kredite

Najveu taksu, vie od 810 hiljada KM, u prvih estmjeseci platila dravna kompanija Autoceste Federacije

BiH, koja je povukla svega 11 posto kredita EBRD-a

PENALI ZANEPOVUÊNASREDSTVAU prvih {est mjeseciFederacija BiH na imetaksi na nepovu~enasredstva paltila je 1,3miliona KM

PENALI ZANEPOVUÊNASREDSTVAU prvih {est mjeseciFederacija BiH na imetaksi na nepovu~enasredstva platila je 1,3miliona KM



28/84SLOBODN BOSN I 15.11.20128

REFORMA POLICIJE U KRAJINI, DVADESET GODINA POSLIJE

Diskretna rehabilitacija ratnih pripadnika Autonomne pokrajine Zapadna Bosnai simpatizera Fikreta Abdia koja je zapoela prije desetak godina, kada je za poli-cijskog komesara u Unsko-sanskom kantonu izabran Husein Jakupovi, nastavljena

je nakon imenovanja efika Smlatia za ministra policije USK: naa novinarkaotkriva manje poznate detalje iz biografije efika Smlatia, jednog od glavnih

aktera neuspjelog policijskog pua u Krajini, i njegovih najbliih suradnika

NA STRATE[KIMMJESTIMA BABINI LJUDI

Ministar policije USK [efik Smlati}, komesar Marijan[imi} i zapovjednik Sudske policije Muharem Begi}

su u ljeto 1993. potpisali pismo u kojem sucentrali MUP-a u Sarajevu javno otkazali poslu{nost!!!


29/84

Otkako je po~etkom februara

pro{le godine na du`nost ministrapolicije Unsko-sanskog kantonaizabran [

efik Smlati}

, do tadadirektor podru`nice Mesne

industrije Lijanovi}i u Velikoj Kladu{i ikadar Narodne stranke Radom za boljitak,zapo~ela je diskretna rehabilitacija polic-ajaca koji su se u ratnim godinama stavili uslu`bu Fikreta Abdi}a. Koriste}i vje{tosituaciju u kojoj se rukovodstvo MUP-aUnsko-sanskog kantona na{lo, nakon {to je

potkraj 2010. uhap{en dotada{nji policijskikomesar R

amo Brki}

, ministar Smlati} jena ~elne pozicije, jednoga po jednoga,

postavljao biv{e autonoma{e, neko}najbliè suradnike Irfana Sara~evi}a @ileta,ratnog na~elnika Centra slu`bi bezbjednostiBiha} a potom ministra policije u VladiAutonomne pokrajine Zapadna Bosna,odnosno, svoje nekada{nje policijskekolege.

DIREKTOR PROPALE LIJANOVI]EVE

FIRME NA ÊLU MUP-a

Iako je, naime, [efik Smlati} upornonegirao bilo kakve veze s autonoma{ima,isti~u}i kako je u ratu bio pripadnik Petogkorpusa Armije BiH, u MUP-u Unsko-sanskog kantona se otvoreno pri~a da jeaktualni ministar u prolje}e 1993. prihvatioSara~evi}ev poziv, otkazav{i lojalnostzvani~nim strukturama MUP-a RBiH.

Navodno je prvi Abdi}ev policajac

Sara~evi} tada imenovao Smlati}a zana~elnika Sektora dràvne bezbjednosti,tajne policije koja je paralelno formirana uztada{nji SDB BiH. I mada nije poznatokoliko se [efik Smlati} na toj du`nostizadrào, ~injenica je da se, iako je u MUP-uradio jo{ u predratnom periodu, u policijuvi{e nije vra}ao. Prema podacima iznjegove slu`bene biografije, Smlati} je u

poratnim godinama radio u Fondu zazdravstvenu za{titu, Agenciji za pravne

poslove i promet nekretninama, Kantona-lnom fondu za izgradnju stanova, sve dokga vlasnici Mesne industrije Lijanovi}i nisu

po~etkom 2006. postavili za direktoranjihove obiteljske tvrtke Farmko, koja je

poslovala u iznajmljenim pogonimaAgrokomerca. Nakon {to je i ta firma, kaouostalom i sve druge tvrtke koje suLijanovi}i osnovali kako bi izbjegli

pla}anje carinskih i poreznih obveza,naprasno uga{ena a prevareni radnici ostali

bez vi{emjese~nih pla}a, {irokobrije{kabra}a Ivankovi} su svog operativcaSmlati}a kandidirali za kantonalnogministra policije i tako ga spasila odkaznenog progona. Kompromitirani se

ministar, potom, u MUP-u okruìo provje-renim kadrovima, prije svih, vreme{nimMarijanom [imi}em koji je, uz funkcijuna~elnika kriminalisti~ke policije, ve}skoro dvije godine i vr{itelj du`nosti

policijskog komesara.Marijan [imi} je, ba{ kao i njegov

mla|i kolega [efik Smlati}, pripadaoskupini kraji{kih policajaca koji su u aprilu93. stali uz Irfana Sara~evi}a @ileta, kada

je tada{nji na~elnik CSB-a u Biha}u

prekinuo svaku suradnju sa centralomMUP-a u Sara jevu. Sara~evi} je

podsjetimo, u to vrijeme izravno rukovodioperacijom instaliranja ilegalnih policijskisnaga na podru~ju Biha}kog okruga, kojsu trebale biti u funkciji AP ZapadnBosna, odnosno, formiranja {taba Centrslu`bi bezbjednosti Biha} za komandovanjstanicama i jedinicama policije. PoreIrfana Sara~evi}a, kojeg je Fikret Abdi

postavio za komandanta, u {tabu su binjegov zamjenik Marijan [imi}, Ene izmi}

, [efik Smlati}, Jasminko Dervi{e

vi}, Mustafa Handì}, Muharem Begi}

Marinko Turi}, [erif Bajraktarevi}, Husei

Jakupovi}... Ve}ina ovih policajaca j

po~etkom jula 1993. potpisala otvorenpismo u kojem su ratnom republi~komministru policije Bakiru Alispahi}u otkaza

poslu{nost. Kada je, me|utim, u jesen istgodine slanjem poja~anja iz Sarajev

policijski pu~ u Krajini osuje}en, poni{tensu sva Sara~evi}eva imenovanja, nekolicina je neposlu{nih policajaca (me|u kojimi Marijan [imi}) dobila otkaze, dok jve}ina drugih, nakon pokajanja, ostala

policijskim slu`bama. No, veze s biv{im


VELIKI POVRATAK ABDI]EVIH POLICAJACA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

POLICIJSKE PRIPREMEPrije povratka Fikreta Abdi}a Babe u Krajinu na najva`nije funkcije u MUP-u instalirane sunjegove pristalice i simpatizeri

RATNIPUÎSTI

NA ÊLUPOLICIJEUSKMinistar [efikSmlati} i vr{iteljdu`nostipolicijskogkomesara Marijan[imi}


30/84

na~elnikom Irfanom Sara~evi}em nisuprekinuli ni poslije otpo~injanja ratnogsukoba izme|u jedinica Petog korpusa iautonomo{a.

ABDI]EVI PETOKOLONA[I

U POLICIJSKIM REDOVIMA

Slobodna Bosnaje ranije pisala o iskazunekada{njeg zapovjednika interventnogvoda u SJB Biha} a poslije Abdi}evogoperativca Esada ovi}a, koji je uhap{enkrajem 93., kada je u neuspjeloj diverzan-tskoj operaciji, zajedno sa S

mailom

[abi}em zvanim Pipipoku{ao ispaliti zoljuna stan Mirsada Veladì}a. ovi} je, premavlastitom prizanju, tada iz Velike Kladu{e,

po nare|enju Rasima Ba{i}a, koji je u {tabuFikreta Abdi}a bio zaduèn za sigurnost,upu}en u Biha}, da likvidira ratnog

predsjednika Izvr{nog odbora OkrugaBiha} Velad i}a i minira prostorije RadijaBiha}. Prilikom prelaska linije razgrani-~enja njegova je diverzantska grupa likvi-

dirala dva pripadnika Petog korpusa, dok sujo{ dvojica policajaca ranjena u akcijinjihovog hap{enja. Kako je tada ovi} (kodkojeg je prona|en cijeli arsenal oru`ja)izjavio da mu je re~eno kako u slu~aju

problema moè ra~unati na policajcaMuharema Begi}a, tada{nji na~elnik SDB-au Biha}u Enver Rami} naredio je da seBegi} privede i saslu{a. U me|uvremenu jeBegi} suspendiran odlukom na~elnika CJBBiha} Edhema Be{i}a, a potom je BakirAlispahi} potpisao rje{enje o njegovomotkazu. Begi} se kasnije na tu odluku àlioi dobio spor, ali su ga pripadnici SDB-a

ponovno uhapsili godinu dana poslije, zatrajanja vojne operacije Tigar- Sloboda.Sredinom 1994., nakon pogibije RasimaBa{i}a, u njegovoj je torbi prona|en plan

blokade Biha}a, s imenima ljudi na koje suAbdi}evi autonoma{i mogli ra~unati u

planiranoj akciji zauzimanja grada. Izme|uostalih prikrivenih Babinih simpatizera, na

popisu su bili Marijan [imi} i Muharem

Begi}, koji je iz preventivnih razloga, krajvojne operacije do~ekao u prostorijama

biha}kog SDB-a.

Zahvaljuju}i privatnim vezama Marijan[imi} i Muharem Begi} su prije desetakgodina isposlovali povratak u MUP USK,ali je njihov nagli uspon u karijeri zapo~eodolaskom Huseina Jakupovi}a na du`nost

policijskog komesara. Jakupovi}, tako|erjedan od svojedobno najbliìh Sara~evi-}evih suradnika, najprije je unaprijedio[imi}a na funkciju na~elnika uniformirane

policije, dok je Muharem Begi} imenovaza komandira Sudske policije u Biha}u, i ntoj se du`nosti nalazi do danas.

I mada je poslije Jakupovi}evog odlaska s mjesta policijskog komesara povrataautonoma{a privremeno obustavljen, dolaskom ministra Smlati}a Abdi}evim su policajcima ponovno {irom otvorena vrataTako je uz na~elnika krim-policije i v.d

policijskog komesara Marijana [imi}a, zna~elnika Administracije za upravu

podr{ku MUP-a USK postavljen HaliToromanovi}, koji je u Sara~evi}evo

policiji bio krim-inspektor. Jedan od biv{ikadrova Irfana Sara~evi}a je i PerPet

Documents

Slobodna Bosna 836