SLUÆBENO GLASILO VARAÆDINSKE ÆUPANIJE I GRADOVA: … · 2019. 10. 19. · -izrada magistralnih i galenskih pripravaka,-promet na malo pomoćnim ljekovitim tvarima, pomoćnim sredstvima

»SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE«Broj 3/2003. 157

BROJ: 3 — Godina XI Varaždin, 21. veljače 2003. List izlazi po potrebi

2003.

SLUÆBENO GLASILO VARAÆDINSKE ÆUPANIJE I GRADOVA:

IVANEC, LEPOGLAVA, LUDBREG, NOVI MAROF I VARAÆDINSKE

TOPLICE, TE OP∆INA: BEDNJA, BERETINEC, BREZNICA, BREZNI»KI

HUM, CESTICA, DONJI MARTIJANEC, DONJA VO∆A, GORNJI

KNEGINEC, JALÆABET, KLENOVNIK, LJUBE©∆ICA, MALI

BUKOVEC, MARU©EVEC, PETRIJANEC, SRA»INEC, SVETI

–UR–, SVETI ILIJA, TRNOVEC BARTOLOVE»KI, VELIKI

BUKOVEC, VIDOVEC, VINICA I VISOKO

S A D R Ž A J

VARAŽDINSKA ŽUPANIJAAKTI POGLAVARSTVA

6. Odluka o spajanju Doma zdravlja Ivanec,Doma zdravlja Ludbreg, Doma zdravljaNovi Marof i Doma zdravlja Varaždin uDom zdravlja Varaždinske županije

7. Odluka o spajanju Ljekarne Ludbreg,Ljekarne »K sv. Antunu« Novi Marof iLjekarne »Dr. Gaj« Varaždin u LjekarnuVaraždinske županije

AKTI ŽUPANA

1. Kolektivni ugovor za službenike inamještenike upravnih tijela Varaždinskežupanije

GRAD LEPOGLAVAAKTI GRADSKOG VIJEĆA

1. Odluka o izvršenju Proračuna GradaLepoglave za 2002. godinu

2. Odluka o poticajnim mjerama za razvojpoduzetništva na području GradaLepoglave

3. Odluka o naknadama dužnosnikavolontera koje bira Gradsko vijeće GradaLepoglave

4. Odluka o naknadi troškova vijećnika,članova Gradskog poglavarstva, njihovihradnih tijela i predsjednika mjesnih odbora

158

160

162

173

181

182

183

5. Program rada Gradskog vijeća GradaLepoglave za 2003. godinu

6. Izvješće o stanju u prostoru GradaLepoglave za razdoblje od 2001. do 2003.godine

7. Program mjera za unapre�enje stanjau prostoru Grada Lepoglave za 2003. i2004. godinu

AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA

1. Poslovnik o radu Gradskog poglavarstvaGrada Lepoglave

GRAD VARAŽDINSKE TOPLICEAKTI GRADSKOG VIJEĆA

1. Izmjene i dopune Proračuna GradaVaraždinske Toplice za 2003. godinu

2. Odluka o izmjenama i dopunama Odlukeo komunalnom redu na području GradaVaraždinske Toplice

3. Odluka o izmjenama i dopunama Odlukeo radnom vremenu ugostiteljskih iturističkih objekata

4. Odluka o izmjenama i dopunama Odlukeo ure�enju prometa na području GradaVaraždinske Toplice

5. Odluka o izmjenama i dopunama Odlukeo odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda

184

185

192

197

202

203

203

204

204

158 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 3/2003.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJAAKTI POGLAVARSTVA

6. Odluka o izmjenama i dopunama Odlukeo agrotehničkim mjerama te ure�ivanjui održavanju poljoprivrednih rudina

7. Odluka o isključivanju iz javne uporabeputova

8. Rješenje o izboru potpredsjednikaGradskog vijeća Grada VaraždinskeToplice

9. Rješenje o izboru zamjenikagradonačelnika Grada VaraždinskeToplice

10. Rješenje o izboru člana Gradskogpoglavarstva Grada Varaždinske Toplice

11. Rješenje o imenovanju članovaMandatnog povjerenstva Gradskog vijećaGrada Varaždinske Toplice

12. Rješenje o imenovanju članova Odboraza izbor i imenovanje Gradskog vijećaGrada Varaždinske Toplice

13. Rješenje o imenovanju članova Odboraza statutarno-pravna pitanja Gradskogvijeća Grada Varaždinske Toplice

14. Rješenje o imenovanju članova Odboraza financije i proračun Gradskog vijećaGrada Varaždinske Toplice

15. Rješenje o imenovanju članova Odboraza gospodarski i društveni razvoj Gradapri Gradskom vijeću Grada VaraždinskeToplice

16. Rješenje o izboru člana Povjerenstva zadodjelu stipendija Grada VaraždinskeToplice

6.

Na temelju članka 34. Zakona o zdravstvenojzaštiti (»Narodne novine« broj 1/97 - pročišćeni tekst,111/97, 95/00 i 129/00), članka 69. Zakona oustanovama (»Narodne novine« broj 76/93, 29/97 i47/99) i članka 42. Statuta Varaždinske županije(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 19/01), Županijsko poglavarstvo Varaždinske županijena sjednici održanoj 30. siječnja 2003. godine, donosi

O D L U K U

o spajanju Doma zdravlja Ivanec, Doma zdravljaLudbreg, Doma zdravlja Novi Marof i Doma

zdravlja Varaždin u Dom zdravlja Varaždinskežupanije

Članak 1.

Dom zdravlja Ivanec, Dom zdravlja Ludbreg, Domzdravlja Novi Marof i Dom zdravlja Varaždin spajajuse u jednu zdravstvenu ustanovu i to: Dom zdravljaVaraždinske županije (u tekstu koji slijedi: Domzdravlja).

Osnivač Doma zdravlja je Županijsko poglavarstvoVaraždinske županije (u daljnjem tekstu: osnivač)Kratka ulica 1, Varaždin.

Članak 2.

Zdravstvena ustanova iz članka 1. ove Odlukeposlovat će pod nazivom Dom zdravlja Varaždinskežupanije, sa sjedištem u Varaždinu, Kolodvorska 20.

Članak 3.

Dom zdravlja obavlja slijedeće djelatnosti:

- djelatnost opće medicine - obiteljska medicina

- djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena,

- djelatnost za stomatološku zdravstvenu zaštitu,

- djelatnost za zdravstvenu zaštitu predškolskedjece,

- djelatnost za medicinu rada,

- djelatnost za izvanbolničku hitnu medicinskupomoć, djelatnost za patronažnu zdravstvenuskrb,

- djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja,

- djelatnost za zdravstvenu njegu u kući bolesnika,

- djelatnost za palijativnu zdravstvenu skrb injegu,

- djelatnost,za laboratorijsku, radiološku i drugudijagnostiku,

- djelatnost za specijalističko-konzilijarnuzdravstvenu zaštitu,

- administrativno - stručne poslove za Domzdravlja obavljat će uprava.

Članak 4.

Dom zdravlja pravni je slijednik Doma zdravljaIvanec, Doma zdravlja Ludbreg, Doma zdravlja NoviMarof i Doma zdravlja Varaždin.

Sredstva, prava i obveze domova zdravlja Ivanec,Ludbreg, Novi Marof i Varaždin postaju sredstva,prava i obveza Doma zdravlja.

Dom zdravlja preuzet će sve radnike domovazdravlja iz stavka 1. ovog članka.

205

205

206

206

206

207

207

207

208

208

208


Članak 5.

Sredstva za rad i obavljanje djelatnosti Dom zdravljaostvaruje:

- ugovorom s Hrvatskim zavodom za zdravstvenoosiguranje,

- ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima,

- iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaštiteu pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite,

- iz sredstava Proračuna Varaždinske županije,

- iz sredstava Republike kojima osigurava razlikusredstava za zdravstvenu zaštitu pučanstva nademografski i geografski ugroženim područjima,

- i iz drugih izvora na način i pod uvjetimautvr�enim Zakonom, ovom Odlukom i drugim općimaktima.

Članak 6.

Dom zdravlja upisuje se u sudski registarTrgovačkog suda i time stječe svojstvo pravne osobe.Upisom Doma zdravlja u sudski registar domovi zdravljaiz točke I. ove Odluke brišu se iz sudskog registra igube svojstvo pravne osobe.

Članak 7.

Dom zdravlja posluje samostalno i obavlja djelatnostna način utvr�en Zakonom o zdravstvenoj zaštiti,Statutom, ovim Zaključkom i drugim općim aktima tepravilima struke.

O zaključivanju ugovora o stjecanju i raspolaganjuimovinom osim nekretninama, Dom zdravlja nastupasamostalno ukoliko pojedinačna vrijednost imovinene prelazi iznos 500.000,00 kuna.

Ako pojedinačna vrijednost imovine prelazi iznosod 500.000,00 kuna kao i u slučaju stjecanja iraspolaganja nekretninama Dom zdravlja dužan jepribaviti suglasnost osnivača.

Članak 8.

Za obveze preuzete u pravnom prometu Domzdravlja odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Osnivač solidarno i neograničeno odgovara zaobveze Doma zdravlja.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti Dom zdravljaostvari višak prihoda nad rashodima, odluku oraspolaganju s viškom prihoda nad rashodima donosiŽupanijsko poglavarstvo na prijedlog Upravnog vijećaDoma zdravlja.

Osnivač može odlučiti da višak prihoda nadrashodima upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnostidruge zdravstvene ustanove kojoj je osnivač.

Članak 9.

Tijela Doma zdravlja su: Upravno vijeće, ravnatelj,Etičko povjerenstvo i Stručno vijeće.

Domom zdravlja upravlja Upravno vijeće i ravnatelju skladu sa zakonom, ovom Odlukom i Statutom.

Članak 10.

Upravno vijeće Doma zdravlja obavlja slijedećeposlove:

- donosi Statut uz prethodnu suglasnostŽupanijskog poglavarstva,

- donosi program rada, plan razvoja,

- donosi financijski plan i završni račun,

- predlaže županijskom poglavarstvu promjenui proširenje djelatnosti,

- daje Županijskom poglavarstvu i ravnateljuprijedloge i mišIjenja o pojedinim pitanjima,

- donosi odluke u drugom stupnju kada se odlučujeo pojedinim pravima radnika,

- raspravlja i odlučuje o izvještajima ravnatelja,

- odlučuje o zaključivanju ugovora o stjecanju iraspolaganju imovinom, osim nekretnina, čijapojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 500.000,00kuna,

- obavlja i druge statutom propisane poslove.

Članak 11.

Ravnatelj Doma zdravlja organizira i vodi poslovanje,predstavlja i zastupa ustanovu i odgovoran je zazakonitost rada.

Ravnatelj obavlja slijedeće poslove:

- organizira i vodi rad Doma zdravlja,

- predstavlja i zastupa Dom zdravlja i zaključujeugovore,

- predlaže upravnom vijeću program rada, planrazvoja i poduzima mjere za njihovo provo�enje,

- poduzima sve pravne radnje u ime i za računDoma zdravlja,

- zastupa Dom zdravlja u svim postupcima predsudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, tepravnim osobama s posebnim ovlastima,

- odgovoran je za stručni rad,

- donosi odluke u svezi s poslovanjem osim iznadležnosti Upravnog vijeća,

- odlučuje o nabavi i prodaji osnovnih sredstavaosim nekretnina čija pojedinačna vrijednost ne prelazi50.000,00 kuna,

- donosi odluke o pojedinačnim pravima radnikau slučajevima utvr�enim Zakonom i općim aktima.

Članak 12.

Stručno vijeće Doma zdravlja imenuje ravnatelj uskladu sa zakonom.

Stručno vijeće je savjetodavno tijelo ravnatelja.

Stručno vijeće obavlja slijedeće poslove:

- raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područjastručnog rada,

- predlaže stručna rješenja u sklopu djelatnosti,

- predlaže stručne temelje za program rada irazvoja zdravstvene ustanove,


- daje Upravnom vijeću i ravnatelju mišIjenja iprijedloge u svezi organizacije rada i uvjeta za razvojzdravstvene djelatnosti,

- obavlja i druge poslove propisane ovom Odlukomi Statutom.

Članak 13.

Dom zdravlja osniva i druga tijela u skladu sazakonom, Statutom i drugim općim aktima.

Članak 14.

Pripreme za početak rada Doma zdravljaVaraždinske županije obavit će Županijsko poglavarstvokao osnivač zdravstvenih ustanova.

Članak 15.

Županijsko poglavarstvo imenovat će Povjerenstvoza spajanje i preuzimanje radnika Doma zdravljaIvanec, Doma zdravlja Ludbreg, Doma zdravlja NoviMarof i Doma zdravlja Varaždin.

Članak 16.

Domovi zdravlja Ivanec, Ludbreg, Novi Marof iVaraždin obvezni su Povjerenstvu iz članka 15. oveOdluke pružiti potrebne podatke i dokumentacijupotrebnu za provedbu spajanja.

Arhiva spojenih domova zdravlja ostaje udosadašnjim prostorima.

Članak 17.

Osnivač - Županijsko poglavarstvo dužno je donijetiprivremeni Statut u roku 30 dana od dana stupanjana snagu ove Odluke.

Statut Doma zdravlja donijet će Upravno vijećeuz prethodnu suglasnost Županijskog poglavarstvau roku od 30 dana od dana imenovanja.

Članak 18.

Na me�usobna prava i obveze osnivača i Domazdravlja koja nisu ure�ena ovom Odlukom primjenjujuse odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona oustanovama.

Članak 19.

Osnivač - Županijsko poglavarstvo podnijet ćeprijavu za upis brisanja Doma zdravlia Ivanec, Domazdravlja Ludbreg, Doma zdravlja Novi Marof i Domazdravlja Varaždin iz sudskog registra, nakon upisau sudski registar nove zdravstvene ustanove.

Članak 20.

Ova Odluka stupa na snagu nakon dobivenesuglasnosti Ministarstva zdravstva, a bit će objavljenau »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.

Klasa: 510-01/02-01/20Urbroj: 2186/1-03-03-4Varaždin, 30. siječnja 2003.

Predsjednik Poglavarstvadr. sc. Zvonimir Sabati, v. r.

7.

Na temelju članka 34. Zakona o zdravstvenojzaštiti (»Narodne novine« broj 1/97 - pročišćeni tekst,111/97, 95/00, 129/00), članka 69. Zakona oustanovama (»Narodne novine« broj 76/93, 29/97 i47/99) i članka 42. Statuta Varaždinske županije(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 19/01), Županijsko poglavarstvo Varaždinske županijena sjednici održanoj 30. siječnja 2003. godine, donijeloje

O D L U K U

o spajanju Ljekarne Ludbreg, Ljekarne »K sv.Antunu« Novi Marof i Ljekarne »Dr. Gaj«

Varaždin u Ljekarnu Varaždinske županije

Članak 1.

Ljekarna Ludbreg, Ljekarna »K sv. Antunu« NoviMarof i Ljekarna »Dr. Gaj« Varaždin spajaju se ujednu zdravstvenu ustanovu i to: Ljekarnu Varaždinskežupanije (u tekstu koji slijedi: Ljekarna).

Osnivač Ljekarne je Županijsko poglavarstvoVaraždinske županije (u daljnjem tekstu: osnivač)Kratka ulica 1, Varaždin.

Članak 2.

Zdravstvena ustanova iz točke I. ove Odlukeposlovat će pod nazivom Ljekarna Varaždinskežupanije, sa sjedištem u Varaždinu, Kolodvorska 18.

Članak 3.

Ljekarna obavlja slijedeće djelatnosti:

- promet lijekova na malo (izdavanje lijekovana recept i bez recepta),

- izrada magistralnih i galenskih pripravaka,

- promet na malo pomoćnim ljekovitim tvarima,pomoćnim sredstvima u liječenju i medicinskimproizvodima,

- promet na malo dječjom hranom i ostalimdijetetskim proizvodima,

- promet na malo kozmetičkim i drugim sredstvimaza zaštitu zdravlja,

- promet na malo veterinarskim lijekovima isredstvima za medicinsku njegu i zaštitu životinja,

- uvoz i prodaja uvoznih lijekova i drugih preparata.

Članak 4.

Ljekarna je pravni slijednik Ljekarne Ludbreg,Ljekarne »K sv. Antunu« Novi Marof i Ljekarne »Dr.Gaj« Varaždin.


Sredstva, prava i obveze Ljekarne Ludbreg, Ljekarne»K sv. Antunu« Novi Marof i Ljekarne »Dr. Gaj«Varaždin postaju sredstva, prava i obveze Ljekarne.

Ljekarna će preuzeti sve radnike ljekarni iz stavka1. ovog članka.

Članak 5.

Sredstva za rad i obavljanje djelatnosti Ljekarnaostvaruje:

- ugovorom s Hrvatskim zavodom za zdravstvenoosiguranje,

- ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima,

- iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaštiteu pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite,

- iz sredstava Proračuna Varaždinske županije,

- iz sredstava Republike kojima osigurava razlikusredstava za zdravstvenu zaštitu pučanstva nademografski i geografski ugroženim područjima,

- prodajom u ljekarni proizvoda koji su predmetprometa na malo pučanstvu i pravnim osobama,

- i iz drugih izvora na način i pod uvjetimautvr�enim zakonom, ovom Odlukom i drugim općimaktima.

Članak 6.

Ljekarna se upisuje u sudski registar Trgovačkogsuda i time stječe svojstvo pravne osobe. UpisomLjekarne u sudski registar ljekarne iz članka 1. oveOdluke brišu se iz sudskog registra i gube svojstvopravne osobe.

Članak 7.

Ljekarna posluje samostalno i obavlja djelatnostna način utvr�en Zakonom o zdravstvenoj zaštiti,Statutom, ovim Zaključkom i drugim općim aktima tepravilima struke.

O zaključivanju ugovora o stjecanju i raspolaganjuimovinom osim nekretninama, Ljekarna nastupasamostalno ukoliko pojedinačna vrijednost imovinene prelazi iznos 500.000,00 kuna.

Ako pojedinačna vrijednost imovine prelazi iznosod 500.000,00 kuna kao i u slučaju stjecanja iraspolaganja nekretninama Ljekarna je dužna pribavitisuglasnost Osnivača.

Članak 8.

Za obveze preuzete u pravnom prometu Ljekarnaodgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Osnivač solidarno i neograničeno odgovara zaobveze Ljekarne.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti Ljekarna ostvarivišak prihoda nad rashodima, Odluku o raspolaganjus viškom prihoda nad rashodima donosi Županijskopoglavarstvo na prijedlog Upravnog vijeća Ljekarne.

Osnivač može odlučiti da dobit upotrijebi za razvoji obavljanje djelatnosti druge zdravstvene ustanovekojoj je osnivač.

Članak 9.

Tijela Ljekarne su: Upravno vijeće, ravnatelj iStručno vijeće.

Ljekarnom upravlja Upravno vijeće i ravnatelj uskladu sa zakonom, ovom Odlukom i Statutom.

Članak 10.

Upravno vijeće Ljekarne obavlja slijedeće poslove:

- donosi statut uz prethodnu suglasnostžupanijskog poglavarstva,

- donosi druge opće akte,

- donosi program rada, plan razvoja, nadzirenjihovo izvršenje,

- donosi financijski plan i završni račun,

- predlaže Županijskom poglavarstvu promjenui proširenje djelatnosti,

- daje Županijskom poglavarstvu i ravnateljuprijedloge i mišIjenja o pojedinim pitanjima,

- donosi odluke u drugom stupnju kada se odlučujeo pojedinim pravima radnika,

- raspravlja i odlučuje o izvještajima ravnatelja,

- odlučuje o zaključivanju ugovora o stjecanju iraspolaganju imovinom, osim nekretnina, čijapojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 500.000,00kuna,

- obavlja i druge Statutom propisane poslove.

Članak 11.

Ravnatelj Ljekarne organizira i vodi poslovanje,predstavlja i zastupa ustanovu i odgovoran je zazakonitost rada.

Ravnatelj obavlja slijedeće poslove:

- organizira i vodi rad Ljekarne,

- predstavlja i zastupa Ljekarnu i zaključujeugovore,

- predlaže upravnom vijeću program rada, planrazvoja i poduzima mjere za njihovo provo�enje,

- poduzima sve pravne radnje u ime i za računLjekarne,

- zastupa Ljekarnu u svim postupcima predsudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, tepravnim osobama s posebnim ovlastima,

- odgovoran je za stručni rad,

- donosi odluke u svezi s poslovanjem osim iznadležnosti Upravnog vijeća,

- odlučuje o nabavci i prodaji osnovnih sredstavaosim nekretnina čija pojedinačna vrijednost ne prelazi50.000,00 kuna,

- donosi odluke o pojedinačnim pravima radnikau slučajevima utvr�enim zakonom i općim aktima.

Članak 12.

Stručno vijeće Ljekarne imenuje ravnatelj u skladusa zakonom.

Stručno vijeće je savjetodavno tijelo ravnatelja.


Stručno vijeće obavlja slijedeće poslove:

- raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područjastručnog rada,

- predlaže stručna rješenja u sklopu djelatnosti,

- predlaže stručne temelje za program rada irazvoja Ljekarne,

- daje Upravnom vijeću i ravnatelju mišIjenja iprijedloge u svezi organizacije rada i uvjeta za razvojljekarničke djelatnosti,

- obavlja i druge poslove propisane ovom Odlukomi Statutom.

Članak 13.

Ljekarna osniva i druga tijela u skladu sa zakonom,Statutom i drugim općim aktima.

Članak 14.

Pripreme za početak rada Doma zdravljaVaraždinske županije obavit će Županijskopoglavarstvo, kao osnivač zdravstvenih ustanova.

Članak 15.

Županijsko poglavarstvo imenovat će Povjerenstvoza spajanje i primopredaju sredstava i preuzimanjeradnika Ljekarne Ludbreg, Ljekarne »K sv. Antunu«Novi Marof i Ljekarne »Dr. Gaj« Varaždin.

Članak 16.

Ljekarna Ludbreg, Ljekarna »K sv. Antunu« NoviMarof i Ljekarna »Dr. Gaj« Varaždin obvezni suPovjerenstvu iz članka 15. ove Odluke pružiti potrebnepodatke i dokumentaciju potrebnu za provedbu spajanja.

Arhiva spojenih ljekarni ostaje u dosadašnjimprostorima.

Članak 17.

Osnivač - Županijsko poglavarstvo dužno je donijetiprivremeni Statut u roku 30 dana od dana stupanjana snagu ove Odluke.

Statut Ljekarne donijet će Upravno vijeće uzprethodnu suglasnost Županijskog poglavarstva uroku od 30 dana od dana imenovanja.

Članak 18.

Na me�usobna prava i obveze osnivača i Ljekarnekoja nisu ure�ena ovom Odlukom primjenjuju seodredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona oustanovama.

Članak 19.

Osnivač - Županijsko poglavarstvo podnijet ćeprijavu za upis brisanja Ljekarne Ludbreg, Ljekarne»K sv. Antunu« Novi Marof i Ljekarne »Dr. Gaj«Varaždin iz sudskog registra, nakon upisa u sudskiregistar nove zdravstvene ustanove.

Članak 20.

Ova Odluka stupa na snagu nakon dobivenesuglasnosti Ministarstva zdravstva, a bit će objavljenau »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.

Klasa: 510-01/02-01/20Urbroj: 2186/1-03-03-5Varaždin, 30. siječnja 2003.

Predsjednik Poglavarstvadr. sc. Zvonimir Sabati, v. r.

AKTI ŽUPANA

1.

VARAžDINSKA žUPANIJA, zastupana po županudr. sc. Zvonimiru Sabati

i

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKAI NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE, zastupanpo predsjedniku Ivici Ihasu - za PODRUŽNICUDJELATNIKA UPRAVNIH TIJELA LOKALNESAMOUPRAVE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

sklopili su dana 19. prosinca 2002. godine, slijedeći

K O L E K T I V N I U G O V O R

za službenike i namještenike upravnih tijelaVaraždinske županije

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor)zaključuju Varaždinska županija (u daljnjemtekstu: poslodavac) i Sindikat državnih i lokalnihslužbenika i namještenika Republike Hrvatske -Podružnica djelatnika upravnih tijela lokalnesamouprave Varaždinske županije (u daljnjem tekstu:Sindikat)

Ovim se Ugovorom utvr�uje me�usobna prava iobveze potpisnika ovoga Ugovora.

Ovim se Ugovorom utvr�uju prava i obveze izrada i po osnovi rada službenika i namještenikazaposlenih u upravnim tijelima Varaždinske županije(u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).


Članak 2.

Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao isindikate koji mu naknadno pristupe.

Članak 3.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno,osim ako pojedina pitanja za službenike i namještenikenisu povoljnije utvr�ena drugim propisom ili drugimaktom. U tom slučaju primjenjuju se odredbe togpropisa ili drugog akta.

Članak 4.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojaleniti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora,jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ugovoraizvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezujese da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Radno vrijeme

Članak 5.

Puno radno vrijeme službenika i namještenika je40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspore�uje se na 5 radnihdana, od ponedjeljka do petka.

Odmori

Članak 6.

Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijemeima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku)od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedomkoji utvrdi rukovoditelj upravnog tijela ili osoba kojuon ovlasti.

Namještenik koji radi u smjenama od 12 sati imapravo na odmor u trajanju od 60 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga člankaubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti uprva tri sata nakon početka radnog vremena niti uzadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Ako službenik i namještenik radi na poslovimačija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tihrazloga ne može koristiti dnevni odmor, ima pravotražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodjelii da ga koristi kao slobodne dane.

Članak 7.

Izme�u dva uzastopna radna dana službenik inamještenik ima pravo na odmor od najmanje 12sati neprekidno.

Članak 8.

Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmoru trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenikradi na dan (dane) tjednog odmora, tada mu seosigurava korištenje tjednog odmora tijekom sljedećegtjedna ili naknadno, prema odluci rukovoditelja.

Godišnji odmor

Članak 9.

Službenik i namještenik ima za svaku kalendarskugodinu pravo na plaćeni godišni odmor u trajanju odnajmanje 18 radnih dana.

Članak 10.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službenikui namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visinikao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Službeniku i namješteniku čija je narav službe(posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću,nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predvi�enimneradnim danom, pripada pravo na naknadu plaćeza godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaćeisplaćene tom istom radniku u prethodna 3 mjeseca.

Članak 11.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava nagodišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenjagodišnjeg odmora.

Članak 12.

Pri utvr�ivanju trajanja godišnjeg odmora neuračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradnidani odre�eni zakonom.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, kojeje utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanjegodišnjeg odmora.

Članak 13.

Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlioili ima prekid službe odnosno rada izme�u dva radnaodnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnjiodmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti zarad, vojne vježbe ili drugog zakonom odre�enogopravdanog razloga ne smatra se prekidom rada usmislu stavka 1. ovog članka.

Članak 14.

Službenik i namještenik ima pravo na jednudvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesecdana rada u slučajevima:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovaoradni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor,jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,

- ako mu radni odnos prestaje prije nego navršišest mjeseci neprekidnog rada,

- ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja.


Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik inamještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnjaima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 15.

Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava seprema pojedinačno odre�enim mjerilima:

1. Uvjeti rada:

- rad na poslovima s otežanimili posebnim uvjetima rada 1 dan

- rad u smjenama ili redovni radsubotom, nedjeljom, blagdanimai neradnim danima odre�enimzakonom 1 dan

2. Složenost poslova:

- službeniku i namješteniku VSS 4 dana

- službeniku i namješteniku VŠS 3 dana

- službeniku i namješteniku SSS 2 dana

- namješteniku NSS 1 dan

3. Posebni socijalni uvjeti:

- roditelju, posvojitelju ili skrbnikus jednim malodobnom djetetom(do 15 godina starosti) 1 dan

- za svako daljnje malodobno dijete 1 dan

- roditelju, posvojitelju ili skrbnikuza svako hendikepirano dijete,bez obzira na ostalu djecu 2 dana

- invalidu. 3 dana

4. Ostvareni rezultati rada:

- službeniku i namještenikuocijenjenom ocjenom -»naročito uspješan« 1 dan.

Službeniku i namješteniku pripada pravo na godišnjiodmor i na temelju godina radnog staža i to zasvake dvije navršene godine radnog staža po jedandan godišnjeg odmora.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora odre�uje sena način da se 18 radnih dana uvećava za zbrojsvih dodatnih dana utvr�enih točkama 1. do 4. stavka1. te stavka 2. ovog članka, tako da ukupni brojdana godišnjeg odmora u jednoj godini ne može bitiveći od 30 dana.

Slijepi službenik i namještenik te donator organaima pravo na najmanje 35 dana godišnjeg odmora.

Članak 16.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvr�uje seplanom korištenja godišnjih odmora.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi rukovoditeljili osoba koju on ovlasti, vodeći računa i o pisanojželji svakoga pojedinog službenika i namještenika.

Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2.ovoga članka, donosi se na početku kalendarskegodine, a najkasnije do kraja ožujka za tekuću godinu.

Članak 17.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:

- ime i prezime službenika i namještenika,

- naziv radnog mjesta,

- ukupno trajanje godišnjeg odmora,

- vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Članak 18.

Na temelju Plana korištenja godišnjeg odmoražupan za svakog službenika i namještenika donosiposebno rješenje kojim utvr�uje trajanje godišnjegodmora prema mjerilima iz članka 15. ovoga Ugovora,ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenjagodišnjeg odmora.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi senajkasnije 30 dana priie početka korištenja godišnjegodmora.

Članak 19.

Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmoraslužbenik i namještenik može osobno ili prekosindikalnog povjerenika uložiti prigovor poslodavcu.

Članak 20.

Službenik i namještenik može koristiti godišnjiodmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako se godišnji odmor koristi u dva dijela, prvidio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidnoi mora se koristiti tijekom kalendarske godine zakoju je ostvareno pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora mora se iskoristitinajkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 21.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora,koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godiniu kojoj je stečen zbog bolesti ili porodiljnog dopustaodnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanograzloga, službenik i i namještenik ima pravo iskoristitido 30. lipnja iduće godine.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1.ovog članka odre�uje rukovoditelj ili osoba koju onza to ovlasti.

Članak 22.

U slučaju prestanka službe odnosno rada zbogprelaska na rad drugom poslodavcu službenik inamještenik ima pravo iskoristiti godišnji odmor nakoji je stekao pravo u upravnom tijelu u kojem muprestaje služba odnosno radni odnos.

Članak 23.

SIužbenik i namještenik ima pravo koristiti dvaputa po jedan dan godišnjeg odmora prema svomzahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tomedužan obavijestiti rukovoditelja najmanje jedan danprije.


Članak 24.

Službeniku i namješteniku se može odgoditi odnosnoprekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenjavažnih i neodgodivih službenih poslova.

Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenjagodišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosirukovoditelj ili osoba koju on za to ovlasti.

Službeniku i namješteniku kojem je odgo�eno iliprekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora seomogućiti naknadno korištenje odnosno nastavakkorištenja godišnjeg odmora.

Članak 25.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadustvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosnoprekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatrajuse putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarnitroškovi prijevoza koje je službenik i namještenikkoristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja domjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutkuprekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenjaprema propisima o naknadi troškova za službenaputovanja.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci kojisu nastali za službenika i namještenika zbog odgodeodnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazujeodgovarajućom dokumentacijom.

Plaćeni dopust

Članak 26.

Službenik i namještenik ima pravo na dopust uznaknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskojgodini u sljedećim slučajevima:

- zaključenje braka 5 radnih dana

- ro�enje djeteta 3 radna dana

- smrt supružnika, djeteta,posvojitelja, posvojenika,roditelja i unuka 5 radnih dana

- smrt ostalih članova obitelji 2 radna dana

- selidba u istom mjestustanovanja 1 radni dan

- selidba u drugo mjestostanovanja 3 radna dana

- kao dobrovoljni davatelj krvi 1 radni dan podavanju

- teške bolesti djeteta iliroditelja izvan mjestastanovanja 3 radna dana

- polaganje stručnog ispita(prvi put) 7 radnih dana

- nastupi u kulturnim i športskimpriredbama 1 radni dan

- sudjelovanje na sindikalnimsusretima, seminarima,obrazovanju za sindikalneaktivnosti i dr. 2 radna dana

- otklanjanje posljedicaelementarne nepogode naimovini službenika inamještenika 5 radnih dana.

Službenik i namještenik ima pravo na plaćenidopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1.ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekomiste godline iskoristio po drugim osnovama.

Članak 27.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja,osposobljavanja ili usavršavanja, službeniku inamješteniku se može odobriti godišnje do 7 radnihdana plaćenog dopusta za pripremanje i polaganjeispita.

U slučaju kada ga je na školovanje uputioposlodavac, za pripremanje završnog ispita, osimplaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka, službenikui namješteniku može se odobriti pravo i na još 5radnih dana plaćenog dopusta.

Članak 28.

Službenik i namještenik može koristiti plaćenidopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovikojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnost iz članka 26. ovoga Ugovora nastupiu vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijemeodsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremenenesposobnosti za rad (bolovanje), službenik inamještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopustza dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio nabolovanju.

Članak 29.

U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnogodnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom,razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenomprovedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 30.

Službeniku i namješteniku se može odobriti dopustbez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana utijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takavdopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanjuposlova tijela Varaždinske županije, a osobito: radigradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njegečlana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanjau kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitogškolovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usa-vršavanja ili specijalizacije i to:

- za pripremanje i polaganjeispita u srednjoj školi do 5 dana


- za pripremanje i polaganjeispita u višoj školi ili nafakultetu do 10 dana

- za sudjelovanje na stručnimseminarima i savjetovanjima do 5 dana

- za pripremanje i polaganjeispita radi stjecanja posebnihznanja i vještina (učenjestranih jezika, informatičkoobrazovanje i dr.) do 2 dana

- za druge osobne potrebe do 3 dana.

Kad to okolnosti zahtijevaju, službeniku inamješteniku se može odobriti neplaćeni dopust izstavka 1. ovoga članka u trajanju duljem od 30 dana.

Članak 31.

Za vrijeme neplaćenog dopusta miruju prava iobveze iz službe, odnosno radnog odnosa.

Članak 32.

Službenici i namještenici koji rade na poslovimaza koje je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem,može se odobriti plaćeni medicinski odmor, ako su,obavljajući takve poslove, stekli:

- od 5 do 10 godina staža osiguranja- 5 radnih dana svake 4 godine

- od 10 do 15 godina staža osiguranja- 5 radnih dana svake 3 ) godine



- od 30 godina staža osiguranja do mirovine- 7 radnih dana svake godine.

3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 33.

Poslodavac je dužan osigurati nužne uvjete zazdravlje i sigurnost u službi odnosno na radu.

Poslodavac će poduzeti sve mjere nužne za zaštituživota te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad,sprječavanje opasnosti na radu, pružanje informacijeo poduzetim mjerama zaštite te osiguravanje financijskihuvjeta za adekvatnu zaštitu zdravlja.

Poslodavac je tako�er dužan osigurati dodatneuvjete sigurnosti na radu invalida, u skladu s posebnimpropisima.

Članak 34.

Dužnost je svakog službenika i namještenika brinutise o vlastitoj sigurnosti i zdravlju kao i sigurnosti izdravlju drugih osoba na koje utječu njegovi postupcitijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputamakoje mu je osiguralo upravno tijelo.

Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne,prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjestoslužbe, odnosno radno mjesto ili opasno područje,ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbogtakvoga svog postupka u odnosu na druge i morauživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica,osim ako je po posebnim propisima ili pravilima strukebio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja životai zdravlja ljudi i imovine.

4. PLAĆA I DODACI NA PLAĆU

Plaća

Članak 35.

Ugovorne strane sporazumne su da plaću činiosnovna plaća, stalni dodatak koji iznosi 400,00 kuna.

Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenostiposlova radnoga mjesta na koje je službenik inamještenik raspore�en i osnovice za izračun plaće,uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnogastaža.

Članak 36.

Ugovorne strane sporazumne su da osnovica zaobračun plaće čini najnižu osnovnu plaću koja služiza obračun doprinosa za mirovinsko i zdravstvenoosiguranje, u skladu s propisima te da se u obračunuplaće primjenjuju koeficijenti utvr�eni posebnim aktomnadležnog tijela Županije.

Dodatak za radni staž za svaku navršenu godinuradnog staža iznosi 0,5%.

Dodatak na radni staž izračunava se tako da seumnožak osnovice i koeficijenta iz stavka 1. ovogčlanka pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinuradnog staža.

Ugovorne strane sporazumne su da će započetepregovore o uskla�ivanju osnovice za obračun plaćes porastom troškova života kada isti porastu za višeod 2% tijekom kalendarske godine.

Ugovorne strane tako�er su sporazumne da ćeprije utvr�ivanja prijedloga proračuna za narednugodinu pregovarati o uskla�ivanju osnovice i stalnogdodatka te planiranju ukupnih financijskih sredstavaza provedbu ovog Ugovora.

Članak 37.

Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno za proteklimjesec, najkasnije do 5. u mjesecu, a iznimno (blokadaračuna i sl.) do 10. u mjesecu.

Od jedne do druge isplate plaće ne smije proćiviše od 30 dana.

Kada se isplata vrši u iznimnim okolnostima tadaod jedne do druge isplate plaće može proći i više od30 dana.

Članak 38.

Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ilinamještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit,uzdržavanje i sl.).


Dodaci na plaću

Članak 39.

Osnovna plaća službenika i namještenika uvećatće se:

- za rad noću 40%

- za prekovremeni rad 30%

- za rad subotom 20%

- za rad nedjeljom 35%

Dodaci iz stavka 1. ovog članka me�usobno sene isključuju.

Ako službenik i namještenik radi na blagdane ilineradne dane utvr�ene zakonom, ima pravo na plaćuuvećanu za 50%.

Članak 40.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnoviprekovremenog rada, može se koristiti jedan ili višeslobodnih radnih dana prema ostvarenim satimaprekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 satprekovremenog rada = 1 sat i 30 min. redovnog satarada).

Članak. 41.

Za ostvarene natprosječne rezultate rada službenikui namješteniku se može isplatiti nagrada u visini do20% njegove plaće, bez stalnog dodatka, a kao kriterijuzima se ocjena o radu službenika i namještenika.

Nalog za isplatu daje poslodavac, na prijedlogrukovoditelja upravnog tijela.

Članak 42.

Ako je službenik i namještenik odsutan iz službeodnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripadamu naknada plaće najmanje u visini 95% od njegoveosnovne plaće ostvarene u mjesecu neposredno prijenego je započeo s bolovanjem.

Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripadaslužbeniku i namješteniku kad je na bolovanju zbogprofesionalne bolesti ili ozljede na radu.

5. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Regres

Članak 43.

Službenik i namještenik ima pravo na regres zakorištenje godišnjeg odmora koji ne može biti manjiod jedne najniže plaće iz ovog Ugovora.

Najniža plaća iz ovog Ugovora je umnožak osnovicei najnižeg koeficijenta propisanog Odlukom o plaći uzadnja tri mjeseca.

Regres će se isplatiti jednokratno, najkasnije dodana početka korištenja godišnjeg odmora.

Otpremnina

Članak 44.

Službeniku i namješteniku koji odlazi u redovnumirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu petprosječnih plaća isplaćenih u upravnim tijelima uzadnja tri mjeseca.

Otpremnina se isplaćuje nakon donošenja rješenjao prestanku rada zbog odlaska u redovnu mirovinu.

Pomoći

Članak 45.

Službenik i namještenik ili njegova obitelj imapravo na pomoć u slučaju:

- smrti službenika i namještenika, u visini triprosječne plaće isplaćene u upravnim tijelima u zadnjatri mjeseca i pogrebne troškove,

- smrti užeg člana obitelji (supružnika, djeteta,roditelja, roditelja supružnika, usvojene djece) u visinijedne prosječne mjesečne plaće isplaćene u upravnimtijelima u zadnja tri mjeseca.

Troškovi pogreba iz stavka 1. alineje 1. iznosedvije prosječne mjesečne plaće isplaćene u upravnimtijelima u zadnja tri mjeseca.

Članak 46.

Službenik i namještenik ili njegova obitelj imapravo na pomoć, jednom godišnje, u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti, u visini dvijeprosječne mjesečne plaće iz ovog Ugovora.

- bolovanja dužeg od 132 dana, u visini jedneprosječne mjesečne plaće iz ovog Ugovora,

- nastanka teške invalidnosti djeteta ili supružnikaslužbenika i namještenika u visini jedne prosječnemjesečne plaće iz ovog Ugovora,

- radi nabave prijeko potrebnih medicinskihpomagala odnosno pokriće participacije pri liječenjuodnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visinijedne prosječne mjesečne plaće iz ovog Ugovora,

- pomoći djeci zaposlenog stradalog ili poginulogu Domovinskom ratu, u visini dvije prosječne mjesečneplaće iz ovog Ugovora.

Prosječna plaća odnosi se na isplatu u zadnja trimjeseca.

Putni i drugi troškovi

Članak 47.

Kada je upućen na službeno putovanje, službenikui namješteniku pripada puna naknada prijevoznihtroškova, najmanje do iznosa za koji se ne plaćaporez na dohodak, dnevnice i naknada punog iznosahotelskog računa, za spavanje.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanjeu inozemstvo ure�uje se na način kako je to ure�enoza tijela državne vlasti.


Članak 48.

Za vrijeme rada izvan sjedišta Županije i izvanmjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenikima pravo na terenski dodatak, na ime pokrića troškovaprehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu uzemlji.

Terenski dodatak se isplaćuje najkasnije posljednjiradni dan u mjesecu, za idući mjesec.

Terenski dodatak iznosi dnevno visinu dodatkana koji se ne plaća porez na dohodak.

Dnevnica i terenski dodatak se me�usobnoisključuju.

Članak 49.

Službeniku i namješteniku pripada naknada zaodvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnograda, različitog od prebivališta njegove obitelji, živiodvojeno od obitelji.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanjiiznos na koji se, prema propisima, ne plaća porezna dohodak.

Članak 50.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadutroškova prijevoza na posao i s posla me�umjesnimi mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdatakaprema cijeni pojedinačne odnosno mjesečne karte.

Kolektivno osiguranje

Članak 51.

Službenici i namještenici su kolektivno osiguraniod posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanjaslužbe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu,tijekom 24 sata.

Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dioovog Ugovora.

Stambeno zbrinjavanje

Članak 52.

Ugovorne strane suglasne su da će, u okvirusvojih prava i obveza te mogućnosti, Varaždinskažupanija sudjelovati u zadovoljavanju stambenih potrebaslužbenika i namještenika, planiranjem financijskihsredstava u Županijskom proračunu.

Jubilarne nagrade

Članak 53.

Službenik i namještenik ima pravo na isplatujubilarne nagrade za ukupni neprekinuti radni stažproveden u upravi, u visinama koje se, sukladnoPravilniku o porezu na dohodak, ne smatraju oporezivimprimicima.

Ukupnim neprekinutim radnim stažom provedenimu upravi smatra se ukupni neprekinuti radni staž

proveden u tijelima Varaždinske županije i pravnimosobama - pravnim prednicima Varaždinske županije.

Jubilarne nagrade isplaćuju se prigodom DanaŽupanije.

Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestajeslužba odnosno rad u upravnom tijelu, a ostvario jepravo na jubilarnu nagradu u toj godini, nagrada ćese isplatiti njemu ili njihovim nasljednicima, sljedećegmjeseca po prestanku službe ili rada.

Nagrade za blagdane

Članak 54.

Ugovorne strane sporazumne su da će se u prigodiDana sv. Nikole isplatiti sredstva za poklon djecislužbenika i namještenika do navršene 12. godinestarosti.

Visina sredstava je najmanji iznos na koji se,sukladno propisima, ne plaća porez na dohodak.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju seroditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak zauzdržavanog člana obitelji prema propisima o porezuna dohodak.

Članak 55.

Službeniku i namješteniku pripada godišnja nagradaza božićne i uskrsne blagdane u jednakom iznosunajmanje do visine za koju se ne plaća porez nadohodak, u skladu s propisima.

Članak 56.

Službeniku i namješteniku pripada naknada zaizum i tehničko unapre�enje.

Posebnim ugovorom zaključenim izme�u službenikai namještenika i tijela poslodavca uredit će seostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovog članka.

6. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 57.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza iodgovornosti službenika i namještenika obvezatnose u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljajuradniku, s poukom o pravnom lijeku.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka službeniki namještenik ima pravo uložiti prigovor osobno iliputem sindikalnog povjerenika.

Članak 58.

Odlučujući o izjavljenom prigovoru na rješenje izprethodnog članka ovoga Ugovora, poslodavac jedužan prethodno razmotriti mišljenje sindikalnogpovjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, akoto zahtijeva službenik i namještenik.

Članak 59.

U slučaju kada službenik i namještenik daje otkaz,dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec


dana, ako s poslodavcem ne postigne sporazum okraćem trajanju otkaznog roka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je topotrebno radi dovršenja neodgodivih poslova ili izdrugih opravdanih razloga, poslodavac može u rješenjuo prestanku službe odnosno rada otkazni rok produžitinajviše do tri mjeseca.

Otkazni rok

Članak 60.

Službenicima, u skladu sa zakonom stavljenimna raspolaganje, (otkazni rok) traje:

- mjesec dana, ako službenik u službi u upravnimtijelima Varaždinske županije ima manje od godinudana radnog staža,

- dva mjeseca, ako službenik u službi u upravnimtijelima Varaždinske županije ima godinu dana radnogstaža,

- četiri mjeseca, ako službenik u službi uupravnim tijelima Varaždinske županije ima dvijegodine radnog staža,

- šest mjeseci, ako službenik u službi u upravnimtijelima Varaždinske županije ima do (uključujući)pet godina radnog staža,

- osam mjeseci, ako službenik u službi u upravnimtijelima Varaždinske županije ima do (uključujući)deset godina radnog staža,

- deset mjeseci, ako službenik u službi u upravnimtijelima Varaždinske županije ima do (uključujući)petnaest godina radnog staža.

Namještenicima kojima radni odnos prestaje zbogposlovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza,otkazni rok traje ovisno o duljini radnog staža uupravnim tijelima Varaždinske županije, primjenomkriterija iz prethodnog stavka.

Otpremnine

Članak 61.

Radnik kojem služba prestaje istekom roka u kojemje bio stavljen na raspolaganje ima pravo na otpremninuu visini 80% prosječne mjesečne plaće isplaćene uzadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje,za svaku godinu radnog staža ostvarenog u službi uupravnim tijelima Varaždinske županije.

Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbogposlovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza,ima pravo na otpremninu u visini 80% prosječnemjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prijeprestanka ugovora o radu, za svaku godinu radnogstaža u upravnim tijelima Varaždinske županije.

Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplatitće se posljednjeg dana službe odnosno rada.

Radnim stažom ostvaren u upravnim tijelima, zaprimjenu odredaba članaka 60. i 61. ovog Ugovora,smatra se neprekidni radni staž ostvaren u svimupravnim tijelima Varaždinske županije.

Višak službenika i namještenika

Članak 62.

Ako poslodavac zbog tehničkih ili organizacijskihrazloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazatirad namješteniku dužan je izraditi program zbrinjavanjaviška namještenika.

Na izradu programa zbrinjavanja viška namještenikaiz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjujuodredbe Zakona o radu.

Prilikom izrade programa zbrinjavanja viškanamještenika poslodavac je dužan prethodno savjetovatise sa Sindikatom.

Namješteniku se može otkazati rad ako mu mjeramaiz programa zbrinjavanja viška namještenika, nijemoguće osigurati zaposlenje u roku mjesec dana oddana donošenja programa.

Članak 63.

Službenik i namještenik, za čijim je radom prestalapotreba u upravnom tijelu, ima u roku od dvije godine,prednost kod prijema u službu odnosno na rad uupravnim tijelima, ako se u tom vremenu ukaže potrebaza obavljanjem poslova radnog mjesta na koje jeradnik bio raspore�en u trenutku kada je za njegovimradom prestala potreba.

Članak 64.

Službeniku i namješteniku, kome nedostaje najvišetri godine života od ostvarenja uvjeta za starosnumirovinu, ne može prestati služba, odnosno radniodnos bez osobnog pristanka.

Službenik i namještenik, iz prethodnog stavka,stavlja se na raspolaganje, s tim da do umirovljenjaima pravo na naknadu plaće u visini koju je ostvariou mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je stavljenna raspolaganje.

Ugovorne strane suglasne su da će se kod otkaza,otpremnine, programa zbrinjavanja primjenjivati ovajUgovor, Zakon o radu i Zakon o državnim službenicimai namještenicima do donošenja posebnog zakonaza radnike zaposlene u lokalnoj i područnoj samoupravi.

7. ZAŠTITA RADNIKA

Članak 65.

Ako poslodavac ocijeni da kad postoji neposrednaopasnost od nastanka invalidnosti za službenika inamještenika, dužan je, uzimajući u obzir nalaz imišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pismenomobliku ponuditi mu drugo radno mjesto, čije posloveje on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće,moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na kojeje prethodno bio raspore�en.

Poslodavac je dužan poslove radnog mjestaprilagoditi službeniku i namješteniku, iz stavka 1.ovog članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovojmoći da mu osigura povoljnije uvjete rada.


Službenik i namještenik, iz stavka 1. i 2. ovogačlanka, kojem nedostaje najviše 5 godina života doostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravona plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporeduna radno mjesto, ako je to za njega povoljnije.

Članak 66.

Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisnikuprava na rad sa skraćenim radnim vremenom i nadrugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja(članak 174. stavak 3. točka 2. - 4. Zakona omirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbogozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisimado 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razlikuizme�u plaće koju bi ostvario za puno radno vrijemena radnom mjestu na koje je raspore�en i zbrojainvalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćenoradno vrijeme.

8. INFORMIRANJE

Članak 67.

Poslodavac je dužan službeniku i namješteniku,odnosno sindikalnom povjereniku, osigurati informacijekoje su bitne za socijalni položaj službenika inamještenika, a posebno:

- o odlukama koje utječu na socijalni položaj,

- o rezultatima rada,

- o prijedlozima odluka i općih akata kojima seu skladu s ovim ugovorom ure�uju osnovna prava iobveze iz službe odnosno rada,

- o mjesečnim obračunima plaća, uz njihovpristanak.

9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 68.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbusvih prava iz područja sindikalnog organiziranjautvr�enih Ustavom Republike Hrvatske, konvencijamaMe�unarodne organizacije rada, zakonima i drugimpropisima i ovim Ugovorom.

Članak 69.

Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjemi aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalnirad, sindikalno organiziranje i pravo službenika inamještenika, da postane članom sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatratće se svaki pritisak od strane poslodavca na članovesinidikata, da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 70.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditisukladno Ustavu, konvencijama Me�unarodneorganizacije rada, zakonima i drugim propisima iovom Ugovorom.

Članak 71.

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboruodnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugihsindikalnih predstavnika.

Članak 72.

Aktivnosti sindikalnog povjerenika ili predstavnikau upravnom tijelu ne smije biti sprječavana ili ometana,ako djeluje u skladu s konvencijama Me�unarodneorganizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovimUgovorom.

Članak 73.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaćeza obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata počlanu sindikata godišnje.

Pod brojem članova sindikata smatra se broj radnikau upravnim tijelima kojima se vrši ustega članarine.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku,pored prava iz stavka 1. ovog, članka omogućiti iizostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaćezbog poha�anja sindikalnih sastanaka, tečajeva,osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencije,kako u zemlji, tako i u inozemstvu.

Članak 74.

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnogvremena posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojimredovnim radnim obvezama, tada se njegove obvezeiz službe odnosno radnog odnosa ure�uju pismenimsporazumom zaključenim izme�u Sindikata iposlodavca.

Članak 75.

Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanjasindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost nitidoveden u nepovoljni položaj u odnosu na drugeslužbenike i namještenike.

Članak 76.

Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnogpovjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti,sindikalnom povjereniku u upravnom tijelu bezsuglasnosti Sindikata, ne može prestati služba odnosnorad, osim po sili zakona, niti se on može bez njegovesuglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviruistog ili drugog upravnog tijela, odnosno premjestitina rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenutiprotiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti,kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada, do okončanjakaznenog postupka.

Članak 77.

Prije donošenja odluka važnih za položaj službenikai namještenika, poslodavac mora o tome obavijestitisindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenogpredstavnika Sindikata o tome i mora mu priopćitipodatke važne za donošenje odluke i sagledavanjenjezina utjecaja na položaj radnika.


Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatrajuse osobito odluke o:

- donošenju, izmjeni i dopuni akata upravnihtijela kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovirada službenika i namještenika,

- planu zapošIjavanja, premještaju i otkazu službeodnosno rada,

- mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnostina radu,

- uvo�enju nove tehnologije te promjene uorganizaciji i načinu rada,

- planu godišnjih odmora,

- rasporedu radnog vremena,

- noćnom radu,

- nadoknadama za izume i tehničko unapre�enje,

- donošenju programa zbrinjavanja viškanamještenika.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnikSindikata može se o dostavljenom prijedlogu odlukaiz stavka 1. ovog članka očitovati u roku osam dana.

Poslodavac, prije donošenja odluke iz stavka 1.ovog članka, dužan je razmotriti dostavljene primjedbesindikalnog povjerenika.

Članak 78.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative,mišIjenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjemprava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovirada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku osamdana od primitka prijedloga, inicijative, mišIjenja izahtjeva izvijestiti Sindikat.

Poslodavac je dužan na zahtjev sindikalnogpovjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotritipitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematikuslužbenika i namještenika.

Članak 79.

Poslodavac je dužan, bez naknade, osigurati zarad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

- prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjestarada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnihsastanaka,

- pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugihraspoloživih tehničkih pomagala,

- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,

- obračun i ubiranje sindikalne članarine a popotrebi i drugih davanja preko isplatnih lista uračunovodstvu odnosno prilikom obračuna plaćadoznačiti članarinu na račun Sindikata, a temeljempisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).

Članak 80.

Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnostpredsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanjadužnosti prestaje služba odnosno radni odnos, imase pravo nakon isteka mandata, ako ponovno nebude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službuodnosno u radni odnos sukladno svojoj stručnoj spremi.

Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povratu službu ure�uje se pismenim sporazumom zaključenimizme�u Sindikata i župana.

Članak 81.

U provo�enju mjera zaštite na radu sindikalnipovjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- sudjelovati u planiranju mjera za unapre�ivanjeujeta rada,

- biti informiran o svim promjenama od utjecajana sigurnost i zdravlje radnika,

- primati primjedbe radnika na primjenu propisai provo�enje mjera zaštite na radu,

- biti nazočan inspekcijskim pregledima i informiratiinspektora o svim zapažanjima radnika,

- pozivati inspektora zaštite na radu kada ocijenida su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavacto propušta ili odbija učiniti,

- školovati se za obavljanje poslova zaštite naradu, stalno proširivati i unapre�ivati svoje znanje,pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za radna siguran način,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

- svojom aktivnošću poticati ostale radnike zarad na siguran način.

10. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 82.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova izme�upotpisnika ovoga Ugovora koje nije bilo moguće riješitime�usobnim pregovaranjem, mora se provesti postupakmirenja.

Članak 83.

Postupak mirenja provodi Mirovno vijeće.

Mirovno vijeće ima tri člana i tri zamjenika odkojih svaka ugovorna strana imenuje po jednog članai zamjenika, a trećeg člana i zamjenika imenujusporazumno.

Članak 84.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlogjednog od potpisnika ovoga ugovora, a mora sedovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupkamirenja.

Članak 85.

U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navodei prijedloge ugovorenih strana, a po potrebi prikupitiće se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 86.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvatepisani prijedlog nagodbe.


Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovog člankaima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

11. ŠTRAJK

Članak 87.

Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat imapravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštitei promicanja socijalnih interesa svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristisindikalna pravila o štrajku.

Članak 88.

Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj straninajkasnije tri dana prije početka štrajka.

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju senaznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijemepočetka štrajka.

Članak 89.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizatori sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanjuUstavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobitoo osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 90.

Najkasnije na dan najave štrajka sindikat moraobjaviti pravila o poslovima na kojima se rad nesmije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.

Članak 91.

Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavacsporazumno izra�uju i donose pravila o poslovimakoji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročitoodredbe o radnim mjestima i broju službenika inamještenika koji na njima moraju raditi za vrijemeštrajka, a s ciljem omogućavanja obnavljanja radanakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavkaobavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobitoradi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnostiili zdravlja pučanstva.

Članak 92.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smijuprekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnostu roku od 8 dana od dana dostave prijedloga poslodavcasindikatu, pravila će utvrditi arbitraža.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža jedužna donijeti u roku od 8 dana od dana dostaveprijedloga arbitraži.

Članak 93.

Ako poslodavac nije predložio utvr�ivanje pravilaiz članka 91. ovoga Ugovora do dana početka postupkamirenja, postupak utvr�ivanja tih poslova ne možepokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 94.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen odpredstavnika organizatora štrajka koji je dužan napogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajkorganiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhumirnog rješenja spora.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspore�enina rad za vrijeme štrajka.

Članak 95.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću moguse smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajkuosim doplatka na djecu.

Članak 96.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajkusukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavljapovredu službene odnosno radne dužnosti.

Članak 97.

Službenik i namještenik ne smije biti stavljen unepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike inamještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja uštrajku, organiziranom sukladno odredbama ovogUgovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljensudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

Članak 98.

Ugovorne strane suglasne su da poslodavac možeod mjerodavnog suda zahtjevati zabranu štrajka kojije organiziran protivno odredbama Zakona i ovogaUgovora.

12. SOCIJALNI MIR

Članak 99.

Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga Ugovoraobvezuju se na socijaIni mir.

Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu,prema odredbama ovoga Ugovora ili korištenje drugihmetoda davanja sindikalne potpore zahtjevimazaposlenih u odredenoj drugoj djelatnosti.

13. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

Članak 100

Za tumačenje odredaba i praćenje primjena ovogUgovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisijuu roku od 30 dana od dana potpisa ovoga Ugovora.

Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovornastrana imenuje tri člana.

Komisija donosi pravilnik o radu.

Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a uslučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glaspredsjednika komisije.


Ugovorne strane dužne su se pridržavati danogtumačenja.

Sjedište komisije je pri Županijskom poglavarstvuVaraždinske županije.

14. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 101.

Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada gapotpišu ovIašteni predstavnici ugovornih strana.

Župan potpisuje Ugovor nakon pribavljenesuglasnosti Županijskog poglavarstva.

Članak 102.

Ovaj Ugovor sklapa se na rok do zaključenjanovog Kolektivnog ugovora, a najdulje na 3 godine.

Ovaj Ugovor obvezuje poslodavca na osiguranjefinancijskih sredstava za isplatu prava iz ovog Ugovorai svih pripadajućih davanja, u skladu s propisima.

Članak 103.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene idopune ovoga Ugovora.

U ime Sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovogaUgovora podnosi Pregovarački odbor.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu idopunu ovoga Ugovora mora se pismeno očitovati uroku od 15 dana od dana primitka prijedloga te morapristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuniu roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupiu skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, smatrat

će se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredabaovog Ugovora o postupku mirenja.

Članak 104.

Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkazadrugoj strani.

Članak 105.

Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane ćezapočeti najmanje 30 dana prije isteka roka na kojije sklopljen.

Članak 106.

Ovaj Ugovor primjenjuje se od dana njegovasklapanja i obvezuje ugovorne strane, a bit će objavljenu »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.

Klasa: 110-01/02-01/2Urbroj: 2186/1-02-02-1Varaždin, 19. prosinca 2002.

Za Varaždinsku županijuŽupan

dr. sc. Zvonimir Sabati, v. r.

Za Sindikat državnih i lokalnih službenikai namještenika Republike Hrvatske

PredsjednikIvica Ihas, v. r.

Za Podružnicu djelatnika upravnih tijelalokalne samouprave Varaždinske županije

PovjerenikMarijan Kostanjevac, v. r.

GRAD LEPOGLAVAAKTI GRADSKOG VIJEĆA

1.

Na temelju članka 46. Zakona o proračunu(»Narodne novine« broj 92/94) i članka 21. StatutaGrada Lepoglava (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 22/01), Gradsko vijeće Grada Lepoglavena sjednici održanoj 21. veljače 2002. godine, donijeloje

O D L U K U

o izvršenju Proračuna Grada Lepoglave za2002. godinu

Članak 1.

Godišnji obračun Proračuna Grada Lepoglave za2002. godinu sadrži:

- ostvarene prihode 7.541.641,95 kuna,

- ostvarene izdatke 6.603.109,54 kuna

- višak prihoda 938.532,41 kuna.

Članak 2.

U stalnu pričuvu Proračuna za 2002. godinuizdvojeno je 63.416,42 kuna.

Članak 3.

Višak prihoda po godišnjem obračunu Proračunaza 2002. godinu u iznosu od 875.115,99 kuna ineutrošeni višak iz prethodne godine u iznosu od38.215,43 kuna, odnosno ukupni iznos od 913.331,42kune raspore�uje se za sljedeće namjene:


1. Modernizacija cesta 716.791,93 kn

2. Idejni projekt kanalizacije 100.000,00 kn

3. Čipkarska zadruga 30.000,00 kn

4. Zbirka Borščak 20.000,00 kn

5. Sanacija divljih deponija 9.643,00 kn

6. Tekuće održavanje cesta 11.467,00 kn

7. Program lepoglavske čipke 5.000,00 kn

8. Izgradnja javne rasvjete 20.429,49 kn

Članak 4.

U izvršenju bilančnog dijela prihoda i izdatakaProračuna za 2002. godinu ostvareno je:

A. PRIHODI OPĆI DIO PRORAČUNA - OSTVARENJE ZA 2002. GODINU

6 PRIHODI POSLOVANJA 6.497.818,48 6.323.400,30 97,32

61 Prihodi od poreza 2.824.500,00 2.939.659,68 104,086111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

i drugih samostalnih djelatnosti 2.062.000,00 2.256.776,48 109,456112 Porez i prirez na dohodak od samostalnih djelatnosti 400.000,00 384.947,39 96,246113 Porez i prirez na dohodak od imovine i

imovinskih prava 8.000,00 15.820,27 197,756115 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi -170.000,00 -184.776,64 108,696121 Porez na dobit od poduzetnika 190.000,00 199.087,23 104,7861313 Porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine 20.000,00 — —61314 Porez na kuće za odmor 3.500,00 2.766,66 79,0561315 Porez na korištenje javnih površina 4.000,00 4.050,00 101,2561341 Porez na promet nekretnina 100.000,00 84.638,70 84,6461424 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića 100.000,00 103.299,37 103,3061453 Porez na tvrtku, odnosno naziv tvrtke 100.000,00 67.015,96 67,0261454 Porez na reklame 7.000,00 6.034,26 86,20

63 Potpore 1.916.925,00 1.916.568,00 99,986331 Tekuće potpore iz proračuna 50.000,00 184.643,00 369,296332 Kapitalne potpore iz proračuna 1.866.925,00 1.731.925,00 92,7764 Prihodi od imovine 144.693,48 150.162,59 103,7864131 Kamate na oročena sredstva 7.536,85 7.536,85 100,0064132 Kamate na depozite po vi�enju 2.500,00 2.467,23 98,696414 Prihodi od zateznih kamata 2.000,00 972,90 48,6564219 Naknade za koncesije 12.000,00 9.621,11 80,1864221 Prihodi od zakupa nekretnina 17.000,00 20.119,04 118,3564229 Prihodi od iznajmljivanja - Selce 3.647,62 4.600,00 126,1164231 Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina 100.000,00 104.836,45 104,8464236 Prihodi od spomeničke rente 9,01 9,01 100,00

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i poposebnim propisima 1.544.400,00 1.295.694,86 83,90

65139 Prihod od prodaje državnih biljega 18.000,00 20.625,65 114,5965149 Ostale nespomenute naknade 400,00 9.090,00 2.272,5065231 Komunalni doprinos 50.000,00 17.409,32 34,8265232 Komunalna naknada 800.000,00 726.879,20 90,8665233 Naknada za priključenje na komunalnu

infrastrukturu 108.000,00 74.500,00 68,9865234 Doprinos za lokalnu infrastrukturu 84.000,00 0,00 0,0065241 Doprinos za šume 20.000,00 12.186,76 60,9365251 Sufinanciranje gra�ana za ure�enje komunalne

infrastrukture 460.000,00 431.022,43 93,7065269 Ostali nespomenuti prihodi 4.000,00 3.981,50 99,54

Brojkonta

VRSTA PRIHODA%

ostvar.Ostvarenje1-12/2002.

Plan za1-12/2002.

u kunama


66 Ostali prihodi 67.300,00 21.315,17 31,6766272 Novčane kazne što ih izriču državna tijela

uprave i troškovi postupka 300,00 300,00 100,0066274 Naplaćeni troškovi prisilne naplate 7.000,00 6.615,17 94,5066323 Kapitalne donacije od trgovačkih društava 60.000,00 14.400,00 24,00

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 18.000,00 18.241,65 101,34

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajneimovine 18.000,00 18.241,65 101,34

72111 Stambeni objekti 18.000,00 18.241,65 101,34

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE IZADUŽIVANJA 1.200.000,00 1.200.000,00 100,00

81 Primljene otplate (povrati) glavnice danihzajmova 1.200.000,00 1.200.000,00 100,00

81511 Povrat oročenih sredstava 1.200.000,00 1.200.000,00 100,00

9 VLASTITI IZVORI 38.215,43 38.215,43 100,00

92211 Višak prihoda iz prethodne godine 38.215,43 38.215,43 100,00

SVEUKUPNI PRIHODI I PRIMICI 7.754.033,91 7.579.857,38 97,75

OPĆI DIO PRORAČUNA - OSTVARENJE ZA 2002. GODINU

3 RASHODI 3.287.677,21 3.146.577,55 95,71

31 Rashodi za zaposlene 749.500,00 743.248,17 99,1731111 Plaće za zaposlene 704.000,00 700.600,79 99,5231219 Ostali rashodi za zaposlene 10.000,00 9.153,40 91,5331311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 18.000,00 17.202,53 95,5731321 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 15.700,00 14.620,30 93,1231331 Doprinosi za zapošljavanje 1.800,00 1.671,15 92,84

32 Materijalni rashodi 1.510.517,17 1.413.834,34 93,6032111 Službena putovanja 5.600,00 6.130,64 109,4832121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 10.100,00 5.880,00 58,2232131 Stručno usavršavanje zaposlenika 2.000,00 1.520,00 76,0032211 Uredski materijal 22.000,00 17.431,30 79,2332212 Literatura ( publikacije, časopisi, glasila,

knjige i ostalo) 12.000,00 12.192,50 101,6032214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 2.800,00 1.741,86 62,2132219 Ostali materijal 2.000,00 — —32231 Električna energija 235.000,00 243.290,95 103,5332233 Plin 14.000,00 14.165,38 101,1832234 Motorni benzin 6.000,00 5.434,42 90,57

Brojkonta

VRSTA PRIHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama

Brojkonta

VRSTA RASHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama


32241 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijkoodržavanje 2.000,00 — —

32254 Sitni inventar 2.500,00 2.331,20 93,2532311 Usluge telefona, pošte i prijevoza 39.400,00 41.888,01 106,3132321 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

gra�evinskih objekata 6.000,00 5.583,33 93,0632322 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

postrojenja i opreme 11.000,00 7.890,54 71,7332323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

prijevoznih sredstava 3.000,00 2.841,80 94,7332329 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja 690.000,00 594.220,80 86,1232339 Usluge promidžbe i informiranja 23.000,00 28.413,88 123,5432341 Opskrba vodom 3.000,00 4.368,61 145,6232342 Iznošenje i odvoz smeća 1.500,00 1.201,17 80,0832349 Ostale komunalne usluge 28.104,00 28.103,89 100,0032359 Zakupnine i najamnine — — —32372 Ugovori o djelu 131.100,00 148.714,44 113,4432373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 8.000,00 8.817,69 110,2232375 Geodetsko-katastarske usluge 45.000,00 29.112,45 64,6932389 Računalne usluge 7.300,00 8.594,90 117,7432399 Ostale usluge 5.000,00 10.298,82 205,9832911 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela,

povjerenstava i slično 132.400,00 124.958,50 94,3832921 Premije osiguranja 3.000,00 1.260,11 42,0032931 Reprezentacija 20.000,00 21.169,34 105,8532941 Članarine 2.000,00 473,41 23,6732999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 35.713,17 35.804,40 100,26

34 Financijski rashodi 57.592,14 56.601,42 98,2834312 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 11.000,00 9.795,31 89,0534333 Zatezne kamate 3.000,00 1.171,74 39,0634349 Tekuća pričuva i naknada Poreznoj upravi 43.592,14 45.634,37 104,68

35 Subvencije 20.000,00 21.550,01 107,7535221 Subvencije trgovačkim društvima izvan

javnog sektora 20.000,00 21.550,01 107,75

37 Naknade gra�anima i kućanstvima iz proračuna 141.000,00 133.401,69 94,6137211 Naknade gra�anima i kućanstvima u novcu 23.000,00 33.495,00 145,6337221 Naknade gra�anima i kućanstvima u naravi 118.000,00 99.906,69 84,67

38 Donacije i ostali rashodi 809.067,90 777.941,92 96,1538114 Tekuće donacije udrugama gra�ana i političkim

strankama 83.800,00 82.800,00 98,8138115 Tekuće donacije sportskim društvima 206.000,00 206.000,00 100,0038119 Ostale tekuće donacije 288.150,00 325.834,20 113,0838229 Kapitalne donacije ostalim neprofitnim organizacijama 125.900,00 123.248,00 97,8938421 Rashodi iz prethodnih godina - sudske presude 40.059,72 40.059,72 100,0038511 Nepredvi�eni rashodi do visine proračunske pričuve 65.158,18 — —

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKEIMOVINE 4.464.356,70 3.454.531,99 77,38

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajneimovine 4.464.356,70 3.454.531,99 77,38

42131 Ceste 2.720.000,00 2.311.600,78 84,9942141 Kanalizacija 450.356,70 297.889,82 66,15

Brojkonta

VRSTA RASHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama


42144 Javna rasvjeta 290.000,00 276.394,31 95,314221 Uredska oprema i namještaj 38.000,00 12.491,80 32,8742411 Knjige u knjižnicama 15.000,00 16.939,32 112,9342641 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 951.000,00 539.215,96 56,70

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATEZAJMOVA 2.000,00 2.000,00 100,00

53212 Udjeli u glavnici 2.000,00 2.000,00 100,00

SVEUKUPNI RASHODI I IZDACI 7.754.033,91 6.603.109,54 85,16

POSEBNI DIO PRORAČUNA

RAZDJEL 01 - PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNATIJELA GRADA 630.827,21 644.505,40 102,17

Glava 1 - Gradsko vijeće 227.875,35 168.819,13 74,08

3 RASHODI 225.875,35 166.819,13 73,85

32 Materijalni rashodi 46.917,17 45.448,28 96,8732349 Ostale komunalne usluge - vodna naknada 28.104,00 28.103,89 100,0032911 Naknade članovima predstavničkih tijela 10.000,00 10.057,81 100,5832941 Članarine 2.000,00 473,41 23,6732999 Rashodi za provo�enje izbora 6.813,17 6.813,17 100,00

34 Financijski rashodi 10.000,00 17.020,84 170,2134312 Usluge platnog prometa 8.000,00 8.757,38 109,47343491 Naknada Poreznoj upravi 2.000,00 8.263,46 413,17

35 Subvencije 20.000,00 21.550,01 107,7535221 Subvencije u stočarstvu 20.000,00 21.550,01 107,75

38 Donacije i ostali rashodi 148.958,18 82.800,00 55,59381141 Tekuće donacije političkim strankama 60.000,00 60.000,00 100,00381142 Tekuće donacije udrugama gra�ana 23.800,00 22.800,00 95,80385111 Stalna pričuva 65.158,18 — —

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATEZAJMOVA 2.000,00 2.000,00 100,00

53212 Udjeli u glavnici 2.000,00 2.000,00 100,00

Glava 2 - Gradsko poglavarstvo 402.951,86 475.686,27 118,05

3 RASHODI 402.951,86 475.686,27 118,05

32 Materijalni rashodi 316.300,00 322.083,90 101,8332339 Usluge promidžbe i informiranja 23.000,00 28.413,88 123,5432359 Zakupnine i najamnine — — —32372 Ugovori o djelu 110.000,00 109.774,97 99,80

Brojkonta

VRSTA RASHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama

Brojkonta

VRSTA RASHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama


32373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 8.000,00 8.817,69 110,2232399 Ostale usluge 5.000,00 10.298,82 205,9832911 Naknade članovima poglavarstva 122.400,00 114.900,69 93,8732931 Reprezentacija 20.000,00 21.169,34 105,85329991 Polog u sudski depozit 3.900,00 3.900,00 100,00329992 Sektorske ambulante 20.000,00 20.865,07 104,33329993 Dežurstvo ljekarni 4.000,00 3.943,44 98,59

34 Financijski rashodi 46.592,14 38.542,65 82,7234333 Zatezne kamate 3.000,00 1.171,74 39,0634349 Tekuća pričuva 43.592,14 37.370,91 85,73

38 Ostali rashodi 40.059,72 115.059,72 287,2238421 Rashodi iz proteklih godina - sudske presude 40.059,72 40.059,72 100,0038119 Program čipkarske škole — 75.000,00 —

RAZDJEL 02 - JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 339.700,00 318.995,04 93,90

Glava 1 - Jedinstveni upravni odjel 339.700,00 318.995,04 93,90

3 RASHODI 310.700,00 296.865,24 95,55

31 Rashodi za zaposlene 174.900,00 169.210,17 96,7531111 Plaće za zaposlene 140.000,00 137.970,91 98,5531219 Ostali rashodi za zaposlene 10.000,00 7.753,40 77,5331311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 12.500,00 12.072,39 96,5831321 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 11.200,00 10.240,70 91,4331331 Doprinosi za zapošljavanje 1.200,00 1.172,77 97,73

32 Materijalni rashodi 135.800,00 127.655,07 94,0032111 Službena putovanja 5.000,00 4.765,24 95,3032121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 6.500,00 5.880,00 90,4632131 Seminari i savjetovanja 2.000,00 1.520,00 76,0032211 Uredski materijal 20.000,00 16.413,24 82,0732212 Literatura (časopisi, glasila i ostalo) 6.000,00 6.436,50 107,2832214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 2.000,00 1.440,94 72,0532219 Ostali materijal 2.000,00 — —32231 Električna energija 5.000,00 4.484,66 89,6932233 Plin 14.000,00 14.165,38 101,1832234 Motorni benzin 6.000,00 5.434,42 90,5732251 Sitni inventar 2.500,00 2.331,20 93,2532311 Usluge telefona 19.000,00 20.818,61 109,5732313 Poštarina 18.000,00 18.397,35 102,2132322 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja opreme 10.000,00 7.300,94 73,0132323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

prijevoznih sredstava 3.000,00 2.841,80 94,7332341 Opskrba vodom 3.000,00 4.368,61 145,6232342 Iznošenje i odvoz smeća 1.500,00 1.201,17 80,0832389 Računalne usluge 7.300,00 8.594,90 117,7432921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 3.000,00 1.260,11 42,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 29.000,00 22.129,80 76,31

42 Rashodi za nabavu proizvedene imovine 29.000,00 22.129,80 76,3142211 Računala i računalna oprema 24.000,00 18.503,00 77,1042212 Uredski namještaj i oprema 5.000,00 3.626,80 72,54

Brojkonta

VRSTA RASHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama


RAZDJEL 03 - KOMUNALNA DJELATNOST 5.654.256,70 4.537.638,74 80,25

Glava 1 - Komunalna djelatnost - tekuće održavanje 971.000,00 867.722,87 89,36

3 RASHODI 971.000,00 867.722,87 89,36

32 Materijalni rashodi 971.000,00 867.722,87 89,3632231 Električna energija 230.000,00 238.806,29 103,8332321 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

gra�evinskih objekata 6.000,00 5.583,33 93,06323291 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja cesta 360.000,00 319.471,95 88,74323292 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja javne

rasvjete 80.000,00 41.391,94 51,74323293 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja javnih

površina 180.000,00 166.035,89 92,24323294 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja groblja 70.000,00 67.321,02 96,1732375 Geodetsko-katastarske usluge 45.000,00 29.112,45 64,69

Glava 2 - Komunalna djelatnost - kapitalnaulaganja 4.537.256,70 3.523.710,87 77,66

3 RASHODI 125.900,00 123.248,00 97,89

38 Donacije i ostali rashodi 125.900,00 123.248,00 97,8938229 OŠ Lepoglava i Višnjica - sportska dvorana 85.000,00 82.348,00 96,8838252 Asfaltiranja parkirališta Trg k. Tomislava 40.900,00 40.900,00 100,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 4.411.356,70 3.400.462,87 77,08

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajneimovine 4.411.356,70 3.400.462,87 77,08

42131 Ceste 2.720.000,00 2.311.600,78 84,99421411 Kanalizacija - A. Stepinca — — —421412 Kanalizacija - Murići — — —421413 Kanalizacija - Kamenica 300.356,70 297.889,82 99,18421414 Zacjevljenje Šumec i kanalizacija Očura 150.000,00 — —42144 Javna rasvjeta 290.000,00 276.394,31 95,31426411 Prostorni plan 380.000,00 190.320,00 50,08426412 Vodoopskrba 314.680,00 224.339,96 71,29426413 Projekt Šumi — — —426414 Projekti kanalizacijske mreže Lepoglava 240.000,00 99.918,00 41,63426415 Orto foto karte 16.320,00 — —

Glava 3 - Vatrogasne službe i sigurnost 146.000,00 146.205,00 100,14

3 RASHODI 146.000,00 146.205,00 100,14

38 Donacije i ostali rashodi 146.000,00 146.205,00 100,14381191 Vatrogasne udruge 141.000,00 141.000,00 100,00381192 Civilna zaštita 5.000,00 5.205,00 104,10

RAZDJEL 04 - DRUŠTVENE DJELATNOSTI 1.106.250,00 1.101.970,36 99,61

Glava 1 - Kultura 238.100,00 218.418,67 91,73

1 Proračunski korisnici - Knjižnica Lepoglava 115.000,00 115.000,00 100,00

3 RASHODI 91.000,00 83.060,68 91,28

31 Rashodi za zaposlene 70.600,00 70.038,00 99,20311111 Plaće za zaposlene 60.000,00 60.029,88 100,05

Brojkonta

VRSTA RASHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama


313111 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 5.500,00 5.130,14 93,28313211 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 4.500,00 4.379,60 97,32313311 Doprinosi za zapošljavanje 600,00 498,38 83,06

32 Materijalni rashodi 19.400,00 11.984,75 61,78321151 Službena putovanja 600,00 1.365,40 227,57321211 Naknade za prijevoz na posao 3.600,00 — —322111 Uredski materijal 2.000,00 1.018,06 50,90322121 Literatura (časopisi, publikacije, glasila) 6.000,00 5.756,00 95,93322141 Materijal i sredstva za čišćenje 800,00 300,92 37,62322421 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 2.000,00 — —323111 Usluge telefona 1.700,00 2.630,55 154,74323131 Poštarina 700,00 41,50 5,93323221 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 1.000,00 589,60 58,96329991 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.000,00 282,72 28,27

34 Financijski rashodi 1.000,00 1.037,93 103,79343121 Usluge platnog prometa 1.000,00 1.037,93 103,79

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 24.000,00 31.939,32 133,08

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajneimovine 24.000,00 31.939,32 133,08

426211 Računalni programi 9.000,00 15.000,00 166,6742421 Knjige u knjižnicama 15.000,00 16.939,32 112,93

2 Ostali korisnici 123.100,00 103.418,67 84,01

3 RASHODI 123.100,00 103.418,67 84,01

32 Materijalni rashodi 21.100,00 38.939,47 184,55323721 Ugovori o djelu 21.100,00 38.939,47 184,55

38 Donacije i ostali rashodi 102.000,00 64.479,20 63,21381192 Potrebe u kulturi 102.000,00 64.479,20 63,21

Glava 2 - Šport i rekreacija 206.000,00 206.000,00 100,00

3 RASHODI 206.000,00 206.000,00 100,00

38 Donacije i ostali rashodi 206.000,00 206.000,00 100,0038115 Tekuće donacije sportskim društvima 206.000,00 206.000,00 100,00

Glava 3 - Školstvo, predškolski odgoj isocijalna skrb 685.150,00 677.551,69 98,89

1 Proračunski korisnici - Dječji vrtić 504.000,00 504.000,00 100,00

3 RASHODI 504.000,00 504.000,00 100,00

31 Rashodi za zaposlene 504.000,00 504.000,00 100,003111111 Plaće za zaposlene 504.000,00 504.000,00 100,00

38 Donacije i ostali rashodi — — —382291 Kapitalne donacije — — —

Brojkonta

VRSTA RASHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama


Brojkonta

VRSTA RASHODA%


Plan za1-12/2002.

u kunama

2 Osnovno školstvo 40.150,00 40.150,00 100,00

3 RASHODI 40.150,00 40.150,00 100,00

38 Donacije i ostali rashodi 40.150,00 40.150,00 100,00381194 Osnovne škole 40.150,00 40.150,00 100,00

3 Socijalna zaštita 141.000,00 133.401,69 94,61

3 RASHODI 141.000,00 133.401,69 94,61

37 Naknade gra�anima i kućanstvima iz proračuna 141.000,00 133.401,69 94,6137211 Naknade gra�anima i kućanstvima u novcu 23.000,00 33.495,00 145,6337221 Naknade gra�anima i kućanstvima u naravi 118.000,00 99.906,69 84,67

SVEKUPNI RASHODI I IZDACI 7.754.033,91 6.603.109,54 85,16

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, aobjavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.

Klasa: 400-05/03-01/01Urbroj: 2186/016-03-03-01Lepoglava, 21. veljače 2003.

Predsjednik Gradskog vijećaMarijan Škvarić, dipl. ing., v. r.

2.

Na temelju članka 20. stavka 1. alineja 7. i članka23. stavak 3. alineja 4. Zakona o komunalnomgospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95, 70/97,128/99, 57/00, 129/00 i 59/01), članka 42. stavak 5.Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave (»Narodne novine« broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00 i 59/01), i članka21. Statuta Grada Lepoglave (»Službeni vjesnikVaraždinske županije« broj 22/01), Gradsko vijećeGrada Lepoglave na 18. sjednici održanoj 21. veljače2003. donosi

O D L U K U

o poticajnim mjerama za razvoj poduzetništvana području Grada Lepoglave

Članak 1.

Ovom Odlukom utvr�uju se oslobo�enja i olakšiceu plaćanju utvr�enih obveza Gradu Lepoglava Odlukomo gradskim porezima, Odlukom o komunalnomdoprinosu i Odlukom o komunalnoj naknadi Grada

Lepoglave (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«broj 25/01), kao poticajna mjera za razvoj poduzetništvana području Grada Lepoglave.

Članak 2.

Povoljnosti za poticanje poduzetništva na područjuGrada Lepoglave obuhvaćaju:

- djelomično ili potpuno oslobo�enje plaćanjaporeza na tvrtku ili naziv,

- djelomično oslobo�enje plaćanja komunalnenaknade,

- djelomično ili potpuno oslobo�enje plaćanjakomunalnog doprinosa.

Članak 3.

Obveze plaćanja poreza na tvrtku osloba�aju sepotpuno, a komunalne naknade u visini 50%, pravnei fizičke osobe koje zaposle odre�eni broj radnika, ito:

1) pravne i fizičke osobe koje zapošljavaju do10 radnika u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarenjepoticajne mjere, ako:

- zaposle 1 - 2 radnika, za razdoblje od jednegodine

- zaposle 3 - 5 radnika, za razdoblje od dvijegodine

- zaposle preko 5 radnika, za razdoblje od trigodine

2) pravne i fizičke osobe koje zapošljavaju od11 do 50 radnika u trenutku podnošenja zahtjeva zaostvarenje poticajne mjere, ako:





3) pravne i fizičke osobe koje zapošljavaju iznad50 radnika u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarenjepoticajne mjere, ako:




Članak 4.

Obveze plaćanja komunalnog doprinosa osloba�ajuse djelomično ili potpuno:

1. poduzetnici - obveznici komunalnog doprinosakoji su putem ugovora o sufinanciranju, zaključenogs Gradom Lepoglava kao investitorom ili s njegovimpravnim prednicima sudjelovali u financiranju gradnjepostojećih objekata i ure�aja komunalne infrastrukture,ukoliko podnesu dokaze da su u potpunosti podmiriliobveze po tom ugovoru, u visini podmirenih obvezapo ugovoru o sufinanciranju, a najviše do utvr�enogiznosa komunalnog doprinosa,

2. investitori gradnje poslovnih prostora zaproizvodne djelatnosti u visini 25% od utvr�enogkomunalnog doprinosa ,

3. obrtnici i mali poduzetnici za gradnju objekataproizvodno-uslužnog karaktera, a koji grade u rokutri godine od početka obavljanja poslovne aktivnostitog poduzetnika, u visini 100%,

4. investitori gradnje farmi za uzgoj stoke i peradite farme za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, uvisini 50% utvr�enog komunalnog doprinosa.

Kod obračuna komunalnog doprinosa visina objektaiznad 3 metara ne obračunava se u volumen prostorakao osnovica za obračun komunalnog doprinosa.

Članak 5.

Komunalnog doprinosa djelomično se osloba�ajupravne i fizičke osobe koje grade proizvodne objekteza proširenje proizvodnje, a investicijskim programompredvi�aju novo zapošljavanje radnika, te se obvežuzaposliti nove radnike, i to:

- od 2 - 5 radnika - 50% od utvr�enog iznosa

- od 6 - 10 radnika - 75% od utvr�enog iznosa

- preko 10 radnika - 100% utvr�enog iznosa

Poduzetnik je u obvezi novo zapošljavanje radnikaprovesti nakon završetka investicije, a najkasnije uroku 2 godine od donošenja rješenja o komunalnomdoprinosu, u protivnom će se komunalni doprinosnaplatiti u cijelosti.

Članak 6.

Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete zaostvarenje olakšice ili oslobo�enje od obveze

komunalnog doprinosa po više osnova, može ostvaritisamo jedan, najpovoljniji oblik olakšice.

Članak 7.

Zahtjevu za oslobo�enje od plaćanja obveze izčlanka 3. ove Odluke pravne i fizičke osobe prilažupotvrdu o prijavi zaposlenih Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje.

Pravo na olakšicu imaju pravne i fizičke osobeza novozaposlene radnike s područja Grada Lepoglave.

Članak 8.

Pravnoj i fizičkoj osobi koja smanji broj zaposlenihnakon donošenja rješenja o potpunom ili djelomičnomoslobo�enju obveze iz članka 3. ove Odluke, a brojzaposlenih ostaje u okviru poticaja utvr�enih istimčlankom, izdati će se novo rješenje o razdobljukorištenja olakšice.

Pravnoj i fizičkoj osobi koja broj zaposlenih izčlanka 3. ove Odluke smanji prije isteka godinedana od dana ostvarenja poticaja, Jedinstveni upravniodjel Grada Lepoglave rješenjem će utvrditi plaćanjeobveze za prethodnu godinu.

Korisnici poticajnih mjera dužni su na zahtjevGrada Lepoglave, a obavezno krajem svake godine,dostaviti dokaz o broju zaposlenih radi kontrole iopstojnosti daljnjeg korištenja poticajnih mjera.

Članak 9.

Rješenje o potpunom oslobo�enju od plaćanjaobveze iz članka 3. ove Odluke na zahtjev tražiteljaoslobo�enja donosi Jedinstveni upravni odjel Grada.

O djelomičnom oslobo�enju obveza plaćanjakomunalne naknade i komunalnog doprinosa nedonosi se posebno rješenje već se oslobo�enje vršiputem rješenja o komunalnoj naknadi odnosno rješenjuo komunalnom doprinosu.

Članak 10.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objaveu »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.

Klasa: 311-01/03-01/01Urbroj: 2186/016-03-03Lepoglava, 21. veljače 2003.

Predsjednik Gradskog vijećaMarijan Škvarić,dipl.ing., v. r.

3.

Na temelju članka 31. i 73. Zakona o lokalnoj ipodručnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«broj 33/01) i članka 21. Statuta Grada Lepoglave(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 22/01) Gradsko vijeće Grada Lepoglave na 18. sjedniciodržanoj 21. veljače 2003. donosi


O D L U K U

o naknadama dužnosnika volontera koje biraGradsko vijeće Grada Lepoglave

Članak 1.

Ovom Odlukom utvr�uje se visina naknadedužnosnicima koje na odre�ene dužnosti bira Gradskovijeće Grada Lepoglave i koji te dužnosti temeljemStatuta ili po posebnoj odluci Gradskog vijeća obavljajuvolonterski.

Članak 2.

Predsjedniku Gradskog vijeća Grada Lepoglavepripada mjesečna naknada u neto iznosu od 1.300,00kuna.

Članak 3.

Gradonačelniku/ci kada dužnost obavlja volonterskipripada mjesečna naknada u neto iznosu od 3.300,00kuna.

Članak 4.

Predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik/cau obnašanju dužnosti nemaju pravo na naknadutroškova za rad na sjednicama, prema Odluci o naknaditroškova vijećnika, članova poglavarstva, njihovihradnih tijela i predsjednika mjesnih odbora.

Članak 5.

Naknadu za rad članovima Gradskog poglavarstvautvr�uje predsjednik/ca Gradskog poglavarstva ovisnoo obimu poslova i utrošenom vremenu tijekom mjeseca,a može iznositi od 200,00 kuna do 500,00 kunamjesečno u neto iznosu.

Članak 6.

Na iznose mjesečnih naknada navedenih u članku2, 3. i 4. ove Odluke, Grad kao isplatitelj obračunatiće i uplatiti poreze i doprinose propisane zakonom.

Članak 7.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važitiOdluka o plaćama i naknadama dužnosnika kojebira ili imenuje Općinsko vijeće Lepoglava KLASA:120-02/96-01/01 URBROJ:2186/016-96-01 od08.03.1996. godine.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakonobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.


Predsjednik Gradskog vijećaMarijan Škvarić,dipl.ing., v. r.

4.

Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o lokalnoji područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«broj 33/01/ i članka 21. Statuta Grada Lepoglave(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 22/01) Gradsko vijeće Grada Lepoglave na 18. sjedniciodržanoj 21. veljače 2003. godine donosi

O D L U K U

o naknadi troškova vijećnika, članova Gradskogpoglavarstva, njihovih radnih tijela i

predsjednika mjesnih odbora

Članak 1.

Ovom Odlukom utvr�uje se pravo na naknadutroškova za rad vijećnika Gradskog vijeća Lepoglave(u daljnjem tekstu: Vijeća), članova Gradskogpoglavarstva Lepoglave (u daljnjem tekstu:Poglavarstva) i članova radnih tijela koje imenuje ilibira Vijeće i Poglavarstvo, te predsjednika odnosnozamjenika mjesnih odbora.

Članak 2.

Vijećnici, članovi Poglavarstva i njihova radnatijela imaju pravo na naknadu troškova za dolazak irad na sjednicama, za svaku sjednicu kojoj su nazočni.

Naknada troškova obuhvaća troškove za izgubljenovrijeme i putne troškove.

Naknada troškova za izgubljeno vrijeme utvr�ujese za članove Vijeća i Poglavarstva u iznosu 100,00kuna, a za članove radnih tijela u iznosu 60,00 kuna.

Putni troškovi priznaju se članovima iz stavka 1.ovog članka koji dolaze iz udaljenosti preko 3 km, aobračunavaju se za upotrebu osobnog automobila,u visini iznosa prema važećim propisima koji seprimjenjuju na korisnike koji se financiraju iz državnogproračuna.

Članak 3.

Za naknadu troškova predsjednika mjesnih odboraodnosno njihovih zamjenika u slučaju kada gazamjenjuju, utvr�uje se u paušalnom iznosu od 100,00kuna mjesečno.

Članak 4.

Iznosi naknade troškova utvr�eni u članku 2. i 3.ove Odluke predstavljaju neto iznose za isplatu nakoje će Grad Lepoglava kao isplatitelj obračunati iuplatiti pripadajuće zakonske obveze.

Članak 5.

Naknada troškova prema ovoj Odluci isplaćujese do desetog u mjesecu za protekla tri mjeseca,izuzev članovima Poglavarstva mjesečno, a isplatatereti sredstva Proračuna Grada Lepoglave.

Članak 6.

Putni i drugi troškovi članova Vijeća, Poglavarstvai njihovih radnih tijela kada putuju izvan područja


Grada ili u inozemstvo radi izvršenja odre�enih poslovaza Grad po nalogu predsjednika Gradskog vijeća iligradonačelnika, nadokna�uju se prema važećimpropisima i u visini koji vrijede za korisnike koji sefinanciraju iz sredstava državnog proračuna.

Članak 7.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važitiOdluka o naknadi troškova vijećnika, članovaPoglavarstva i njihovih radnih tijela za rad na sjednicama(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 16/01).

Članak 8.

Ova odluka stupa na snagu osam dana nakonobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.


Predsjednik Gradskog vijećaMarijan Škvarić, dipl.ing., v. r.

5.

Na temelju članka 21. Statuta Grada Lepoglave(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 22/01/ Gradsko vijeće Grada Lepoglave na 8. sjedniciodržanoj dana 21. veljače 2003. donosi

P R O G R A M R A D A

Gradskog vijeća Grada Lepoglaveza 2003. godinu

I.

Gradsko vijeće Grada Lepoglave kao predstavničkotijelo gra�ana Grada Lepoglave, ostvarivati će svojaprava sukladno Zakona o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi i Statuta Grada Lepoglave,te izvršavati sva prava i obveze u skladu sa zakonomi drugim propisima.

II.

Ovim Programom rada okvirno se utvr�uju poslovii zadaće Gradskog vijeća te sadržaj i način njihovogostvarivanja u 2003. godini.

Ovlašteni predlagatelji mogu prema potrebi predložitii druge teme o kojima će Gradsko vijeće raspravljatii odlučivati.

III.

Program rada sadrži naziv teme i nositelja izrade,kao i rok za njezino izvršenje.

IV.

Gradsko vijeće realizirati će ovaj Program nasjednicama koje će se održavati u pravilu jednommjesečno, prema slijedećem planu:

VELJAČA

1. Izvješće o izvršenju Proračuna GradaLepoglave za 2002. godinu

Nositelj izrade: JUO, Gradsko poglavarstvo

2. Donošenje Odluke o prodaji robe izvanprodavaonica

Nositelj izrade: JUO i Gradsko poglavarstvo

3. Donošenje Odluke o poticajnim mjeramaza razvoj poduzetništva

Nositelj izrade: vijećnik Klas Stjepan, JOU iGradsko poglavarstvo

4. Donošenje odluka o naknadama troškovaza rad vijećnika, članova Gradskogpoglavarstva i njihovih radnih tijela, članovamjesnih odbora i naknadama za raddužnosnika volontera


5. Izvješće o radu Gradskog poglavarstva iJedinstvenog upravnog odjela GradaLepoglave za 2002. godinu


6. Razmatranje Koncepcije vodoopskrbe napodručju grada Lepoglave

Nositelj izrade: projektant AT »Consult« iGradsko poglavarstvo

7. Program rada Gradskog vijeća za 2003.godinu

Nositelj izrade: JUO, predsjednik Gradskogvijeća

OŽUJAK - TRAVANJ

1. Izvješće o izvršenoj reviziji Proračuna GradaLepoglave

Nositelj izrade: Državna revizija

2. Izvješće o stanju u prostoru na područjugrada Lepoglave

3. Program mjera za unapre�enje stanja uprostoru

Nositelj izrade: Urbanistički institut Hrvatske iGradsko poglavarstvo

4. Izvješće o radu proračunskih korisnika(Dječjeg vrtića, Gradske knjižnice, Vatrogasnezajednice)


5. Izvješće o izvršenju Programa održavanjakomunalne infrastrukture za 2002. godinu

Nositelj izrade: JUO

6. Izvješće Upravitelja groblja o upravljanjugrobljima u 2002. te razmatranja programaza 2003. godinu

Nositelj izrade: IVKOM Ivanec, JUO

SVIBANJ - LIPANJ

1. Izvješće o poslovanju trgovačkih društavakoja obavljaju komunalne djelatnosti napodručju grada Lepoglave (IVKOM, VARKOM)

2. Donošenje Odluke o opisu i uporabi grba izastave Grada Lepoglave

Nositelj izrade: JUO

3. Donošenje Programa izgradnje komunalneinfrastrukture u 2003.

Nositelj izrade: Gradsko poglavarstvo

4. Usvajanje idejnog rješenja odvodnjeLepoglave

Nositelj izrade: Projektant AT »Consult« Varaždin

SRPANJ

1. Izvješće o izvršenju Proračuna Grada za Ipolugodište 2003, o radu Poglavarstva iJedinstvenog upravnog odjela


2. Donošenje Prostornog plana ure�enja GradaLepoglave

Nositelj izrade: Urbanistički institut Hrvatske,Gradsko poglavarstvo

RUJAN

1. Izvješće o stanju okoliša na području Gradai mjere za zaštitu

Nositelj izrade: JUO sa nadležnim županijskimslužbama

2. Izvješće o stanju u poljoprivredi i mjeramaza unapre�enje

Nositelj izrade: Gradsko poglavarstvo

3. Donošenje Izmjena i dopuna Proračuna Gradaza 2003. godinu


LISTOPAD – STUDENI

1. Donošenje Programa javnih potreba:

- u području kulture, sporta, osnovnog školstva,udruga

- u području socijalne skrbi


PROSINAC

1. Donošenje Proračuna Grada Lepoglave za2003. godinu

2. Donošenje projekcije proračuna Grada za2004.do 2005. godine

3. Donošenje Programa održavanja komunalneinfrastrukture za 2004. godinu


V.

Ovaj Program objavit će se u »Službenom vjesnikuVaraždinske županije«.



6.

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU

za razdoblje 2001 – 2003. godine

SADRŽAJ:

1.0. UVOD

2.0. DOKUMENTACIJA PROSTORNOGUREÐENJA

2.1. Pokrivenost područja lokalne samoupravedokumentima prostornogure�enja

2.1.1. Važeća prostorno-planska dokumentacija2.1.2. Dokumenti prostornog ure�enja u izradi2.2. Analiza provo�enja dokumenata prostornog

ure�enja i ocjena provedenih mjera i njihoveučinkovitosti na svrhovito gospodarenjeprostorom

2.2.1. Provo�enje dokumenata prostornog ure�enja2.2.2. Realizacija programa mjera iz 1995. godine

3.0. OCJENA STANJA I PROBLEMATIKA UPOJEDINIM DIJELOVIMA KOMUNALNOG IDRUŠTVENOG STANDARDA TE ZAŠTITEPRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE


3.1. Urbani značaj3.2. Društvena infrastruktura3.3. Komunalna infrastruktura3.4. Zaštićene biljne i životinjske vrste3.5. Drugi elementi od važnosti za područje Grada

4.0 OBJAVA

Na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o prostornomure�enju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/2000 i 32/2002) i članka 21. Statuta Grada Lepoglave(Službeni vjesnik Varaždinske županije broj 22/01,Gradsko vijeće Grada Lepoglave, na sjednici održanoj21. veljače 2003. godine, donosi

I Z V J E Š Ć E

o stanju u prostoru Grada Lepoglave zarazdoblje od 2001. do 2003. godine

1. UVOD

Temeljem Zakona o prostornom ure�enju (»Narodnenovine« broj 30/94) i Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o prostornom ure�enju (»Narodne novine«broj 68/98, 61/00 i 32/02) utvr�ena je obveza praćenjastanja u prostoru izradom posebnog dokumenta -dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru (u nastavku:Izvješće), a na temelju kojeg se donosi dvogodišnjiProgram mjera za unapre�enje stanja u prostoru (udaljnjem tekstu: Program mjera).

Izvješće prema članku 10. Zakona o prostornomure�enju sadrži analizu provo�enja dokumenataprostornog ure�enja, ocjenu provedenih mjera i njihoveučinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom,zaštitu vrijednosti prostora i okoliša i druge elementeod važnosti za prostor.

Jedinice lokalne uprave i samouprave (županije,gradovi i općine) dužne su svake dvije godine donositidokument Izvješća, kao dio ukupne dokumentacijepraćenja stanja u prostoru, kojim se utvr�uje i rješavaproblematika vezana uz prostorno-planskudokumentaciju i njezino provo�enje u funkciji osiguranjaoptimalnih uvjeta za ure�ivanje i zaštitu prostora.

Izvješće donosi Gradsko vijeće, a potom seobjavljuje u službenom glasilu, te se nakon togadostavlja Ministarstvu prostornog ure�enja, graditeljstvai stanovanja te Županijskom uredu i Zavodu nadležnimza poslove prostornog ure�enja.

2.0. DOKUMENTACIJA PROSTORNOGUREÐENJA

Područje Grada Lepoglave pokriveno jedokumentacijom najvišeg ranga, kao i dokumentacijomprovedbenog karaktera, no neki od dokumenta suzastarjeli ili su slijedom zakonskih odredbi prestalivažiti.

2.1. Pokrivenost područja lokalne samoupravedokumentima prostornog ure�enja

U ranijem razdoblju za područje Grada Lepoglaveizra�en je dokument Izvješća o stanju u prostoru sProgramom mjera za unapre�enje stanja u prostoru,objavljen u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«broj 24/95, od 30.12.1995. godine, kojim je analiziranapokrivenost prostora dokumentima prostornog ure�enjaizra�enih do 1995. godine, kao i potreba izrade novihplanskih dokumenata.

Ovim dokumentom Izvješća neće se ponavljatinavedeno, već će se u nastavku analizirati prostorno-planska problematika za razdoblje 2001-2003. godine,odnosno do izrade ovog Izvješća.

2.1.1. Važeća prostorno-planskadokumentacija

Kako je područje Grada Lepoglave bilo prije novogteritorijalnog ustrojstva u sastavu bivše općine Ivanec,za ure�enje i planiranje tog područja još je uvijekvažeći te se koristi u postupcima koje vode tijeladržavne uprave Prostorni plan općine Ivanec, koji jeizradio APZ »PLAN« iz Zagreba (»Službene novineVaraždin« broj 4/83, 15/83, 22/86, 10/88).

Pored navedenog prostornog plana, za područjeGrada Lepoglave, tako�er je važeći i Provedbeniurbanistički plan za dio naselja gradskog karakteraLepoglava - Budim i Purga, koji je izra�en uUrbanističkom institutu Hrvatske iz Zagreba (»Službenenovine Varaždin« broj 25/82, 4/83).

Kako je ranije navedeno, analiza predmetneprostorne dokumentacije, kao i ocjena njezinogprovo�enja sadržana je u Izvješću o stanju u prostoruza dvogodišnje razdoblje od 1993.-1995. godine.

Tijekom proteklog razdoblja izra�ena je i slijedećarelevantna prostorno-planska dokumentacija više razine,koja utječe na reguliranje prostornog ure�enja unutarrazmatranog područja Grada Lepoglave:

Strategija i Program prostornog ure�enjaRepublike Hrvatske (Izrada: Ministarstvo prostornogure�enja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostornoplaniranje, Zagreb, 1999.)

Strategija prometnog razvitka RepublikeHrvatske (izrada: Ministarstvo pomorstva, prometai veza, objava NN 128/99)

Izvješće o stanju u prostoru i Program mjeraza unapre�enje stanja u prostoru Varaždinskežupanije (Izrada: Županijski zavod za prostornoure�enje i zaštitu okoliša, Varaždin, donesen20.12.2000, objava - »Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 20/00), no kako je prestalo važiti20.12.2002, Županijski zavod za prostorno ure�enjei zaštitu okoliša izradio je novo Izvješće, koje je upostupku donošenja.

Prostorni plan Varaždinske županije (Izrada:Županijski zavod za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša,Varaždin, donesen 18.5.2000. godine, objava -»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 8/2000).


2.1.2. Dokumenti prostornog ure�enja u izradi

Osim navedene dokumentacije treba napomenutida je, temeljem donesenog Prostornog planaVaraždinske županije, u izradi Prostorni plan ure�enjaGrada Lepoglave, koji izra�uje Urbanistički institutHrvatske iz Zagreba, a prošao je fazu Javne rasprave.

2.2. Analiza provo�enja dokumenata prostornogure�enja i ocjena provedenih mjera i njihoveučinkovitosti na svrhovito gospodarenjeprostorom

2.2.1. Provo�enje dokumenata prostornogure�enja

Do donošenja Prostornog plana ure�enja GradaLepoglave jedini važeći prostorni plan koji definiraure�enje ovog područja je Prostorni plan (bivše)Općine Ivanec. Ovaj prostorni plan ne pokriva svenovonastale razvojne potrebe Grada Lepoglave (kaoni drugih jedinica lokalne samouprave) zbog proteklogznatnog vremenskog razdoblja od izrade, bitnodrugačije teritorijalne podjele te novonastalih elemenatau vlasništvu i potreba tržišnog gospodarenja.

Stoga je Grad Lepoglava, u skladu sa zakonskimobvezama i dosadašnjim Programom mjera zaunapre�enje stanja u prostoru, krenuo u izraduProstornog plana ure�enja Grada, kojim se trebajudefinirati smjernice, mjere i obveze za ure�enje,korištenje i namjenu prostora, s posebnim naglaskom

na zaštitu prostora, pošto su u postojećoj dokumentacijimjere zaštite naglašene deklarativno, a izostala jedetaljnija i učinkovitija razrada, što se odrazilo i naprovedbu.

2.2.2. Realizacija Programa mjera iz 1995.godine

Vezano uz ostvarenje tj. realizaciju dosadašnjegPrograma mjera može se konstatirati da se krenulou izvršenje najvažnijeg programskog cilja, koji jeujedno i zakonska obveza, a to je izrada Prostornogplana ure�enja Grada, čime će se osigurati prostorno-planski preduvjeti za suvislu i ciljanu izgradnju iučinkovitu realizaciju planiranog, te brži i usmjerenijirazvoj Grada.

3.0. OCJENA STANJA I PROBLEMATIKA UPOJEDINIM DIJELOVIMA KOMUNALNOGI DRUŠTVENOG STANDARDA TE ZAŠTITEPRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE

3.1. Urbani značaj

Težina i značaj odre�enih problema u prostoruvezana je prvenstveno uz koncentraciju korisnika(stanovnika, zaposlenih, posjetitelja, i dr.), koju pratii sustav urbanih funkcija, te gospodarskih aktivnosti.Raspodjelu i koncentraciju stanovništva na prostoruGrada Lepoglave, kao orijentacijski pokazatelj, ilustriranavedena tablica:

BEDNJICA 299 249 216 -33 220 2,51 3,78 86,1 87,6CRNKOVEC 322 312 272 -40 240 3,85 5,80 70,6 62,3

DONJA VIŠNJICA 684 600 614 14 549 5,11 7,69 120,2 107,4

GORNJA VIŠNJICA 391 317 353 36 320 3,12 4,70 113,1 102,6JAZBINA VIŠNJIČKA 86 67 55 -12 37 1,09 1,64 50,5 33,9

KAMENICA 193 189 196 7 161 0,74 1,11 264,9 217,6

KAMENIČKI VRHOVEC 303 295 276 -19 240 1,41 2,12 195,7 170,2KAMENIČKO PODGORJE 635 563 478 -85 378 7,30 10,99 65,5 51,8

LEPOGLAVA 3786 3731 3781 50 4084 15,06 22,67 251,1 271,2

MURIČEVEC 230 226 227 1 216 0,87 1,31 260,9 248,3OČURA 278 270 248 -22 244 5,46 8,22 45,4 44,7

VILETINEC 243 222 205 -17 188 1,84 2,77 111,4 102,2

VULIŠINEC 278 271 273 2 258 1,51 2,27 180,8 170,9ZALUŽJE 228 207 211 4 195 2,87 4,32 73,5 67,9

ZLOGONJE 573 497 503 6 460 4,27 6,43 117,8 107,7

ŽAROVNICA 1047 1022 1027 5 928 9,41 14,17 109,1 98,6

UKUPNO GRADLEPOGLAVA 9576 9038 8935 -103 8718 66,42 100,0 134,5 131,3

NASELJA

BROJ STANOVNIKA POVRŠINA GUSTOĆA

st/km2

2001st/km2

1991%km22001.

Porast/pad

1981-1991.

19911981*1981


U razdoblju od 1981 – 1991. godine, od ukupno16 naselja, njih 7 ili 43,7 % bilježilo je pad brojastanovnika (najviše u Kameničkom podgorju za 85osoba), dok su ostala naselja bilježila porast brojastanovnika (najviše u Lepoglavi za 50 osoba).

3.2. Društvena infrastruktura

Obrazovanje

Na području Grada postoje tri osnovne škole - uLepoglavi, Kamenici i Donjoj Višnjici. Osnovna školaKamenica ima područnu školu u Žarovnici s 4 odjeljenja,dok je dječji vrtić u Lepoglavi jedini vrtić na područjuGrada.

Zdravstvo i socijalna skrb

Područje Grada Lepoglave pokriva Dom zdravljaIvenec s privatnim i sektorskim ambulantama.

Zdravstvena zaštita organizirana je preko ambulantiprimarne zdravstvene zaštite (5). Hitna medicinskapomoć stacionirana je u Ivancu.

Tako�er postoje i sektorske ambulante primarnezdravstvene zaštite u Kamenici i Višnjici. Zubarskeambulante nalaze se u Lepoglavi i Višnjici.

Ljekarnička djelatnost pokrivena je ljekarnom uLepoglavi.

Upravne i pravosudne funkcije

Poslove državne uprave pokrivaju uredi državneuprave u Ivancu. Lokalna samouprava u GraduLepoglavi djeluje kroz slijedeća tijela:

- Gradsko vijeće Grada Lepoglave,

- Gradsko poglavarstvo,

- Jedinstveni upravni odjel Grada Lepoglave.

U Lepoglavi se nalazi i Uprava za zatvorski sustav(dio Ministarstva pravosu�a, uprave i lokalnesamouprave - Kaznionica Lepoglava).

Kultura

U okviru promicanja glazbene kulture djeluje Limenaglazba Lepoglave s oko 50 glazbenika te ženskipjevački zbor »Colegium artistikum« koji okuplja oko30-tak članica.

Knjižnica je smještena u prostorijama Osnovneškole u Lepoglavi. Uvjeti za rad gradske knjižnicene zadovoljavaju.

Od likovne umjetnosti svojim djelovanjem prisutnaje galerija »Jamnić« s likovnim radovima tog izvornogumjetnika i izlošcima lepoglavske čipke, te galerija»Ivan Renger« sa stalnom postavom likovnih dijelas likovnih kolonija.

Lepoglavska čipka hrvatski je suvenir stoljetnetradicije na području Lepoglave, a danas je radičetrdesetak čipkarica, uglavnom prema narudžbi.

U sklopu Kaznionice je i stalni postav izložbelikovnih radova zatvorenika. U prostorijama Kaznioniceodržavaju se kino predstave za kažnjenike, a uposebnim terminima i za gra�anstvo Lepoglave.

Na području Lepoglave ne postoji namjenski prostorza javna okupljanja.

Sport i rekreacija

Na području Grada Lepoglave djeluje zajednicasportskih udruga koja objedinjuje slijedeće sportskeudruge:

- Nogometni klub Lepoglava,

- Rukometni klub Lepoglava,

- Kuglački klub Lepoglava,

- Karate klub Lepoglava,

- Tenis klub Lepoglava,

- Planinarsko društvo »Pusti duh« Lepoglava,

- Društvo za sportsku rekreaciju (Lepoglava,Žarovnica i Višnjica).

Sportski objekti na području Grada Lepoglavesu:

- Sportsko-rekreacijski centar u Lepoglavi (snogometnim i rukometnim igralištem, tenis igralištem,golf igralištem, boćalištem te pratećim objektima),

- postojeća sportska dvorana (koja ima samoparket bez sjedišta i neodgovarajućih je dimenzijaza rukomet i košarku).

3.3. Komunalna infrastruktura

Cestovni promet

Stanje kvalitete cesta na području Grada relativnoje nezadovoljavajuće.

Na području Grada Lepoglave nalaze se dionicedržavne ceste D 35 (Varaždin (D2) - Lepoglava -Šveljkovec (D1)) u dužini od oko 4,2 km te D 508(Macelj (D1) - Lepoglava (D35), u dužini od oko 6,0km.

Sva veća naselja povezana su u sustav županijskihcesta, a i veze sa susjednim gradovima i općinamadobro su ostvarene. Ceste su asfaltirane, nejednakoodržavane, širine 5-6 metara (koridor max. 10 metara),a dio je pretvoren u ulice, s obostranom gradnjom.Nogostupi nisu izgra�eni, ali postoji mogućnost zaminimalno jednostrani nogostup.

Sve lokalne ceste su širine 4-5 metara koridora8-10 metara, s minimalnim tehničkim elementima,signalizacijom i upitnom prometnom sigurnosti.

Kolnici su dijelom oštećeni, neredovito održavanii samo djelomice udovoljavaju zahtjevima i propisima.Odvodnja nije riješena.

Nerazvrstane lokalne ceste čine sve ostale ceste- prilazi, poljski, šumski i drugi putevi, dio ulica iprometnih površina, a u nadležnosti su GradaLepoglave. Ukupna dužina nerazvrstanih cesta iznosioko 140 km, od čega je oko 70 km važnijih cesta.


Gradske ulice u Lepoglavi relativno su dobroure�ene, gabarita 8 - 20 metara, sa jednostranim ilidvostranim nogostupima. Djelomično je uz cestuzasa�en drvored (ili samo travnata površina), a odvodnjaje tako�er djelomično riješena.

Ostale nerazvrstane ceste u prigradskim dijelovimadijelom su asfaltirane i ure�ene, a dio je u pripremiza asfaltiranje. Dio makadamskih puteva i prilazazadovoljava po namjeni, ali bez dostatnog održavanja.U prioritetnoj potrebi sanacije je oko 30,5 km važnijihnerazvrstanih cesta.

Granični cestovni prijelaz - stalni je u Zlogonju(me�unarodni, II. kategorije).

Me�unarodni i me�umjesni promet, te lokalniautobusni promet vezan je za D 35, a grad Lepoglavaje tranzitna postaja. Problem javnog prometa jestnedostatna povezanost centra jedinice lokalnesamouprave (Lepoglave) sa pojedinim područjimaGrada - Višnjicom, Kamenicom i dr.

Željeznički promet

Lepoglava je spojena jednotračnom željezničkomprugom lokalnog karaktera s Varaždinom i Golubovcem.Njezin je karakter više privredni jer ima malu uloguu putničkom prometu. Smjer prema Golubovcu nemanastavka i služi isključivo za industriju gra�evinskogmaterijala, dok je u smjeru prema Varaždinu jačiputnički promet.

Pošta

Na području Grada Lepoglava poštanski prometorganizira i obavlja »Hrvatska pošta« d.d., Središtepošta Varaždin.

Poštanski uredi postoje u Lepoglavi i Donjoj Višnjiciu kojima su instalirana četri šalterska radna mjesta,čime je osigurana zadovoljavajuća pristupačnostpoštanske mreže na tom području, te kvalitetnozadovoljavanje potreba korisnika u jednom dužemvremenskom periodu.

Javne telekomunikacije

Telekomunikacijski promet na području GradaLepoglave organiziraju i obavljaju Hrvatsketelekomunikacije d.d., Telekomunikacijski centarVaraždin.

Naselja Grada obuhvaćena su s tri pristupnetelekomunikacijske mreže s pripadajućim udaljenimpretplatničkim stupnjevima (RSS Žarovnica, RSS DonjaVišnjica i SSS Lepoglava ). Područjem Grada prolazime�unarodni svjetlovodni kabel koji povezuje Hrvatskus Ma�arskom i Slovenijom. U Lepoglavi je montiranakombinirana pristupno / tranzitna centrala AXE 10Lepoglava, na koju su vezani svi udaljeni pretplatničkistrupnjevi (RSS – ovi) u zapadnom području Županije.

Kapacitet instaliranih telekomunikacijskih priključakazadovoljava sve potrebe stanovništva i gospodarstva.

Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

Na području Grada Lepoglave postoji nekolikoodvojenih sistema vodovoda. Najznačajniji su sistemivodovoda distributera »IVKOM«-a Ivanec, »VARKOM«-a Varaždin i lokalni vodovod u samoj Lepoglavi.

Vodovodi »IVKOM«-a Ivanec su:

- Vodovod »Sutinska« – temelji se na izvoruSutinska (Q = 10 l/s) i pokriva sjeverni dio područjaGrada Lepoglave – naselja Višnjica Gornja i Donja,Zlogonje, Zalužje i Bednjicu. Voda se iz izvoraprepumpava do vodospreme »Prečni breg« (100 m3),a odatle transportno opskrbnim cjevovodima dopotrošača. Za visoke zone izgra�ene su postaje zapovećanje pritiska.

- Vodovod »Ravna Gora« – temelji se na izvoru“Ravna Gora” (Q = 12 l/s) i pokriva središnji diopodručja Grada Lepoglave – naselja Žarovnica,Kamenica, Kamenički Vrhovec i dio Crkovca, Vulešincai Kameničkog Podgorja. Voda se gravitacijskitransportira do potrošača, a višak se akumulira uvodospremi »Jelena« (200 m3).

- Vodovod »VARKOM«-a Varaždin – bazira sena dobavi vode iz Varaždina tlačnim cjevovodom dovodospreme na »Ivanu« (400 m3) i odatle do potrošača,a pokriva područje centra i industrijsku zonu.

Područje Grada Lepoglave karakterizira velik brojlokalnih vodovoda, od kojih su naznačajniji Ves, Očura-Purga »Močvarci«, vodovod KZ-a (za svoje potrebe).

Odvodnja

Danas na području Grada Lepoglave ne postojikanalizacija koja bi činila jedinstven sustav odvodnjeotpadnih voda. U središnjem dijelu grada pojedinačnikanali gra�eni su sporadično prema trenutnimpotrebama, sa ciljem da se otpadne i oborinske vodeodvedu izvan neposrednog mjesta stanovanja.Postojeća kanalizacija mješovitog je tipa, s direktnimispustima u najbliže lokalne vodotoke.

Otpadne vode od domaćinstava, infrastrukturnihobjekata i industrije nekontrolirano se ispuštaju izseptičkih jama u otvorene odvodne jarke i vodotokeili u okolni teren, čime se zaga�uju površinske ipodzemne vode i šire neugodni mirisi. Trenutno jenajteža situacija u središnjem dijelu grada i područjuuz lijevu obalu rijeke Bednje, gdje živi najveći brojstanovnika bez riješene odvodnje otpadnih voda.

Elektroopskrba

Područje Grada električnu energiju dobiva oddistributera »Elektre« iz Varaždina.

Trafostanice 10/0,4 kV na području Grada Lepoglavenapajaju se iz trafostanice 20/10 kV Lepoglava (10kV dalekovodima Lepoglava – Trakošćan i Lepoglava– Golubovec) i trafostanice 110/20/10 kV Ivanec (10kV dalekovodom Ivanec – Klenovnik).


Trafostanica 20/10 kV Lepoglava povezana je strafostanicom 110/20/10 kV Ivanec s dva voda: bivšim35 kV vodom koji je sada u pogonu pod 20 kV, i 10kV vodom koji je dio distributivne mreže.

Dalekovodi 10 kV na području Grada Lepoglave,izvedeni su u duljini oko 7,5 km, te priključnim iotcjepnim vodovima u dužini od oko 7,7 km. Podzemna10 kV kabelska mreža izvedena je u dužini od 7,6km. Kvaliteta napajanja u ovom naponskom nivou upotpunosti ne zadovoljava zbog dužine i razgranatemreže s velikim brojem trafostanica. Distribucijaelektrične energije vrši se iz 50 trafostanica 10/0,4kV.

Plinoopskrba

Na području Grada Lepoglave nema nalazištaprirodnog plina i nafte, kao niti sustava naftovoda,ali je vrlo razvijena opskrba plinom, a interesstanovništva za priključenje na ovaj ekonomski iekološki vrlo prihvatljiv energent je velik.

Područje Grada Lepoglave prirodnim plinomopskrbljuje »INA-industrija nafte« d. d. Zagreb, adistribuciju plina od 1993. godine obavlja distributer»TERMOPLIN« d. d. Varaždin.

Do sada je izgra�eno ukupno preko 25.000 mplinske mreže.

Zbrinjavanje otpada

Na području Grada riješeno je prikupljanje i odvozkomunalnog otpada (obavlja ga poduzeće »IVKOM«Ivanec). Odvoz otpada vrši se dva puta mjesečno, aglomazni otpad iz domaćinstava sakuplja se dvaputa godišnje. Sakupljeni komunalni i neopasnitehnološki otpad odlaže se na odlagalište u Jerovcu,na prostoru nekadašnjeg eksploatacionog polja pješčareJerovec.

Groblja

Groblja na području Grada Lepoglave su u Lepoglavi(3), groblje u Kamenici, te u Višnjici.

3.4. Zaštićena prirodna i graditeljska baština,te osobite biljne i životinjske vrste

Prirodna baština

Na području Grada Lepoglave nalaze se slijedećeprirodne vrijednosti koje su zaštićene Zakonom ozaštiti prirode:

U kategoriji spomenika prirode (geoloških) zaštićenaje Gaveznica - Kameni vrh u Lepoglavi (površine0,06 km2), kao jedini sačuvani fosilni vulkan i nalazišteminerala ahata u Hrvatskoj.

Na temelju postojećih podataka i saznanja obiološko-krajobraznoj raznolikosti Grada Lepoglave

mogu se prepoznati tipovi staništa i vrste koje se uStrategiji prostornog ure�enja Republike Hrvatske,Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazneraznolikosti Republike Hrvatske, te u Prostornomplanu Varaždinske županije tretiraju kao prioritet zapokretanje njihove zakonske zaštite.

Obzirom da rasprostranjenost većine zaštićenihvrsta na području Grada Lepoglave nije istražena,ove vrste i njihova staništa izložena su svim oblicimapritisaka od strane čovjeka, a time i opasnosti odizumiranja. Brojne od ovih vrsta već su nestale nakonzahvata kojima su uništena njhova staništa. Tako jenpr. hidrotehničkim zahvatom u korito i obale Bednjeova rijeka uništena kao stanište vidre, vodomara,riječnog raka, barske kornjače, bjelouške, zelenekrastače, sme�e krastače i drugih zakonski zaštićenihvrsta.

Na području Varaždinske županije djeluje Javnaustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.Njen osnovni zadatak je koordinacija svih aktivnostivezanih uz zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenihdijelova prirode sa područja Varaždinske županje,kao i poticanje zakonskih mogućnosti u zaštitievidentirane prirodne baštine.

Graditeljska baština

Stanje kulturnih dobara na području GradaLepoglave utvr�eno je osnovnom evidencijom irevalorizacijom, a na temelju terenskog očevida,dostupne literature i dokumentacije. Dosadašnjaevidencija proširena je gra�evinama lokalnog značajakoje utječu na sliku kulturno - povijesnih vrijednostipodručja obuhvata Plana. Zbog rapidnog propadanjatradicijskog graditeljstva, ranije evidentirane ruralnecjeline u Kamenici, Gornjoj Višnjici i dr., kao i nekipojedinačni objekti sada nisu stavljeni u evidenciju.Arheološki lokaliteti identificirani su brojem iz Registraarheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske,a zaštićena kulturna dobra brojem preventive zaštiteili Registra kulturnih dobara RH.

Osnovna evidencija kulturnih dobara na područjuGrada Lepoglave:

Arheološka baština, evidentirana

Bednjica

1.1 Bednjica, lokalitet br. 254

2. Glavica Breg, lokalitet br. 255

Crkovec

3. Praduljek, Krč, lokalitet br. 267

Čret

4. ciglana Čret, lokalitet br. 270

1 Brojke u nastavku odgovaraju brojkama u kartografskom

prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, mj. 1:25.000


Donja Višnjica

5. Donja Višnjica, lokalitet br. 273

6. Kukelj, lokalitet br. 274

7. Puhova šuma, lokalitet br. 275

8. Tri žakli, lokalitet br. 276

9. Velika Sutinska, lokalitet br. 277

Gornja Višnjica

10. Gornja Višnjica, lokalitet br. 299

11. Pod gorom, Kostanje, lokalitet br. 300

Jazbina Višnjička

12. Jazbina Višnjička, lokalitet br. 318

Kamenica

13. Gradišće, lokalitet br. 320

Lepoglava

14. Bračkova pećina, lokalitet br. 342

15. Budim, lokalitet br. 343

16. Gorica, lokalitet 344

17. Kameni vrh, Gaveznica, lokalitet br. 345

18. Lepoglava, lokalitet br. 346

19. arheološko nalazište na području samostanai crkve Sv. Marije br. 347

20 Očura, lokalitet br.373

Zalužje

21. Zalužje, lokalitet br. 450

Zlogonje

22. Zlogonje, lokalitet br. 457

Žarovnica

23. Staro selo Rogina, lokalitet br. 459

24. Žarovnica, lokalitet br. 460

Povijesno naselje ili dio naselja

Naselje gradskih obilježja

Lepoglava

1. urbanistička cjelina - potez kuća usredištu naselja- kuće u Ulici hrv. Pavlina, evidentirano

Povijesni sklop i gra�evina

Civilna gra�evina

Donja Višnjica

1. župni dvor, preventivna zaštita br. 03-UP/I-1150/1-1987.

2. zgrada stare škole, evidentirano

Kamenica

3. župni dvor, preventivna zaštita br. 03-UP/I-1038/1-1987.

4. stara škola iz 1863. god., evidentirano

5. stara škola iz 1930. god., evidentirano

Lepoglava

6. Kurija »gostinjac« u pisano u registar kulturnihdobara br. 570

7. zgrada unutar Kaznionice »Zvijezda«,evidentirano

8. glavna zgrada Ekonomije Čret, evidentirano

Sakralna gra�evina

Donja Višnjica

1. - župna crkva Blažene Djevice Marije,preventivno zaštićeno 01-UP/I-657/1, 1978.

Kat. općina Donja Višnjica, k.č. 4903, k.č.neposredne okolice 4901, 4902, 4904, 4905,4869, 4814

Gorica Lepoglavska

2. - crkva sv. Ivana Krstitelja, upisano u Registarkulturnih dobara br. 564

Kat. općina Lepoglava, k.č. 1609, k.č.neposredne okoline 1605, 1606, 1607, 1608,1612, 1696, 1700, 1702, 1703, 1708, 1709,1713, 1714, 1814

Kamenica

3. - župna crkva sv. Bartola, preventivno zaštićeno03-UP/I-1032/1, 1987.

Kat. općina Kamenica, k.č. 1, k.č. neposredneokoline 4/1, 4/2, 3, 6/2, 244/1, 244/2, 244/3

4. - grobna kapela sv. Tome, prev.zašt. 03-UP/I-1040/1, 1987.

Kat. općina Kamenica, k.č. 236

Lepoglava

5. - sakralni kompleks župne crkve Blažene DjeviceMarije i pavlinskoga samostana, crkva upisanau Registar kulturnih dobara br. 568

Kat. općina Lepoglava, k.č. 2614/2, k.č.neposredne okoline 2614/1, 2614/3

Lepoglava, Lepoglavska Ves

6. - kapelica Trpećeg Isusa, evidentirano

Purga Lepoglavska

7. - crkva sv. Jurja, upisano u Registar kulturnihdobara br. 566

Kat. općina Očura, k.č. 1, k.č. neposredneokoline 2, 3, 21/1

Zlogonje

8. - kapela sv. Florijana, preventivno zaštićenobr. 03-UP/I-1353/1 1987.

Kat. općina Donja Višnjica, k.č. 54, k.č.neposredne okoline 52/1, 53/1, 53/2, 6764


Žarovnica, zaselak Štefki, brežuljak zvan Jelenac

9. - kapela Majke Božje Sniježne (sv. Helene),preventivno zaštićeno br. 03-UP/I-1039/1

Kat. općina Kamenica, k.č. 127, k.č. neposredneokoline 1017, 128, 129, 130, 249, 131/20,1018

Memorijalna baština:

Memorijalni spomenik

Lepoglava

1. - spomen - ploča na Kaznionici, logor i gubilište,upisano u Registar kulturnih dobara br. 568

2. - spomen - ćelije u Kaznionici, evidentirano

3. - spomen - ploča na bunaru, masovnoj grobnicižrtava fašizma u Kaznionici, evidentirano

4. - spomen- groblje žrtava fašizma, skulpturaS. Luketića, evidentirano

5. - Ul. hrvatskih pavlina 8, spomen - ploča narodnoj kući dr. Milana pl. Šufflaya, evidentirano

Donja Višnjica

6. - spomen ploča NOB, na zgradi stare škole,evidentirano

Javna skulptura

Lepoglava

1. - Marijin pil, evidentirano

2. - Marijin pil, evidentirano

Lepoglava, Lepoglavska Ves

3. - Pil Trpećeg Isusa, evidentirano

Etnološka baština:

etnološki sklop ili gra�evina

Pojedinačni tradicijski objekti sačuvani su unaseljima:

1. Donja Višnjica

2. Gečkovec

3. Gorica Lepoglavska

4. Gornja Višnjica

5. Lepoglavska Ves, Lepoglava

6. Purga Lepoglavska

7. Rogini

8. Zlogonje

9. Žarovnica

3.5. Drugi elementi od važnosti za područjeGrada

Na području Lepoglave turizam u klasičnomstacionarnom obliku nije razvijen jer nije bilo značajnijih

resursa za njegov razvoj. Budući da je turizam djelatnostkoja multiplikativno djeluje na razvoj ostalihgospodarskih, javnih, kulturnih i sportskih aktivnostia istovremeno najbolje verificira postojeće kulturno ipovijesno naslje�e kao i prirodne ljepote nekog područja,nužno je pronaći one oblike turizma koji imaju šansena tom prostoru.

Najznačajniji turistički resurs Lepoglave je Pavlinskikompleks, koji pruža mogućnost za prezentacijuposjetiteljima uz mogućnost uvo�enja novih kulturnih,edukativnih i drugih sadržaja

Povijesni zatvorski kompleks koji je danas izvanfunkcije, u kojem je tamnovalo niz ličnosti koje suobilježile suvremenu hrvatsku povijest moguće jeturističko odredište. Iako je postojeća KaznionicaLepoglava (zgrada »Zvijezde«) ograničavajući faktorza razvoj ovog tipa turističke ponude (zbog posebnihsigurnosnih mjera).

Lepoglavska čipka, koja se ističe osobitim stilomi finoćom izrade, a uz pašku čipku je najznačajnija uHrvatskoj, tako�er je važan element turističke ponude.

U kontekstu razvoja turizma važan je i prirodno-poljoprivredni potencijal vinogradskih područja u DonjojVišnjici, Zlogonju i Kameničkom Podgorju, te mogućnostiproširenja ugostiteljske ponude, koja će u ponuduuključiti i domaći autohtoni proizvod i zdravu hranu.

4.0. OBJAVA

Izvješće o stanju u prostoru Grada Lepoglaveobjavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«, nakon prihvaćanja na Gradskom vijeću,a sukladno članku 11. stavku 6. zakona o prostornomure�enju.



7.

P R O G R A M M J E R A

za unapre�enje stanja u prostoru za 2003. i2004. godinu

S a d r ž a j :

1.0. Uvod

2.0. Procjena potrebe izrade dokumenataprostornog ure�enja

3.0. Pribavljanje podataka te kartografskih stručnihpodloga za izradu dokumenata prostornogure�enja

4.0. Mjere poticanja bržeg razvoja

5.0. Mogućnosti ure�enja zemljišta

6.0. Objava


Na temelju članka 11. stavka 1. Zakona o prostornomure�enju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02.) i članka 21. Statuta Grada Lepoglave(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 22/01), Gradsko vijeće Grada Lepoglave, na sjedniciodržanoj 21. veljače 2003. godine, donosi

P R O G R A M M J E R A

za unapre�enje stanja u prostoru GradaLepoglave za 2003. i 2004. godinu

1.0. UVOD

Zakonom o prostornom ure�enju (»Narodne novine«broj 30/94., 68/98., 61/2000 i 32/2002.) utvr�ena jeobveza predstavničkog tijela jedinice lokalnesamouprave da na temelju Izvješća o stanju u prostorudonese dvogodišnji Program mjera za unapre�enjestanja u prostoru (u nastavku teksta: Program mjera).

Sukladno zakonskim odredbama Program mjerasadrži procjenu izrade novih, odnosno izmjenu i dopunupostojećih dokumenata prostornog ure�enja, potrebupribavljanja podatka i stručnih podloga za njihovuizradu, te druge mjere od značaja za izradu tihdokumenata. Programom mjera se tako�er možeutvrditi potreba i razina ure�enja gra�evinskog zemljišta,izvori za financiranje njegovog ure�enja i rok u kojemje odre�eno zemljište potrebno urediti za planiranunamjenu.

Grad Lepoglava do sada je donijela Program mjeraza razdoblje 25.11.1995. do 25.11.1997. godine,objavljeno u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije« broj 24/95, od 30. 12. 1995. godine.

2.0. PROCJENA POTREBE IZRADEDOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA

Za ure�enje područja Grada Lepoglave primjenjujese Prostorni plan bivše Općine Ivanec. Zakonom oprostornom ure�enju (»Narodne novine« broj 30/94,68/98,61/00 i 32/02, u daljnjem tekstu: Zakon) utvr�enoje da postojeći prostorni planovi bivših općina doneseniu skladu s ranijim propisima ostaju na snazi dodonošenja novih dokumenata prostornog ure�enja.

Prostorni plan bivše Općine Ivanec, koji se sadaprimjenjuje i za Grad Lepoglavu, postupno će sestavljati van snage kako će općine i gradovi na teritorijubivše Općine donositi svoje prostorne planove. Takoće se do trenutka donošenja prostornog plana GradaLepoglave u tijelima državne uprave i dalje primjenjivatiProstorni plan bivše Općine Ivanec.

Prema Zakonu (članak 12.), radi uspostavesvrhovite organizacije, korištenja i namjene prostorate mjerila i smjernica za ure�enje i zaštitu prostoraizra�uju se slijedeći dokumenti prostornog ure�enjapo hijerarhiji: Strategija i Program prostornog ure�enjaDržave, Prostorni plan Županije, Prostorni plan područja

posebnih obilježja, Prostorni plan ure�enja Općine,Generalni urbanistički plan, Urbanistički plan ure�enjai Detaljni plan ure�enja. U skladu sa člankom 30.Zakona, dokumenti prostornog ure�enja užeg područjamoraju biti uskla�eni s dokumentima prostornogure�enja šireg područja.

Područje Grada Lepoglave obuhvaćeno je i naodgovarajućoj razini razra�eno Prostornim planomVaraždinske županije, kao osnovnim prostorno-planskimdokumentom županijskog područja s kojim će moratibiti uskla�eni i na kojem će se temeljiti svi ostaliplanovi užeg područja. Prostorni plan Varaždinskežupanije usvojen je 18.05.2000. godine (objavljen u»Službenom vjesniku Varaždinske županije« broj 8/2000), a njime je obuhvaćeno i načelno definiranopodručje Grada Lepoglave, a Grad je odgovarajućei na propisani način sudjelovao u njegovu donošenju.

Za područje Grada Lepoglave planiraju se izraditislijedeći novi dokumenti prostornog ure�enja:

Grad Lepoglava, kao novoustrojena teritorijalno-politička jedinica, tj. jedinica lokalne samouprave,obvezno mora imati Prostorni plan ure�enja Grada.To će biti osnovni prostorni dokument za ure�enjepodručja Grada.

Izrada Prostornog plana ure�enja Grada Lepoglaveu završnoj je fazi. Gradsko vijeće prihvatilo je Izvješćeo javnoj raspravi te se izra�uje konačni prijedlogPlana slijedom prihvaćenih primjedbi pristiglih u tokujavne rasprave.

Već i dosadašnjim Izvješćem o stanju u prostorui Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoruiskazane su inicijative i potrebe za korekcijom dosada planiranog u važećoj dokumentaciji, koje suanalizirane i uvažene prilikom izrade Prostornog planaure�enja Grada.

Kako je prostornim planom Varaždinske Županijeodre�ena obveza izrade Urbanističkog plana ure�enjaza sjedišta svih gradova u Županiji, Grad Lepoglavadužan je pristupiti izradi Urbanističkog plana ure�enja,koji će obuhvatiti gra�evinsko područje naselja i površinaizdvojenih namjena untar naselja Lepoglave, a čijije obuhvat odre�en Prostornim planom ure�enja Grada.

Ovim se Programom mjera utvr�uje i obveza izradedetaljnih planova ure�enja i to za:

- zonu posebne namjene u Čretu, u slučaju noveizgradnje na tom prostoru (eventualno preseljenjedijela Kaznionice Lepoglava),

- neizgra�ene dijelove gra�evinskog područjanaselja koji su veći od 5 ha, ukoliko za te prostorene postoji potrebna infrastruktura za formiranjegra�evinskog zemljišta, tj. nije osiguran logičan slijedparcelacije i izgradnje u odnosu na kontaktnu zonu,

- zone gospodarske namjene - proizvodne ilidijelove tih zona, ukoliko je u njima smješteno višeod tri korisnika i nisu opremljene komunalnominfrastrukturom, te ukoliko na području zone ili dijelazone ne postoji logičan slijed parcelacije i mogućnostiizgradnje.


2.1. Sadržaj dokumenata prostornog ure�enja

Sadržaj dokumenata prostornog ure�enja načelnoje utvr�en Zakonom o prostornom ure�enju, a detaljnoPravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,obveznim prostornim pokazateljima i standarduelaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj106/98, u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Prostorni plan Županije (za Varaždinsku županijuveć je izra�en i donesen 18.05.2000. godine) razra�ujenačela prostornog ure�enja i utvr�uje ciljeve prostornograzvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenuprostora uz uvažavanje društveno gospodarskih,prirodnih, kulturno- povijesnih i krajobraznih vrijednostiŽupanije.

Prostorni plan ure�enja Grada (za Grad Lepoglavuu završnoj fazi izrade) bit će osnovni prostorni dokumentza ure�enje prostora. Ovim planom trebaju se utvrditiuvjeti ure�enja gradskog područja, odrediti svrhovitokorištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacijagra�evinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, tezaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelovaprirode (članak 23. Zakona).

Prostorni plan ure�enja Grada sastoji se odtekstualnog i grafičkog dijela. U tekstualnom dijeluPlan sadrži Obrazloženje (polazišta, ciljevi prostornograzvoja i ure�enja te plan prostornog ure�enja) iOdredbe za provo�enje. U grafičkom dijelu plan sadržikartografske prikaze kojima se prikazuje postojećestanje i planirani zahvati (Korištenje i namjena površina,Infrastrukturni sustavi, Uvjeti za korištenje, ure�enjei zaštitu prostora u mjerilu 1:25000 te Gra�evinskapodručja naselja u mjerilu 1:5000). Detaljniji sadržajpropisan je člankom 8. i 9. Pravilnika.

Urbanistički plan ure�enja utvr�uje osnovne uvjetekorištenja i namjene javnih i drugih površina za naselje,odnosno dio naselja, prometnu, odnosno uličnu ikomunalnu mrežu te ovisno o posebnosti prostorasmjernice za oblikovanje, korištenje i ure�enje prostora.Isto tako, Urbanistički plan sadrži način i oblikekorištenja i ure�enja javnih i drugih prostora, načinure�enja prometne, odnosno ulične i komunalne mrežete druge elemente ovisno o području obuhvata. (članak26a. Zakona).

Urbanistički plan ure�enja sastoji se od tekstualnogi grafičkog dijela. U tekstualnom dijelu Plan sadržiObrazloženje (polazišta, ciljevi prostornog ure�enjate plan prostornog ure�enja) i Odredbe za provo�enje.U grafičkom dijelu plan sadrži slijedeće kartografskeprikaze - Korištenje i namjena površina, Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Uvjetikorištenja, ure�enja i zaštite površina te Način iuvjeti gradnje. Detaljniji sadržaj propisan je člankom12. i 13. Pravilnika.

Detaljnim planom ure�enja utvr�uje se detaljnanamjena prostora, režimi ure�ivanja prostora, načinopremanja zemljišta komunalnom, prometnom itelekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnjugra�evina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru,te drugi elementi od važnosti za područje za koje se

plan donosi (članak 27. Zakona). Taj dokument morarazraditi prostor na način da je do kraja razvidnonjegovo ure�enje, jer zamjenjuje lokacijsku dozvolu.

Detaljni plan ure�enja u tekstualnom dijelu sadržiObrazloženje (polazišta i plan prostornog ure�enja)i Odredbe za provo�enje, a u grafičkom dijelu plansadrži slijedeće kartografske prikaze - Detaljna namjenapovršina, Prometna, telekomunikacijska i komunalnainfarstrukturna mreža, Uvjeti korištenja, ure�enja izaštite površina te Uvjeti gradnje. Detaljniji sadržajpropisan je člankom 14. i 15. Pravilnika.

2.2. Način donošenja dokumenata prostornogure�enja

Način donošenja dokumenata prostornog ure�enjapropisan je Zakonom o prostornom ure�enju i Uredbomo javnoj raspravi u postupku donošenja prostornihplanova (»Narodne novine« broj 101/98, u daljnjemtektu: Uredba).

Grad Lepoglava će sudkladno Uredbi sudjelovatiu propisanim postupcima kod donošenja prostornihplanova, odnosno eventualnih izmjena i dopuna(Prostornog plana Varaždinske županije).

O prijedlozima prostornih planova provodi seprethodna i javna rasprava sukladno članku 3. i 4.Uredbe.

U tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plananositelj izrade provodi jednu ili više prethodnih raspravao ciljevima i mogućim rješenjima značajnima za razvitak,ure�enje i oblikovanje prostora na području obuhvataplana. Prethodna rasprava provodi se sukladno članku3. te Uredbe.

Nositelj izrade plana objavljuje javnu raspravu udnevnom tisku najmanje 8 dana prije njezinog početka(članak 4. Uredbe), te dostavlja posebnu obavijest ojavnoj raspravi tijelima državne uprave i pravnimosobama s javnim ovlastima koja su osigurala podatkeiz svog djelokruga, upravnim tijelima Županije i općina/gradova na čiji djelokrug mogu utjecati predloženarješenja, te mjesnim odborima za prijedlog detaljnogplana ure�enja. Javni uvid u Prijedlog Plana traje30 dana.

Ako u tom roku zainteresirani gra�ani, udruge ipoduzeća ne dostave očitovanje, prijedlog ili primjedbuna Prijedlog Plana, smatrat će se da nema primjedbe.

Nositelj izrade plana zajedno sa stručnimizra�ivačem organizira i provodi javno izlaganje zasve sudionike javne rasprave ili posebno za pojedineskupine sudionika. Člankom 9. Uredbe propisan jenačin sudjelovanja gra�ana i udruga u javnoj raspravi.

Sve prijedloge i primjedbe koje su sudionici ujavnoj raspravi dali na propisan način obra�uje nositeljizrade sa stručnim izra�ivačem i o tome pripremaizvješće o javnoj raspravi. Ako se prihvaćenimočitovanjima, prijedlozima i primjedbama na prijedlogdetaljnog plana ure�enja bitno utječe na vlasničkeodnose na zemljištu, nositelj izrade može ponovitijavni uvid.


Prijedlog Prostornog plana ure�enja Grada iUrbanističkog plana ure�enja zajedno s Izvješćem ojavnoj raspravi razmatra, utvr�uje i donosi gradskovijeće, po pribavljenoj suglasnosti županijskog uredanadležnog za poslove prostornog ure�enja o njegovojuskla�enosti s Prostornim planom Županije. Županijskiured izdaje suglasnost po prethodno pribavljenommišljenju Županijskog zavoda za prostorno ure�enje.

Na Prijedlog Prostornog plana ure�enja Gradapotrebno je pribaviti Mišljenje Ministarstva poljoprivredei šumarstva, sukladno članku 17. Zakona opoljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj66/2001).

Prije upućivanja predstavničkom tijelu na donošenje,Gradsko vijeće pribavlja i suglasnost Ministarstvakulture na Prostorni plan ure�enja Grada, Urbanističkiplan ure�enja te Detaljni plan ure�enja, sukladnočlanku 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara(»Narodne novine« broj 69/99).

Sukladno članku 24. i 28. Zakona o prostornomure�enju, Prostorni plan ure�enja Općine (i Detaljniplan ure�enja) donosi Općinsko vijeće.

3.0. PRIBAVLJANJE PODATAKA TEKARTOGRAFSKIH I STRUČNIH PODLOGAZA IZRADU DOKUMENATA PROSTORNOGUREÐENJA

Obzirom da je izrada Prostornog plana ure�enjaGrada Lepoglave u završnoj fazi za taj su planprikupljene podloge i svi neophodni podaci.

Prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskihprikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standarduelaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj106/98) za Urbanistički plan ure�enja Lepoglave koristitće se osnovna državna karta u mjerilu 1:5000 ilitopografsko-kartastarski planovi u mjerilu 1:2000 ili1:1000.

Detaljni planovi ure�enja izra�ivat će se natopografsko-katastarskom planu ili katastarskom planuu mjerilu 1:1000 ili 1:500.

Za izradu Urbanističkog plana ure�enja Lepoglavebit će nužno ili poželjno pribaviti ono što još nijepribavljeno ili je nedostatno pribavljeno za potrebeizrade Prostornog plana ure�enja Grada, a odnosise na:

- stručne podatke pojedinih javnih poduzeća,državnih tijela i ustanova za područja vodoopskrbe iodvodnje otpadnih voda, šumarstva, elektroopskrbe,plinoopskrbe, pošte i telekomunikacija, poljoprivrede,katastra zemljišta i drugo,

- stručne podatke državnih tijela nadležnih zazaštitu prirode i okoliša,

- idejne razrade za realizaciju kompleksnijeizgradnje prema potrebi, te urbanistička i arhitektonskarješenja za pojedine veće investicije i zahvate navrijednim prostorima.

Tijelo državne uprave i pravne osobe s javnimovlastima dužne su osigurati podatke i dokumenteiz svoga djelokruga, a koji su potrebni za izradudokumenata prostornog ure�enja (članak 29. Zakona).

3.1. Dokumenti za ostalu kompleksnijuizgradnju

Za realizaciju kompleksnije izgradnje, pojedineveće investicije i zahvate na vrijednim prostorima,trebat će, prema potrebi, izraditi idejne razrade teurbanistička i arhitektonska rješenja, što će se konkretnodefinirati projektnim zadacima za takvu izgradnju.

4.0. MJERE POTICANJA BRŽEG RAZVOJA

Za poticanje razvoja Grada Lepoglave od izuzetneje važnosti otvaranje industrijskih i gospodarskih pogonau planiranim gospodarskim zonama. U tom smislusve mjere trebaju se orijentirati na realizaciju započetihi predvi�enih programa. Ukoliko bi neki programi biliosim od značaja za Grad i od značaja za cijeluVaraždinsku županiju i šire, očekuju se i odgovarajućemjere i pomoć Gradu s razine Županije i Države.

5.0. MOGUĆNOSTI UREÐENJA ZEMLJIŠTA

Ure�enje gra�evnog zemljišta bitna je sastavnicagospodarenja prostorom, odnosno provedbe i realizacijedokumenata prostornog ure�enja.

U cilju razvoja i osiguranja pretpostavki zaunapre�enje stanja i standarda življenja, a polazećiod dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarskestrukture, demografske prognoze i prirodnih uvjeta,temeljna obilježja prostornog razvitka Grada Lepoglaveusmjerena su na razvitak slijedećih djelatnosti:

- industrije gra�evinskog materijala,

- tekstilne industrije,

- prerade drveta,

- razvoj turizma i komplementarnih djelatnosti,

- razvoj šireg spektra tercijarnih djelatnosti,

- podizanje razine komunalne opremljenostiprostora,

- razvoj društvene infrastrukture.

Dugoročni razvitak područja Grada mora bitizasnovan na njegovim komparativnim prednostimakoje proizlaze iz raspoloživih resursa - prirodnih istečenih - i na uvažavanju me�uzavisnosti ifunkcionalnih veza me�u pojedinim djelatnostima,te na potrebi osiguranja boljih uvjeta života stanovništva.

Osnovni cilj dugoročnog razvitka definiran je kaopoboljšanje kvalitete življenja napretkom gospodarstva,uz očuvanje prirodnog i kulturnog identiteta područja.

Neki od pravaca djelovanja u ostvarivanju togcilja su slijedeći:


1) Komunalna infrastruktura

Promet

- kvalitetno održavanje i modernizacija županijskihi lokalnih cesta,

- kontinuirana briga i modernizacija nerazvrstanihcesta.

Pošta i telekomunikacije

Potrebno je povećati iskorištenost postojećihinstaliranih telekomunikacijskih kapaciteta, a što semože ostvariti ukapčanjem novih pretplatnika odnosnoukapčanjem drugog (trećeg) telekomunikacijskogpriključka u domaćinstvu.

Iskoristivost instaliranih telekomunikacijskihkapaciteta se može povećati zamjenom postojećihtelekomunikacijskih priključaka za ISDN – BRApriključak.

U slučaju zadržavanja postojeće iskorištenostiinstaliranih telekomunikacijskih kapaciteta, kod budućesupstitucije instalirane opreme (zbog zastarjelostitehnologije) neminovno bi došlo samo do zamjenetelekomunikacijske opreme.

Odvodnja

Obzirom da ne postoji riješen sustav odvodnje,svi gospodarski subjekti na području Grada ispuštajusvoje otpadne vode u prirodne vodotoke.

Glavni recipijent otpadnih voda na području gradaje rijeka Bednja. Rezultati ispitivanja uzoraka vodena svim mjernim postajama Bednje potvr�uju daonečišćenje prekoračuje njenu sposobnostsamopročišćavanja i da prioritet u rješavanju problemaodvodnje mora biti njihovo pročišćavanje do razinekvalitete za vodotoke II kategorije, u koju rijeka Bednjaspada prema Državnom planu za zaštitu voda(»Narodne novine« broj 8/99).

Manji vodotoci (Sutinska, Kamenica, Viletinec,Klenovnik i Cvetlin) tako�er su recipijenti otpadnihvoda manjih naselja na području Grada Lepoglaveza koje je potrebno riješiti pročišćavanje istih kakose ne bi ugrozila kategorija kvalitete vodotoka.

U cilju zaštite voda potrebno je u središnjemdijelu grada i većim naseljima izgraditi kanalizacijskisustav sa pročišćavanjem otpadnih voda, a u manjim- brežuljkastim i dispergiranim naseljima individualnoriješiti odvodnju otpadnih voda domaćinstava.

Vodoopskrba

U sistemu vodovoda »Ivkom«-a Ivanec potrebnasu proširenja i nadogradnje vodovodne mreže u GornjojVišnjici, Kameničkom Podgorju, Crkovcu i Viletincu.

Zbog velikog broja lokalnih vodovoda sa izraženimnedostacima (prvenstveno manjak vode u ljetnimmjesecima), koncepcijski je potrebno izvršiti pripajanjepodručja pod lokalnim vodovodima u zajednički sustav,sa jednim zajedničkim distributerom (»IVKOM«).

Tako�er, Grad Lepoglava potpisnik je sporazumao sufinanciranju izgradnje magistralnog cjevovoda»Šumi« kojim se treba osigurati snabdijevanje vodomiz izvorišta »Šumi« za naselje Lepoglavu (centar),sa prigradskim naseljima.

Elektroopskrba

- izgradnja trafostanica,

- kontinuirana rekonstrukcija niskonaponskemreže,

- nastaviti s uvo�enjem javne rasvjete.

Vodogradnja

- održavati i rekonstruirati vodotoke u suradnjis Hrvatskim vodama.

2) Društvena infrastruktura

Prosvjeta

- u cilju osiguranja osnovnih uvjeta za odvijanješkolskih aktivnosti potrebno je izgraditi sportske dvoraneu Višnjici i Lepoglavi,

- utvr�ivanje mogućnosti da jedinica lokalnesamouprave može utvrditi javne potrebe u osnovnomškolstvu više od potreba utvr�enih društvenimstandardom, za koje će u tom slučaju trebati osiguratii financijska sredstva u svom proračunu.

Kultura

- redovito sufinanciranje raznih oblika djelovanjakulturnih društava, obnova spomenika kulture i dr.

Socijalna skrb

- različiti oblici pomoći svim socijalno ugroženimkategorijama stanovništa.

Sport i rekreacija

- potrebno je riješiti nedostatak odgovarajućihsadržaja u sportu izgradnjom sportske dvorane gradaLepoglave (ujedno i školska dvorana).

3) Turizam i komplementarne djelatnosti

Potrebno je poticati one aktivnosti koje se moguprilagoditi postojećem okruženju, što znači da jemoguć razvoj pojedinih oblika turizma, kao što jeizletnički, lovni, rekreacijski turizam itd. Značajnesu mogućnosti proširenja ugostiteljske ponude, kojaće u ponudu uključiti i domaći autohtoni proizvod izdravu hranu.

Pavlinski kompleks pruža mogućnost za prezentacijuposjetiteljima uz mogućnost uvo�enja novih kulturnih,edukativnih i drugih sadržaja. Osnovni uvjet za turističkooživljavanje Pavlinskog kompleksa je učiniti dostupnomrestauriranu crkvu Svete Marije (sa vrijednim


Rangerovim freskama), kao i samostanski kompleks,a u skladu sa projektnom dokumentacijom.

Moguće turističko odredište je i povijesni zatvorskikompleks koji je danas izvan funkcije, u kojem jetamnovalo niz ličnosti koje su obilježile suvremenuhrvatsku povijest. Iako je postojeća KaznionicaLepoglava (zgrada »Zvijezde«) ograničavajući faktorza razvoj ovog tipa turističke ponude (zbog posebnihsigurnosnih mjera), moguće je osmisliti odgovarajućisustav prezentacije i obilježavanja starog zatvora.

Lepoglavsku čipku, koja se ističe osobitim stilomi finoćom izrade, a uz pašku čipku je najznačajnija uHrvatskoj, uz osmišljavanje prezentacije (radionice,škola čipke), izlaganja i popratne edukativne sadržajetako�er je moguće uključiti u turističke tokove.

Obilježavanje prilaza pojedinim područjima Grada,i postavljanje turističke signalizacije olakšati će pristupglavnim turističkim atrakcijama i poboljšati njihovupromociju.

Planirani Park prirode Trakošćan, koji na područjuGrada Lepoglave zauzima područje Ravne Gore,doprinjeti će razvitku izletničkog i rekreacijskog turizma,a kontaktnom području Parka prirode pružaju semogućnosti za jačanje ugostiteljskih i sličnih djelatnosti.

Postojeće prirodno-poljoprivredne potencijalevinogradskih područja u Donjoj Višnjici, Zlogonju iKameničkom Podgorju potrebno je usmjeriti na turističkuponudu kao vinske ceste. Pravci vinskih cesta utvr�ivatće se ovisno o gospodarskom interesu i drugimpostojećim potencijalima za turističku ponudu te vrste.

Ure�enje i izgradnju odgovarajućih sadržajapotrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećojmogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog ikulturno-povijesnog okruženja.

Globalno postavljene ciljeve za potrebe izradeProstornog plana ure�enja Grada, potrebno je razraditiu smislu detaljnijih i konkretnijih podataka za razinupojedinih područja, za potrebe izrade Urbanističkogplana ure�enja i detaljnih planova ure�enja.

7.0. OBJAVA

Sukladno članku 11. stavku 6. Zakona o prostornomure�enju, koji propisuje obvezu objave Programamjera, ovaj Program mjera za unapre�enje stanja uprostoru Grada Lepoglave, nakon donošenja na sjedniciGradskog vijeća Grada Lepoglave, objavljuje se u»Službenom vjesniku Varaždinske županije«, aprimjenjuje se danom objave.



Razvitak Grada i postupnu promjenu premapozitivnim pokazateljima bilo bi moguće postićiuspostavljanjem optimalnog odnosa izme�u prirodnih,gospodarskih i društvenih potencijala na dugoročnimosnovama i uz pomoć u financiranju izgradnje kapitalnihinfrastrukturnih objekata, te osiguranje povoljnihinicijalnih sredstava u gospodarstvu i poljoprivredi.To podrazumijeva financijsku potporu Države i Županije,ali uz prethodno sveobuhvatno, strateško i dugoročnoodre�enje o budućem razvoju Grada.

AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA

1.

Na temelju članka 49. stavak 3. i 98. Zakona olokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( »Narodnenovine« broj 33/01) i članka 39. stavka 1. alineja 6Statuta Grada Lepoglave (»Službeni vjesnikVaraždinske županije« broj 22/01), Gradskopoglavarstvo Grada Lepoglave na 33. sjednici održanoj20. siječnja 2003. godine donosi

P O S L O V N I K

o radu Gradskog poglavarstva Grada Lepoglave

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ustroj, način rada i odlučivanje Gradskogpoglavarstva Grada Lepoglave, ure�uju se ovimPoslovnikom.

Ovim Poslovnikom ure�uju se i druga pitanjaznačajna za rad Gradskog poglavarstva.

Članak 2.Rad Gradskog poglavarstva je kontinuiran i ono

djeluje neprekidno.

II. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI ČLANAGRADSKOG POGLAVARSTVA

Članak 3.Član Gradskog poglavarstva ima pravo, obveze i

odgovornosti u Gradskom poglavarstvu utvr�eneUstavom, zakonom, Statutom Grada, ovim Poslovnikomi drugim propisima.

Članak 4.Član Gradskog poglavarstva nema pravo odlučivati

o pitanjima upravljanja nekretninama i pokretninama


koje su u vlasništvu Grada, kao i njegovim prihodimai rashodima u slučajevima kada je osobno ili prekočlanova uže obitelji, zainteresirana strana.

Članak 5.

Član Gradskog poglavarstva obvezan je čuvatislužbenu tajnu i druge povjerljive podatke i za to jeodgovoran.

a) Nazočnost sjednicama

Članak 6.

Član Gradskog poglavarstva ima pravo i dužnostbiti nazočan i sudjelovati u radu Gradskog poglavarstvai radnih tijela Gradskog poglavarstva čiji je član.

U slučaju spriječenosti prisustvovanja sjedniciGradskog poglavarstva, dužan je unaprijed obavijestitipredsjednika Gradskog poglavarstva ili predsjednikaradnog tijela čiji je član.

Član Gradskog poglavarstva dužan je izvršavatizadatke koje mu u okviru svog djelokruga povjeriGradsko poglavarstvo ili radno tjelo čiji je član.

Članak 7.

Radi iznošenja stavova , inicijativa i prijedloga,član Gradskog poglavarstva ima pravo sudjelovati uradu Gradskog vijeća i radnih tijela, kojih nije član,ali bez prava odlučivanja.

b) Podnošenje prijedloga i pravo traženjaobavještenja i podataka

Članak 8.

U Gradskom poglavarstvu, član Gradskogpoglavarstva ima pravo davati inicijative i podnositiprijedloge iz nadležnosti Gradskog poglavarstva iradnih tijela, te postavljati pitanja.

Članak 9.

U pripremanju prijedloga i inicijativa, član Gradskogpoglavarstva ima pravo tražiti stručnu pomoćJedinstvenog upravnog odjela Grada.

Članak 10.

Član Gradskog poglavarstva ima pravo uvida uinformativni i analitičko-dokumentacijski materijal kojise izra�uje i prikuplja u Jedinstvenom upravnomodjelu Grada, a koji se odnosi na teme o kojima seraspravlja u Gradskom poglavarstvu.

Članak 11.

Na traženje člana Gradskog poglavarstva,Jedinstveni upravni odjel Grada dužan je članu stavitina uvid raspoloživu dokumentaciju i dati potrebnaobavještenja i prezentirati pisane materijale.

III. DJELOKRUG RADA GRADSKOG POGLAVARSTVA

Članak 12.

Gradsko poglavarstvo obavlja poslove iz svogdjelokruga na temelju Ustava, zakona, Statuta Gradate drugih akata i odluka Gradskog vijeća.

Gradsko poglavarstvo odgovorno je u skladu sazakonom, Gradskom vijeću za obavljanje poslova izsvog djelokruga.

Gradsko poglavarstvo dužno je o svom raduizvješćivati Gradsko vijeće, najmanje dva puta godišnje.

Vijeće može zahtjevati da mu Gradsko poglavarstvopodnese izvješće o cjelokupnom radu ili o pojedinompitanju iz njegovog djelokruga.

Članak 13.

Gradsko poglavarstvo o predmetima iz svojenadležnosti odlučuje na sjednicama.

Članak 14.

Gradsko poglavarstvo u okviru svog djelokrugaobavlja poslove utvr�ene zakonom i Statutom Grada,te odlukama i drugim aktima Gradskog vijeća.

Članak 15.

Gradsko poglavarstvo u obavljanju poslova iz svogdjelokruga sura�uje s općinskim, gradskimpoglavarstvima drugih jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave kao i s drugim osobama tejedinicama mjesne samouprave.

IV. PROGRAMIRANJE RADA GRADSKOGPOGLAVARSTVA

Članak 16.

Program rada Gradskog poglavarstva utvr�ujese za razdoblje od godinu dana, a može se utvrditi iza dulje razdoblje.

Članak 17.

Osim članova Gradskog poglavarstva i radnihtijela Gradskog poglavarstva te Jedinstvenog upravnogodjela Grada prijedloge za Program rada Gradskogpoglavarstva mogu podnositi mjesni odbori, pravnisubjekti i gra�ani koji na teritoriju Grada ostvarujusvoja ustavna i zakonska prava.

Članak 18.

U Programu rada Gradskog poglavarstva zarazdoblje za koji se Program donosi, unose se svezadaće i teme koje će razmatrati Gradsko poglavarstvoi o kojima će ono odlučivati, a poglavito:

- zadaće, poslovi i teme, koje se odnose narazmatranje stanja u oblastima iz djelokruga lokalnesamouprave,


- odluke i druge akti s obrazloženjem potrebenjihovih donošenja,

- tijela, odnosno pravni subjekti odgovorni zaorganiziranje, pripremu i provo�enje pojedinih zadaća,

- stalna i povremena tijela koja će razmatratiakte i druge materijale prije njihova iznošenja nasjednicu Gradskog poglavarstva, odnosno Vijeća,

- rokovi u kojima se moraju dovršiti, odnosnoizvršiti pojedine zadaće.

Članak 19.

Ako nositelj pojedinog posla iz odre�enih razloganije u mogućnosti u utvr�enim rokovima izvršitipredvi�ene zadaće, dužan je o tome izvjestiti Gradskopoglavarstvo i navesti razloge zbog kojih nije mogućeizvršiti programiranu zadaću.

Članak 20.

O izvršenju Programa rada brine se predsjednikGradskog poglavarstva.

Predsjednik Gradskog poglavarstva dužan jepravovremeno i povremeno izvješćivati Gradskopoglavarstvo o izvršenju Programa rada i predlagatimjere za njegovu realizaciju.

V. PREDSJEDNIK GRADSKOG POGLAVARSTVA

Članak 21.

Gradonačelnik/ca Grada Lepoglave po svompoložaju predsjednik/ca je Gradskog poglavarstva.

Predsjednik Gradskog poglavarstva :

- predstavlja i zastupa Gradsko poglavarstvo,

- saziva, organizira i predsjedava sjednicamaGradskog poglavarstva,

- pokreće inicijativu za razmatranje i raspravuo pojedinim pitanjima iz djelokruga Gradskogpoglavarstva,

- vodi brigu o suradnji Gradskog poglavarstvas drugim općinskim i gradskim poglavarstvima lokalnei područne ( regionalne ) samouprave,

- vodi brigu o radu Gradskog poglavarstva iradnih tijela Gradskog poglavarstva,

- potpisuje akte koje donosi Gradsko poglavarstvo,

- vodi brigu o primjeni odluka i PoslovnikaGradskog poglavarstva,

- upućuje na raspravu i odlučivanje Gradskomvijeću prijedloge akta, izvješća i druge akte koji suiz djelokruga Gradskog vijeća.

Predsjednik Gradskog poglavarstva obavlja i drugeposlove, odre�ene odlukama Gradskog vijeća i ovimPoslovnikom.

Predsjednika Gradskog poglavarstva u slučajunjegove odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje zamjenikpredsjednika Gradskog poglavarstva.

VI. RADNA TIJELA

Članak 22.

Za proučavanje i razmatranje prijedloga i pitanjate za izvršavanje odre�enih zadaća iz djelokruga inadležnosti Gradskog poglavarstva, Gradskopoglavarstvo može osnovati radna tijela.

Članak 23.

Radna tijela osnivaju se rješenjem kojim se ure�ujenjihov sastav i djelokrug.

Članak 24.

Gradsko poglavarstvo ne može na radna tijelaprenijeti ovlaštenja za odlučivanje o stvarima u kojimaje njegova nadležnost utvr�ena zakonom ili propisima.

Članak 25.

Radno tijelo ima predsjednika i odre�eni broj članovakoji se biraju izme�u članova Gradskog poglavarstvai stručnih djelatnika Grada Lepoglave koji svojimstručnim znanjima mogu doprinjeti uspješnomrazrješenju zadaća radnog tijela.

Članak 26.

Predsjednik radnog tijela organizira rad radnogtijela, predlaže dnevni red i predsjedava njegovimsjednicama.

Sjednice radnog tijela predsjednik saziva na vlastitipoticaj, a dužan ih je sazvati na zahtjev gradonačelnika,odnosno predsjednika Gradskog poglavarstva, te nazahtjev dva član radnog tijela.

Predsjednika radnog tijela u slučaju spriječenostiili odsutnosti zamjenjuje član kojeg odredi radnotijelo.

Članak 27.

Odluke koje donose radna tijela pravovaljane suukoliko je nazočna nadpolovična većina članova radnihtijela.

Radna tijela donose odluke većinom glasovanazočnih članova.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.

VII. AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA

Članak 28.

Gradsko poglavarstvo u ostvarivanju svojih pravai dužnosti obavlja Ustavom, zakonom, Statutom Gradai odlukama utvr�ene poslove i iz svog djelokrugarada, donosi odluke, preporuke, rješenja, zaključke,naputke, deklaracije i rezolucije, te naredbe.

Članak 29.

Radna tijela Gradskog poglavarstva donosezaključke i preporuke.


Članak 30.

Odlukom se reguliraju prava i obveze gra�ana idrugih subjekata i rješavaju druga pitanja iz djelokrugaPoglavarstva koja imaju opće značenje .

Članak 31.

Preporukom Gradsko poglavarstvo izražavamišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa inačina rješavanja pojedinog problema, ukazujući navažnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenuUstava, zakona i drugih akata koje donosi Gradskovijeće, izražava mišljenje u svezi me�usobne suradnjes drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne)samouprave u pitanjima od zajedničkog interesa, tepredlaže način i mjere koje bi se trebale poduzimatiradi rješavanja pojedinih pitanja u skladu s njegoviminteresima.

Članak 32.

Rješenjem Gradsko poglavarstvo odlučuje okonkretnoj pojedinačnoj stvari, o imenovanjima irazrješenjima, te drugim pojedinačnim predmetimakoji proizlaze iz njegove nadležnosti.

Članak 33.

Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražava mišljenjeili utvr�uju obveze Jedinstvenog upravnog odjelaGrada i drugih subjekata u pripremanju prijedlogaakata i mjera za primjenu odluka i drugih akata,odnosno utvr�uju mjere za provo�enje i izvršenjezadataka Gradskog poglavarstva.

Zaključkom se rješavaju i druga pitanja iz djelokrugaradnih tijela i Jedinstvenog upravnog odjela Grada.

Članak 34.

Naputkom se zbog provo�enja pojedinih odredbipropisa propisuje način rada i drugih pravnih subjekatakoji obavljanju poslove značajne za Grad.

Članak 35.

Naredbom se zbog provo�enja pojedinih odredbipropisa nare�uje ili zabranjuje postupanje u odre�enojsituaciji koja ima značaj za Grad.

Članak 36.

Prijedlozi akata koji se podnose na raspravuGradskom poglavarstvu moraju sadržavati :

- pravnu podlogu temeljem koje se predlažu,

- razloge i obrazloženje zbog kojih se predlažedonošenje akata,

- ocjenu potrebnih sredstava za njegovoprovo�enje

VIII. POSLOVNI RED NA SJEDNICI GRADSKOGPOGLAVARSTVA

1. Sazivanje sjednice

Članak 37.

Sjednicu Gradskog poglavarstva saziva predsjednikGradskog poglavarstva, na vlastitu inicijativu.

Predsjednik Gradskog poglavarstva dužan je sazvatisjednicu Gradskog poglavarstva kada to zatraži 1/3članova Gradskog poglavarstva ili Gradskog vijeća.

Članak 38.

Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda,članovima Gradskog poglavarstva dostavlja se u pravilu3 dana prije održavanja sjednice, a ako postojeopravdani razlozi , sjednica se može sazvati u kraćemroku, telefonskim putem ili nekim drugim oblikomveze.

2. Dnevni red

Članak 39.

Dnevni red sjednice Gradskog poglavarstva predlažepredsjednik Gradskog poglavarstva.

U prijedlog dnevnog reda unose se svi materijaliiz djelokruga poslova Gradskog poglavarstva koji suu rokovima i na način predvi�enim ovim Poslovnikompodnijeli ovlašteni predlagatelji.

Članak 40.

Dnevni red utvr�uje se na početku sjednice.

Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen predmetkoji je pripremljen u roku i na način predvi�en ovimPoslovnikom i u slučaju da predlagatelj smatra da bio predmetu trebalo raspraviti Gradsko poglavarstvo,o prijedlogu se odlučuje na sjednici.

Isto tako postupa se s prijedlogom što ga ovlaštenipredlagatelji podnose na sjednici.

O prijedlogu dnevnog reda odlučuje se većinomglasova nazočnih članova Gradskog poglavarstva.

3. Predsjedavanje i sudjelovanje u radu

Članak 41.

Sjednici Gradskog poglavarstva predsjedavapredsjednik Gradskog poglavarstva.

Predsjednika Gradskog poglavarstva u slučajunjegove odsutnosti ili spriječenosti, zamjenjuje jedanod zamjenika kojeg odredi predsjednik Gradskogpoglavarstva.

Članak 42.

U radu i odlučivanju na sjednici Gradskogpoglavarstva ima pravo sudjelovati svaki član Gradskogpoglavarstva.

U radu sjednice Gradskog poglavarstva mogusudjelovati bez prava odlučivanja predstavniciJedinstvenog upravnog odjela Grada, predsjednici ičlanovi radnih tijela Gradskog poglavarstva, tepredsjednik Gradskog vijeća.

U radu sjednice Gradskog poglavarstva mogusudjelovati bez prava odlučivanja i drugi predstavnicipravnih subjekata čija se pitanja nalaze na dnevnomredu i koje je predsjednik Gradskog poglavarstvapozvao na sjednicu.


Članak 43.

Red na sjednici održava predsjednik Gradskogpoglavarstva.

Na sjednici nitko ne smije govoriti prije nego štoje zatražio i dobio riječ predsjednika.

Predsjednik osigurava da govornik ne bude ometanili spriječavan u svom izlaganju.

Članak 44.

Na sjednici govornik može govoriti samo o temi okojoj se raspravlja i po utvr�enom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnogreda predsjednik će ga opomenuti da se drži dnevnogreda.

Članak 45.

Za povredu reda na sjednici, predsjednik možeizreći mjere opomene ili oduzimanje riječi.

Članak 46.

U slučaju da predsjednik ne može održavati redna sjednici redovitim mjerama, odrediti će prekidsjednice.

4. Tijek sjednice

Članak 47.

Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Gradskogpoglavarstva potrebno je na sjednici prisustvovanjenatpolovične većine od izabranih članova Gradskogpoglavarstva.

Članak 48.

Nakon otvaranja sjednice Gradskog poglavarstva,predsjednik daje potrebna objašnjanja u svezi s radomsjednice i o drugim prethodnim pitanjima.

Predsjednik obavještava o broju nazočnih članovaGradskog poglavarstva na sjednici, te o tome kojisu članovi Gradskog poglavarstva svoj izostanak sasjednice opravdali.

Članak 49.

Poslije utvr�ivanja dnevnog reda, prelazi se naraspravu o pojedinim temama i to redoslijedom kakoje to utvr�eno dnevnim redom.

U tijeku sjednice može se izmjeniti redoslijedrazmatranja pojedinih pitanja.

Članak 50.

Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnomredu raspravlja prije nego što se o njemu odlučujeosim ako je Poslovnikom odre�eno da se odlučujebez rasprave.

Predsjednik zaključuje raspravu kada utvrdi danema više prijava za raspravu.

Članak 51.

Na sjednici se može utvrditi vrijeme u kojem sudionikrasprave može najdulje govoriti o pojedinom predmetu.

Članak 52.

U tijeku sjednice, predlagatelj materijala možepovući svoj prijedlog dok o njemu još nije odlučeno.

U tom slučaju rasprava o tom prijedlogu prestaje.

Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijetina istoj sjednici Gradskog poglavarstva.

5. Odlučivanje

Članak 53.

Gradsko poglavarstvo odlučuje o svakom prijedlogunakon rasprave, osim ako je ovim Poslovnikomodre�eno da se odlučuje bez rasprave.

Prijedlog se smatra prihvaćenim kada za njegaglasuje većina od nazočnih članova Gradskogpoglavarstva.

Za odluke o kojima Poglavarstvo odlučuje oraspolaganju s nekretninama i pokretninama uvlasništvu Grada te njihovim prihodima i rashodimaodlučuje se većinom glasova svih članova Poglavarstva.

Članak 54.

O prijedlozima se glasuje u pravilu javno, podizanjemruke ili poimeničnim izjašnjavanjem nazočnih članovaGradskog poglavarstva.

Članovi Gradskog poglavarstva glasuju tako dase izjašnjavaju »ZA« ili »PROTIV« prijedloga.

Gradsko poglavarstvo može donijeti odluku daodlučivanje o pojedinom predmetu bude tajno.

Članak 55.

Ako Gradsko poglavarstvo odluči da glasovanjebude tajno, njega će provesti predsjednik uz pomoćdva člana koje izabere Gradsko poglavarstvo.

Članak 56.

Tajno se glasuje na glasačkim listićima.

Rezultat glasovanja utvr�uje i objavljuje predsjednikGradskog poglavarstva.

Članak 57.

Kad se iscrpi dnevni red i završi rad sjednice,predsjednik Gradskog poglavarstva zaključuje sjednicu.

Članak 58.

O radu sjednice Gradskog poglavarstva vodi sezapisnik.

Kada se na sjednici raspravlja o povjerljivoj temibez prisustva javnosti, vodi se odvojeni zapisnik.

Članak 59.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice,a poglavito :


- vrijeme i mjesto održavanja sjednice,

- dnevni red sjednice,

- ime i prezime osobe koja predsjedava sjednici,

- imena i prezimena nazočnih članova Gradskogpoglavarstva,

- imena i prezimena članova Gradskogpoglavarstva koji nisu nazočni na sjednici s posebnomnaznakom koji su članovi svoj nedolazak na sjednicuopravdali,

- imena i prezimena ostalih sudionika na sjednici,

- tijek sjednice s nazivom pitanja o kojim seraspravljalo i odlučivalo,

- imena i prezimena govornika sa sažetimprikazom njihova izlaganja,

- rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima,

- naziv akata donijetih na sjednici.

Sastavni dio zapisnika su utvr�eni tekstovi akata.

Članak 60.

Izvornike zapisnika sjednica Gradskog poglavarstvate sjednica njegovih radnih tijela čuva se u Jedinstvenomupravnom odjelu Grada.

IX. JAVNOST RADA I ODGOVORNOST

Članak 61.

Rad Gradskog poglavarstva je javan.

Sjednici Gradskog poglavarstva mogu biti nazočnipredstavnici sredstava javnog priopćavanja ili drugipozvani subjekti, sukladno problematici o kojoj raspravljaGradsko poglavarstvo.

Članak 62.

Izabrani članovi Gradskog poglavarstva, obavljajusvoju funkciju na temelju Ustava, zakona i StatutaGrada, dobivenih ovlaštenja od nadležnih tijela, tesu osobno odgovorni za njeno obavljanje.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 63.

Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika, prestajevažiti Poslovnik o načinu rada Općinskog poglavarstvaOpćine Lepoglava, objavljen u (»Službenom vjesnikuVaraždinske županije« broj 10/94).

Članak 64.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana nakonobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.

Klasa: 011-02/03-01/01Urbroj: 2186/016-03-03-1Lepoglava, 20. siječnja 2003.

Predsjednica Gradskog poglavarstvaNada Zver, dipl. oec., v. r.

GRAD VARAŽDINSKE TOPLICEAKTI GRADSKOG VIJEĆA

1.Na temelju članka 4, 5. i 18. Zakona o proračunu

(»Narodne novine« broj 92/94) i članka 56. StatutaGrada Varaždinske Toplice (»Službeni vjesnikVaraždinske županije« broj 17/01 i 19/02), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

I Z M J E N E I D O P U N EProračuna Grada Varaždinske Toplice

za 2003. godinu

Članak 1.

U Proračunu Grada Varaždinske Toplice za 2003.godinu (»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj24/02), uvećava se:

- u Općem dijelu Proračuna

Rn - 3721 Naknade gra�anima i kućanstvimau novcu sa 80.000,00 na 128.000,00,

- U Posebnom dijelu Proračuna - Razdjel 5,Glava 2, Socijalna zaštita

Rn - 3721 Naknade gra�anima i kućanstvimau novcu sa 80.000,00 na 128.000,00,

- u Programskom dijelu Proračuna, Razdjel 5,Glava 2, Stipendije učenicima i studentima sa15.000,00 na 60.000,00 kn.

Članak 2.

U Proračunu Grada Varaždinske Toplice za 2003.godinu, umanjuje se:

- u Općem dijelu Proračuna

Rn 3237 - Znanstveno-istraživačke usluge -prenamjena bruto plaće gradonačelnika sa110.000,00 na 62.000,00,

- u Posebnom dijelu Proračuna Razdjel 3,Glava 1

32378 Znanstveno istraživačke usluge -prenamjene sredstava bruto plaćegradonačelnika sa 110.000,00 na 62.000,00,

- U Programskom dijelu Proračuna Razdjel 3,Glava 2, Projekt 10

Projekt održivog razvoja ruralnih područja -prenamjena sredstava bruto plaćegradonačelnika

32378 Znanstveno-istraživačke usluge sa110.000,00 na 62.000,00.


Članak 3.

Izmjene i dopune Proračuna Grada VaraždinskeToplice za 2003. godinu stupaju na snagu danomdonošenja, a primjenjuju se od 1. ožujka 2003. godinei objavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.

Klasa: 400-08/03-01/1Urbroj: 2186/026-01-03-1Varaždinske Toplice, 20. veljače 2003.

Predsjednik Gradskog vijećaVladimir Kožić, v. r.

2.Na temelju članka 56. stavka 1. Statuta Grada

Varaždinske Toplice (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 17/01 i 19/02) i članka 46. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

O D L U K Uo izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom

redu na području Grada Varaždinske Toplice

Članak 1.

U Odluci o komunalnom redu na području GradaVaraždinske Toplice (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 17/01), mijenja se stavak 4. članka99. Odluke, tako da novi izmjenjenjeni tekst stavka4. glasi:

»- novčanom kaznom od 200,00 kuna kaznit ćese i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«

Članak 2.

Mijenjaju se i dopunjuju stavci 1, 2. i 5. članka100. Odluke tako da novi izmjenjeni tekst navedenihstavaka glasi:

Stavak 1.

»Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kunakaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanomkaznom od 50,00 do 200,00 kuna fizička osoba ako:«

Stavak 2.

Dopunjuje se stavak 2. i 5. člancima 79. i 80.Odluke na temelju kojih se mogu izricati kazne zaprekršaj.

Stavak 3.

Mijenja se stavak 5. članka 100. Odluke tako danovi izmijenjeni tekst glasi:

»Novčanom kaznom od 200,00 kuna kaznit će sei odgovorna osoba u pravnoj osobi.«

Članak 3.

Mijenjaju se stavci 1. i 3. članka 101. Odluke,tako da novi izmjenjeni tekst glasi:

Stavak 1.

»Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kunakaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom

kaznom od 200,00 kuna fizička osoba koja održavapovršine ako:«

Stavak 3.

»Novčanom kaznom od 200,00 kuna kaznit će sei odgovorna osoba u pravnoj osobi«.

Članak 4.

Mijenjaju se stavci 1. i 3. članka 102. Odluke,tako da novi izmijenjeni tekst glasi:

Stavak 1.

»Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna kaznit ćese za prekršaj sakupljač otpada ako:«

Stavak 3.

»Novčanom kaznom od 200,00 kuna kaznit će sei odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je sakupljač.«

Članak 5.

Mijenjaju se stavci 1. i 4. članka 103. Odluke,tako da novi izmijenjeni tekst glasi:

Stavak 1.

»Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna kaznit ćese za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznomod 200,00 kuna fizička osoba ako:«

Stavak 4.

»Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanomkaznom od 200,00 kuna kaznit će se odgovornaosoba u pravnoj osobi.«

Članak 6.

Mijenjaju se stavci 1. i 3. članka 104. Odluke,tako da novi tekst glasi:

Stavak 1.

»Novčanu kaznu od 50,00 do 200,00 kuna(mandatnu kaznu) naplatit će komunalni redar nalicu mjesta od fizičke osobe koju zatekne pri izvršenjuprekršaja.«

Stavak 3.

»Ako izvršitelj prekršaja ne plati novčanu kaznuizdati će se prekršajni nalog, sukladno članku 166.stavak 3. Zakona o prekršajima (»Narodne novine«broj 88/02).«

Članak 7.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.




Varaždinske Toplice (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 17/01 i 19/02) i članka 46. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službeni


vjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

O D L U K Uo izmjenama i dopunama Odluke o radnom

vremenu ugostiteljskih i turističkih objekata

Članak 1.

U Odluci o radnom vremenu ugostiteljskih i turističkihobjekata (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«broj 9/02), u člaku 15. stavak 3. brišu se riječi: »do400,00«.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.



4.

Na temelju članka 56. stavka 1. Statuta GradaVaraždinske Toplice (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 17/01 i 19/02) i članka 46. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

O D L U K U

o izmjenama i dopunama Odluke o ure�enjuprometa na području Grada Varaždinske Toplice

Članak 1.

U Odluci o ure�enju prometa na području GradaVaraždinske Toplice (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 9/02), mijenja se stavak 1. članka 31.Odluke, tako da novi izmjenjeni tekst glasi:

»Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 200,00kuna, kazniti će se za prekršaj fizička osoba.«

Članak 2.

Mijenja se stavak 1. članka 32. Odluke tako danovi izmjenjeni tekst glasi:

»Novčanom kaznom od 500,00 kuna do 1.000,00kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba:«.

Članak 3.

Mijenja se članak 53. Odluke, tako da novi izmjenjenitekst glasi:

»Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 kunakazniti će se za prekršaj fizička osoba - korisnikposlovne prostorije u pješačkoj zoni i vozač kojiizvrši prekršaj iz članka 24. ove Odluke.«

Članak 4.

U stavku 2. člaka 36. novčana kazna od 20,00kuna zamjenjuje se kaznom 50,00 kuna.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakonobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.



5.


O D L U K U

o izmjenama i dopunama Odluke o odvodnji ipročišćavanju otpadnih voda

Članak 1.

U Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 24/02) mijenja se i dopunjuje članak 40. Odluke, takoda novi izmjenjeni tekst glasi:

»Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kunakaznit će se za prekršaj pravna osoba, a kaznom od500,00 kuna fizička osoba, koja:

1. u sustav javne odvodnje ispušta otpadnevode protivno članku 13,

2. otprema odnosno odlaže otpadne vode i talogodnosno mulj suprotno članku 14,

3. postupa s talogom odnosno muljom suprotnočlanku 15,

4. onemogući pristup do kontrolnog okna, iliga izvede suprotno članku 16,

5. ne izgradi kontrolno okno prema članku 17,

6. ne dozvoli pristup, odnosno otvori zatvorenoi plombirano kontrolno okno suprotno članku 18,

7. bez suglasnosti upravitelja javnog sustava,priključi na javni sustav, prema članku 19,

8. svojim radnjama (činjenjem ili propustom)dovede do potpunog ili djelomičnog zastojafunkcioniranja, odnosno oštećenja javnog sustava,prema članku 22. stavku 1,

9. ne održava javni sustav sukladno člancima14. do 22,

10. ošteti ili onemogući sustav odvodnje oborinskihvoda iz članka 29,

11. vlasnik ili posjednik zemljišta koji postupasuprotno odredbi članka 30,


12. ispušta u kanale iz članka 29. druge otpadnevode ili tvari, prema članku 31.

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit ćese i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanomkaznom u iznosu od 200,00 kuna.«

Članak 40. dopunjuje se novim stavkom 2. kojiglasi:

»Istovremeno će se za prekršaje pobrojene utočkama 1. do 12. pravna ili fizička osoba prijavitiVodopravnom inspektoru sa zahtjevom da se protivnjih pokrene prekršajni postupk i da se isti kaznesukladno kaznenim odredbama Zakona o vodama(»Narodne novine« broj 107/95).«

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.




Varaždinske Toplice (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 17/01 i 19/02) i članka 46. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

O D L U K Uo izmjenama i dopunama Odluke o

agrotehničkim mjerama te ure�ivanju iodržavanju poljoprivrednih rudina

Članak 1.

U Odluci o agrotehničkim mjerama te ure�ivanjui održavanju poljoprivrednih rudina (»Službeni vjesnikVaraždinske županije« broj 24/02), mijenja se članak15. Odluke, tako da novi izmjenjeni tekst glasi:

»Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a fizičkaosoba kaznit će se u iznosu od 50,00 do 200,00kuna:

1. koja protivno zabrani ili ograničenju Ureda zadržavnu upravu iz članka 2. Odluke, odnosno protivnorješenju poljoprivrednog inspektora započne ili nastavis vršenjem radnji koje mogu izazvati eroziju ili nepoduzme mjere za otklanjanje mogućih posljedicaizvršenih radnji,

2. koja ne postupi po rješenju poljoprivrednoginspektora iz članka 5, 6, 7, 9, 10, 11. i 12. oveOdluke,

3. koja se ne pridržava odredbi članka 8. oveOdluke,

4. koja svojim postupcima ili propuštanjem radnjiodre�enih rješenjem poljoprivrednog inspektora ili

komunalnog redara oteža ili onemogući redovno iliuobičajeno korištenje poljskog puta, odnosno prilikomradova na održavanju poljskog puta ošteti poljoprivrednozemljište i ne sanira štetu.

Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 200,00kuna za prekršaj iz stavka 1. kaznit će se odgovornaosoba u pravnoj osobi.«

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.



7.


O D L U K U

o isključivanju iz javne uporabe putova

Članak 1.

Isključuju se iz javne uporabe putovi niže navedenihkatastarskih čestica:

U k.o. Varaždinske Toplice - paralelni putovi br.:23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34

- dio k.č.br. 1935/155, put upisana u z.k.ul. br.37 i p.l. 2063 k.o. Varaždinske Toplice, u površiniod 17 m2 pod novom oznakom dio k.č.br. 1035/535,

- dio k.č.br. 1935/210, put upisana u z.k.ul. br.30 i p.l. 2063 k.o. Varaždinske Toplice, u površiniod 21 m2 pod novom oznakom dio k.č.br. 1935/531,

- dio k.č.br. 2343/1, put upisana u z.k.ul. br. 70i p.l. 2063 k.o. Varaždinske Toplice, u površini od32 m2 pod novom oznakom dio k.č.br. 2343/26,

- dio k.č.br. 3161/1, put upisana u z.k.ul. br.popis i p.l. 2063 k.o. Varaždinske Toplice, u površiniod 182 m2 pod novom oznakom dio k.č.br. 3161/6,

- dio k.č.br. 3170/1, put upisana u z.k.ul. popisi p.l. 2063 k.o. Varaždinske Toplice, u površini od31 m2 pod novom oznakom dio k.č.br. 3170/45,

- dio k.č.br. 3174, put upisana u z.k.ul. br. 3910i p.l. 2063 k.o. Varaždinske Toplice, u površini od22 m2 pod novom oznakom dio k.č.br. 3174/5,

- dio k.č.br. 3217/1, put upisana u z.k.ul. br.popis i p.l. 2063 k.o. Varaždinske Toplice, u površiniod 62 m2 pod novom oznakom dio k.č.br. 3217/6.

U k.o. Hrastovec Toplički - regulacija potoka ikanala, paralelni putovi br. 9, 15, 16, 17, 18, 19, 20,21, 22


- dio k.č.br. 2103, put upisana u z.k.ul. br. PopisI. i p.l. 470 k.o. Varaždinske Toplice, u površini od24 m2 pod novom oznakom dio k.č.br. 2103/2.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, aobjavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.



8.Na temelju članka 34. Zakona o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01) i članka 28. Statuta Grada Varaždinske Toplice(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 17/01 i 19/02), kao i članka 18. Poslovnika Gradskogvijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službeni vjesnikVaraždinske županije« broj 17/01), Gradsko vijećeGrada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj 20.veljače 2003. godine, donosi

R J E Š E N J Eo izboru potpredsjednika Gradskog vijeća

Grada Varaždinske Toplice

I.

Branko Lucić iz Jarki Horvatićevih 20, izabranje za potpredsjednika Gradskog vijeća GradaVaraždinske Toplice.

II.

Stupanjem na snagu ovog Rješenja, stavlja sevan snage Rješenje klasa: 080-02/01-01/02, urbroj:2186/026-01-1 od 14. lipnja 2001. godine.

III.

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.




(regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01) i članka 38. stavka 3. Statuta Grada VaraždinskeToplice (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«broj 17/01 i 19/02), kao i članka 38. stavka 3. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

R J E Š E N J Eo izboru zamjenika gradonačelnika Grada

Varaždinske Toplice

I.

Ivan Dvorski iz Petkovca 23, izabran je zazamjenika gradonačelnika Grada Varaždinske Toplice.

II.


III.





(regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01) i članka 41. stavka 3. Statuta Grada VaraždinskeToplice (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«broj 17/01 i 19/02), kao i članka 40. stavka 1. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

R J E Š E N J Eo izboru člana Gradskog poglavarstva Grada


I.

Marija Koračević, dr. med. iz Varaždinskih Toplica,Trg A. Mihanovića 9, izabrana je za člana Gradskogpoglavarstva Grada Varaždinske Toplice.

II.

Stupanjem na snagu ovog Rješenja, stavlja sevan snage Rješenje klasa: 021-01/01-01/01, urbroj:2186/026-01-1 od 10. srpnja 2001. godine.

III.





11.Na temelju članka 32. Statuta Grada Varaždinske

Toplice (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«broj 17/01 i 19/02), kao i članka 31. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

R J E Š E N J Eo imenovanju članova Mandatnog povjerenstva

Gradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice

I.

U Mandatno povjerenstvo Gradskog vijeća GradaVaraždinske Toplice, imenuju se:

1. Vladimir Kožić iz Varaždinskih Toplica, TrgA. Mihanovića 9, za predsjednika,

2. Josip Horvat iz Drenovca 129, za člana,

3. Ðuro Kukec iz Varaždinskih Toplica, Tonimirska1, za člana.

II.


III.






R J E Š E N J Eo imenovanju članova Odbora za izbor i

imenovanje Gradskog vijeća Grada VaraždinskeToplice

I.U Odbor za izbor i imenovanje Gradskog vijeća

Grada Varaždinske Toplice, imenuju se:1. Tomica Čukli iz Vrlinovca 33, za predsjednika,2. Ivan Dvorski iz Petkovca 23, za člana,3. Vladimir Kožić iz Varaždinskih Toplica, Trg

A. Mihanovića 9, za člana,4. Branko Lucić, Jarki Horvatićevi 20, za člana,

5. Miljenko Mikulčić iz Tuhovca 17, za člana.

II.


III.




13.

Na temelju članka 32. Statuta Grada VaraždinskeToplice (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«broj 17/01 i 19/02), kao i članka 31. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), Gradskovijeće Grada Varaždinske Toplice na sjednici održanoj20. veljače 2003. godine, donosi

R J E Š E N J E

o imenovanju članova Odbora za statutarno-pravna pitanja Gradskog vijeća Grada


I.

U Odbor za statutarno-pravna pitanja Gradskogvijeća Grada Varaždinske Toplice, imenuju se:

1. Vladimir Kožić iz Varaždinskih Toplica, TrgA. Mihanovića 9, za predsjednika,

2. Tomica Čukli iz Vrtlinovca 33, za člana,

3. Josip Horvat iz Drenovca 129, za člana,

4. Ðuro Kukec iz Varaždinskih Toplica, Tonimirska1, za člana,

5. Branko Lucić iz Jarki Horvatićevih 20, začlana.

II.


III.







R J E Š E N J Eo imenovanju članova Odbora za financije i

proračun Gradskog vijeća Grada VaraždinskeToplice

I.U Odbor za financije i proračun Gradskog vijeća

Grada Varaždinske Toplice, imenuju se:1. Branko Lucić iz Jarki Horvatićevih 20, za

predsjednika,2. Ivan Horvat iz Lovrentovca 1A, za člana,3. Miljenko Mikulčić iz Tuhovca 17, za člana.

II.Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.





R J E Š E N J Eo imenovanju članova Odbora za gospodarski i

društveni razvoj Grada pri Gradskom vijećuGrada Varaždinske Toplice

I.U Odbor za gospodarski i društveni razvoj Grada

pri Gradskom vijeću Grada Varaždinske Toplice,imenuju se:

1. Ðuro Kukec iz Varaždinskih Toplica, Tonimirska1, za predsjednika,

2. Tomica Čukli iz Vrlinovca 33, za člana,3. Ivan Horvat iz Lovrentovca 1A, za člana,4. Josip Horvat iz Drenovca 129, za člana,5. Josip Ljubić iz Varaždinskih Toplica, Trg A.

Mihanovića 9, za člana.






Varaždinske Toplice (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije« broj 17/01 i 19/02) i članka 46. PoslovnikaGradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice (»Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 17/01), te natemelju članka 12. točka 5. Odluke o stipendiranjuučenika i studenata Grada Varaždinske Toplice(»Službeni vjesnik Varaždinske županije« broj 19/02), Gradsko vijeće Grada Varaždinske Toplice nasjednici održanoj 20. veljače 2003. godine, donosi

R J E Š E N J Eo izboru člana Povjerenstva za dodjelustipendija Grada Varaždinske Toplice

I.Za člana Povjerenstva za dodjelu stipendija Grada

Varaždinske Toplice, imenuje se Ðuro Kukec izVaraždinskih Toplica, Tonimirska 1.





»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, službeno glasilo Županije, gradova i općina. Glavni iodgovorni urednik: tajnik Skupštine Županije - Darinka Hajduk-Vučić, 42000 Varaždin, Kratka ulica 1.Telefon (042) 51-326 ili 312-377. Tehnički ure�uje, priprema i tiska: »GLASILA« d.o.o., 44250 Petrinja,D. Careka 2/1, tel: (044) 815-138 i te l / fax: (044) 815-498, www.glasila.hr. Pretplata za 2003. godinuiznosi 150 kn + PDV. Cijena pojedinačnog broja iznosi 7,40 kn + PDV. O promjeni adrese pretplatniktreba obavijestiti izdavača.

Documents

SLUÆBENO GLASILO VARAÆDINSKE ÆUPANIJE I GRADOVA: … · 2019. 10. 19. · -izrada magistralnih i galenskih pripravaka,-promet na malo pomoćnim ljekovitim tvarima, pomoćnim sredstvima