SLU@BENO GLASILO VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE RHBOSNvrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/wp-content/... · k meni, a ne mrzi svoga oca i majku, `enu i djecu, braæu i sestre, pa i sam

VRHBOSNAVRHBOSNABroj 4 / 2007- Godina CXXI - Sara jevo, pros inac 2007.

SLU@BENO GLASILO VRHBOSANSKE NADBISKUPI JE

VRHBOSNA 1/2007

Sadràj

Uvodnik - Nisam prorok ni proroèki sin....................................................................................223

SVETA STOLICAMladi selioci......................................................................................................................................225“Primit æete snagu Duha Svetoga koji æe siæi na vas i bit æete mi svjedoci............................227Poruke kardinala Claudija Hummesa, Prefekt kongregacije za kler......................................231

BK BIHPriopæenje s 41. zasjedanja BK BiH..............................................................................................233Pravilnik komisije za nauk vjere BK BiH....................................................................................234Pravilnik Vijeèa za liturgiju BK BiH.............................................................................................235Pravilnik Vijeæa za kler i sjemeništa BK BiH..............................................................................238Pravilnik Vijeæa za ustanove posveæenoga ìvota i dru`be apostolskoga ìvota BK BiH...239Pravilnik Vijeæa za laike BK BiH...................................................................................................241Pravilnik Vijeæa za katehezu BK BiH...........................................................................................242Pravilnik Vijeæa za obitelj BK BiH................................................................................................244Pravilnik Vijeæa za ekumenizam i dijalog me|u religijama i kulturama BK BiH................245Pravilnik Vijeæa za crkvena , kulturna i materijalna dobra BK BiH.......................................247Pravilnik Vijeæa za sredstva društvenoga priopæavanja BK BiH............................................249Pravilnik komisije “Iustitia et pax” BK BiH.................................................................................250Uredba BK BiH o crkvenim arhivima..........................................................................................252Uredba BK BiH o crkvenim knji`nicama....................................................................................256Doma moga - grudo draga............................................................................................................258Imenovanja.......................................................................................................................................259Zlatna harfa......................................................................................................................................260

VRHBOSANSKA NADBISKUPIJABoìæ po sv. Pavlu............................................................................................................................261Lik sv. Pavla i Biblija........................................................................................................................263

Izdavaè:Vrhbosanska nadbiskupija Kaptol 7, BiH - 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije(MCVN)

Odgovara:Vinko kardinal Puljiæ,vrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Zdenko Spajiæ, kancelar

Tehnièki urednik:Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

Grafièka obrada:MCVN

Tisak:Graforad - Zenica

VRHBOSNA - Slu`beno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Odredba za postupak odobrenje gradnje i gra|evinskih planova.........................................265Smjernice za vo|enje raèuna u ùpi............................................................................................268Potpuni oprost uz Dušni dan........................................................................................................271Me|unarodni molitveni dan mira................................................................................................272Bogojavljenje....................................................................................................................................273Prve subote u mjesecu, Molitveni dan za duhovna zvanja.....................................................273Molitvena osmina za jedinstvo kršæana......................................................................................274Molitveni dan za mir u Vrhbosanskoj nadbiskupiji..................................................................274Dan ìvota........................................................................................................................................275Dan posveæenoga ìvota................................................................................................................275Me|unarodni dan bolesnika i zdravstvenih djelatnika...........................................................276Duhovne vje`be za sveæenike.......................................................................................................276Nedjelja solidarnosti.......................................................................................................................277Post i nemrs u 2008. godini............................................................................................................277Kvatre u 2008. godini......................................................................................................................278Ovlast za binaciju i trinaciju u 2008. godini...............................................................................278Dekanatski susreti u nadbiskupijskom ordinarijatu.................................................................279Kanonske vizitacije u Vrhbosanskoj nadbiskupiji za 2008. godinu........................................280Susret animatora liturgijskog pjevanja........................................................................................280Susret ùpnih pastoralnih vijeæa..................................................................................................281Susret ùpnih ekonomskih vijeæa.................................................................................................281Obnova sveæenièkih obeæanja i posveta ulja..............................................................................282XIV. sabor prezbiterija Vrhbosanske nadbiskupije....................................................................282Proljetna dekanatska korona 2008. godine.................................................................................283XI. ministrantsko zborovanje........................................................................................................283Papin dan.........................................................................................................................................284Sluga Bo`ji nadbiskup J. Stadler - naš uor, pomoæ i nadahnuæe.............................................284Godina sv. Pavla, “Pavao prema Stadlerovu komentaru djela apostolskih”.........................286Krizme u 2008. godini....................................................................................................................287Izvješæe sa sjednice Sveæenièkog vijeæa Vrhbosanske nadbiskupije......................................288Izvješæe s dekanske konferencije..................................................................................................290Imenovanja.......................................................................................................................................295Dozvole za gradnju.........................................................................................................................296Ispravke i promjene........................................................................................................................296Usvajanje peèata..............................................................................................................................297Povelja...............................................................................................................................................298Dan Teologije, sv. Luka Evan|elista, 18. listopada 2007...........................................................299Zaziv Duha Svetoga........................................................................................................................300Kronika Vrhbosanskog nadbiskupa.............................................................................................301Bogoslovi 2007./2008.......................................................................................................................306

PRILOZIŠariæeva Biblija 2006. godine.........................................................................................................308

NAŠI POKOJNICIU spomen dr. Ivanu Æavaru..........................................................................................................318

222 VRHBOSNA 4/2007

VRHBOSNA 4/2007 223

Uvodnik

Nisam prorok ni proroèki sinVrhbosanska nadbiskupija je tijekom

godinu dana, poèevši od Prve nedjeljeDošašæa 2006. godine, slavila Godinuduhovnih zvanja. U izvještajima sa ùparedovno se naglašava da se tijekom tegodine više i uèestalije molilo za duhovnazvanja. Kad molimo za duhovna zvanja,obièno nam u mislima lebdi Isusovo upo-zorenje da je ètva velika a radnika malo.Stoga on zapovijeda da molimo kako biGospodar ètve poslao više radnika u svojuètvu. Radi se, dakle, o veæem broju djelatni-ka u ètvi Gospodnjoj. Znaèi li naša molitvaza duhovna zvanja sama po sebi molbuupuæenu Gospodaru ètve da nam dadneviše sveæenika, redovnika i redovnica, sje-meništaraca i bogoslova? Ako pogledamoneke statistièke podatke, vidjet æemo da mimoèmo biti više nego zadovoljni imajuæi uvidu omjer sveæenika i vjernika. UVrhbosanskoj nadbiskupiji, na jednogasveæenika dolazi 630 vjernika. U Zagrebaèkojnadbiskupiji jedan sveæenik do|e na 1725vjernika, u Beèkoj na 1155, u Salzburgu na1675, a Rottenburg-Stuttgart ima omjer 1sveæenik na 1700 vjernika itd. Ovaj je omjeru našoj nadbiskpupiji rezultat ratnogastradanja, no znaèili to da mi ne moramomoliti Gospodara ètve ili barem ne inten-zivno kao drugi?

Brojka, koliko god bila dragocjena zaanalizu, uvijek predstavlja odre|enu opas-nost jer dovodi u napast da se njome mjerenemjerive stvarnosti. Ta njezina karakteristi-ka posebnu opasnost predstavlja u pitanjuradnika u ètvi Gospodinovoj, ili opæenitogovoreæi, uvijek kada je rijeè o biti uèenikGospodinov. U tom kontekstu je zanimljivaIsusova reakcija na veliki broj onih koji su gaslijedili: “S njim je zajedno putovalo silnomnoštvo. On se okrene i reèe im: 'Do|e li tkok meni, a ne mrzi svoga oca i majku, ènu idjecu, braæu i sestre, pa i sam svoj ìvot, nemoè biti moj uèenik! Tko ne nosi svogakrià i ne ide za mnom, ne moè biti moj

uèenik!'” (Lk 14, 25-27). Je li Isusa zasmetaoveliki broj sljedbenika? Postavlja li on ovajdrastièni kriterij upravo s namjerom sman-jenja broja onih koji idu za njim? Imajuæi uvidu èinjenicu da ga je veliko mnoštvo ljudislijedilo “kad su se navršili dani da budeuznesen, krenu Isus sa svom odluènošæuprema Jeruzalemu” (Lk 9, 51) gdje æe podni-jeti muku i smrt, razumljivo bi bilo ako ga jesmetao veliki broj onih koji su išli za njim anisu bili svjesni kamo njegov put vodi. UJeruzalemu æe se pokazati da je njegov putdrugaèiji od onoga kakvim su ga sljedbenicisebi predoèili jer æe na kraju toga puta Isusostati gotovo sam.

Razlièitost Bo`jega puta, na koji pozi-va svoje uèenike, od uobièajenih èovjekovihoèekivanja i pretpostavki je stvarnost skojom se mora raèunati. Bog uzima èovjekaiz sasvim obiène situacije ìvota i šalje ga dabude drugaèiji te da govori i djeluje drugaèi-je. “Nisam bio prorok ni proroèki sin, biosam stoèar i gajio sam divlje smokve: ali meJahve uze od stada i Jahve mi reèe: 'Idi, pro-rokuj mojemu narodu Izraelu.'” (Am 7, 14-15). Biti drugaèiji od ostatka svijeta je vjero-jatno najteì i najneugodniji dio poziva kojiBog upuæuje èovjeku. Teško je ne samo raditoga što je svaki pozvani èovjek dio svijeta izkojega dolazi i kojemu se u mnogo èemusuoblièio te je transformacija iz svjetovnog uevan|eoski karakter izuzetno teška, nego iradi toga što svijet ne voli drugaèije iz razlo-ga što se vlastita obilje`ja najbolje vide u sus-retu s drugaèijim. “Odlazi, vidioèe! Bjeì uzemlju Judinu, ondje jedi kruh i ondje pro-rokuj! Ali u Betelu da više nisi prorokovao,jer ovo je kraljevsko svetište, kraljevskihram.” (Am 7, 12-13). Vjerojatno je bilodovoljno profesionalnih proroka koji sukruh svoj jeli ne kritizirajuæi kralja, èak akomu nisu izricali pohvale. No Bog izabirejednoga neprofesionalca da rekne ono štokralju reæi treba. Bog šalje jednoga koji jespreman biti drugaèiji i govoriti drugaèije od

ostatka kako bi njegova poruka bila preneše-na.

Biti drugaèiji, djelovati i govoriti dru-gaèije od ostatka svijeta jest izazov pred kojije stavljen svaki radnik u ètvi Gospodnjoj.Stoga i naša molitva Gospodaru ètve zanove radnike bi morala ukljuèivati upravo tunakanu da nam On dadne dovoljno onihkoji æe iæi putem njegovim. Jer njegov putvodi preko Jeruzalema do brda Golgote, teks kratkim oduševljenjem mase, nakon èegaslijede teški trenuci ostavljenosti, muèenja i

smrti prije nego osvane trenutak potpunogostvarenja volje Oèeve u uskrsnom jutru. Utakvom jednom vi|enju Isusovog odluènogkretanja prema Jeruzalemu, koja je korist ièemu sluì oduševljeno mnoštvo koje jekrenulo na put koji je završio u gotovo pot-punoj ostavljenosti i osamljenosti glavnogaaktera?! Na dobro Vam došlo svetoporo|enje Isusovo. Obièno to tako poèinje

Dr. Zdenko Spajiæ

224 VRHBOSNA 4/2007

VRHBOSNA 4/2007 225

SVETA

STO

LIC

A

Draga braæo i sestre!

Tema Svjetskog dana selilaca i izbje-glica ove godine na poseban naèin poziva narazmišljanje o mladim seliocima. Èesto o nji-ma slušamo u vijestima. Današnji globaliza-cijski procesi kojima je zahvaæen veliki diosvijeta za sobom povlaèe pojavu seljenja lju-di, koja sili i mnoge mlade ljude da napušta-ju vlastitu zemlju i ìve daleko od svojih obi-telji i svoje domovine. Posljedica je toga da izmnogih zemalja odlazi mlade` natprosje-ènih intelektualnih sposobnosti, dok su u ze-mljama koje primaju selioce na snazi propisikoji oteàvaju njihovo stvarno ukljuèivanjeu društveni ìvot. Iseljavanje uzima sve višemaha i njime je obuhvaæen sve veæi broj oso-ba iz svih društvenih slojeva. S pravom sto-ga javne ustanove, humanitarne udruge kaoi Katolièka Crkva ulaù velike napore da seiza|e ususret tim ljudima u nevolji.

Kada je rijeè o mladim seliocima oso-bito teàk problem predstavlja takozvana“dvostruka pripadnost”: s jedne strane, oniìvo osjeæaju potrebu da ne izgube kulturuiz koje su ponikli, a, s druge, u njima se javl-ja razumljiva èlja da postanu sastavni diodruštva u koje su primljeni, a da to ipak zasobom ne donese potpunu asimilaciju isamim tim gubitak tradicije svojih predaka.Me|u tim mladima ima i djevojaka, kojelakše postaju `rtve izrabljivanja, moralnihucjena pa èak i svakovrsnih zloupotreba. Štotek reæi o napuštenim adolescentima i malol-jetnicima, toj posebno riziènoj kategorijime|u traìteljima azila? Ti mladiæi i djevojkeèesto završavaju na ulici prepušteni samimasebi i postaju plijen nemilosrdnih izrablji-vaèa, koji ih, nerijetko, pretvaraju u objektetjelesnog, moralnog i spolnog nasilja.

Ako se zatim malo pobliè pogleda nasvijet prisilnih selilaca, a tu mislimo na izb-jeglice, prognanike i `rtve trgovine ljudima,tu se naàlost susreæe i mnoge djece i adoles-cenata. Kada govorimo o tome, nikoga nesmiju ostaviti ravnodušnim potresne slike

velikih izbjeglièkih i prognanièkih logorakoji postoje u razlièitim dijelovima svijeta.Kako ne misliti na to da su i ti maleni došlina svijet, kao i svi drugi, s opravdanim te-`njama za sretnim ìvotom? Kako, istodo-bno, ne podsjetiti da su djetinjstvo i mladostrazdoblja od temeljne va`nosti za razvojmuškarca i ène i zahtijevaju stabilnost,ozbiljnost i sigurnost? Ta djeca i mladi jedinošto su iskusili jesu “logori” u kojima morajuboraviti, gdje ìve u izolaciji, daleko od sta-mbenih naselja i lišeni moguænosti poha-|anja redovne nastave. Pa kako onda mogus nadom gledati u buduænost? Premda jeistina da se za njih èini mnogo, potrebno jeipak uloìti truda da im se još više pomogneputem stvaranja prikladnih prihvatilišnih iobrazovnih struktura.

Upravo u tome smislu postavlja sepitanje: kako odgovoriti na išèekivanjamladih selilaca? Što uèiniti da im se iza|eususret? Potrebno se, bez sumnje, ponajpri-je uzdati u potporu obitelji i škole. Koliko su,me|utim, samo sloène situacije i kako subrojne teškoæe s kojima se ti mladi ljudi sus-reæu u svojim obiteljskim i školskim sredina-ma! U obiteljima, da po|emo od nje, nestaloje one tradicionalne podjele uloga koja jepostojala u zemlji iz koje su došli te èestodolazi do sukoba izme|u roditelja koji suostali duboko ukorijenjeni u svojoj kulturi idjece koja su se brzo akulturirala u novedruštvene sredine. Ne treba podcjenjivati niteškoæe s kojima se mladi susreæu pri ukljuèi-vanju u obrazovni sustav koji je na snazi uzemljama koje su ih primile. U samom bi seškolskom sustavu stoga trebalo voditi raèu-na o toj njihovoj situaciji. U njemu bi zadoseljenièku djecu trebali biti predvi|eni ta-kvi obrazovni programi koji æe i biti primjer-eni njihovim potrebama i pomoæi njihovojintegraciji u novu sredinu. Bit æe tako|erva`no stvarati u predavaonicama ozraèjepoštivanja i dijaloga me|u svim uèenicima,na temelju onih sveopæih naèelâ i vrijednos-ti koje su zajednièke svim kulturama.

Mladi seliociPoruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2008.

226 VRHBOSNA 4/2007

SVETA

STO

LIC

A

Zalaganje svih - profesorâ, obiteljî i studena-ta - bez sumnje æe pridonijeti i pomoæi mla-dim seliocima da se što je bolje moguæeuhvate u koštac s izazovom integracije i pru-ìti im moguænost da steknu sve ono što mo-è koristiti njihovoj ljudskoj, kulturnoj istruènoj naobrazbi. To još više vrijedi za mla-de izbjeglice za koje æe se morati pripremitiprikladni programi, kako na polju obrazo-vanja tako i rada, putem kojih æe se zajamèi-ti njihova opæa izobrazba i pruìti im seneophodne temelje za pravilno ukljuèivanjeu novo društvo, kulturu i svijet rada.

Crkva s osobitom pozornošæu proma-tra svijet selilaca i traì od onih koji su uzemlji iz koje su došli primili kršæansku nao-brazbu da uèine sve da ta baština vjere i eva-n|eoskih vrijednosti donese plod na naèinda pruà dosljedno svjedoèanstvo u razli-èitim ìvotnim sredinama. Upravo u tomesmislu pozivam crkvene zajednice u koje se-lioci dolaze da sa simpatijom prihvaæajumlade i najmla|e s njihovim roditeljima,trudeæi se razumjeti sve nedaæe kroz koje suprošli i pomaùæi im ukljuèiti se u novu sre-dinu. Postoji me|u seliocima, kao što sam pi-sao u svojoj prošlogodišnjoj poruci, skupinakojoj valja posvetiti posebnu pozornost, arijeè je o studentima iz drugih zemalja kojise zbog svog studija nalaze daleko od vlasti-tog doma. Njihov broj stalno raste: ta mla-de` iziskuje posebnu pastoralnu skrb, jer tonisu samo studenti, poput ostalih, veæ i pri-vremeni doseljenici. Oni se èesto osjeæajuosamljenima, pod pritiskom studiranja akatkad i u materijalnoj stisci. Crkva, u svojojmajèinskoj brizi, na njih gleda s ljubavlju inastoji provesti u djelo posebne pastoralne isocijalne poduhvate, u kojima se vodi raèu-na o velikim resursima koje predstavljaju timladi ljudi. Treba im pomoæi da se otvoredinamizmu interkulturalnosti, te da se obo-gaæuju u doticaju s drugim studentima kojipripadaju drugim kulturama i religijama. Zamlade kršæane to iskustvo studija i obrazo-vanja moè biti korisno za dozrijevanje nji-hove vjere te im biti poticaj da se otvore onojuniverzalnosti koja je konstitutivna sastavn-

ica Katolièke Crkve.Dragi mladi selioci, pripremite se

zajedno sa svojim vršnjacima izgraditipravednije i bratskije društvo, savjesno iozbiljno izvršavajuæi svoje du`nosti premasvojim obiteljima i dràvi. Poštujte zakone ine dopustite da vas ikada ponesu mr`nja inasilje. Trudite se, radije, biti veæ sada pro-tagonisti svijeta u kojem æe vladati razumije-vanje i solidarnost, pravednost i mir. Od vasmladi vjernici, osobito, traìm da iskoristitesvoje vrijeme studija da napredujete uljubavi i spoznanju Kristovu. Isus èli da mubudete pravi prijatelji i zato je nu`no da tra-jno njegujete duboki odnos s njim u molitvii poslušnom slušanju njegove Rijeèi. On èlida mu budete svjedoci i zato je nu`no da setrudite hrabro ìvjeti evan|elje prevodeæi gau konkretne geste ljubavi prema Bogu ivelikodušnog sluènja braæi. Crkva treba ivas i raèuna na vašu potporu. Vi moète ost-variti ulogu u sadašnjoj evangelizaciji.Dolazeæi iz razlièitih kultura, ali svi povezanipripadnošæu jedinoj Crkvi Kristovoj, moètepokazati da je evan|elje ìvo i prikladno zasvaku situaciju; to je stara a opet uvijek novaporuka; ono je Rijeè nade i spasenja za ljudesvih rasa i kulture, svih uzrasta i svih doba.

Mariji, Majci èitavoga èovjeèanstva, iJosipu, njezinom preèistom zaruèniku, kojisu zajedno s Isusom proìvjeli iskustvo pro-gonstva u Egipat, povjeravam svakog odvas, vaše obitelj, sve one koji su na ovaj ilionaj naèin zaokupljeni velikim svijetom vasmladih selilaca, dragovoljce i pastoralne dje-latnike koji vam spremno pomaù i pruàjuvam prijateljsku potporu. Neka Gospodinbude uvijek uz vas i vaše obitelji, kako bistezajedno mogli prevladati materijalne iduhovne prepreke i teškoæe na koje nailazitena svom putu. Te èlje pratim posebnimapostolskim blagoslovom koji zazivam nadsvakog od vas i nad osobe koje su vamdrage.

Iz Vatikana, 18. listopada 2007.Benedikt XVI.

VRHBOSNA 4/2007 227

SVETA

STO

LIC

A

Dragi mladi!

1. XXIII. svjetski dan mladih

S velikom se radošæu uvijek sjeæamrazlièitih trenutaka što smo ih proveli zajed-no u Kölnu, u kolovozu 2005. Na kraju tenezaboravne manifestacije vjere i entuzijaz-ma, koja ostaje utisnuta u moju dušu i umoje srce, pozvao sam vas na sljedeæi susretšto æe se odràti u Sydneyu 2008. Bit æe toXXIII. svjetski dan mladih, a tema æe mu biti:“Primit æete snagu Duha Svetoga koji æe siæina vas i bit æete mi svjedoci” (Dj 1,8). Nitvodilja duhovne pripreme za susret uSydneyu je Duh Sveti i poslanje. Ako smo se2006. zadràli na razmatranju Duha Svetogakao Duha istine, 2007. ga nastojmo dubljeotkriti kao Duha ljubavi da bismo krenuli naput prema Svjetskom danu mladih 2008.,razmišljajuæi o Duhu jakosti i svjedoèenjakoji nam daruje hrabrost da ìvimoevan|elje i odva`nost da ga naviještamo.Zato je najva`nije da svatko od vas mladih,u svojoj zajednici i sa svojim odgojiteljima,moè razmišljati o tom Protagonistu povi-jesti spasenja kakav je Duh Sveti ili IsusovDuh, da biste postigli ove visoke ciljeve: pre-poznati pravi identitet Duha nadasve sluša-juæi rijeè Bo`ju u Objavi Biblije; jasno si doz-vati u svijest njegovu stalnu, aktivnu prisut-nost u ìvotu Crkve, osobito ponovno otkri-vajuæi da se Duh Sveti postavlja kao “duša”,ìvotni dah samoga kršæanskog ìvota zah-valjujuæi sakramentima kršæanske inicijacije- krštenju, potvrdi i euharistiji; postati na tajnaèin sposoban doæi do dubljega i radosnograzumijevanja Isusa te istodobnodjelotvorno ostvariti evan|elje u zoru treæe-ga tisuæljeæa. Ovom vam porukom radonudim smjer za meditaciju što je valja pro-dubiti u tijeku ove pripremne godine i nakojemu je potrebno utvrditi kvalitetu vaševjere u Duha Svetoga, ponovno je pronaæi

ako je izgubljena, ojaèati ako je oslabila,uìvati u njoj kao pratnji Oca i Sina IsusaKrista zahvaljujuæi upravo nu`nome djelo-vanju Duha Svetoga. Nemojte nikada zabo-raviti da Crkva, dapaèe samo èovjeèanstvo,ono koje vas okruùje i koje vas oèekuje uvašoj buduænosti, oèekuje puno od vasmladih jer u sebi imate najviši dar Oca,Isusov Duh.

2. Obeæanje Duha Svetoga u Bibliji

Pozorno slušanje Bo`je rijeèi gledeotajstva i djelovanja Duha Svetoga otvaranas velikim i poticajnim spoznajama što ihsaìmam u sljedeæim toèkama.

Malo prije svoga uzašašæa, Isus jerekao uèenicima: “Ja šaljem na vas ObeæanjeOca svojega” (Lk 24,49). To se ostvarilo nadan Pedesetnice, kada su bili sabrani u mo-litvi u dvorani Posljednje veèere s DjevicomMarijom. Izlijevanje Duha Svetoga na Crkvukoja se ra|ala bilo je ostvarenje prilièno sta-roga obeæanja Bo`jega, naviještenog i pripr-emanog u cijelome Starom zavjetu.

Zapravo, još od prvih stranica Biblijao duhu Bo`jemu govori kao o Duhu koji je“lebdio nad vodama” (usp. Post 1,2) te toènonavodi da je Bog udahnuo u èovjekove nos-nice dah ìvota (usp. Post 2,7) ulijevajuæi muna taj naèin sam ìvot. Nakon izvornoga gri-jeha, oìvljujuæi duh Bo`ji više æe se putaoèitovati u povijesti ljudi, potièuæi prorokeda bi ohrabrili izabrani narod da se vratiBogu i da vjerno obdràva njegove zapovije-di. U slavnome vi|enju proroka EzekijelaBog svojim duhom oìvljava izraelski narodprikazan kao “suhe kosti” (usp. 37,1-14). Joelprorokuje “izlijevanje duha” na cijeli narod,pri èemu nitko neæe biti iskljuèen: “Poslijeovoga - piše sveti pisac - izlit æu Duha svogana svako tijelo… Èak æu i na sluge i sluškin-je izliti Duha svojeg u dane one” (3,1-2).

U “punini vremena” (usp. Gal 4,4)

Poruka pape Benedikta XVI. Za XXIII. Svjetski dan mladih

“Primit æete snagu Duha Svetoga koji æe siæina vas i bit æete mi svjedoci” (Dj 1,8)

an|eo Gospodnji naviješta Djevici izNazareta da æe Duh Sveti, “sila Svevišnjega”,siæi i nad nju nadviti svoju sjenu. Zato æe on-aj kojega æe ona roditi biti svet i nazvan Sin-om Bo`jim (usp. Lk 1,35). Prema izreci pro-roka Izaije, Mesija æe biti onaj na koga æe siæiDuh Gospodnji (usp. 11,1-2; 42,1). Upravo jeto proroštvo što æe ga Isus ponoviti na poèe-tku svoga javnog sluènja u sinagogi u Na-zaretu: “Duh Gospodnji - rekao je uzèu|enje prisutnih - na meni je jer mepomaza! On me posla blagovjesnikom bitisiromasima, proglasiti su`njimaoslobo|enje, vid slijepima, na slobodu pusti-ti potlaèene, proglasiti godinu milostiGospodnje” (Lk 4,18-19; usp. Iz 61,1-2).Obraæajuæi se prisutnima, na sebe æe primi-jeniti te proroèke rijeèi ustvr|ujuæi: “Danasse ispunilo ovo Pismo što vam još odzvanjau ušima” (Lk 4,21). K tome, prije svoje smrtina kriù, više æe puta uèenicima navijestitidolazak Duha Svetoga, “Tješitelja”, èije æeposlanje biti da dadne svjedoèanstvo zanjega i da pomogne vjernicima uèeæi ih ivodeæi ih do cijele Istine (usp. Iv 14,16-17.25-26; 15,26; 16,13).

3. Pedesetnica, polazište poslanja Crkve

Naveèer na dan svoga uskrsnuæaIsus, ukazujuæi se uèenicima, “dahne u njih ikaè im: 'Primite Duha Svetoga'” (Iv 20,22). Sjoš veæom snagom Duh Sveti sišao je naapostole na dan Pedesetnice: “I eto iznenadašuma s neba - piše u Djelima apostolskim -kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu ku-æu u kojoj su bili. I pokaù im se kao neki og-njeni razdijeljeni jezici te si|e po jedan nasvakoga od njih” (2,2-3).

Duh Sveti iznutra je obnovio apos-tole, dajuæi im snagu koja ih je uèinila odva-`nima u naviještanju bez straha: “Krist jeumro i uskrsnuo!” Oslobo|eni svakoga stra-ha oni poèinju govoriti iskreno (usp. Dj 2,29;4,13; 4,29.31). Od uplašenih ribara postali suhrabri vjesnici evan|elja. Èak ni njihovineprijatelji nisu uspijevali shvatiti kako to dasu “nepismeni i neuki” ljudi (usp. Dj 4,13)sposobni pokazati takvu hrabrost i s radošæupodnositi protivljenja, patnje i progone.

Ništa ih nije moglo zaustaviti. Onima koji suih htjeli ušutkati odgovarali su: “Mi doistane moèmo ne govoriti što vidjesmo ièusmo” (Dj 4,20). Tako je ro|ena Crkva kojaod Duhova nije prestala širiti Radosnu vijest“sve do nakraj svijeta” (Dj 1,8).

4. Duh Sveti, duša Crkve i naèelo zajedništva

No, da bismo shvatili poslanje Crkvemoramo se vratiti u dvoranu Posljednje ve-èere gdje su uèenici ostali zajedno (usp. Lk24,49) moleæi s Marijom, “Majkom”,oèekujuæi obeæanoga Duha. Na toj se ikoniCrkve što se ra|a mora stalno nadahnjivatisvaka kršæanska zajednica. Apostolska imisionarska plodnost nije ponajprije rezul-tat mudro pripremljenih i “uèinkovitih” pas-toralnih programa i metoda, veæ je plodneprekidne zajednièke molitve (usp. PavaoVI, apostolska pobudnica Evangelii nuntian-di, 75). Osim toga, uèinkovitost poslanjapretpostavlja da su zajednice ujedinjene, tojest da imaju “jedno srce i jednu dušu” (usp.Dj 4,32) i da su spremne svjedoèiti ljubav iradost što ih Duh Sveti ulijeva u srca vjerni-ka (usp. Dj 2,42). Sluga Bo`ji Ivan Pavao II.napisao je kako je poslanje Crkve - prijenego li je djelovanje - svjedoèanstvo i iàra-vanje (usp. enciklika Redemptoris missio,26). Tako se doga|alo na poèetku kršæanstvakada su se pogani, piše Tertulijan, obraæalividjevši ljubav koja je vladala me|u kršæan-ima: “Gledaj - kaù - kako se ljube me|usob-no” (usp. Apologet, 39 § 7).

Završavajuæi ovaj brzi pogled na rijeèBo`ju u Bibliji, pozivam vas da primijetitekako je Duh Sveti najuzvišeniji dar Boga èo-vjeku, dakle vrhovno svjedoèanstvo njegoveljubavi za nas, ljubavi koja se konkretno oèi-tuje kao “da ìvotu” što ga Bog èli za svakosvoje stvorenje. Taj “da ìvotu” svoj potpunioblik ima u Isusu iz Nazareta i u njegovojpobjedi nad zlom preko otkupljenja. S tim uvezi nemojmo nikada zaboraviti da se Isu-sovo evan|elje, upravo snagom Duha, nesvodi na puku konstataciju veæ èli postati“lijepa vijest za siromahe, oslobo|enje su-`njima, vid slijepima…” To je ono što se sna-`no pokazalo na dan Pedesetnice, postajuæi

228 VRHBOSNA 4/2007

SVETA

STO

LIC

A

milost i zadaæa Crkve prema svijetu, koji jenjezino prioritetno poslanje.

Mi smo plodovi toga poslanja Crkvepo djelovanju Duha Svetoga. Mi u sebi nosi-mo onaj peèat ljubavi Oèeve u Kristu Isusukoji je Duh Sveti. Nemojmo to nikada zabo-raviti, jer se Gospodinov Duh uvijek sjeæasvakoga i hoæe, osobito preko vas mladih, usvijetu potaknuti vjetar i plamen novePedesetnice.

5. Duh Sveti, “unutarnji Uèitelj”

Dragi mladi, i danas dakle Duh Svetinastavlja sna`no djelovati u Crkvi i njegovisu plodovi obilni u mjeri kojom smo sprem-ni otvoriti se njegovoj obnoviteljskoj snazi.Zato je va`no da ga svatko od nas poznaje,u|e u odnos s Njime i da mu prepusti da gaon vodi. Ali, u ovoj toèki javlja se naravno je-dno pitanje: tko je za mene Duh Sveti?Zapravo, nije mali broj kršæana za koje je Oni dalje “veliki nepoznati”. Evo zašto sam vas,pripremajuæi se za sljedeæi Svjetski danmladih, htio pozvati da produbite osobnoznanje o Duhu Svetome. U našem Vjerova-nju molimo: “Vjerujem u Duha Svetoga, Go-spodina i @ivotvorca, koji izlazi od Oca i Si-na” (Nicejsko-carigradsko vjerovanje). Da,Duh Sveti, Duh ljubavi Oca i Sina, Izvor jeìvota koji nas posveæuje, “jer je (Bo`ja lju-bav) razlivena u srcima našim po Duhu Sve-tom koji nam je dan” (Rim 5,5). No, nije gadovoljno poznavati; treba ga i prihvatiti kaovodièa naših duša, kao “unutarnjega Uèite-lja” koji nas uvodi u trojstveno Otajstvo, jernas samo on moè otvoriti vjeri i omoguæitinam da je svaki dan ìvimo u potpunosti.On nas potièe prema drugima, u nama palioganj ljubavi, i èini nas misionarima Bo`jeljubavi.

Dobro znam koliko vi mladi u srcunosite veliko poštovanje i ljubav za Isusa, ka-ko ga èlite susresti i razgovarati s Njime.Zapamtite stoga da upravo prisutnost Duhau nama dokazuje, predstavlja i gradi našuosobu na samoj Osobi Isusa raspetoga i us-krsloga. Postanimo, stoga, bliski s DuhomSvetim da to budemo s Isusom.

6. Sakramenti potvrde i euharistije

No - reæi æete - kako moèmo dopusti-ti da nas obnovi Duh Sveti i rasti u našemduhovnom ìvotu? Odgovor je kako znate:to se moè po sakramentima jer se vjera ra-|a i u nama jaèa zahvaljujuæi sakramentima,ponajviše onima kršæanske inicijacije: kr-štenju, potvrdi i euharistiji koji su komplem-entarni i neodvojivi (usp. Katekizam Kato-lièke Crkve, 12585). Ta istina o tri sakramen-ta koji su na poèetku našega kršæanskoga bi-vanja mo`da je zanemarena u vjerskome ì-votu ne maloga broja kršæana za koje su onigeste iz prošlosti bez stvarnoga utjecaja nadanašnjicu, kao korijeni bez ìvotne limfe.Doga|a se da, kada se primi potvrda, brojnimladi udaljavaju od vjerskoga ìvota. Imatako|er mladih koji uopæe ne prime taj sa-krament. A zapravo po sakramentima kr-štenja, potvrde i kasnije - na stalni naèin -euharistije Duh Sveti èini nas djecom Oèe-vom, Isusovom braæom, èlanovima svojeCrkve, sposobnima za pravo svjedoèenjeevan|elja, korisnicima radosti vjere.

Zato vas pozivam da razmišljate o ov-ome o èemu vam pišem. Danas je osobito va-`no ponovno otkriti sakrament potvrde i pr-onaæi njegovu vrijednost za naš duhovni ra-st. Tko je primio sakramente krštenja i potv-rde neka se sjeti da je postao “hram Duha”:Bog stanuje u njemu. Neka uvijek bude svj-estan toga i neka uèini da blago koje je unjemu donese plodove svetosti. Onaj tko jekršten, ali još nije primio sakrament po-tvrde, neka se pripremi na njegovo priman-je znajuæi da æe tako postati “dovršeni” kr-šæanin, jer potvrda usavršuje krsnu milost(usp. KKC, 1302-1303).

Potvrda nam daruje posebnu milostza svjedoèenje i slavljenje Boga cijelim na-šim ìvotom (usp. Rim 12,1); èini nas u nutri-ni svjesnima naše pripadnosti Crkvi, “TijeluKristovu” èiji smo svi ìvi èlanovi, solidarnijedni s drugima (usp. 1 Kor 12,12-25). Dopu-štajuæi da ga vodi Duh, svaki krštenik moèdati svoj doprinos izgradnji Crkve zahvalju-juæi karizmama što ih On daruje jer “sva-kome se daje oèitovanje Duha na korist” (1Kor 12,7) na opæu korist. A kada Duh djelujeu duh stavlja svoje plodove koji su “ljubav,radost, mir, velikodušnost, uslu`nost, dobro-

VRHBOSNA 4/2007 229

SVETA

STO

LIC

A

ta, vjernost, blagost, uzdr`ljivost” (Gal 5,22).Onima koji me|u vama još nisu primilisakrament potvrde upuæujem srdaèni pozivda se pripreme i da ga prime, traèæi pomoæod svojih sveæenika. To je posebna prigodamilosti što vam je Gospodin nudi: nemojtedopustiti da vam izmakne!

Ovdje bih htio dodati jednu rijeè oeuharistiji. Za rast u kršæanskome ìvotupotrebno se hraniti Tijelom i KrvljuKristovom: naime, kršteni smo i potvr|eni uvidu euharistije (usp. KKC, 1322; apostolskapobudnica Sacramentum caritatis, 17).“Izvor i vrhunac” crkvenoga ìvota, euharis-tija je “trajna Pedesetnica” jer svaki putakada slavimo svetu misu primamo DuhaSvetoga koji nas dublje ujedinjuje s Kristomi u Njemu nas mijenja. Ako, dragi mladi,èesto sudjelujete na euharistijskome slavlju,ako æete malo svoga vremena posvetiti klan-janju pred Presvetim Sakramentom, izIzvora ljubavi - Euharistije - doæi æe vam onaradosna odluènost da ìvot posvetite naslje-dujuæi evan|elje. Istodobno æete doìvjetida nas tamo gdje ne dopiru naše snage DuhSveti mijenja, ispunja svojom snagom i èinisvjedocima punima misionarskoga àraKrista uskrsloga.

7. Potreba i hitnost poslanja

Mnogi mladi na svoj ìvot gledaju sazabrinutošæu i postavljaju si brojna pitanjaglede svoje buduænosti. Oni se zabrinutopitaju: Kako se ukljuèiti u svijet obiljeènbrojnim i teškim nepravdama i patnjama?Kako reagirati na sebiènost i nasilje koji,kako se ponekad èini, prevladavaju? Kakoìvotu dati puni smisao? Kako pridonijeti daplodovi Duha na koje smo podsjetili ranije,“ljubav, radost, mir, velikodušnost,uslu`nost, dobrota, vjernost, blagost,uzdr`ljivost” (br. 6) natope ovaj ranjeni ikrhki svijet, nadasve svijet mladih? Podkojim uvjetima Duh ìvotvorac prvogastvaranja i nadasve drugoga stvaranja iliotkupljenja moè postati nova duša èov-jeèanstva? Ne zaboravimo da što je veæiBo`ji dar - a onaj Isusova Duha je najveæi -isto tako je velika potreba svijeta da ga primi

i zato je veliko i zanosnije poslanje Crkve daga vjerodostojno posvjedoèi. A vi mladi saSvjetskim danom mladih na odre|eni naèinpotvr|ujete volju za sudjelovanjem u tomeposlanju. Glede toga, dragi prijatelji, moramvas ovdje podsjetiti na neke istine o kojimatreba razmatrati. Još vam jednom ponavljamda samo Krist moè ispuniti najdublje te`njeèovjeèjega srca; samo je On sposobanhumanizirati èovjeèanstvo i odvesti ga donjegova “poboànstvenjenja”. Snagomsvoga Duha On u nas ulijeva boànskuljubav koja nas èini sposobnima da ljubimobli`njega i spremnima da mu se stavimo uslu`bu. Duh Sveti osvjetljava, objavljujuæiraspetoga i uskrsloga Krista, pokazuje namput da Mu postanemo slièniji, to jest dabudemo “oèitovanje i sredstvo ljubavi kojaproistjeèe iz Njega” (enciklika Deus caritasest, 33). A tko dopusti da ga vodi Duh shvaæada staviti se u slu`bu evan|elja nije fakulta-tivni odabir, jer primjeæuje koliko je hitno idrugima prenijeti tu Radosnu vijest. Ipak,još se jednom mora podsjetiti, Kristovi svje-doci moèmo biti samo ako dopustimo danas vodi Duh Sveti koji je “glavni djelatnikevangelizacije” (usp. Evangelii nuntiandi,75) i “protagonist poslanja” (usp.Redemptoris missio, 21). Dragi mladi, kakosu više puta ponavljali moji èasni prethodni-ci Pavao VI. i Ivan Pavao II., naviještatievan|elje i svjedoèiti vjeru danas je višenego nu`no (usp. Redemptoris missio, 1).Netko misli da pokazati dragocjeno blagovjere osobama koje ju ne dijele znaèi bitinetolerantan prema njima, ali to nije tako,jer predloìti Krista ne znaèi i nametnuti ga(usp. Evangelii nuntiandi, 80). Osim toga,veæ je dvije tisuæe godina kako sudvanaestorica apostola dali ìvot da bi Kristbio poznat i da bi ga se ljubilo. Otada seevan|elje kroz stoljeæa i dalje širi zahvalju-juæi muškarcima i ènama poticanima istimmisionarskim àrom. Stoga su i danaspotrebni Kristovi uèenici koji neæe štedjetivremena i energije da bi sluìli evan|elju.Potrebni su mladi koji æe dopustiti da unjima gori Bo`ja ljubav i koji æe velikodušnoodgovoriti na njegov snaàn poziv kako suto uèinili brojni mladi blaènici i sveci u

230 VRHBOSNA 4/2007

SVETA

STO

LIC

A

VRHBOSNA 4/2007 231

SVETA

STO

LIC

A

prošlosti, a i u vremenima koja nam nisutako daleka. Osobito vam jamèim da IsusovDuh danas poziva vas mlade da budetenositelji lijepe vijesti o Isusu svojim vršnjaci-ma. Nesumnjivi napor odraslih da nashvatljivi i uvjerljivi naèin dopru do podruè-ja mladih moè biti znak kojim Duh èli po-taknuti vas mlade da vi preuzmete teret zato. Vi poznajete idealnosti, jezike, a tako|er irane, oèekivanja a ujedno i èlju za dobrimsvojih vršnjaka. Otvara se širok svijet osjeæa-ja, rada, formacije, oèekivanja, mladenaèkepatnje… Neka svatko od vas smogne hra-brosti da obeæa Duhu Svetome da æe jedno-ga mladoga dovesti Isusu Kristu, na naèinkoji smatra najboljim, znajuæi dati “odgovorsvakomu koji od vas zatraì obrazloènjenade koja je u vama” (usp. 1 Pt 3,15).No, da biste dospjeli do toga cilja, dragiprijatelji, budite sveti, budite misionari jer senikada ne moè odvojiti svetost od poslanja(usp. Redemptoris missio, 90). Ne bojite sepostati sveti misionari poput sv. FranjeKsaverskoga koji je proputovao Dalekimistokom navješæujuæi Radosnu vijest do zad-nje snage, ili kao sveta Terezija od Djeteta Is-usa koja je bila misionarka premda nije na-pustila Karmel: i jedan i druga su “zaštitnicimisija”. Budite spremni na kocku staviti svojìvot da biste svijet obasjali Kristovom istin-om; da biste s ljubavlju odgovorili na mr`njui na preziranje ìvota; da biste naviještalinadu Krista uskrsloga u svim krajevima svi-jeta.

8. Zazivati “novu Pedesetnicu” na svijet

Dragi mladi, oèekujem vas u veliko-me broju u srpnju 2008. u Sydneyu. Bit æe toprovidonosna prigoda da u potpunosti do-ìvimo snagu Duha Svetoga. Do|ite u veli-kome broju, da budete nada i dragocjenapotpora za zajednice Crkve u Australiji kojese pripremaju da vas prihvate. Za mlade`zemlje koja æe nas ugostiti bit æe to izvrsnaprilika za naviještanje ljepote i radosti eva-n|elja društvu koje je u mnogo èemu seku-larizirano. Australija, kao i cijela Oceanija,treba ponovno otkriti svoje kršæanske kori-jene. U poslijesinodskoj pobudnici “Crkva uOceaniji” Ivan Pavao II. napisao je: “SnagomDuha Svetoga Crkva u Oceaniji priprema sena novu evangelizaciju naroda koji su danasgladni Krista… Nova evangelizacija prioritetje za Crkvu u Oceaniji” (br. 18).

Pozivam vas da posvetite vrijeme mo-litvi i vašoj duhovnoj formaciji u ovome po-sljednjem dijelu puta koji nas vodi do XXIII.svjetskoga dana mladih, kako biste u Syd-neyu mogli obnoviti obeæanja svoga kršten-ja i svoje potvrde. Zajedno æemo zazvati Du-ha Svetoga, traèæi s povjerenjem od Bogadar obnovljene Pedesetnice za Crkvu i za èo-vjeèanstvo treæega tisuæljeæa.

Marija, sjedinjena u molitvi s aposto-lima u dvorani Posljednje veèere, neka vasprati tijekom ovih mjeseci i za sve mlade ne-ka zadobije novo izlijevanje Duha Svetogakoje æe im zapaliti srca. Zapamtite: Crkvaima povjerenja u vas! Mi pastiri, osobito,molimo da ljubite i da èinite da drugi sve vi-še ljube Isusa i da ga vjerno slijedite. Timosjeæajima sve vas blagoslivljam velikom lju-bavlju.

Dragi katehete i katehistice,

Mir Gospodnji bio s vama!

@elim vam uputiti svoj iskreni i brats-ki pozdrav u ovoj prvoj godini svog sluènjaSvetom Ocu Benediktu XVI. u Kongregacijiza kler, kojoj je tako|er povjerena kateheza.

Neka vas blagoslovi na poseban naèin Bogdobar i velik u ljubavi, bogat milosr|em.

Pišem ovo na blagdan sv. Lukeevan|eliste, prisjeæajuæi se njegova teme-ljnog doprinosa u sveopæem navještaju IsusaKrista umrlog i uskrslog i njegova kraljevst-va.

@elim, prije svega, izraziti vam svoje

Poruka kardinala Claudija HummesaPrefekt kongregacije za kler

232 VRHBOSNA 4/2007

SVETA

STO

LIC

A

divljenje za vaše crkveno, èesto neumornosluènje kroz odgoj u katolièkoj vjeri tolikihkatekumena ili veæ krštenih a vama pov-jerenih osoba. Jamèim svoju blizinu vama,predraga braæo i sestre, koji ste zauzeti u ple-menitoj borbi za vjeru koja èesto od vas za-htjeva herojske `rtve na koje vi, uza sve to,odgovarate radošæu i postojanošæu.

U svakodnevnoj vjernosti Bogu i vje-rnosti èovjeku vi nastavljate biti istinsko bo-gatstvo za izgradnju vaših ùpnih zajednica.Vi ste jedan od znakova koji najviše obeæajui kojim nas Gospodin ne prestaje snaìti iiznena|ivati.

Nastavite pokazivati àr i volju u isti-nskom stjecanju one fizionomije koja je vla-stita uèiteljima, odgojiteljima i svjedocimaistine kako bi je cjelovito i vjerno prenijelièovjeku našeg vremena.

Budite kadri ojaèati svoju vjeru, uvijekspremni na odgovor svakomu koji od vas zatraìobrazloènje nade koja je u vama (1 Pt 3,15) mo-litvom, formacijom i ljubavlju. Budite uvijekradosni i zanosni tako|er po svojim djelima,da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, komuslava i vlast u vijeke vjekova (1 Pt 4,11).

Potièem vas na molitvu i da s pov-jerenjem njegujete prema Gospodinu odnosljubavi, predanja, slušanja i tišine.

U svijetu, koji je èesto bez nade i kojise prepušta nasilju i egoizmu, svaka vašagesta, svaki vaš osmjeh, svaka vaša rijeè ne-

ka bude ìvo svjedoèanstvo da je Gospodinpobijedio grijeh i smrt i da je ljubav moguæa.

Svima koje susreæete otkrivajte liceKristovo u zahvalnosti i vjernosti vašem slu-ènju. Neka Duh Gospodnji obnovi vaš ì-vot i uèini da raste zajedništvo me|u vama.

“I neka svijet našeg vremena kojitraì, sad u tjeskobi, sad u nadi, uzmogneprimiti Radosnu vijest ne od tu`nih i malo-dušnih, nestrpljivih i tjeskobnih navjestiteljanego od slu`benika Evan|elja èiji ìvot ià-ruje àrom, koji su prvi u sebe primili Kri-stovu radost i koji dragovoljno na kocku sta-vljaju svoj ìvot da bi Kraljevstvo bilo nav-ješteno i da bi se Crkva zasadila usred svije-ta”. (Evangelii nuntiandi 80).

Zazivam na vas onaj blagoslov koji jebio tako drag sv. Franji Asiškom:

Gospodin te blagoslovio i saèuvao. Pokazao ti lice svoje i smilovao ti se.Svratio pogled svoj na tebe i dao ti mir.

Neka vas vodi i prati Djevica Marija,zvijezda evangelizacije i neka vam budeznak sigurne nade!

U Vatikanu o svetkovini sv. Luke evan|eli-ste, 18. listopada 2007.

Claudio kardinal Hummes, prefekt

VRHBOSNA 4/2007 233

BK

BIH

U Lorenzagu, 20. srpnja 2007.Benedikt XVI.

Biskupska konferencija Bosne iHercegovine odràla je od 28. do 30. stu-denoga 2007. u Nadbiskupskom ordinarijatuu Sarajevu svoje 41. redovno zasjedanje podpredsjedanjem nadbiskupa metropolita vrh-bosanskog kardinala Vinka Puljiæa. Osimèlanova BK BiH, na zasjedanju su sudjelo-vali: beogradski nadbiskup mons. StanislavHoèevar, predsjednik Me|unarodne bisku-pske konferencije sv. Æirila i Metoda sa sje-dištem u Beogradu; dubrovaèki biskup mo-ns. dr. @elimir Puljiæ, delegat Hrvatske bisk-upske konferencije; te biskup u miru iz Li-nza mons. Maximilian Aichern, delegat Au-strijske biskupske konferencije. Tijekomzasjedanja biskupima BK BiH uputio je svojpozdrav apostolski nuncij u BiH mons. Ale-ssandro D'Errico i prenio blagoslov SvetogOca i poruke Svete Stolice.

Biskupi su s radošæu primili izraze bli-zine koje su im prenijeli delegati iz Dubro-vnika, Beograda i Linza te izrazili zahvalnostza svu dosadašnju pomoæ i suradnju. Istièuæitrajnu bratsku solidarnost biskupa iz Hrva-tske, biskupi su tako|er posebno zahvaliliAustrijskoj BK za partnersku suradnju na ra-zini pojedinih dijeceza kao i za konkretanmaterijalni doprinos za razne crkvene proje-kte, osobito na socijalnom planu.

Prihvaæajuæi poticaj dràvnoga tajni-ka Svete Stolice kardinala Tarcisija Bertonea,biskupi su odluèili da se prigodom spome-ndana Marije pomoænice kršæana (24. svibn-ja), zaštitnice Kine, u svim ùpama moli po-sebno za kineske katolike i organizira kolek-ta za pomoæ Katolièkoj Crkvi u Kini, u nedje-lju 25. svibnja 2008.

Saslušavši izvješæe svoga delegata s22. konferencije o Pastoralu i skrbi za bo-lesne stare osobe, koja je odràna nedavno uRimu, biskupi potièu karitativne i pastoralnedjelatnike da rade na bu|enju svijesti o dos-tojanstvu i vrijednosti svake osobe, a osobito

starih bolesnih, te da za njih pokaù priorit-et jer su upravo oni sve èešæe na rubu društ-va i prepušteni samima sebi.

Biskupi su razmotrili i izvješæe svogadelegata na Prvom me|unarodnom susretupastorala beskuænika, tako|er odrànom uRimu ovih dana. Izraàvaju àljenje da sebeskuænicima u BiH, kojih se broj toèno nine zna, gotovo nitko sustavno ne bavi. Za-hvaljuju karitativnim djelatnicima koji se,unatoè teškim uvjetima, nastoje raditi natom planu. Pozivaju da se problemu nemale-na broja beskuænika pristupi odgovorno isveobuhvatno.

Nakon izlaganja proèelnika Katehe-tskog vijeæa o razvoju i sadašnjem stanju ù-pne kateheze i školskoga vjeronauka, i rasp-rave o tome, biskupi izraàvaju zahvalnostsvim katolièkim katehetama i katehisticamau ovoj zemlji za njihov ustrajan i nezamjen-jiv udio u odgoju i izobrazbi djece i mladeì,ne samo poukom u školi nego i primjeromvlastita kršæanskog ìvota. Potièu ùpnike idruge njihove kvalificirane suradnike da sasvom odgovornošæu posveæuju du`nu briguùpnoj katehezi kao povlaštenu mjestu i sre-dstvu kršæanskoga odgoja i rasta. Za to su imna raspolaganju na poseban naèin sadràji isugestije Opæega direktorija za katehezu Ko-ngregacije za kler (2000.) i @upne kateheze uobnovi ùpne zajednice, Plan i program, ko-ju su izdali Nacionalni katehetski ured HBKi Hrvatski institut za liturgiju (2000.). U vrije-me komunistièke vladavine sav se vje-ronauk, i školskoga sadràja i ùpne katehe-ze, odvijao u ùpi. S novim demokratskimpromjenama omoguæeno je da se konfesion-alni vjeronauk izvodi u školama po razredn-im ud`benicima. A ùpne kateheze: s odgo-jem za crkveno sluènje i crkveno zajedništ-vo, s pripremom na pojedinaène sakramenteispovijedi, prièesti, krizme, braka; liturgijskiìvot s pjevanjem, biblijski kruòci s produ-bljenjem Bo`je rijeèi, trebaju se odràvati uùpnim prostorijama prema gore naveden-

Priopæenje s 41. zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

234 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH im priruènicima. Oba su vida vjerske pouke

i odgoja nu`na i obvezna. Saslušavši prikaz u vezi s opakom bo-

lešæu AIDS, i nazoènom i u Bosni i Hercego-vini, biskupi su podràli projekte koje pro-vodi Caritas BK BiH u suradnji s biskupijs-kim Caritasima. Potaknuli su na još veæu za-uzetost u borbi protiv ovisnosti o drogi, kojaje gotovo u svim krajevima uzela maha te jeèesto uzrok ne samo izgubljenosti pojedina-ca nego i razaranja cijelih obitelji s dugotra-jnim posljedicama za društvenu i vjersku za-jednicu. Iznova pozivaju sve mjerodavnestrukture vlasti, vjerske, humanitarne i dru-ge organizacije, odgojne ustanove i medi-jske djelatnike kako bi se svi zajedno i uspje-šno borili protiv pošasti “ovisnosti” u dru-štvu.

Biskupi su upoznati s dokumentomHBK o Pastoralu sakramenata u ùpnoj za-jednici koji je u pripravi i odluèili razmotritimoguænost njegove prilagodbe pastoralnimpotrebama Crkve u Bosni i Hercegovini.

Biskupi su odredili delegate za 49.me|unarodni euharistijski kongres u Que-becu u Kanadi u lipnju 2008. godine; za Su-sret hrvatske katolièke mladeì, 26. i 27. tra-vnja 2008. u Vara`dinu, te za Svjetski susretmladih u Sydneyu u srpnju 2008. Zahvalnionima koji su pripremili materijale za Susrethrvatske katolièke mladeì u Vara`dinu, bi-

skupi pozivaju mlade iz svojih biskupija dase veæ sada aktivno ukljuèe u pripravu za tajsusret i na njemu sudjeluju u što veæembroju.

Tako|er su razmotrili i obiljeàvanjeSvjetske molitvene osmine za jedinstvo kr-šæana (18.-25. sijeènja 2008.) i preporuèili dase u svakom biskupijskom sjedištu, i gdjegod je to moguæe, organiziraju molitveni idrugi ekumenski susreti s drugim kršæani-ma.

U katedrali Srca Isusova biskupi suuveèer 29. studenoga slavili svetu Misu zamir i pravdu u Bosni i Hercegovini, s homil-ijom biskupa @elimira Puljiæa. Biskupi i ovajput, pridruùjuæi se svima onima koji se za-laù za pravdu i mir u ovoj zemlji, pozivajukatolike na postojanost i molitvu, a sve ljudepodsjeæaju na bolno iskustvo da se neprav-dom i nasiljem ne postiè nikakvo i nièijedobro. Ohrabreni upravo objavljenomenciklikom pape Bendekta XVI. “U nadispašeni”, naglašavaju da je snagom nade uBoga moguæe izdràti u svim kušnjama i do-æi do ljudskije buduænosti za sve.

Na blagdan sv. Andrije apostola, 30.studenoga u Vrhbosanskoj katolièkoj bogo-sloviji biskupi su s poglavarima i profesori-ma slavili Euharistiju na svršetku i svoga za-sjedanja i bogoslovskih duhovnih vje`bi.

Sarajevo, 30. studenog 2007.

Èlanak 1.

Komisija za nauk vjere (dalje: Komi-sija) je radno tijelo koje po nalogu Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine (dalje: BKBiH) prati i prouèava pitanja vezana uz pra-vovjerje i cjelovitost katolièkoga nauka. Sje-dište Komisije je pri sjedištu BK BiH.

Èlanak 2.

Komisija ima predsjednika, potpred-sjednika i druge èlanove.

Predsjednik, potpredsjednik i èlanoviKomisije su biskupi koje bira Sabor BK BiH aimenuje predsjednik BK BiH.

Mandat predsjednika, potpredsjedni-ka i èlanova Komisije traje pet godina i moèbiti produljivan.

Tajnik Komisije je aktualni generalnitajnik BK BiH.

Èlanak 3.

Predsjednik Komisije po potrebimoè zatraìti pomoæ struènjaka za

Pravilnik komisije za nauk vjereBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine

VRHBOSNA 4/2007 235

BK

BIH

odre|ena podruèja. Struènjaci, koji nisuèlanovi Komisije, mogu sudjelovati na sjed-nicama Komisije na poziv onoga tko njimapredsjeda, ali bez prava glasa.

Èlanak 4.

Dnevni red sjednice Komisije sastavl-jaju predsjednik i tajnik uzimajuæi u obzirprijedloge ostalih èlanova.

Predsjednik saziva sjednice Komisijepo potrebi, ili na prijedlog jednoga biskupa,èlana BK BiH. Po izrièitom mandatu pred-sjednika sjednicu moè sazvati i tajnik.Obavijest o sazivu sjednice treba dostavitiTajništvu BK BiH, a u pozivu se mora naz-naèiti mjesto i vrijeme odràvanja sjednice.Poziv na sjednicu èlanovima Komisije morabiti upuæen barem dvadeset dana prije sjed-nice i popraæen dnevnim redom a šalje gageneralni tajnik BK BiH.

Sjednice se Komisije redovitoodràvaju u Tajništvu BK BiH, a premadogovoru i u drugom mjestu.

Èlanak 5.

Predsjedatelj na sjednici vodi briguda se raspravlja samo o onom što je naz-naèeno u dnevnom redu.

Èlanak 6.

Predsjednik Komisije izvješæuje SaborBK BiH o zakljuècima i smjernicama zadaljnji rad.

Èlanak 7.

Redovite financijske izdatke za radKomisije podmiruje Tajništvo BK BiH.

Èlanak 8.

Putni troškovi dolaska na sjednicuKomisije podmiruju se iz blagajne TajništvaBK BiH a struènjacima laicima se dodajenaknada.

Èlanak 9.

Tajnik vodi brigu o arhivu i drugimdokumentima Komisije. Sve spise tajnik reg-istrira u urud`benom zapisniku.

Èlanak 10.

Ako se na sjednici Komisije zakljuèida je to potrebno, kraæu obavijest za javnosto sjednici i radu Komisije sastavljaju i dajuza KTA BK BiH predsjednik i tajnik.Pojedinosti o tijeku sjednice i radu Komisijeèlanovi ne smiju iznositi u javnost.

Èlanak 11.

Pravilnik Komisije potvrdila je BKBiH na 40. redovitoj sjednici u Banjoj Lucidana 12. srpnja 2007. i istoga dana je stupiona snagu.

Narav i sjedište

Èlanak 1.

Vijeæe za liturgiju (dalje: Vijeæe) jeradno tijelo Biskupske konferencije Bosne iHercegovine (dalje: BK BiH) te je za svojedjelovanje iskljuèivo njoj odgovorno.

Sjedište Vijeæa je pri sjedištu BK BiH.

Svrha

Èlanak 2.

Zadaæa Vijeæa je promicati liturgijsko-pastoralnu djelatnost u duhu obnovljene

Pravilnik Vijeæa za liturgijuBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine

liturgije Katolièke crkve, liturgijskih doku-menata Svete stolice i BK BiH te vaèæihliturgijskih knjiga u mjesnim Crkvama BiH.Stoga je svrha Vijeæa:a) Zauzimati se za primjenu liturgijskihsmjernica Katolièke Crkve, Svete Stolice i BKBiH te o tome izvješæivati Sabor BK BiH.b) Prire|ivati i promicati liturgijske teèajevei druge skupove za liturgijsku formacijuklera, redovništva i laika.c) Brinuti se po potrebi za prevo|enjeliturgijskih tekstova i za njihovu prilagodbunašem podruèju prema smjernicama SveteStolice.d) Promicati izdavanja liturgijskih èasopisa iknjiga, kako znanstvenih tako i puèkih, kaoi drugih liturgijskih pomagala na hrvatskomjeziku.e) Poduzimati istraìvanja konkretnog stan-ja liturgije i liturgijskog pastorala napodruèju naših biskupija, koristeæi se pritome i radom Hrvatskog instituta za liturgi-jski pastoral.f) Gajiti veze i suradnju sa srodnimustanovama hrvatskoga jeziènog podruèja,kao što su npr. Instituti za crkvenu glazbu,Katehetski instituti, Instituti za duhovnost islièno.

Èlanstvo

Èlanak 3.

1. Vijeæe saèinjavaju: biskup predsjednik,tajnik, te drugi èlanovi, struènjaci i djelatnicis podruèja liturgije, pastorala, liturgijskeglazbe i umjetnosti kojih, osim predsjedni-ka, ne bi trebalo biti više od deset.2. Èlanove Vijeæa predlaè izabrani pred-sjednik a potvr|uje Sabor te imenuje pred-sjednik BK BiH, uz pristanak biskupa ordi-narija ili upravitelja biskupije ako se radi odijecezanskom sveæeniku ili vjerniku laiku, iuz pristanak višega redovnièkog poglavara,ako se radi o redovniku.3. Mandat u Vijeæu traje pet godina i moèbiti produljivan.4. Èlanstvo u Vijeæu prestaje: istekom man-data, pismenim odreknuæem upuæenimpredsjedniku odnosnoga tijela i njegovim

prihvaæanjem, trajnom sprijeèenošæu,opozivom nadle`ne crkvene vlasti, neoprav-danim izostankom sa sjednica tri puta uza-stopce.

Predsjednik

Èlanak 4.

1. Predsjednik Vijeæa je biskup kojega biraSabor BK BiH.2. Slu`ba predsjednika traje pet godina smoguænošæu ponovnog izbora.3. Du`nosti predsjednika su:a) voditi rad Vijeæa;b) sazivati sjednice Vijeæa i redovito im pred-sjedati;c) izvješæivati Konferenciju o radu Vijeæa;d) zastupati Vijeæe;e) potpisivati zapisnik sjednica i drugedokumente.

Tajnik

Èlanak 5.

1. Tajnika Vijeæa bira i imenuje predsjednikVijeæa izme|u èlanova Vijeæa.2. SIu`ba tajnika traje pet godina smoguænošæu ponovnog izbora.3. Du`nosti tajnika su:a) voditi zapisnik sjednica i ostalu adminis-traciju Vijeæa;b) sastaviti zapisnik najkasnije u roku od 15dana nakon odràne sjednice i dostaviti gana uvid u odobrenje predsjedniku koji gapotpisuje i šalje Tajništvu BK;c) sastavljati izvješæa za BK BiH i zajedno ihs predsjednikom potpisivati;d) èuvati spise Vijeæa;e) sura|ivati s tajnikom Liturgijskog vijeæaHrvatske BK i drugih BK te o tome izvješæi-vali Vijeæe;f) prikupljati gra|u za rad Vijeæa i vršitidruge zadatke koje mu povjeri predsjednikili Vijeæe.

236 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH

VRHBOSNA 4/2007 237

BK

BIH

Naèin rada

Èlanak 6.

1. Sjednice Vijeæa saziva predsjednik. Vijeæese sastaje najmanje jedanput godišnje. Poizrièitom mandatu predsjednika sjednicumoè sazvati i tajnik. Obavijest o sazivusjednice treba dostaviti Tajništvu BK BiH, a upozivu se mora naznaèiti mjesto i vrijemeodràvanja sjednice. Poziv na sjednicuèlanovima Vijeæa mora biti upuæen baremdvadeset dana prije sjednice i popraæendnevnim redom a šalje ga generalni tajnikBK BiH.2. Vijeæe se redovito sastaje barem jedanputgodišnje na sjednicu, a po potrebi i više putakada to zatraè predsjednik Vijeæa, pred-sjednik BK BiH ili barem èetvrtina èlanovaVijeæa.3. Na sjednicama Vijeæa du`ni su sudjelovatisvi èlanovi. Sprijeèeni èlan je duàn o tomeobavijestiti predsjednika ili tajnika Vijeæa.4. Predsjednik po potrebi moè zatraìtipomoæ struènjaka za odre|ena podruèja.Struènjaci, koji nisu èlanovi Vijeæa, mogusudjelovati na sjednicama Vijeæa na pozivonoga tko njima predsjeda, ali bez pravaglasa.

Èlanak 7.

1. Rad sjednice se odvija prema unaprijednajavljenom dnevnom redu. Sjednicamatijela BK BiH predsjeda predsjednikodnosnoga tijela ili, u njegovoj odsutnosti,njegov ovlaštenik.2. Vijeæe moè zasjedati ako je nazoèna naj-manje polovica èlanova, a zakljuèci sedonose natpoloviènom veæinom glasovanazoènih èlanova.3. Predmet rasprave redovito odre|ujepredsjednik Vijeæa u dogovoru s tajnikom,ali ga moè predloìti i treæina èlanovaVijeæa barem 20 dana prije sjednice.4. Kraæu obavijest za javnost o radu vijeæa

mogu dati predsjednik i tajnik Vijeæa.5. Pojedinosti o tijeku sjednice i radu Vijeæaèlanovi ne mogu iznositi u javnost.

Èlanak 8.

1. Na sjednicama imaju pravo glasa svièlanovi Vijeæa. U sluèaju neodluènog ishodaglasovanja, veæinu odluèuje predsjednik.2. U va`nim pitanjima odluke se donosedvotreæinskom veæinom nazoènih èlanova.Koja su pitanja u tom smislu va`na,odre|uje predsjednik prema stavu BK BiH.

Èlanak 9.

1. Vijeæe je u uskoj povezanosti s dijecezan-skim liturgijskim vijeæima, odnosno dije-cezanskim konzultorima za liturgiju. Vodibrigu o njihovu radu i upoznaje ih s novimliturgijskim smjernicama.2. U svom radu Vijeæe na poseban naèinsura|uje sa Liturgijskim vijeæem Hrvatskebiskupske konferencije.

Troškovi

Èlanak 10.

Troškovi putovanja èlanova Vijeæapodmiruju se iz riznice BK BiH a laicima sedodaje naknada.

Dopune i promjene Pravilnika

Èlanak 11.

Promjene i dopune Pravilnika moèpredlagati Vijeæe a vrši ih Sabor BK BiH.

Èlanak 12.

Dopunjeni Pravilnik Vijeæa potvrdilaje BK BiH na 40. redovitoj sjednici u BanjojLuci dana 12. srpnja 2007. i istoga dana jestupio na snagu.

238 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH

Narav vijeæa

1. Vijeæe za kler i sjemeništa (dalje: Vijeæe)Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine(dalje: BK BiH) je radno tijelo BK BiH. Ponalogu episkopata ono prati i prouèava svarelevantna pitanja vezana za duhovnu iintelektualnu formaciju èlanova prezbiterijai sveæenièkih pripravnika (kandidata).Sjedište Vijeæa je pri sjedištu BK BiH.

Èlanstvo

2. Vijeæu predsjeda biskup kojeg izabireSabor BK BiH.3. Èlanove Vijeæa kojih, osim predsjednika,ne bi trebalo biti više od deset, predlaèizabrani predsjednik a potvr|uje Sabor teimenuje predsjednik BK BiH, uz pristanakbiskupa ordinarija ili upravitelja biskupijeako se radi o dijecezanskom sveæeniku ilivjerniku laiku, i uz pristanak višegaredovnièkog poglavara ako se radi oredovniku.4. Mandat èlanova Vijeæa traje pet godina imoè biti produljivan.5. Èlanstvo u Vijeæu prestaje: istekom man-data, pismenim odreknuæem upuæenimpredsjedniku Vijeæa i njegovim prihvaæan-jem, trajnom sprijeèenošæu, opozivomnadle`ne crkvene vlasti, neopravdanimizostankom sa sjednica tri puta uzastopce.

Predsjednik

6. Predsjednik Vijeæa:a) vodi rad Vijeæa,b) saziva sjednice Vijeæa,c) redovito predsjeda sjednicama Vijeæa,d) bira i imenuje tajnika Vijeæa,e) izvješæuje sabor BK BiH o radu Vijeæa,f) zastupa Vijeæe,g) potpisuje zapisnik sjednica i druge doku-mente Vijeæa,h) prenosi naloge i smjernice sabora BK BiHèlanovima Vijeæa.

Tajnik

7. Tajnik Vijeæa:a) obavlja du`nosti koje mu povjeri Vijeæe ilipredsjednik,b) vodi zapisnik na sjednicama Vijeæa,c) sastavlja izvješæa za Sabor BK BiH,d) èuva spise Vijeæa,e) sura|uje s tajnicima Vijeæa za kler i Vijeæaza sjemeništa Hrvatske biskupske konferen-cije, kao i s istoimenim vijeæima drugih BK io tome izvješæuje Vijeæe.

Naèin rada vijeæa

8. Predsjednik Vijeæa najmanje jedanputgodišnje saziva sjednice Vijeæa koje seredovito odràvaju u Tajništvu BK BiH aprema dogovoru i u drugim mjestima. 9. Svi èlanovi su du`ni sudjelovati na sjedni-cama Vijeæa. Ukoliko je neki èlan sprijeèen,duàn je o tome pravovremeno obavijestitipredsjednika ili tajnika Vijeæa.10. Predsjednik po potrebi moè zatraìtipomoæ struènjaka za odre|ena podruèja.Struènjaci, koji nisu èlanovi Vijeæa, mogusudjelovati na sjednicama Vijeæa na pozivonoga tko njima predsjeda, ali bez pravaglasa.11. Vijeæe moè zasjedati ako je nazoènabarem polovica èlanova.12. Zakljuèci se na sjednici donose nat-poloviènom veæinom glasova prisutnihèlanova Vijeæa.13. Rad se sjednice odvija prema unaprijednajavljenom dnevnom redu što ga odre|ujepredsjednik vijeæa u dogovoru s tajnikomuzimajuæi u obzir prijedloge ostalih èlanova.Obavijest o sazivu sjednice treba dostavitiTajništvu BK BiH, a u pozivu se mora naz-naèiti mjesto i vrijeme odràvanja sjednice.Poziv na sjednicu èlanovima Vijeæa mora bitiupuæen barem dvadeset dana prije sjednicei popraæen dnevnim redom a šalje ga gener-alni tajnik BK BiH.14. Zapisnik Vijeæa vodi tajnik. Na poèetku

Pravilnik Vijeæa za kler i sjemeništaBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine

VRHBOSNA 4/2007 239

BK

BIH

sjednice se èita zapisnik prethodne sjednice,na koji èlanovi vijeæa mogu izraziti svojeprimjedbe. Provjerit æe se tako|er jesu liizvršeni zakljuèci prethodne sjednice.15. Tajnik Vijeæa æe:a) u zapisnik ubiljeìti prisutne i odsutneèlanove, tijek rada sjednice, a posebno svezakljuèke sjednice, koje je na sjednici duànformulirati predsjednik,b) sastaviti zapisnik najkasnije u roku od 15dana nakon odràne sjednice i dostaviti gana uvid i odobrenje predsjedniku koji gapotpisuje i šalje Tajništvu BK;16. Kraæu obavijest za javnost o radu vijeæamogu dati predsjednik i tajnik Vijeæa.17. Pojedinosti o tijeku sjednice i radu Vijeæaèlanovi ne mogu iznositi u javnost.

Financiranje

18. Troškovi rada Vijeæa (potrošni materijal,

slanje obavijesti, putni troškovi za sudjelo-vanje èlanova Vijeæa, pravièna naknadadrugim sudionicima na sjednicama i dr.) itroškovi putovanja èlanova Vijeæa podmiru-ju se iz riznice BK BiH a laicima se dodajenaknada.

Dopune i promjene

19. Promjene i dopune Pravilnika moèpredlagati Vijeæe dvotreæinskom veæinomglasova svih èlanova Vijeæa a odluku opromjenama i dopunama donosi Sabor BKBiH.20. Dopunjeni Pravilnik Vijeæa potvrdila jeBK BiH na 40. redovitoj sjednici u BanjojLuci dana 12. srpnja 2007. i istoga dana jestupio na snagu.

Èlanak 1.

Vijeæe za Ustanove posveæenogaìvota i Dru`be apostolskoga ìvota (dalje:Vijeæe) Biskupske konferencije Bosne i Herc-egovine (dalje: BK BiH) utemeljuje se i dje-luje sukladno smjernicama i odredbamaKongregacije za redovnike i svjetovne usta-nove i Kongregacije za biskupe: Mutuae re-lationes, od 14. svibnja 1978., br. 63., i StatutaBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine,èl. 28-30.Sjedište Vijeæa je pri sjedištu BK BiH.

Èlanak 2.

Vijeæe je radno tijelo BK BiH.Svrha i zadaæa Vijeæa je istraìvati i

razmatrati pitanja apostolskoga djelovanjaUstanova posveæenoga ìvota i Dru`bi apos-tolskoga ìvota unutar mjesnih Crkava BK

BiH, te da svoje zakljuèke i prijedlogedostavlja Biskupskoj konferenciji.

Vijeæe, sukladno èl. 29. Statuta BKBiH, organizira i koordinira izvršenje odlu-ka, uputa i preporuka koje doneseBiskupska konferencija, a tièu se zajednièko-ga javnog nastupanja, izvanjskoga ìvota idjelovanja èlanova i zajednica Ustanovaposveæenoga ìvota i Dru`bi apostolskogaìvota.

Èlanak 3.

Vijeæe saèinjavaju: predsjednik, tajniki drugi èlanovi.

Èlanove Vijeæa kojih, osim predsjed-nika, ne bi trebalo biti više od deset, predlaèizabrani predsjednik a potvr|uje Sabor teimenuje predsjednik BK BiH, uz pristanakbiskupa ordinarija ili upravitelja biskupijeako se radi o dijecezanskom sveæeniku ili vj-

Pravilnik Vijeæa za ustanove posveæenogaìvota i dru`be apostolskoga ìvota

Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

240 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH erniku laiku, i uz pristanak višega redo-

vnièkog poglavara ako se radi o redovniku.

Èlanak 4.

Predsjednik Vijeæa je biskup kojegabira Sabor BK BiH. Tajnika Vijeæa bira i ime-nuje predsjednik Vijeæa izme|u èlanovaVijeæa.

Èlanak 5.

Zadaæa predsjednika Vijeæa je da bar-em jednom godišnje, a prema potrebi i višeputa, osobito ako to zatraè èlanovi Vijeæa ilipredsjednik BK BiH, sazove sjednicu Vijeæa,da utvr|uje dnevni red i da sjednici predsje-da.

Dnevni red sjednice Vijeæa sastavljajupredsjednik i tajnik uzimajuæi u obzir prijed-loge ostalih èlanova.

Po izrièitom mandatu predsjednikasjednicu moè sazvati i tajnik. Obavijest osazivu sjednice treba dostaviti Tajništvu BKBiH, a u pozivu se mora naznaèiti mjesto ivrijeme odràvanja sjednice. Poziv na sjed-nicu èlanovima Vijeæa mora biti upuæen ba-rem dvadeset dana prije sjednice i popraæendnevnim redom a šalje ga generalni tajnikBK BiH.

Na sjednicama Vijeæa du`ni su sud-jelovati svi èlanovi.

Predsjednik po potrebi moè zatraìtipomoæ struènjaka za odre|ena podruèja.Struènjaci, koji nisu èlanovi Vijeæa, mogu su-djelovati na sjednicama Vijeæa na poziv on-oga tko njima predsjeda, ali bez prava glasa.

Èlanak 6.

Du`nost tajnika Vijeæa je voditi zapis-nik sjednica, èuvati spise Vijeæa, s predsje-dnikom formulirati zakljuèke Vijeæa, sastav-ljati izvješæe za BK BiH o radu Vijeæa, sastav-

iti zapisnik najkasnije u roku od 15 dana na-kon odràne sjednice i dostaviti ga na uvid uodobrenje predsjedniku koji ga potpisuje išalje Tajništvu BK.

Èlanak 7.

Sjednice Vijeæa se redovito odràvajuu Tajništvu BK BiH, a prema potrebi i dogov-oru èlanova mogu se dràti i na drugommjestu.

Èlanak 8.

Kraæu obavijest za javnost o raduvijeæa mogu dati predsjednik i tajnik Vijeæa.Pojedinosti o tijeku sjednice i radu Vijeæaèlanovi ne mogu iznositi u javnost.

Èlanak 9.

Mandat u Vijeæu traje pet godina imoè biti produljivan.

Èlanstvo u Vijeæu prestaje: istekommandata, pismenim odreknuæem upuæenimpredsjedniku odnosnoga tijela i njegovimprihvaæanjem, trajnom sprijeèenošæu,opozivom nadle`ne crkvene vlasti, neoprav-danim izostankom sa sjednica tri puta uza-stopce.

Èlanak 10.

Troškovi putovanja èlanova Vijeæapodmiruju se iz riznice BK BiH, a laicima sedodaje naknada.

Èlanak 11.


VRHBOSNA 4/2007 241

BK

BIH

Èlanak 1.

Vijeæe za laike (dalje: Vijeæe) Biskups-ke konferencije BiH (dalje: BK BiH) ute-meljuje se i djeluje prema koncilskom dekre-tu Apostolicam actuositatem i pokoncilskimdokumentima o laicima, osobito Formacijalaika, iz 1978. i Putovi Koncila, iz 1987.Sjedište Vijeæa je pri sjedištu BK BiH.

Èlanak 2.

Predsjednik Vijeæa je biskup kojegabira Sabor BK BiH.

Èlanak 3.

Svrha je Vijeæa: prouèavati pitanjalaikata o kojima BK BiH traì mišljenje, ist-raìvati sve ono što se odnosi na djela apos-tolata u domaæoj Crkvi i pomagati uzajamnokoordiniranje razlièitih laièkih inicijativa iudruga.

Èlanak 4.

Vijeæe saèinjavaju: biskup predsjed-nik, tajnik, te drugi èlanovi.

Èlanove Vijeæa kojih, osim predsjed-nika, ne bi trebalo biti više od deset, pred-laè izabrani predsjednik a potvr|uje Saborte imenuje predsjednik BK BiH, uz pristanakbiskupa ordinarija ili upravitelja biskupijeako se radi o dijecezanskom sveæeniku ilivjerniku laiku, i uz pristanak višega redovni-èkog poglavara ako se radi o redovniku.

Èlanak 5.

Tajnika Vijeæa bira i imenuje pred-sjednik Vijeæa izme|u èlanova Vijeæa.

Du`nost je tajnika voditi zapisniksjednica, èuvati spise Vijeæa i sastavljati izv-ještaj sjednice za BK BiH, sastaviti zapisniknajkasnije u roku od 15 dana nakon odràne

sjednice i dostaviti ga na uvid i odobrenjepredsjedniku koji ga potpisuje i šalje Tajni-štvu BK.

Èlanak 6.


Èlanstvo u Vijeæu prestaje: istekommandata, pismenim odreknuæem upuæenimpredsjedniku odnosnoga tijela i njegovimprihvaæanjem, trajnom sprijeèenošæu, opozi-vom nadle`ne crkvene vlasti, neopravdanimizostankom sa sjednica tri puta uzastopce.

Èlanak 7.


Sjednice Vijeæa saziva predsjednik.Vijeæe se sastaje najmanje jedanput godišn-je. Po izrièitom mandatu predsjednika sjed-nicu moè sazvati i tajnik. Obavijest o sazivusjednice treba dostaviti Tajništvu BK BiH, a upozivu se mora naznaèiti mjesto i vrijemeodràvanja sjednice. Poziv na sjednicu èla-novima Vijeæa mora biti upuæen barem dva-deset dana prije sjednice i popraæen dnevn-im redom a šalje ga generalni tajnik BK BiH.

Na sjednicama Vijeæa du`ni su sud-jelovati svi èlanovi.


Èlanak 8.

Sjednice se vijeæa redovito odràvajuu Tajništvu BK BiH, a prema dogovoru i udrugim mjestima.

Pravilnik Vijeæa za laikeBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine

242 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH Èlanak 9.


Èlanak10.


Èlanak 11.

Pravilnik stupa na snagu nakon štoga prihvati i odobri BK BiH.

Èlanak 12.


GLAVA PRVA

Narav i sastav

Èlanak 1.

Vijeæe za katehezu (dalje: Vijeæe)Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine(dalje: BK BiH) je radno tijelo Konferencijekoje je u svom djelovanju iskljuèivo odgov-orno Konferenciji.

Èlanak 2.

Vijeæe èine predsjednik te ostalièlanovi i struènjaci koje imenujeKonferencija kojih, osim predsjednika, ne bitrebalo biti više od deset.

Èlanak 3.

Vijeæe djeluje aktivnim radom svihèlanova na redovnim sjednicama Vijeæa.Vijeæe prema potrebi moè djelovati prekoposebnih radnih tijela.

Èlanak 4.

Predsjednik Vijeæa je biskup kojegabira Konferencija na pet godina.Predsjednik Vijeæa:a) predlaè Konferenciji èlanove Vijeæa kojepotvr|uje Sabor te imenuje predsjednik BK

BiH, uz pristanak biskupa ordinarija iliupravitelja biskupije ako se radi o dijecezan-skom sveæeniku ili vjerniku laiku, i uz pris-tanak višega redovnièkog poglavara ako seradi o redovniku;b) saziva sjednice Vijeæa i njima predsjeda;c) izvješæuje Konferenciju o radu Vijeæa;d) zastupa Vijeæe.

Èlanak 5.

Tajnika Vijeæa bira i imenuje pred-sjednik Vijeæa izme|u èlanova Vijeæa.Zadaæa je tajnika:a) sastavljati zapisnik sjednice Vijeæa kojipotpisuje zajedno s predsjednikom;b) voditi korespondenciju s èlanovima Vijeæai povezivati njihov rad;c) odràvati po potrebi vezu s drugim vijeæi-ma Konferencije i dijecezanskim Katehetsk-im uredima;d) sura|ivati s tajnicima vijeæa za katehizaci-ju pri drugim biskupskim konferencijama;e) prikupljati gra|u va`nu za rad Vijeæa;f) èuvati arhiv Vijeæa;g) vršiti zadaæe koje mu povjere predsjedniki Vijeæe.

Èlanak 6.


Èlanstvo u Vijeæu prestaje: istekom

Pravilnik Vijeæa za katehezuBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine

mandata, pismenim odreknuæem upuæenimpredsjedniku odnosnoga tijela i njegovimprihvaæanjem, trajnom sprijeèenošæu,opozivom nadle`ne crkvene vlasti, neoprav-danim izostankom sa sjednica tri puta uza-stopce.

GLAVA DRUGA

Djelovanje i nadle`nost vijeæa

Èlanak 7.

Vijeæe se bavi pitanjima organizacije ipromicanja evangelizacije, religioznog odg-oja i kateheze i o njima donosi prijedlogeKonferenciji.

Èlanak 8.

U svom radu Vijeæe na poseban naèinsura|uje s Vijeæem za katehizaciju Hrvatskebiskupske konferencije.

Èlanak 9.


Èlanak 10.

Vijeæe se sastaje najmanje jedanputgodišnje. Po izrièitom mandatu predsjedni-ka sjednicu moè sazvati i tajnik. Obavijest osazivu sjednice treba dostaviti Tajništvu BKBiH, a u pozivu se mora naznaèiti mjesto ivrijeme odràvanja sjednice. Poziv na sjed-nicu èlanovima Vijeæa mora biti upuæenbarem dvadeset dana prije sjednice i popra-æen dnevnim redom a šalje ga generalni ta-jnik BK BiH.

Èlanak 11.

Na sjednicama Vijeæa du`ni su sud-jelovati svi èlanovi. Ako je netko od èlanovasprijeèen, duàn je o tome obavijestiti pred-sjednika ili tajnika.

Èlanak 12.

Predsjednik po potrebi moè zatraìti

pomoæ struènjaka za odre|ena podruèja.Struènjaci, koji nisu èlanovi Vijeæa, mogu su-djelovati na sjednicama Vijeæa na poziv on-oga tko njima predsjeda, ali bez prava glasa.

Èlanak 13.

Na sjednicama pravo glasovanja im-aju èlanovi Vijeæa.

Èlanak 14.


Èlanak 15.

Vijeæe valjano odluèuje glasovanjemako je prisutna natpolovièna veæina èlanova.Glasovanje se vrši prema odredbama Zako-nika kanonskog prava (kan. 119).

Èlanak 16.

Du`nost je tajnika sastaviti zapisniknajkasnije u roku od 15 dana nakon odrànesjednice i dostaviti ga na uvid i odobrenjepredsjedniku koji ga potpisuje i šalje Tajni-štvu BK;

Predsjednik izvješæuje Konferenciju oradu i prijedlozima Vijeæa.

Èlanak 17.

Radna tijela na sjednicama Vijeæa po-dnose izvješæa o svom radu.

GLAVA TREÆA

Razlièite odredbe

Èlanak 18.

Troškovi Vijeæa i njegovih radnihtijela namiruju se iz blagajne BK BiH.Svakom èlanu Vijeæa daje se nadoknada put-nih troškova, a laicima èlanovima Vijeæa ihonorar za dolazak na sjednice i podmirujuse troškovi sudjelovanja pojedinih èlanovana razlièitim susretima po mandatu Vijeæa.

VRHBOSNA 4/2007 243

BK

BIH

244 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH

Èlanak 19.

Kraæu obavijest za javnost o raduvijeæa mogu dati predsjednik i tajnik Vijeæa.Èlanovi Vijeæa i oni koji sudjeluju u raduradnih tijela du`ni su, prema naravi pred-meta, o njihovu radu i raspravama èuvatitajnu.

Èlanak 20.

Ovaj Pravilnik vaì od dana odobren-

ja BK BiH i ne moè se mijenjati bez njezinapristanka.

Èlanak 21.


Èlanak 1.

Vijeæe za obitelj (dalje: Vijeæe)Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine(dalje: BK BiH) je radno tijelo Konferencijekojoj je u svom djelovanju odgovorno.Sjedište Vijeæa je pri sjedištu BK BiH.

Èlanak 2.

Vijeæe se bavi pitanjima i prob-lematikom obiteljskoga pastorala. Donosiprijedloge u vezi s promicanjem kršæanskihobitelji.

Èlanak 3.

Predsjednik Vijeæa je biskup a bira gaSabor BK BiH.

Èlanak 4.

Vijeæe saèinjavaju: biskup predsjed-nik, tajnik te drugi èlanovi.

Èlanove Vijeæa kojih, osim predsjed-nika, ne bi trebalo biti više od deset, predlaèpredsjednik a potvr|uje Sabor te imenujepredsjednik BK BiH, uz pristanak biskupaordinarija upravitelja biskupije ako se radi odijecezanskom sveæeniku ili vjerniku laiku, i

uz pristanak višega redovnièkog poglavaraako se radi o redovniku.

Èlanak 5.

Mandat Vijeæu traje pet godina imoè biti produljivan.

Èlanak 6.


Èlanak 7.

Tajnika Vijeæa bira i imenuje predsje-dnik Vijeæa izme|u èlanova Vijeæa.

Èlanak 8.

Du`nost je tajnika: voditi zapisniksjednice i ostalu administraciju Vijeæa, èuvatispise Vijeæa i sastavljati izvješæa za sjedniceBK BiH.

Pravilnik Vijeæa za obiteljBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine

VRHBOSNA 4/2007 245

BK

BIH

Èlanak 9.


Èlanak 10.

Sjednice Vijeæa redovno se odràvajuu Tajništvu BK BiH, a prema dogovoru i udrugom mjestu.

Èlanak 11.

Na sjednicama Vijeæa du`ni su sud-jelovati svi èlanovi. U sluèaju opravdanesprijeèenosti potrebno je izvijestiti tajnika.

Èlanak 12.

Dnevni red sjednice Vijeæa sastavljajupredsjednik i tajnik uzimajuæi obzir prijed-loge ostalih èlanova.

Èlanak 13.

Predsjednik po potrebi moè zatraìtipomoæ struènjaka za odre|ena podruèja.Struènjaci, koji nisu èlanovi Vijeæa, mogu su-

djelovati na sjednicama Vijeæa na poziv on-oga tko njima predsjeda, ali bez prava glasa.

Èlanak 14.

Du`nost je tajnika sastaviti zapisniknajkasnije u roku od 15 dana nakon odrànesjednice i dostaviti ga na uvid i odobrenjepredsjedniku koji ga potpisuje i šaljeTajništvu BK.

Èlanak 15.

Kraæu obavijest za javnost o radu vi-jeæa mogu dati predsjednik i tajnik Vijeæa.Pojedinosti o tijeku sjednice i radu Vijeæaèlanovi ne mogu iznositi u javnost.

Èlanak 16.

Troškovi putovanja èlanova vijeæapodmiruju se iz riznice BK BH a laicima sedodaje naknada.

Èlanak 17.

Pravilnik stupa na snagu nakon štoga prihvati i odobri BK BiH.

Èlanak 18.


Èlanak 1.

Vijeæe za ekumenizam i dijalog me|ureligijama i kulturama (u daljnjem tekstu:Vijeæe) Biskupske konferencije Bosne iHercegovine (u daljnjem tekstu: BK BiH) jeradno tijelo Konferencije koje je u svom

djelovanju odgovorno iskljuèivo Konferenc-iji.


Èlanak 2.

Vijeæe se bavi pitanjima i problemati-

Pravilnik Vijeæa za ekumenizam i dijalog me|u religijama i kulturama


kom ekumenizma i dijaloga me|u religijamai kulturama te, na temelju crkvenih doku-menata o dijalogu i ekumenizmu, donosiprijedloge za promicanje ekumenskoga idijaloškoga duha, prouèava pitanja o kojimaBK BiH traì mišljenje, njeguje duhovnoekumensko i dijaloško ozraèje u katolièkimzajednicama te uspostavlja i odràva odnoses nekatolièkim Crkvama i crkvenim zajedni-cama i drugim vjerskim zajednicama.

Èlanak 3.


Èlanak 4.

Èlanove Vijeæa kojih, osim predsjed-nika, ne bi trebalo biti više od deset, pred-laè izabrani predsjednik a potvr|uje Saborte imenuje predsjednik BK BiH, uz pristanakbiskupa ordinarija ili upravitelja biskupijeako se radi o dijecezanskom sveæeniku ilivjerniku laiku, i uz pristanak višega redo-vnièkog poglavara ako se radi o redovniku.

Èlanak 5.

Mandat èlanova Vijeæa traje pet godi-na i moè biti produljivan.

Èlanak 6.


Èlanak 7.


Èlanak 8.

Du`nost je tajnika: voditi zapisniksjednice i ostalu administraciju Vijeæa, èuvati

spise Vijeæa i sastavljati izvješæa za sjedniceBK BiH.

Èlanak 9.

Sjednice Vijeæa saziva predsjednik.Vijeæe se sastaje najmanje jedanput godišn-je. Po izrièitom mandatu predsjednika sjed-nicu moè sazvati i tajnik. Obavijest o sazivusjednice treba dostaviti Tajništvu BK BiH, a upozivu se mora naznaèiti mjesto i vrijemeodràvanja sjednice. Poziv na sjednicuèlanovima Vijeæa mora biti upuæen baremdvadeset dana prije sjednice i popraæendnevnim redom a šalje ga generalni tajnikBK BiH.

Èlanak 10.

Sjednice se Vijeæa redovito odràvajuu Tajništvu BK BiH, a prema dogovoru i udrugom mjestu.

Èlanak 11.

Na sjednicama Vijeæa du`ni su sud-jelovati svi njegovi èlanovi. U sluèaju oprav-dane sprijeèenosti potrebno je izvijestititajnika.

Èlanak 12.


Èlanak 13.


Èlanak 14.


246 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH

VRHBOSNA 4/2007 247

BK

BIH

Èlanak 15.


Èlanak 16.

Troškovi putovanja èlanova Vijeæa

podmiruju se iz riznice BK BiH a laicima sedodaje naknada.

Èlanak 17.


Èlanak 1.

Vijeæe za crkvena kulturna i materijal-na dobra (dalje: Vijeæe) Biskupske konferen-cije Bosne i Hercegovine (dalje: BK BiH) jeradno tijelo koje po nalogu BK BiH prati iprouèava pitanja vezana uz crkvena kultur-na i materijalna dobra te svojim savjetompomaè biskupima u izvršavanju njihovihpastirskih du`nosti.


Èlanak 2.

Svrha je Vijeæa pratiti i unapre|ivatistanje crkvenih kulturnih i materijalnihdobara, na naèin da prouèava opæa pitanjastanja i zaštite crkvenih kulturnih i materijal-nih dobara, povrata nacionaliziranih crkve-nih kulturnih i materijalnih dobara i drà-vnoga zakonodavstva u vezi s tim, nastoji dacrkveni slu`benici i vjernici postanu sve višesvjesni va`nosti i potrebe èuvanja crkveneumjetnièke baštine i predlaè mjere zaštite ioèuvanja crkvenih kulturnih dobara.

Èlanak 3.

Vijeæu predsjeda biskup kojeg izabereSabor BK BiH.

Èlanak 4.

Èlanove Vijeæa kojih, osim predsjed-nika, ne bi trebalo biti više od deset, predlaèizabrani predsjednik a, uz pristanak biskupaordinarija ili upravitelja biskupije ako se radio dijecezanskom sveæeniku ili vjerniku laiku,i uz pristanak višega redovnièkog poglavara,ako se radi o redovniku, potvr|uje Sabor teimenuje predsjednik BK BiH.

Mandat u èlanova Vijeæa traje petgodina i moè biti produljivan.

Èlanak 5.


Èlanak 6.

Radi djelotvornosti i lakšegme|usobnog komuniciranja predsjednikuVijeæa pomaè tajnik kojega bira i imenujepredsjednik Vijeæa izme|u èlanova Vijeæa.Tajnik koordinira rad Vijeæa te obavlja drugedu`nosti koje mu povjeri Vijeæe ili predsjed-nik Vijeæa.

Pravilnik Vijeæa za crkvena kulturna i materijalna dobra


248 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH Èlanak 7.

Svi su èlanovi du`ni sudjelovati nasjednicama Vijeæa. Ako je neki èlan sprije-èen, duàn je to pravodobno javiti tajnikuVijeæa koji vodi evidenciju o sudjelovanjuèlanova sjednicama.

Èlanak 8.


Èlanak 9.


Sjednice Vijeæa saziva predsjednik.Vijeæe se sastaje najmanje jedanput godišn-je. Po izrièitom mandatu predsjednika sjed-nicu moè sazvati i tajnik. Obavijest o sazivusjednice treba dostaviti Tajništvu BK BiH, a upozivu se mora naznaèiti mjesto i vrijemeodràvanja sjednice. Poziv na sjednicu èla-novima Vijeæa mora biti upuæen barem dv-adeset dana prije sjednice i popraæen dne-vnim redom a šalje ga generalni tajnik BKBiH.

Èlanak 10.

Predsjedatelj na sjednici vodi briguda se raspravlja samo o onom što je nazna-èeno u dnevnom redu.

Èlanak 11.

Predsjednik Vijeæa izvješæuje SaborBK BiH o zakljuècima i smjernicama za da-ljnji rad kao i o struènom mišljenju Vijeæa. Po

nalogu BK BiH Vijeæe moè pripremiti do-kumente o odre|enim kulturno-pastoraln-im temama, koje moè objaviti po izrièitomodobrenju BK BiH.

Èlanak 12.

Redovite financijske izdatke za radVijeæa podmiruje Tajništvo BK BiH.

Èlanak 13.

Putni troškovi dolaska na sjednicuVijeæa podmiruju se iz blagajne Tajništva BKBiH a laicima se dodaje naknada.

Èlanak 14.


Èlanak 15.

Kraæu obavijest za javnost o sjednici iradu Vijeæa sastavljaju i daju za KTA BK BiHpredsjednik i tajnik. Pojedinosti o tijeku sje-dnice i radu Vijeæa èlanovi ne smiju iznositiu javnost.

Èlanak 16.

Sve ono što nije predvi|eno ovimPravilnikom Vijeæa ravna se prema Uredbiza Tajništvo i ustanove BK BiH.

Èlanak 17.


VRHBOSNA 4/2007 249

BK

BIH

Pravilnik

Èlanak 1.

Vijeæe za sredstva društvenog pri-opæavanja (dalje: Vijeæe) Biskupske konfer-encije Bosne i Hercegovine (dalje: BK BiH) jeradno tijelo Konferencije i njoj je u svomdjelovanju odgovorno.


Èlanak 2.

Vijeæe se bavi pitanjima i prob-lematikom sredstava društvenog priopæava-nja, posebno u slu`bi evangelizacije. S tim uvezi, donosi prijedloge za promicanje sreds-tava društvenog priopæavanja i sudjelovanjeu izgradnji javnoga mnijenja.

Èlanak 3.


Èlanak 4.

Vijeæe saèinjavaju: biskup predsjed-nik, tajnik te drugi èlanovi Vijeæa kojih, osimpredsjednika, ne bi trebalo biti više od deset.Imajuæi u vidu urednike veæ postojeæihkatolièkih sredstava za društvena priopæa-vanja, èlanove predlaè predsjednik a potv-r|uje Sabor te imenuje predsjednik BK BiH,uz pristanak biskupa ordinarija ili upravitel-ja biskupije ako se radi o dijecezanskom sve-æeniku ili vjerniku laiku, i uz pristanak više-ga redovnièkog poglavara ako se radi o re-dovniku.

Èlanak 5.

Mandat èlanova Vijeæa traje pet godi-na s moguænošæu produènja.

Èlanak 6.


Èlanak 7.


Èlanak 8.


Èlanak 9.


Èlanak 10.

Sjednice Vijeæa redovno se odràvaju u Tajn-ištvu BK BiH, a prema dogovoru i u drugommjestu.

Èlanak 11.

Na sjednicama Vijeæa du`ni su sud-

Pravilnik Vijeæa za sredstva društvenoga priopæavanja


250 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH jelovati svi èlanovi. U sluèaju opravdane sp-

rijeèenosti potrebno je izvijestiti tajnika.

Èlanak 12.


Èlanak 13.


Èlanak 14.

Kraæu obavijest za javnost o radu

vijeæa mogu dati predsjednik i tajnik Vijeæa.Pojedinosti o tijeku sjednice i radu Vijeæaèlanovi ne mogu iznositi u javnost.

Èlanak 15.


Èlanak 16.


1. Podrijetlo

Drugi vatikanski sabor je zaèlio dabude ustanovljen “neki organizam uni-verzalne Crkve èija bi du`nost bila pobuditizajednicu katolika da se promièe napredakzemalja koje su u bijedi i socijalna pravdame|u narodima” (Gaudium et spes, br. 90).Odgovarajuæi na ovaj poziv Sabora, papaPavao VI. je 6. sijeènja 1967. motuproprijemCatholicam Christi Ecclesiam osnovao Pa-pinsku komisiju “iustitia et pax”. Poslije de-set godina probnoga rada isti Papa je 10. pro-sinca 1976. motuproprijem Iustitiam et Pa-cem Komisiji dao konaèno poslanje.

Tako je bilo sve do 28. lipnja 1988. kadje papa Ivan Pavao II., provodeæi opæipreustroj Rimske kurije, apostolskom konsti-tucijom Pastor Bonus Komisiju preimenovaou Papinsko vijeæe “iustitia et pax”.

Poštujuæi odredbu pape Pavla VI.(Iustitiam et Pacem, 1976.) da pojedinebiskupske konferencije imaju svoju Komi-siju, Biskupska konferencija Bosne i Herce-govine (dalje: BK BiH) na svom devetom

redovitom zasjedanju 28. - 29. travnja 1997.,a u skladu s nazivljem kojega predvi|a Past-or Bonus, osnovala je Komisiju “iustitia etpax” BK BiH (dalje: Komisija).

2. Svrha i poslanje

Apostolska konstitucija Pastor Bonusdefinirala je svrhu i poslanje Papinskoga vi-jeæa “iustitia et pax”. Unutar toga okvira Ko-misija æe nastojati:- na podruèju BK BiH promicati pravdu i mirprema naèelima Evan|elja i crkvenogadruštvenoga nauka;- produbljivati katolièki društveni nauk i tru-diti se da on bude širen i primjenjivannaroèito u onome što se tièe odnosa radnikai poslodavaca;- prikupljati vijesti i rezultate istraìvanja opravdi i miru, o napretku naroda i povreda-ma ljudskih prava te ih vrednovati i upozna-vati javnost o zakljuècima; njegovati odnoses katolièkim udrugama i drugim ustanova-ma, tako|er i izvan Katolièke crkve, koje seiskreno zauzimaju za ostvarenje pravde i

Pravilnik komisije “Iustitia et pax”Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

mira u svijetu;- nastojati, naroèito u prigodi Svjetskogadana mira, da se na podruèju BK BiH stvoriopæa osjetljivost za mir;- odràvati posebne odnose s Papinskimvijeæem “iustitia et pax”.

3. Ustroj

Predsjednik Komisije je biskup koje-ga bira Sabor BK BiH. Ima jednoga potpred-sjednika kojega biraju èlanovi Komisijeapsolutnom veæinom glasova a imenuje gapredsjednik Komisije.

Tajnika Komisije bira i imenuje pred-sjednik Komisije izme|u èlanova Komisije.Du`nost je tajnika: voditi zapisnik sjednice iostalu administraciju Komisije, èuvati spiseKomisije i sastavljati izvješæe za BK BiH.

Èlanove Komisije kojih, osim pred-sjednika, ne bi trebalo biti više od deset, pre-dlaè izabrani predsjednik a potvr|uje Sa-bor te imenuje predsjednik BK BiH, uz pris-tanak biskupa ordinarija ili upravitelja bis-kupije ako se radi o dijecezanskom sveæeni-ku ili vjerniku laiku, i uz pristanak višega re-dovnièkog poglavara ako se radi o redo-vniku.

Mandat èlanova Komisije traje petgodina s moguænošæu produènja.

Èlanstvo u Komisiji prestaje: istekommandata, pismenim odreknuæem upuæenimpredsjedniku Komisije i njegovim prihva-æanjem, trajnom sprijeèenošæu, opozivomnadle`ne crkvene vlasti, neopravdanim izo-stankom sa sjednica tri puta uzastopce.

Sjednice Komisije saziva predsjednik.Komisija se sastaje najmanje jedanput godi-šnje. Po izrièitom mandatu predsjednika sje-dnicu moè sazvati i tajnik. Obavijest o sa-zivu sjednice treba dostaviti Tajništvu BKBiH, a u pozivu se mora naznaèiti mjesto ivrijeme odràvanja sjednice. Poziv na sjed-nicu èlanovima Komisije mora biti upuæenbarem dvadeset dana prije sjednice i popra-æen dnevnim redom a šalje ga generalnitajnik BK BiH.

Na sjednicama Komisije du`ni susudjelovati svi èlanovi. U sluèaju opravdanesprijeèenosti potrebno je izvijestiti tajnika.Sjednice Komisije redovno se odràvaju u

Tajništvu BK BiH, a prema dogovoru i u dru-gom mjestu.

Dnevni red sjednice Komisije sastavl-jaju predsjednik i tajnik uzimajuæi u obzirprijedloge ostalih èlanova.

Predsjednik po potrebi moè zatraìtipomoæ struènjaka za odre|ena podruèja.Struènjaci, koji nisu èlanovi Komisije, mogusudjelovati na sjednicama Komisije na pozivonoga tko njima predsjeda, ali bez pravaglasa.

Du`nost je tajnika sastaviti zapisniknajkasnije u roku od 15 dana nakon odrànesjednice i dostaviti ga na uvid i odobrenjepredsjedniku koji ga potpisuje i šalje Tajni-štvu BK.

Kraæu obavijest za javnost o raduvijeæa mogu dati predsjednik i tajnik Vijeæa.Pojedinosti o tijeku sjednice i radu Vijeæaèlanovi ne mogu iznositi u javnost.Troškovi putovanja èlanova Komisije pod-miruju se iz riznice BK BiH a laicima sedodaje naknada.

Sjedište Komisije je pri sjedištu BKBiH.

4. Podruèja djelovanja

Prvotna zadaæa Komisije je prouèa-vanje u pravcu djelovanja. Ta zadaæa polaziod papinskoga i biskupskoga uèiteljstva iusmjeruje se prema tri podruèja:PRAVDA - Ulaze u ovo podruèje pitanja kojase tièu društvene pravde, a osobito problemiradništva, razvitka i njegove društvenedimenzije. ali tako|er i prouèavanje podetièkim vidom napretka ekonomskih i finan-cijskih sustava kao i problematika okoliša iuporabe zemaljskih dobara.MIR - Komisija razmišlja o problemima rata,razoruànja, naoruànja i trgovine oru`jem,o sigurnosti i njezinim povredama narazlièite naèine (terorizam, nacionalizam,itd.), ali i o zauzimanju katolika na poli-tièkom podruèju. Du`no je tako|erobiljeàvati Svjetski dan mira.LJUDSKA PRAVA - Komisija poklanja poseb-nu pozornost prouèavanju i zaštiti ljudskihneotu|ivih prava i dostojanstva ljudskeosobe koji postaju sve va`niji u poslanjuCrkve.

VRHBOSNA 4/2007 251

BK

BIH

252 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH

5. Suradnja s drugima

Komisija je u slu`bi BK BiH i sura|ujes drugim njezinim tijelima. U Crkvi Komisijasura|uje sa svima koji imaju iste ciljeve, aprije svega s Papinskim vijeæem “iustitia etpax”.

Komisija je ekumenski otvorena zasuradnju sa sliènim tijelima drugih vjerskihzajednica kao i s dràvnim i neovisnim

pokretima koji štite pravdu, mir i ljudskaprava.

6. Stupanje na nagu

Dopunjeni Pravilnik Komisijepotvrdila je BK BiH na 40. redovitoj sjedniciu Banjoj Luci dana 12. srpnja 2007. i istogadana je stupio na snagu.

Uredba Biskupske konferencije Bosne iHercegovine o crkvenim arhivima

Èlanak 1.

Crkveni arhivi sadrè arhivsku gra|unastalu djelatnošæu crkvenih ustanova iorgana ili osoba u slu`bi Crkve. Arhivskagra|a je sva pisana gra|a nastala radomneke crkvene ustanove, organa ili osobe.Tekuæa gra|a nastaje u sadašnjosti i još sluìradu ustanove te se drì u registraturi.

Poslije odre|enoga vremena gra|a seiz registrature prenosi u arhiv gdje se èuvakao svjedoèanstvo ìvota (pastoralnoga,povijesnoga, socijalnoga, opæe kulturnoga isl.) i djelovanja Crkve u prošlosti.

Crkveni arhivi mogu posjedovati idrugu arhivsku gra|u steèenu poklonom,otkupom i sl., a mogu gra|u primati i nadepozit.

Èlanak 2.

Crkveni arhivi se dijele prema djelat-nosti ureda i crkvenih tijela te postoje: arhivBiskupske konferencije, biskupijski ili dije-cezanski arhivi i arhivi biskupijskih središn-jih ustanova, kaptolski arhivi, dekanatski iùpni arhivi, arhivi redovnièkih zajednica,arhivi bratovština i pobo`nih društava,arhivi ostalih crkvenih organa i ustanova.

I. BISKUPIJSKI ARHIVI

Èlanak 3.

Biskupijski arhiv èini arhivska gra|anastala djelovanjem Biskupijskog ordinarija-ta i Uprave biskupijskih dobara.

Èlanak 4.

Vlasnik Biskupijskog arhiva je Bisku-pija.

Èlanak 5.

Biskupijskim arhivom upravlja bisk-up, a zamjenjuje ga generalni vikar i kanc-elar.

U upravljanju Biskupijskim arhivombiskupu pomaù Arhivski odbor biskupije iArhivski delegat.

Èlanak 6.

Pristup u arhivsko spremište imajujedino kancelar i arhivist, a druge osobesamo u pratnji jednog od njih.

Èlanak 7.

Arhivski odbor biskupije èine: kancelarkao predsjednik, arhivski delegat (koji moèbiti za više biskupija), arhivist i još 2 - 3 èlana.

VRHBOSNA 4/2007 253

BK

BIH

Èlanak 8.

Èlanove Arhivskog odbora imenujebiskup, a tajnika odbora imenuje predsjed-nik izme|u èlanova odbora.

Èlanak 9.

Arhivski odbor upravlja radom uBiskupijskom arhivu tako da:a) prima i odobrava plan rada u arhivu,b) odobrava izvještaj o radu,c) brine se za izluèivanje bezvrijedne pisanegra|e te odobrava plan i izvještaj o izvršen-om izluèivanju.

Arhivski odbor sastaje se najmanjejedanput godišnje.

Èlanak 10.

Arhivski delegat vrši struèni nadzornad radom u Biskupijskom arhivu:a) daje upute za sre|ivanje, popisivanje i èu-vanje arhivske gra|e,b) èuva kopiju arhivskog inventara,c) nadzire izluèivanje arhivske gra|e i pod-nosi o tome izvještaj arhivskom odboru,d) nadzire arhivsku slu`bu u biskupiji,e) izvješæuje biskupa o stanju arhivske slu-`be u biskupiji te biskupu i Arhivskom odb-oru daje prijedloge za unapre|enje te slu`bena podruèju biskupije,f) prima odredbe i preporuke Biskupskekonferencije o arhivskoj slu`bi i brine se zanjihovo izvršavanje.

Èlanak 11.

Arhivist vrši struène poslove u Biskupijskomarhivu:a) sre|uje arhivsku gra|u,b) popisuje gra|u,c) sastavlja i dopunjuje inventar arhiva,d) èuva gra|u od ošteæenja, nestanka iuništenja,e) daje arhivsku gra|u na prouèavanje, vrši idruge struène poslove.

Èlanak 12.

Arhivista imenuje biskup.

U slu`bi mogu arhivistu pomagatijedan ili više pomoænika. Oni rade pod tra-jnim nadzorom i odgovornošæu arhivista.

Èlanak 13.

Arhivist izra|uje plan rada i predlaèga na odobrenje Arhivskom odboru. Istotako izra|uje plan izluèivanja gra|e i pred-laè na odobrenje odboru. O svom radu dajegodišnje izvješæe koje odobrava Arhivskiodbor.

Èlanak 14.

Gra|a Biskupijskog arhiva pristupaè-na je za znanstveno istraìvanje u naèelu 50godina poslije njezina postanka.

Arhivist daje na prouèavanje unutararhiva gra|u osobama koje poznaje. U pro-tivnom sluèaju odobrenje za prouèavanjedaje biskup ili generalni vikar s kancelarom.Kod stranih dràvljana treba primijenitidomaæe dràvne propise.

Èlanak 15.

Svaki korisnik duàn je pismenozatraìti odobrenje za prouèavanje gra|e uBiskupijskom arhivu. U molbi æe navestikoju vrstu gra|e èli i u koju svrhu je kaniprouèavati.

Èlanak 16.

Gra|a se moè prouèavati jedino uarhivskoj èitaonici ili u drugoj prikladnojprostoriji biskupske kurije, a pod nadzoromarhivista ili njegova zamjenika. Prouèavanjegra|e biljeì se u Dnevnik èitaonice.

Èitatelji su du`ni èuvati gra|u odsvakog ošteæenja i nadoknaditi moèbitnunastalu štetu.

Èlanak 17.

Snimanje arhivske gra|e moè sedopustiti. Za snimanje gra|e potrebna jeprethodna suglasnost biskupa odnosnokancelara.

Ako se snimanje gra|e ima obaviti

254 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH izvan arhivske zgrade, treba poduzeti sve

mjere za zaštitu gra|e.

Èlanak 18.

Posu|ivati arhivsku gra|u radiprouèavanja u privatnom stanu nije nikomedopušteno, pa ni arhivskom osoblju nicrkvenim prelatima.

Èlanak 19.

Otu|ivanje ili zamjena arhivskegra|e zabranjena je, i to ne samo isprava odposebnoga povijesnog znaèenja, nego isvakoga drugog spisa i pisma koje po svojojnaravi i odre|enju pripada arhivu.

II. KAPTOLSKI ARHIVI

Èlanak 20.

Kaptoli (katedralni i zborni) izra|ujuuredbu o svojem arhivu prema statutimakaptola, prema vrsti svoga djelovanja i uzprimjenu opæih naèela iznesenih u ovojUredbi o Biskupijskim arhivima, te su takvuuredbu du`ni dostaviti BK BiH.

Kaptolima se skreæe pa`nja na velikuhistorijsku vrijednost njihovih arhiva, te sudu`ni najveæom pomnjom te arhive èuvati isre|ivati arhivsku gra|u u njima.

III. DEKANATSKI I @UPNI ARHIVI

Èlanak 21.

Djelovanjem dekanatskog, odnosnoùpnog ureda nastaje pisana gra|a od kojepostaje dekanatska i ùpna registratura.

Kad pisana gra|a dekanatske iliùpne registrature prestane sluìti potreba-ma dekanatskog odnosno ùpnog ureda,prenosi se iz registrature u dekanatskiodnosno ùpni arhiv.

U pravilu se registraturna gra|aprenosi u arhiv kada pro|e 25 godina odnjezina postanka. Izuzetno moè biti kraæi ili

dulji rok, prema tome je li gra|a potrebnadekanatskom odnosno ùpnom uredu zanjegov redoviti rad ili nije.

Èlanak 22.

Registraturnu gra|u ùpnog uredaèine:1. Matiène knjige:a) matica krštenih,b) matica potvr|enih,c) matica vjenèanih,d) matica umrlih,e) naknadne zabilješke uz maticu krštenih,f) knjiga vjerskih prijelaza,g) indeksi uz matiène knjige.2. Stanje duša - status animarum - ili maticaobitelji.3. Uredske knjige:a) urud`beni zapisnik,b) oglasne knjige:

ba) knjiga ènidbenih navještaja,bb) nedjeljni oglasi, obavijesti,bc) godovnjaci (popisi za spomen

pokojnih),bd) druge sliène knjige,

c) popis polaznika vjeronauka (imenik),d) popis prvoprièesnika,e) popis provi|enih bolesnika,f) zapisnici sjednica crkvenih odbora icrkvenih organa i organizacija,g) liber intentionum.4. Raèunske knjige crkve i kapela:a) knjige raèuna,b) popisi priloga za popravke i sl.5. Knjige inventara (imovnika) crkvene iùpne (nadarbinske) imovine, 6. Knjige misnih zaklada,7. Okru`nice (uvezane u knjige) ili slu`benivjesnik,8. Spomenica ili ljetopis ùpe (liber memora-bilium), 9. Kanonske vizitacije (kopije vezane uknjige),10. Ostale pomoæne knjige, ukoliko ih ima,11. Tekuæi spisi ùpnog ureda, ukljuèivši bla-gajnièe priloge.

VRHBOSNA 4/2007 255

BK

BIH

Èlanak 23.

Gra|a ùpnog arhiva dijeli se na 4 vrste:a) povelje ili isprave,b) uredske knjige,c) spisi,d) razlièna gra|a.

Èlanak 24.

Arhivska gra|a ùpnog arhiva èuvase odijeljeno od registraturne gra|e u poseb-nom ormaru ili iznimno u istom ormaru, alitako da je jedna gra|a odijeljena od druge.

Èlanak 25.

Gra|u treba pomno èuvati u suhoj izraènoj prostoriji, tako da se saèuva odvlage, prevelike topline, jakog sunèanogsvjetla, a osobito od insekata.

Sva pisana gra|a mora se èuvati podkljuèem tako da bude pristupaèna jedinoùpniku kao odgovornoj osobi.

Izluèivanje (škartiranje) odobrava naprijedlog ùpnika biskupski Arhivski odbor ivrši se pod nadzorom Arhivskog delegata.

Èlanak 26.

Arhivska gra|a mora biti popisana isignirana.

Inventar arhiva sastavlja i dopunjujeùpnik. Jedan primjerak inventara nalazi seu ùpnom uredu, a drugi u Biskupijskomarhivu.

Èlanak 27.

Otu|ivanje i zamjena arhivske gra|eùpnog arhiva nije dopuštena.

Èlanak 28.

Arhivska gra|a moè se prouèavatijedino u ùpnom uredu pod nadzoromùpnika ili njegova zamjenika. O takvomprouèavanju treba voditi poseban dnevnik.Nepoznate osobe, posebno strani dràvljani,moraju za korištenje gra|e imati dopuštenjebiskupa ili generalnog vikara.

Èlanak 29.

Nadzor nad ùpnim arhivom vršidekan, biskup i biskupijski arhivski delegat.

Èlanak 30.

U sluèaju potrebe primijenit æe seprema nemarnim èuvarima registrature iarhiva crkvene kazne, predvi|eneCrkvenim zakonikom.

Arhivskim zakonom predvi|ene su iod dràvne vlasti kazne za èuvare arhivskegra|e, ako bi njihovom krivnjom gra|a bilaošteæena ili uništena.

Èlanak 31.

U sluèaju ukinuæa ùpe ili dekanatacjelokupni njihov arhiv prenosi se na onuùpu ili dekanat, koji je baštinik dosadašnjeùpe ili dekanata, ili se prenosi u centralnibiskupijski arhiv. O tome donosi odlukuordinarij.

IV. REDOVNIÈKI ARHIVI I ARHIVIOSTALIH CRKVENIH USTANOVA

Èlanak 32.

Arhivi redovnièkih zajednica mogubiti, prema djelovanju redovnièkih ustano-va:1. Arhivi generalnih kurija ili kuæa matica,2. Provincijalni arhivi,3. Samostanski, kuæni i ostali arhivi.

Èlanak 33.

Generalne kurije ili kuæe matice teredovnièke provincije izra|uju uredbe zasvoje arhive uzimajuæi u obzir propise oveUredbe o Biskupijskim arhivima.

Kao osnova za uredbu o samostan-skim, odnosno kuænim arhivima primijenitæe se propisi ove Uredbe o ùpnim arhivima,uz potrebne preinake s obzirom na vlasti-tosti redova, kongregacija i drugihredovnièkih zajednica.

256 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH Èlanak 34.

Izra|ene uredbe o redovnièkim arhivimadostavljaju poglavarstva redovnièkih zajed-nica Biskupskoj konferenciji radi evidencije.

Èlanak 35.

Arhivska gra|a crkvenih bratovština ipobo`nih društava te ostalih crkvenihustanova i organa èuva se i koristi uz prim-jenu naèela iznesenih u ovoj uredbi oùpnim arhivima.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 36.

Crkveni arhivi kaptola, bratovština ipobo`nih društava te ostalih crkvenihustanova ili organa po prestanku radaustanova ili organa od kojih su nastalipohranjuju se kao cjelina prema podruèjudjelovanja u biskupijski odnosno ùpniarhiv.

Èlanak 37.

Svi posjednici crkvenih arhiva ili arhivskegra|e bilo kojeg opsega, du`ni su voditiinventar i kartoteku spomenute gra|e, tejedan primjerak inventara i kartotekedostaviti svome ordinarijatu, a drugi prim-jerak BK BiH u svrhu formiranja centralnogarhiva i kartoteke za èitavo podruèje BKBiH.

Èlanak 38.

Za pravilno tumaèenje ove Uredbenadle`no je Vijeæe BK BiH za crkvena kul-turna i materijalna dobra.

Èlanak 39.

Uredbu o crkvenim arhivima potvrdila je BKBiH na 40. redovitoj sjednici u Banjoj Lucidana 12. srpnja 2007. i istoga dana je stupilana snagu.

Èlanak 1.

Crkvene knji`nice sa svojim cjeloku-pnim fondom - tiskanim, rukopisima, knji-gama, CD-ima i ostalom primjerenom gra-|om - smatraju se spomenicima kulture i slu-è promicanju prosvjete i znanosti, poglavi-to crkvene.

Èlanak 2.

Prema utemeljiteljima, mjestu nastan-ka i korisnicima crkvene knji`nice se dijelena:a) biskupijske i središnjih biskupijskihustanova;b) dekanatske i ùpne;c) redovnièke.

Èlanak 3.

Odredbe koje slijede odnose se na svetri vrste spomenutih knji`nica.

Èlanak 4.

Crkvene knji`nice nisu samostalneustanove, veæ su u svemu ovisne o Ordina-riju, odnosno zakonitom redovnièkom po-glavarstvu, buduæi da su crkveno vlasništvo.

Èlanak 5.

Crkvene knji`nice prikupljaju gra|u:ostavštinom, vlastitim izdanjima, darovima,kupovinom i zamjenom.

Uredba Biskupske konferencije Bosne iHercegovine o crkvenim knji`nicama

Èlanak 6.

Nadzor nad crkvenim knji`nicama injihovim radom obavlja Ordinarij, odnosnozakoniti redovnièki poglavar, neposredno iliposredno putem svog opunomoæenika. Onujedno imenuje i razrješava du`nosti djelat-nike knji`nice.

Èlanak 7.

Crkvenim knji`nicama upravlja rav-natelj a sve struène poslove u njima obavljaknji`nièar. Ravnatelj predlaè Ordinariju,odnosno redovnièkom poglavaru, upošlja-vanje struènoga osoblja i brine se da knji`n-ica sluì svojoj svrsi. U suglasnosti s Ordina-rijem, odnosno zakonitim redovnièkim po-glavarom, ravnatelj, saslušavši mišljenjeknji`nièara, nabavlja potrebita nova izdanja.Knji`nièar sre|uje i èuva knji`ni fond i dajega zainteresiranim osobama na uporabu.Knji`nièar daje sve potrebne obavijesti kojese odnose na knji`nicu. Skrbi da cjelokupniknji`ni fond bude upisan u inventarneknjige. Nastoji oko oblikovanja kataloga, na-pose autorskog i struènog. Zajedno s ravna-teljem knji`nièar podnosi Ordinariju, odno-sno zakonitom redovnièkom poglavaru,izvješæe o radu.

Èlanak 8.

Ako je potrebno, knji`nièar moèimati jednoga ili više pomoænika.

Èlanak 9.

Neka se po moguænosti uz knji`nicuuredi posebna prostorija koja sluì kaoèitaonica.

Èlanak 10.

Iz crkvenih knji`nica knjige se moguposu|ivati samo osobama koje knji`nièarosobno poznaje ili ima preporuku za njih odnadle`ne crkvene osobe ili ustanove.

Novija i obièna izdanja mogu se po-su|ivati uz kauciju i pismeni revers i izvanknji`nice, najdulje do mjesec dana.

Vrijedne knjige, rukopisi, èasopisi istarija izdanja (prije 1900. godine) mogu seèitati samo u èitaonici knji`nice, i to nakonpredana pisanog reversa.

Èlanak 11.

Osobito stare i vrijedne knjige, ako jepotrebno radi bolje zaštite, neka se, uz pri-dràj vlasništva, pohrane iz ùpnih i deka-natskih knji`nica u središnju biskupijskuknji`nicu, odnosno iz samostanskih knji`n-ica u knji`nicu redovnièke provincije.

Èlanak 12.

Kljuè od knji`nice èuva knji`nièar ko-ji je i odgovoran za knji`nicu.

Èlanak 13.

Ako knji`nica posjeduje dvije ili višedubleta pojedinih izdanja, moè se na prije-dlog ravnatelja i knji`nièara i uz dopuštenjeOrdinarija, odnosno zakonitoga redovnièk-og poglavara, obaviti razmjena s odgovara-juæim dubletom neke druge knji`nice. Me-|usobna suradnja me|u knji`nicama poè-ljna je i korisna.

Èlanak 14.

Od vremena do vremena potrebno jeobaviti reviziju cjelokupna knji`nog fonda.Revizija je obvezna prigodom promjeneknji`nièara, a obavlja se kod primopredajedu`nosti.

Èlanak 15.

Apsolutno je zabranjeno otu|iti iliuništiti bilo koju pohranjenu jedinicu knji-`nog fonda.

Èlanak 16.

U sluèaju prestanka postojanja i radaknji`nice, cjelokupnim knji`nim fondom iinventarom raspolaè Ordinarij, odnosnozakoniti redovnièki poglavar, u skladu sacrkvenim propisima.

VRHBOSNA 4/2007 257

BK

BIH

258 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH Èlanak 17.

Za pravilno tumaèenje ove Uredbenadle`no je Vijeæe BK BiH za crkvena kul-turna i materijalna dobra.

Èlanak 18.

Uredbu o crkvenim knji`nicamapotvrdila je BK BiH na 40. redovitoj sjedniciu Banjoj Luci dana 12. srpnja 2007. i istogadana je stupila na snagu.

Poruka za Nedjelju Caritasa u Bosni i Hercegovini, 16. prosinca 2007.

Doma moga - grudo draga….Evo i ove godina na treæu nedjelju

došašæa slavimo nedjelju Caritasa, nedjeljudjelotvorne ljubavi. Kad èujemo rijeè Caritasuglavnom pomislimo na dijeljenje humani-tarne pomoæi, no caritas je nešto puno du-blje. Samo rijeè znaèi ljubav, milost,milosr|e, samilost, altruizam. Caritas i kari-tativna djelatnost je nutarnji stav okrenu-tosti prema bli`njima. Caritas je ljubav usvom najširem rasponu - od ljubavi premazemlji i zemaljskom do ljubavi prema nebu inebeskom. U tom rasponu imamo i ljubavprema rodnom domu te rodnoj grudi.Upravo je to glavna tema ovogodišnje ned-jelje Caritasa.

Ljude uglavnom veè pripadnostistom narodu, no ono što sve ljude povezujejest pripadnost Bo`jem narodu. Bog je u Sta-rom zavjetu izabrao Izraela za svoj odabraninarod, a u Isusu Kristu Crkva postaje noviBo`ji narod u koji mogu pristupiti svi, bezobzira na nacionalnu pripadnost. Kao pri-padnici Bo`jeg naroda ljudi se raduju mno-gim darovima kojima ih Bog obasiplje; radu-ju se svakom novom danu, raduju se ìvotu;ali se raduju i zbog posjedovanja doma i do-movine. U obiteljskom domu èovjek osjeæasigurnost i toplinu. Obiteljski dom je okru-ènje gdje rastu i gdje se razvijaju nove gen-eracije; dom je mjesto gdje su uèi ljudskosti ipoštenju; ali dom je i mjesto gdje se uèi po-niznosti i mjesto gdje se èovjek uèi moliti iobraæati se Bogu.

Èinjenica da èovjek ima domovinuispunja èovjekovo srce radošæu. Domovinadaje èovjeku sigurnost da æe svoj narodnispecifikum moæi ostvarivati i da ga nitko u

tome neæe prijeèiti. Domovina daje sigurno-st da æe èovjek svoju vjeru, kulturu i jezikmoæi neometano ispovijedati i razvijati. Zb-og svega toga, èovjek je ispunjen radošæu.

Postoji nekoliko kategorija koje suitekako va`ne za èovjekov ìvot. Prvu smoveæ naznaèili i nešto rekli o njoj; a radi se odomu. Svaki èovjek ne samo da ima pravona dom, nego ima i pravo osjeæati se sigurn-im u svom domu. Èovjek moè ìvjeti na bi-lo kojem mjestu na zemaljskoj kugli, ali sa-mo jedno mjesto na svijetu se zove dom -mjesto gdje èovjek osjeæa toplinu, gdje gaveè neka nevidljiva nit sa kuæama u susjed-stvu, sa drveæem i voækama, sa mirisom trvei zvucima ptica, za zrakom koji ga okruùje.

Druga va`na kategorija je obitelj.Obitelj je jedina ljudska zajednica gdje èov-jek moè dozrijevati i dozreti kao zrelo fo-rmirana osoba. Obitelj pruà onu prvu nje-`nost i toplinu koja je tako potrebna da seèovjek osjeæa prihvaæenim i voljenim.Obiteljsko ozraèje i obiteljska ljubav polaùtemelj da se èovjek kasnije moè nositi sa ì-votnim problemima. A obitelj èine oba ro-ditelja: i otac i majka. Od majke dijete prve-nstveno uèi ljubav, dobrotu, nje`nost; a odoca prvenstveno snagu, sigurnost, stame-nost. Obje ove komponente su preva`ne urastu i sazrijevanju.

Treæa va`na kategorija je rodnagruda. I ovdje postoji neka nevidljiva po-vezanost izme|u èovjeka i prirode, izme|uèovjeka koji je naèinjen od praha zemaljskogkako kaè knjiga Postanka (post 2,7) i grudezemlje, tj. zemljanog praha. Teško je objasni-ti tu vezu, ali zemlja na kojoj je èovjek uèinio

VRHBOSNA 4/2007 259

BK

BIH

prve korake, prašina i pijesak u kojem se udjetinjstvu igrao, kao da su ušli u krv svakogèovjeka i stvorili jednu èudnu simbiozu: po-stali su kao magnet i èljezo, nešto što se ne-prestano privlaèi.

Èetvrta va`na kategorija je pripad-nost jednom narodu. Thomas Merton je na-pisao knjigu koju je naslovi: Nitko nije otok.Ova tvrdnja je toliko utemeljena, a ponekadtoga mo`da nismo ni svjesni. Iako se ra|amokao pojedinci, iako je svatko od nas indivi-duum za sebe, ipak smo toliko navezanijedni na druge, da nitko ne moè reæi, niti seponašati kao neki usamljeni otok. Upuæe-nost na druge, zajedništvo s drugima, po-maè èovjeku da se ostvari. Pripadnost jed-nom narodu pomaè oèuvanju vrijednosti itradicija koje baštine ljudi istih ili sliènih svj-etonazora.

Peta, ali po va`nosti najva`nije, jestkategorija vjere; jest kategorija duhovnogkoja sve prethodne ujedinjuje i daje im punismisao. Èovjeku je vaàn i dom i obitelj, i ro-dna gruda, i pripadnost jednom narodu, - alibez dimenzije duhovnog, bez vjere bez Bogaosjeæala bi se jedna praznina, jedan nedo-statak kojeg ništa ne bi moglo nadomjestiti.A upravo u kršæanskim domovima ovakategorija vjere bi morala imati središnjemjesto. Na ovim našim bosanskohercegov-aèkim prostorima dimenzija vjere je bila sna-ga koja je tijekom povijesti èuvala i oèuvalavrijednosti doma, grude i naroda.

Vjera je ta koja obitelji hranilamolitvom; vjera okupljala obitelj na zajedni-èku molitvu, a upravo u obiteljima koje zaje-dnièki mole nastaje zdrava, homogena zaje-dnica. A zdrava obitelj gradi zdravo društvo.Tako da su vjera, obitelj i zdravo društvonutarnje povezani i slijede jedno iz drugog.Vjera pomaè da ljudi, unatoè poteškoæa,zasnivaju obitelji i da u obiteljskom ìvoturaèunaju na Bo`ju pomoæ; a obitelji kojoj jeoslonac Bog i vjera je zdrava, homogenaobitelj koja gradi zdravo društvo.

Naàlost i danas, više od deset godi-na nakon rata, postoje mnoge prognane iraseljene obitelji koje teè povratku u svoj d-om, gdje jedino nalaze svoje ispunjenje. Ra-zlozi ne povratka su mnogostruki; kakoobjektivne prepreke, tako ponekad i subje-ktivne, tj. nedostatak odluènosti i premalograèunanja na Boga, a previše osobnog kalku-liranja. Premalo se ljudi upuštaju u avantu-ru s Bogom.

Neka današnja nedjelja Caritasa pro-dubi i raàri ljubav prema domu, obitelji, ro-dnoj grudi, narodu i Bogu da se i iz naših gr-udi vine vapaj: doma(e) moga(j) grudo dr-a-ga, na tebi èlim ìvjeti, na tebi èlim slavitiovaj Boìæ, i sve iduæe koje mi Bog podari.Amen.

Vinko kardinal Puljiæ,nadbiskup metropolit vrhbosanski

Predsjednik Caritasa BK BiH

Dekretom br. 305/07 od 26. studenog 2007. vlè. Josip Boìæ, OFM razriješen je slu`beèlana Vijeæa za laike Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na koju je imenovandekretom br. 394/04 od 20. kolovoza 2004.

Dekretom Ravnateljstva dušobri`ništva za Hrvate u inozemstvu br. 93/2007 vlèMiroslav Mandiæ, OFM stavljen je na raspolaganje za dušobrištvo hrvatskih vjernika u uCanberri u Australiji.

Imenovanja

260 VRHBOSNA 4/2007

BK

BIH

BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINEVIJEÆE ZA LITURGIJU

“ZLATNA HARFA” 2008.

Tema: Katolièka obitelj moli, slavi i voli

PROGRAM RADA S DJEÈJIM @UPNIM ZBOROM U ŠK. GOD. 2007./08.

SV. MISA:

Ulazna pjesma: Svi kliknimo Kristu (br. 866)Misa: Jubilarna (S. Topiæ)Otpjevni psalam: Klièi Bogu (br. 108)Aleluja: br. 133 (A. M.)Darovna pjesma: Kale` vina prinosimo (M. Filipoviæ, S. Topiæ;)Prièesna pjesma: O Kruše ìvi, milosni (br. 200)Završetak: Nebo i zemlja (br. 422)

KOŠARICA:

Gospode Boè (219)Mir svoj, o Boè (br. 237)Hajdmo, djeco (br. 332)Hvaljen, slavljen (br. 335)Dijete nam se rodilo (br. 384)Gdje je ljubav, prijateljstvo (br. 508)Josipe, o oèe sveti (br. 631)Klikni, dušo, Bogu svome (br. 900)Djevice Majko (br. 935)

VRHBOSNA 4/2007 261

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Godinu 2008. æemo slaviti kao Godi-nu sv. Pavla, te mi je èlja, draga braæo i ses-tre, promišljati o tajni utjelovljenja i ro|enjanašega Spasitelja Isusa Krista me|u nama i unama temeljeæi upravo na rijeèima Apostolanaroda i njegovom osobnom doìvljaju Kri-sta i Boga koji je postao èovjekom.

Iako ne govori o jaslicama, an|elima,pastirima, Mariji, Josipu, Herodu i drugimosobama i pojedinostima koje poznajemo izevan|elja po Mateju i Luki, sv. Pavao namipak na svoj naèin prenosi radosnu vijest Bo-ìæa.

Postavši ljudima slièan - uzima ulogu ugroènog

U pismu zajednici vjernika u Filipi-ma, sv. Pavao piše: “On, trajni lik Bo`ji, nijese kao plijena drào svoje jednakosti s Bog-om, nego sam sebe 'oplijeni' uzevši lik sluge,postavši ljudima slièan, oblièjem èovjeku na-lik.”

@ivimo u svijetu u kojem je imati, st-eæi, posjedovati, obogatiti se, pa èak naàlosti èesto puta na raèun drugoga, jesu 'vrijed-nosti' za kojima mnogi u svijetu idu kao zajedinim ciljem za koji se isplati ìvjeti i nas-tojati ga dosegnuti. Oplijeniti drugoga, oteti,otu|iti drugome, ukrasti, orobiti, rijeèi suèije znaèenje nam je tako blisko, tako dobropoznato. Ove rijeèi oznaèavaju stvarnosti okojima smo, samo u našem najblièm okru-ènju toliko, èuli, vidjeli a i osobno doìvjeliosobito u zadnjih petnaestak godina. Na à-lost, to nije samo stvar povijesti, nego je torealnost kroz koju još uvijek svakodnevnoprolazimo. Nije rijetkost èuti o provalama,pljaèkama, ucjenama, ili na jednoj višoj razi-ni o prijevarama, pronevjerama, korupciji. Au temelju svega uvijek iznova stoji onaj na-jveæi protivnik ljubavi i iskrene brige za dru-goga, a koji se zove egoizam, sebeljublje, bezobzira na posljedice koje æe prouzroèiti bli-`njemu.

Tako èesto je ljudsko dostojanstvogrubo narušeno, ukradeno, otu|eno silom itome se, èini se, ne nazire kraj ni u budu-ænosti. Èovjek je u mnogim dijelovima svije-ta i na poèetku 'modernog' i 'suvremenog'21. stoljeæa još uvijek objekt i sredstvo kojimdrugi dolazi do osobne koristi i zadovoljstva.Jedino što je bespomoænom èovjeku najèe-šæe preostajalo je bio vapaj, i to ne toliko lju-dima koji bi se onda još grublje postavili pre-ma njima, koliko Bogu da svrati pogled nabijedu u koju je bio baèen.

Kroz povijest se toliko puta ponovioovaj vapaj. I Bog je odgovorio. Kako? Opli-jenivši samoga sebe Bo`jeg dostojanstva ko-je je imao uzevši lik èovjeka, lik sluge, likonoga koji dragovoljno prihvaæa podvrgnu-ti se drugom. Sasvim suprotno od onoga štosmo navikli vidjeti u svijetu gdje se po svakucijenu èli biti iznad drugoga, gospodaritidrugim, kontrolirati drugoga. Sam Bog namdaje jednu drugu sliku o èovjeku.

Vjerojatno patnièki vapaj upuæivanBogu kroz svu povijest èovjeka nije oèekivaoovakav odgovor na molbu za pravdu, istinu,zaštitu.

Umjesto oèekivanog moænog Bo`jegodgovora, Bog sam preuzima na sebe uloguonoga koji je ugroèn, koji je progonjen, kojije pokoran, koji je ponizan, koji za sebe netraì ništa. To je Bog koji se èovjeku predajeu ruke da uèini s njim što mu je volja. To jeBog koji se odrekao svog dostojanstva u ko-rist èovjeku, koji je uzeo od sebe da bi daonama. Da li je èovjek zadovoljan tim Bo`jimodgovorom to svatko mora za sebe odgovor-iti. No, Bog nije èlio i nije mogao doæi me|unas i djelovati upravo na naèin kako djelujumoænici, kako djeluju progonitelji, jer on jedrugaèiji, on i progonitelja èli spasiti obra-æajuæi mu srce na dobro. Ili zar je Bog manjeBog jer ne èini iskljuèivo ono što èovjekoèekuje? Je li manje Bog jer èini nešto što èo-vjekova logika ne moè prihvatiti? Zar biBog bio Bog kad bi se pridràvao granica ko-je mu èovjek odredi? Pavlu koji je bio progo-

Boìæ po sv. PavluKardinalova boìæna poslanica 2007

nitelj Boga i Bo`jeg djela je upravo takavBog trebao, Bog nade, ljubavi i oproštenja. Ašto je sa progonjenim? Pa sam Bog postao jejedan od njih, suoblièio se s njima, “postaoposlušan do smrti, smrti na kriù”, kako Pa-vao ukratko opisuje Isusovo ìvljenje i umi-ranje. Ništa ga nije moglo smesti u poslu-šnosti Bogu. Znao je da je Bog s njim, bezobzira na sve ono sto su mu ljudi uèinili.

Iz ljubavi prihvati poziv

A zašto Sin Bo`ji uèini tako nešto? Sv. Pavaonam daje odgovor u svome pismu vjernici-ma Galaæanima gdje kaè: “A kada do|e pu-nina vremena, odasla Bog Sina svoga: od è-ne bi ro|en, Zakonu podloàn, da podlo-`nike zakona otkupi te primimo posinst-vo…Tako više nisi rob nego sin, ako pak sinonda i baštinik po Bogu.”

Bog je poslao svog Sina koji je drago-voljno iz ljubavi prema Ocu prihvatio taj po-ziv. Za njega postoji samo jedan zakon ko-jem je podloàn, a to je zakon ljubav premaBogu i èovjeku, bezuvjetne ljubavi. U imetog zakona Sin je došao ne samo povratitièovjeku njegovo dostojanstvo i reæi mu damu nitko ne moè oteti ono èime ga je Bogdarovao, ma još više došao je povratiti namjednom izgubljeno dostojanstvo sinova ikæeri Bo`jih koje smo mi izgubili našim grije-sima, oplijenivši sami sebe onog najdragoc-jenijeg što smo imali - prijateljstva s Bogom.

Sva Pavlova teologija, svo njegovopromišljanje o tajni Bo`jeg utjelovljenja iro|enja od ène, od Blaène Djevice Marije,temelji se iskljuèivo na njegovom osobnomsusretu s Isusom. Za sv. Pavla je Boìæ tekonda imao smisla nakon što se sam susreo saìvim Kristom, tek onda je betlehemskauzvišena tajna za Pavla postala otkrivenaistina Bo`je ljubavi za èovjeka koju je nekoætako gorljivo progonio jer je bila samo jedanu nizu izvanjskih doga|aja koji ga se osobnonisu ticali, dapaèe nastojao je ugušiti tuistinu bilo u sebi bilo u drugima.

Doìvljaj Boìæa u osobnom susretu sUtjelovljenim Bogom

Stoga da bismo mi mogli radosno, zahvalno,s ljubavlju slaviti doga|aj Bo`jeg ro|enjame|u nama, izvanjski doga|aj koji se zbioprije dvije tisuæe godina u Betlehemu, po-trebno je susresti ga osobno i dopustiti munajprije da se rodi u svakome od nas. Beztog susreta sve je drugo beskorisno, sve dru-go je samo folklor i umišljanje istinske rado-sti i slavlja, jer sve ono što se samo izvanadoga|a moè vrlo lako nikada doprijeti donašega srca i da nam Bog ostane samo stra-nac i nepoznat. Stoga neka Boìæ u prvomredu bude dan SUSRETA s Bogom koji je do-šao svakome od nas i oèekuje biti primljen.Taj susret je jedini koji moè mijenjati nas ipo nama svijet na bolje.

Pavlov osobni Boìæ zbio se u dobronam poznatoj zgodi iz Djela Apostolskihtijekom njegovog putovanja za Damask ka-ko bi i tamo pohvatao i pozatvarao one kojisu vjerovali u Boga koji je postao èovjekom,umro i uskrsnuo za naše spasenje. Tek taj su-sret promijenio je Pavla. Znao je Pavao vrlodobro što kršæani vjeruju, no to nije bilo do-voljno kako bi i sam prihvatio Boga koji takoi toliko ljubio èovjeka, da se do te mjere po-nizio da je i sam postao èovjekom. Pavao nije'dopuštao' Bogu toliku ljubav. Nije bio jediniu svoje vrijeme kome je tako nešto bilo ne-prihvatljivo i skandalozno. No i danas imajoš uvijek onih koji ne mogu prihvatiti Bo`juneogranièenu velièinu koja se oèituje u neo-granièenoj poniznosti.

Sv. Pavlu je darovana milost susreta sKristom. Krist koji ga je obasjao oslijepio gaja za sve ono za što je do tada ìvio i dao musvoje svjetlo za jedan novi i drugaèiji ìvot.Mi smo ro|eni u znaku Boga koji je sišaome|u nas kako bi izlio na nas svoje svjetlonade, sigurnosti, mira. Po njemu smo bašti-nici vjeènoga ìvota u kraljevstvu Bo`jem.

Neka taj mir i to svjetlo budu našasigurnost u nesigurnim vremenima u koji-ma još uvijek ìvimo. To zasigurno ne znaèida ga ne trebamo i neæemo moliti da ovojnašoj napaæenoj, patnièkoj i zemlji kojoj jeoplijenjen normalan ìvot, da svoj blagoslovi svoju zaštitu a svima nama koji u njoj ì-vimo volju, mudrost i iskrenu dobrohotnostu zalaganju za zajednièko dobro svih.

262 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 4/2007 263

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

@eleæi èestit Boìæ, èlim Vam osobnisusret s Utjelovljenim Bogom. Neka to budeosobni doìvljaj vjere svakog osobno i cijeleobitelji kao i cijelog našeg vjernog hrvatskognaroda, kao i svih naroda. Neka vam toiskustvo vjere bude Boìæno svjetlo, radostnade u vama i jakost vjere u ìvotnom hodu.

Uz iskrene èlje za obilje Bo`jegblagoslova neka vam je svima èestit Boìæ iporo|enje Isusovo, te u Novom mladomLjetu 2008. neka vas prati svaki Bo`jiblagoslov.

Vinko kardinal Puljiæ,

2008. - Biblijska godina u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Lik svetog Pavla i BiblijaBraæo sveæenici, redovnici i redovnice,Katolièki vjernici Vrhbosanske nadbiskupije!

Iz vjerskog tiska i vijesti RadioVatikana na hrvatskom svi znamo da je Sv.Otac Benedikt XVI. sazvao sinodu biskupakoja se odràva od 5. do 26. listopada 2008.na temu: “Rijeè Bo`ja u ìvotu i poslanjuCrkve”. Sredinom studenog objavljen je slu-`beni dokument nazvan “Lineamenta” kaopomagalo buduæim sudionicima sinode dase priprave na raspravu, osluškujuæi potrebesvojih vjernika i drugih ljudi. Naš sunarodn-jak nadbiskup Nikola Eteroviæ, glavni tajnikbiskupske sinode, prigodom predstavljanjatog dokumenta istaknuo je kako je prevedenna deset jezika te da sadrì tri dijela. Prvigovori o Rijeèi Bo`joj kao objavi kojoj jevrhunac u osobi Isusa Krista, drugi ovjernièkom susretanju s Rijeèju Bo`jom upropovijedanju i zajednièkoj molitvi, treæi oRijeèi Bo`joj u poslanju Crkve. Papa je pred-vodeæi Veèernju u Bazilici sv. Pavla u Rimu28. lipnja ove godine najavio da æe od 28. lip-nja 2008. do 29. lipnja 2009. biti slavljena Pa-vlova godina u spomen na dvije tisuæe godi-na od ro|enja apostola naroda. To su razlozida se i mi katolici Vrhbosanske nadbiskupijeukljuèimo u ove programe sveopæe Crkveslaveæi 2008. godinu kao biblijsku.

Rijeè Bo`ju razmatramo u Crkvi i s Crkvom

U evan|elju je zabiljeèno da su Josipi Marija èesto hodoèastili o blagdanu Pashe uJeruzalem te da je djeèak Isus prigodomtakvog jednog hodoèašæa ostao u svetom

gradu, zajedno s drugim hodoèasnicimaslušao izlaganja uèitelja i postavljao pitanja(Lk 2,41-50). Prigodom krštenja na Jordanu,kojim je podupro pokornièki pokret IvanaKrstitelja, èuo je glas iz neba da je vrijeme zapoèetak njegova mesijanskog djelovanja.Ubrzo je došao u Nazaret te kao odrastaomuškarac iskoristio moguænost da subotomu sinagogi èita i propovijeda Rijeè Bo`ju. Usvjetlu ispovijesti starozavjetnog proroka ovlastitom zvanju najavio je da se osjeæaposlanim siromasima i da æe njegov duhovnipokret biti otvoren za strance, kao što su pro-roci Ilija i Elizej po Bo`joj odredbi pomoglistrancima (Lk 4,16-30). Isus je sa svojim uèe-nicima sudjelovao u subotnjem i blagdansk-om bogoslu`ju svoga naroda gdje su bile èi-tane i tumaèene svete knjige koje su @idovipodijelili na Zakon, Proroke i Spise. Tako su iapostoli u prvoj Crkvi “u prvi dan tjedna”sabirali krštenike pojedinog mjesta na svetiobred “lomljenja kruha” koji mi danas zoveMisom te èitali i tumaèili Rijeè Bo`ju slaveæispomen Isusove smrti i uskrsnuæa (usp. Dj2,46; 20,7; 1 Kor 16,2). Crkva je od Isusa iapostola primila nalog da se okuplja na blag-dane i uz slavljenje doga|aja spasenja èitaRijeè Bo`ju. Mi kršteni vjernici Krista Gospo-dina smo ìva Crkva po našim ùpama timešto se sabiremo na slušanje, tumaèenje i raz-matranje Rijeèi Bo`je.

Povodom 40. obljetnice Dogmatskekonstitucije o boànskoj objavi, koju je usvo-jio Drugi vatikanski sabor 18. studenog 1965,papa Benedikt XVI. sazvao je sinodu bisku-pa i odredio da iznova razmišljamo o RijeèiBo`joj u ìvotu i poslanju Crkve poèetkom

treæeg tisuæljeæa kršæanstva. On je u nagov-oru vjernicima prisutnim na audijenciji 7.studenog ove godine govorio o sv. Jeronimukao prevoditelju i tumaèu Svetoga pisma.Podsjetio je na Jeronimovu izreku: “Ne poz-navati Sveto pismo znaèi ne poznavati Kri-sta” te predloìo da od Jeronima uèimo lju-biti Rijeè Bo`ju zapisanu u knjigama Starogai Novoga zavjeta. Papa je tada istaknuo kakoje va`no da vjernici ìve u kontaktu s RijeèjuBo`jom: “Bog sa svakim od nas osobno raz-govara preko Svetoga pisma i ima poruku zasvakoga. Sveto pismo ne trebamo èitati kaorijeè iz prošlosti, veæ kao Bo`ju rijeè koja seobraæa i nama, te nastojati shvatiti što namGospodin èli reæi. No da ne bismo upali uindividualizam, moramo imati na pameti danam je Bo`ja rijeè dana upravo za izgradnjuzajedništva, da nas ujedini u istini na našemputu prema Bogu”. Sabor je u Konstituciji oobjavi odredio da “sve crkveno propovije-danje - kao i sama kršæanska religija - trebada se hrani i upravlja Svetim pismom. U sve-tim knjigama, naime, Otac nebeski s velikomljubavlju dolazi ususret svojim sinovima i snjima razgovara. A tolika je sila i moæ u rijeèiBo`joj da je ona uporište i ìvotna snagaCrkvi” (DV 21). Zato nas Papa potièe daBibliju èitamo u zajedništvu s Crkvom, a po-vlašteno mjesto za èitanje i slušanje Bo`je ri-jeèi je liturgija Crkve.

Krist i danas treba svjedoke poput Pavla

Apostol Pavao pogubljen je zbogsvoje vjere u Rimu god. 67. pod kraj Neron-ova progonstva na cesti prema Ostiji. Kršæa-ni Rima morali su neko vrijeme skrivati nje-gove smrtne ostatke da ih pogani ne unište.Kada je car Konstantin poèetkom IV. stoljeæadao Crkvi slobodu, kršæani su Pavlove kostikonaèno sahranili na mjestu njegova pogu-bljenja i Konstantin je tu dao podiæi baziliku.Tu prvu liturgijsku gra|evinu nad grobomapostola pogana uništio je zub vremena, alisu je kršæani stalno obnavljali i danas tamostoji velièanstvena “Bazilika sv. Pavla izvanzidova”. Pod glavnim oltarom te crkve arhe-olozi su prošle godine otkopali sarkofag sautentiènim kostima ovog Kristova svjedo-

ka. To je povod da je papa Benedikt XVI. na-javio Pavlovu godinu za svu Crkvu. U nago-voru 28. lipnja 2007. u toj bazilici Papa je re-kao: “Krist i danas treba apostole spremneda se `rtvuju. Treba svjedoke i muèenike po-put Pavla. On je nekoæ bio èstoki progoni-telj kršæana, ali kad je na putu za Damaskpao na zemlju obasjan boànskim svjetlom,bez oklijevanja je prešao na stranu Raspe-toga i slijedio ga bez predomišljanja. @ivio jei radio za Krista; za njega je trpio i umro. Ka-ko je i danas aktualan njegov primjer!”Uprava bazilike sv. Pavla organizira progra-me za hodoèasnike koji æe poèeti u drugojpolovini 2008. i trajati godinu dana.

Mi u Vrhbosanskoj nadbiskupiji vid-jet æemo, moèmo li sami se ili udruèno sdrugim katolicima iz hrvatskog naroda oda-zvati programu hodoèašæa na grob sv. Pavla.Svakako moèmo s pa`njom pratiti èitanja izDjela apostolskih o Pavlovu djelovanju uuskrsnom vremenu te iz Pavlovih poslanicatijekom cijele liturgijske godine. Moèmoiznova proèitati koju od desetak knjiga o Pa-vlovu djelovanju i uèenju na hrvatskom,ukljuèivši i komentar Djela apostolskih odnašeg prvog nadbiskupa, sluge Bo`jeg Jo-sipa Stadlera, koji je tiskan u Sarajevu 1907.

Prva znaèajna prigoda bit æe Tjedanmolitava za jedinstvo kršæana pred blagdanobraæenja sv. Pavla, od 18. do 25. sijeènja. Zageslo Tjedna ove godine uzet je Pavlov poti-caj: “Molite se bez prestanka!” (1 Sol 5,17).Zatim æemo na našim biskupijskim susreti-ma tijekom godine razmatrati primjer i uèe-nje apostola pogana.

Èitajmo Šariæev prijevod Svetoga pisma

Poèetkom prosinca 2006. nanovo jetiskan u jednom svesku prijevod Svetoga pi-sma što ga je po mandatu hrvatskih biskupatokom Drugog svjetskog rata priredio i u Sa-rajevu izdao naš nadbiskup Ivan Šariæ. On je1945. morao u izbjeglištvo i do svoje smrti ì-vio je u Madridu. Tamo je prire|eno novo iz-danje njegova prijevoda 1960., neposrednopred njegovu smrt. U prosincu prošle godi-ne Šariæeva Biblija tiskana je u 11.000 primje-raka i sve je pokupovano u roku od nekoliko

264 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 4/2007 265

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

mjeseci. Uskoro izlazi novo izdanje i toploga preporuèujem sveæenicima i vjernicimaVrhbosanske nadbiskupije. Dok u nedjeljn-im i blagdanskim slavljima i dalje èitamo izLekcionara koji su odredili hrvatski biskupi,za èitanje u biblijskim i molitvenim skupina-ma te za osobno prouèavanje kod kuæe mo-èmo se sluìti Šariæevim prijevodom.

Dok je Pavao u rimskom zatvoru oèe-kivao smrtnu presudu, napisao je svome su-radniku Timoteju: “Ali ti stoj u onome što sinauèio i o èemu si se uvjerio, znajuæi od ko-jih si nauèio, jer od djetinjstva znaš Sveta pi-sma koja te mogu uèiniti mudrim na spasen-je po vjeri, koja je u Kristu Isusu. Sve je Pi-smo Bogom nadahnuto i korisno za pouèa-vanje, za uvjeravanje, za popravljanje, zaodgajanje u pravdi” (2 Tim 3,14-16, Šariæevprijevod). Kao sin @idovke i Grka Timotej je

od majke i bake uèio zajednièku vjeru sa-drànu u zgodama Staroga zavjeta, a ondaje kao mladiæ u Listri prihvatio evan|eljekoje je Pavao propovijedao na svom prvommisijskom putovanju stanovnicima MaleAzije. Na Pavlov poziv, pridruìo mu se napoèetku drugog misijskog putovanja i po-stao njegov suradnik u djelu evangeliziran-ja. Po uzoru na Pavla i Timoteja, ramzatraj-mo i èitajmo Sveto pismo u Crkvi i s Crkvomkako bismo bili svjedoci Krista jedni drugi-ma i ostalim ljudima me|u koje nas je Bog usvojoj providnosti postavio da ìvimo.

U Sarajevu, na blagdan sv. Andrije apostola,30. studenog 2007.

Vinko kardinal Puljiæ, nadbiskup vrhbosaski

Imajuæi u vidu odredbe Zakonika kanonskog prava o crkvama i kapelama, koje susadràne u kanonima 1214-1229, te dosadašnje odredbe i naèin rada u Vrhbosasnkoj nad-biskupiji (v. odredbu broj 1259/91 od 13. kolovoza 1991. godine u Vrhbosna 3/91, str. 144-145), ovim donosim slijedeæu odredbu u postupku izgradnje crkava i kapelica na podruèjuVrhbosanske nadbiskupije.

Sukladno odredbama kanona 1281 o poslovima koji prelaze granice i naèin redovitogupravljanja, ovim odre|ujem da ista pravila vrijede i za izgradnju svih drugih crkvenihobjekata u vlasništvu pravnih osoba koje su podlo`ne dijecezanskom biskupu èiji troškoviprelaze 10.000,00 KM (desettisuæa).

I. Uvodne napomene

Za izgradnju crkve neophodno je pismeno dopuštenje dijecezanskoga biskupa.Zakonik kanonskoga prava odre|uje u kanonu 1215 § 1 “ Neka se nijedna crkva ne gradibez izrièitog napismeno danog pristanka dijecezanskog biskupa.” Isti kanon u § 2 odre|ujeda dijecezanski biskup ne dadne pristanak “osim ako, pošto se posavjetuje s prezbiterijalnimvijeæem i rektorima susjednih crkava, smatra da nova crkva moè sluìti dobru duša i daneæe nedostajati sredstava potrebnih za gradnju crkve i za bogoštovlje”.

Glede kapela kanon 1224 § 1 kaè: “Neka ordinarij ne dade dozvolu koja se traì zaosnutak kapele, osim ako je prije osobno ili preko drugoga pregledao mjesto odre|eno zakapelu te ga našao dolièno opremljenim”.

Odredba za postupak odobrenja gradnje igra|evinskih planova

Datum: 05. prosinca 2007.Broj: 1472/2007

266 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Buduæi da Kanonsko pravo nije dovoljno razgranièilo znaèenje pojma “kapelica” uodnosu na pojam “crkva” , ovom odredbom pod pojmovima:

a) “kapelica” smatraju se svi oni objekti u kojima se vjernici samo povremeno sastaju na molitvu (poljski blagoslov, sprovod) ili se u njoj okuplja samo manja grupa vjernika

(redovnièka zajednica, neka obitelj i njena rodbina na privatnu pobo`nost)

b) “crkva” ili “filijalna crkva” se smatraju oni vjerski objekti u kojima se vjernici sastaju naèesto ili redovno euharistijsko slavlje.

Ni za jedan ni za drugi objekat ne igra ulogu velièina objekta. Izgradnji nekoga crkvenoga objekta neophodno prethodi planiranje i iznalaènje

najboljeg rješenja. Ne moè se prepustiti vjernicima da oni na svoju ruku odluèuju o grad-nji kapele ili filijalne crkve, te da sami odreduju njenu velièinu i izgled. Du`nost je ùpnikada ih pouèava i usmjerava u tome. Ukoliko, moèbitni problem ove naravi ne moè samriješiti, duàn je opširno o tome izvijestiti Ordinarijat.

U postupku planiranja nekog crkvenog objekta, osobito crkava ili znaèajnijihgra|evina, nu`no je pribaviti više idejnih rješenja kako bi se odabralo najbolje ponu|enorješenje. Pri odabiru rješenja za crkve, treba izbjegavati ona koja svojim izgledom i kompozi-cijom ne zadovoljavaju kriterije sakralnog prostora. Pri odabiru rješenja za druge crkveneobjekte (ùpne kuæe, vjeronauène dvorane, upravne zgrade, djeèji vrtiæi...), osim izgledatreba paziti na njihovu funkcionalnost i ekonomiènost kao i na zadovoljavanje svih kriteri-ja postavljenih od mjerodavnih institucija civilne vlasti.

Nitko ne smije zapoèeti radove prije nego dobije u pisanom obliku sva potrebna dop-uštenja.

II. Molba za odobrenje gradnje

Prije nego se zapoène gradnja crkve ili kapele mora se prethodno pribaviti pismenoodobrenje mjesnog Ordinarija. Isto vrijedi i za izgradnju bilo kojeg drugog crkvenog objek-ta èiji troškovi izgradnje prelaze 10.000,00 (desettisuæa KM).

A. Gradnja kapela

Molba za odobrenje gradnje kapele, bilo grobljanske bilo neke druge, podnosi seistovremeno i za dopuštenje gradnje i za odobrenje idejnog projekta. Za dobivanje takvogaodobrenja potrebno je dostaviti slijedeæe dokumente:

1. Molba ùpnika, biljegovana propisanim crkvenim biljegom, treba sadràvati slijedeæe ele-mente:

a) obrazloènje svrhe i pastoralnih razloga za izgradnju objekta,b) naèin financiranja,c) sredstva kojima ùpa raspolaè,d) suglasnost èlanova @upnog ekonomskog vijeæa koja se dokazuje potpisom istih;

2. Idejnu skicu objekta; 3. Katastarski izvadak èestice na kojoj se planira izgradnja kapele.

Molbu je potrebno dostaviti najmanje dva mjeseca prije planirane gradnje.

VRHBOSNA 4/2007 267

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

B. Gradnja crkava i drugih crkvenih objekata

Postupak za odobrenje gradnje crkve, bilo ùpne bilo filijalne, kao i za gradnjuùpnih stanova, vjeronauènih dvorana ili drugih objekata odvija se u dva stupnja: 1. odobrenje gradnje 2. odobrenje projekta.

Zbog toga je potrebno na vrijeme planirati i predvidjeti dovoljno vremena kako bi seishodilo potrebna odobrenja.

Za odobrenje same gradnje potrebno je Ordinarijatu dostaviti slijedeæe:

1. Molba ùpnika, biljegovanu propisanim crkvenim biljegom, koja æe sadràvati slijedeæeelemente:

a) obrazloènje svrhe i pastoralnih razloga za izgradnju objekta, b) naèin financiranja, c) sredstva kojima ùpa raspolaè d) suglasnost èlanova @upnog ekonomskog vijeæa koja se dokazuje potpisom istih.

2. Ako je u pitanju filijalna crkva uz molbu treba priloìti i zapisnik sa dekanatskog sastan-ka iz kojeg æe se vidjeti kakvo je mišljenje sveæenika na podruèju dotiènog dekanata o potre-bi takve crkve. Dakle, prvo se razmotri potreba na razini dekanata, a tek onda se šalje molbai dokumentacija Ordinarijatu, (što nalaè i kan 1215 §. 2.).

3. Ukoliko gradnja novoga objekta, bilo crkve bilo nekog drugog ùpnog objekta, pret-postavlja rušenje postojeæeg objekta, potrebno je dostaviti dokumentaciju koja dokazujepotrebu rušenja (npr. trošnost zgrade, statièka ugroènost...).

III. Odobrenje projekta

U sluèajevima o kojima se govori u toèki II B, dobivanje odobrenja Ordinarija nijedovoljno za poèetak izgradnje. Nakon što se dobije odobrenje za izgradnju, du`nost jeùpnika ili zastupnika pravne osobe dostaviti idejni projekt (kompletnu dokumentaciju?)na odobrenje.

Podnositelj molbe je duàn dostaviti Ordinarijatu 5 primjeraka idejnog plana (pro-jektne dokumentacije) najmanje tri mjeseca prije planiranog poèetka gradnje.

Idejni projekt pregleda gra|evinska komisija Vrhbosanske nadbiskupije koju imenu-je Ordinarij na neodre|eno vrijeme.

Gra|evinskom komisijom u ime Ordinarija predsjeda ekonom Vrhbosanske nad-biskupije. Du`nost je ekonoma proslijediti dostavljeni plan èlanovima gra|evinske komisi-je bez odga|anja.

Èlanovi gra|evinske komisije imaju zadatak u roku od tri mjeseca dostaviti pisanomišljenje o predloènom planu.

Ukoliko podnositelj molbe za odobrenje idejnog projekta ne dobije odobrenje pred-loènoga plana u roku od tri mjeseca, pretpostavlja se da je mišljenje pozitivno te moèzapoèeti izgradnju objekta prema predvi|enom planu.

Ukoliko rješenje neke molbe zahtijeva, ili zastupnik pravne osobe zatraì, izlazakkomisije na teren, troškove izlaska komisije snosi ùpa ili ustanova koja je podnijela molbuza odobrenje projekta.

268 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

IV. Završne odredbe

Dobivanje svih potrebnih pisanih odobrenja jest uvjet da Ordinarij moè preporuèi-ti bilo koju molbu za pomoæ pri izgradnji takvih objekata kod domaæih i me|unarodnihdobrotvornih ustanova.

U sluèaju crkava i kapela, nakon završetka izgradnje objekta, ùpnik ili zastupnikpravne osobe je duàn uputiti molbu Ordinariju radi blagoslova ili posvete izgra|enogobjekta (usp. kan. 1217 i 1229).

Du`nost je dekana da vode raèuna kako bi se ove odredbe poštivale, a buduæe grad-nje na podruèju dekanata uskladile s ovim odredbama i s ostalim kanonskim normama. Usluèaju izgradnje objekata bez potrebnih dozvola, du`nost je dekana prijaviti takav sluèajOrdinarijatu.

Ova odredba se poèinje primjenjivati od 1. sjeènja 2008.

Vinko kardinal Puljiæ,nadbiskup vrhbosanski

Pregledavanjem preslika blagajnièkih dnevnika i knjiga gradnje, uoèili smo velikerazlike i neke nepravilnosti. Zato u duhu odredaba kanonskog prava i naših dijecezanskihuredbi ovim podsjeæam kako treba sredstva prikupljati, biljeìti u ùpne knjige i namjenskitrošiti.

I. Prikupljanje milostinje za redovni ìvot ùpe:

a) Redovne milostinje skupljaju se u ùpi pod sv. Misom bilo u ùpnoj bilo u filijal-noj crkvi ili grobljanskim kapelama.

- u nekim ùpama se skuplja jedna milostinja i ona se dijeli na èetiri dijela: *u ime Mise (za ùpnika koji slavi redovno pro populo);*redovna ùpna milostinja - crkvena; - redovno se biljeì u blagajnièki

dnevnik ili crkvene raèune;*dijecezanska kolekta - biljeì se i redovno u vremenskom ritmu predaje u

Ekonomat nadbiskupije;*Opijela - se uvode u posebnu Knjigu opijela, te se biljeì i naèin apsolviran-

ja: bilo da ih izmole sveæenici koji sluè dotiènu ùpu ili ih ùpnik predaje drugomsveæeniku da izmoli; dijecezanski sveæenici su du`ni predati 10% neizmoljenih opijela kaosolidarnost sa sveæenicima kojima je potrebnije;

- u drugim ùpama se kupi svaka milostinja zasebno - jer je to tradicija pa neka takoostane.

Bez posebnog dopuštenja Ordinarija nije dozvoljeno kupiti drugaèije i za drugenakane, osim kada su neke kolekte propisane opæom odredbom.

Smjernice za vo|enje raèuna u ùpiDatum: 05. prosinca 2007.Broj: 1474/2007

VRHBOSNA 4/2007 269

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

b) Zavjeti, prilozi kod kipa, slike, na oltar, kod jaslica i groba Isusova:

Svi ovi prilozi su crkveni novac koji se tako i biljeì u blagajnièki dnevnik ili knjigucrkvenih raèuna.

c) Knjiga binacija - biljeè se slavljene Mise (binacije ili trinacije);

- ukoliko je sveæenik primio novac za tu intenciju, biljeì odsluènu obvezu i stipendijpredaje Ordinarijatu;

- ukoliko snagom slu`be treba slaviti drugu ili treæu sv. Misu istoga dana, a nije prim-io novac za dotiènu intenciju, slavi Misu na nakanu Ordinarijata; u izvješæu Ordinarijatuprijavljuje broj Misa koje je odslavio na nakanu Ordinarijata kao binacije ili trinacije;

- ukoliko sudjeluje u slavlju koncelebracije, a to mu je binacija, ne smije uzetistipendij za to niti je duàn to prijaviti. Tada slavi Misu u “in thesaurum Ecclesiae - u blagoCrkve” ili na privatnu nakanu.

Sve ove milostinje treba redovno svake nedjelje upisivati u blagajnièki dnevnik kro-nološkim redom i naslov prikupljanja (milostinja od mise, zavjetni dar, druga vrsta priloga).U blagajnièki dnevnik ne biljeì se milostinja “u ime Mise”, jer to ùpnik vodi privatno zasebe, niti unosi “opijela” jer to vodi u drugoj knjizi kako bi pratio slijed odsluìvanja.

II. Milodari za ùpnika i njegove potrebe

a) Prilozi od odsluènih misnih intencija - svaki sveæenik duàn je voditi knjiguintencija i biljeìti odsluène Mise. Biljeì se dan primitka, primljeni iznos te nakanadarovatelja i dan kada je odslavio na tu nakanu sv. Misu.

b) Izmoljena opijela su prilozi za sveæenika koji ih je primio, bilo prikupljena udotiènoj milostinji za vrijeme sv. Mise pa ih prema odre|enoj taksi izmoli, bilo dobivena nagrobljima kod blagoslova grobova. Negdje postoji praksa da se i na sprovodima kupe opi-jela za pokojnika i sveæenik ih je duàn izmoliti prema odre|enoj taksi. Kod franjevaca jeobièaj ili odredba da moraju opijela predati u samostan svoga distrikta. Samostan snosiodgovornost za apsolviranje tih opijela. Ukoliko ih pretvara u svete Mise, uzima se u visiniodre|ene takse za jednu intenciju.

c) Prilozi koje sveæenik dobije kod blagoslova kuæa - za redovni ìvot ùpnika i pas-toralnih djelatnika.

d) Prilozi kod blagoslova polja - ili puèki reèeno što domaæini “upišu u blagoslov”!Tim sredstvima ùpnik slobodno raspolaè za potrebe svoje i svojih suradnika.

e) Godi`bina ili nobet - prilozi vjernika koje svake godine daju za redovni ìvot iuzdràvanje ùpnika.

f) Osobni prilozi pojedinog vjernika s odre|enom nakanom - za ùpnika, ili zakojeg sveæenika koji pastoralno djeluje u ùpi.

g) Stolarina i kancelarijske takse.

270 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

h) Zbirne Mise: propis je za sve ùpe: sveæenik slavitelj zbirne Mise smije za sebeuzeti samo visinu jedne intencije, a ostali novac darovan za tu zgodu dijeli se 50% u ùpnublagajnu, 50% dostavlja uz redovne priloge u Ekonomat nadbiskupije. Tamo gdje ùpnik nepostupa prema ovom propisu Sv. Stolice zabranjujem slaviti zbirne Mise. Sveæenik za koje-ga se sigurno utvrdi da ne poštuje ovu odredbu ne moè dobiti jurisdikciju za ùpnièkuslu`bu.

Ove priloge ùpnik nije duàn unositi u knjigu primitaka i izdataka, osim što su fran-jevci du`ni zbog pravila svojeg redovnièkog ìvota. Tu knjigu prigodom kanonske vizitaci-je kod franjevaca redovno pregleda Redovnièki poglavar, a ne biskup Ordinarij, niti njegovdelegat.

III. Gradnja u ùpi

a) Za pojedine graditeljske zahvate ùpnik se redovno dogovara sa @upnim ekonom-skim vijeæem (@EV). Ukoliko zbroj troškova projekta prelazi 10.000 KM duàn je traìti sug-lasnost Ordinarija, nakon dogovora s @EV-om.

b) Svaki graditeljski projekt u ùpi vodi se u knjizi gradnje: redovni primitak, izdataki saldo. U taj primitak se upisuje svaki prilog: skupljen od ùpljana, raznih dobrotvora kojidonesu dar u ùpu, ili prilog dobiven na pisanu molbu donatorima, koju potpisuje redovnoOrdinarij.

IV. Troškovi u ùpi

1. Redovni troškovi za uzdràvanje crkve i pastoralne programe

- Plaæaju se iz crkvene blagajne:

- struja utrošena u crkvi, èišæenje i kiæenje crkve, pranje crkvene robe, manji poprav-ci, svijeæe, vino, hostije; ukoliko se crkva grije, treba vidjeti da li moè podnijeti plaæanje gri-janja iz redovnih sredstava ili treba posebno prikupljati za grijanje;

- pojedini pastoralni programi dogovoreni sa @EV-om, kao što je nabavka crkvenogposu|a, ruha, kakvog dijela namještaja, organiziranje kakvog duhovnog programa, kao iproslava patrona u ùpi;- ùpna kancelarija: fiksni telefon (ukoliko nema fiksnog telefona onda mobitel (razboritokorišten);

- knjige koje Ordinarijat pošalje za ùpu;

- ako postoji ùpni auto, iz ùpne blagajne plaæa se registracija, nu`ni popravci iosnovni troškovi uzdràvanja;

- ako ùpnik ima vlastiti auto, potrošeno gorivo bilo za ùpni ili vlastiti auto moènaplatiti po kilometrima prije|enim za ùpne potrebe 0,30 KM po jednom kilometru;

- svaki dio namještaja nabavljen za kuæu biljeì u Inventar ùpe i to ostaje u ùpi, kaovlasništvo ùpe;

VRHBOSNA 4/2007 271

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

- ùpna katehistica - za ùpnu katehezu, osoba koja vodi liturgijsko pjevanje i sviranje.

2. Uzdràvanje ùpnika i ìvot u ùpnoj kuæi

- Od prihoda dobivenih iz izvora navedenih pod br. II. ùpnik redovno troši zahranu, grijanje, struju, mobitel, auto i sve druge reìje kuæe;

- iz osobnih sredstava plaæa kuharicu, vlastito zdravstveno osiguranje, lijeèenje ivlastito uzdràvanje, osobne obaveze prema centralnim institucijama;

- nabavljanje namještaja koji æe biti njegovo vlasništvo te ga prigodom premještajamoè ponijeti, ili prema dogovoru s nasljednikom ostaviti;

- osobna slavlja u ùpi;

- spomen slièice i druge pobo`ne predmete koje dijeli o blagoslovu kuæa (kalendari,naljepnice).

V. Ostale napomene

Blagajnièki dnevnik ili knjigu raèuna te knjigu gradnje treba voditi ujednaèeno za štoje potrebno nabaviti formulare u našem Ordinarijatu. Kod slanja prijepisa mogu biti kopijeili preslik.

Svaki završni godišnji raèun moraju vidjeti i supotpisati èlanovi @EV-a. To vrijedi iprigodom primopredaje ùpe, kada knjigu raèuna i inventara potpisuju i èlanovi @EV-a.Ukoliko ne mogu svi, barem dvojica, a ostali mogu biti kasnije o tome informirani.

Sjednice @EV-a treba voditi zapisnièki, jer æe to biti gra|a za kontinuirano praæenjevo|enja gospodarstva u ùpi.


O Spomendanu svih vjernih mrtvih Crkva daje moguænost potpunog oprosta za duše poko-jnika. Taj potpuni oprost za podruèje Vrhbosanske nadbiskupije dajem moguænost steæi zaduše naših pokojnika od 1. studenog ukljuèivo do nedjelje 4. studenog ukljuèivo. Taj pot-puni oprost namijenjen za duše pokojnika se moè dobiti u svim crkvama i na svim groblji-ma uz redovne uvjete:

Biti u milosti, to jest ispovje|en i prièešæen, te u pohodu crkvi ili groblju izmoliti Oèenaš i Vjerovanje, te molitvu na nakanu Svetog Oca.

Zato je va`no vjernicima pruìti moguænost ispovijedi, kako bi mogli ovu povlasticuuz Spomen svih vjernih mrtvih namijeniti za duše pokojnika.

Potpuni oprost uz Dušni danDatum: 19. listopada 2007.Broj: 1236/2007

272 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Svaki sveæenik moè na Dušni dan slaviti tri svete mise, s tim što samo za jednu moè uzetistipendij, a ostale slavi za duše pokojnika.

Uz iskreni pozdrav èlim obilje Bo`jeg blagoslova!


Dr. Zdneko Spajiæ, kancelar

Dostavlja se: savim ùpnim uredima

Prvog dana Mladog ljeta 2008. Crkva slavi svetkovinu Bogomajèinstva BDM, a poodredbi Svetog Oca taj dan molimo s cijelom Crkvom za mir u svijetu. Cijela nadbiskupijau svim zajednicama neka se pridruì ovoj molitvi na veliku nakanu mira. Za taj dan SvetiOtac redovno uputi svoju poruku, pa se nadamo da æe dospjeti do svih ùpa u prijevodu,te æete prenijeti svijetu u bitnim porukama ili je proèitati (mo`da je preduga èitati pod jed-nom Misom).

Mi, koji još duboko osjeæamo posljedice rata te nosimo tolike rane na duši i tijelu,znamo dobro što znaèi mir. Posebno smo u posljednje vrijeme uvidjeli kako je i ovaj mir, kojinije pravedan, na krhkim nogama. Potrebno je moliti i uspostavljati stabilan i trajan mir kojiæe poèivati na pravednosti i jednakopravnosti. Molimo zdušno za taj Bo`ji dar u našimdušama, obiteljima, našem hrvatskom narodu i u ovoj zemlji BiH, kao i u cijelom svijetu.

Neka nas prati zaštita i zagovor Kraljice mira da budemo iskreni molitelji i graditeljimira. Svima èlim taj Bo`ji mir uz iskreni pozdrav i blagoslov.


Dr. Zdenko Spajiæ, kancelar

Me|unarodni molitveni dan miraUtorak, 1. sijeènja 2008.

Datum: 19. studenoga 2007.Broj: 1361/2007

VRHBOSNA 4/2007 273

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Tijekom godine sudjelujemo u dva navrata s redovitim prikupljanjima za Misije i misionare.U listopadu je prikupljanje prigodom Misijske nedjelje, a u sijeènju na svetkovinuBogojavljenja prikupljamo milostinju za Papinska djela svetog Djetinjstva. Tu milostinjutreba èim prije prikupiti i dostaviti Ordinarijatu, kako bi je predali Misijskoj središnjici, akoja æe prikupljena sredstva proslijediti Kongregaciji. Htjeli bismo biti uèinkoviti da nezateèmo s predavanjem misijske milostinje, jer prigodom izvješæa nije ugodno ako je našarubrika prazna. Prigodom dolaska u ordinarijat za dekanatske susrete je prekasno. Trebaprije dostaviti.

Redovito se u Radosnoj vijesti, a i u Katolièkom tjedniku objave poruke i prigodnitekstovi za taj dan, a imate materijale i od lanjske godine koji Vam mogu posluìti.

Iskren pozdrav i blagoslov.Vinko kardinal Puljiæ,

nadbiskup vrhbosanskiDr. Zdenko Spajiæ, kancelar

BogojavljenjeDan Papinskih misijskih djela za sveto Djetinjstvo

Nedjelja, 06. sijeènja 2008.Datum: 19. studenoga 2007.Broj: 1362/2007

Prve subote u mjesecuMolitveni dan za duhovna zvanja


Iako smo u 2007. godini slavili i obiljeìli Godinu duhovnih zvanja, time ne završava-mo redovitu i ustaljenu praksu molitve i pastorala za duhovna zvanja. Jedan od oblika togapastorala je i redovita molitva za duhovna zvanja na prve subote u mjesecu.

Ovim molim i potièem sve ùpnike i pastoralne djelatnike da se u svim ùpama izajednicama organizira na prvu subotu u mjesecu molitva za duhovna zvanja. U mnogimnašim ùpama se veæ obavljaju pobo`nosti prvih subota u èast Bezgrješnom srcu Marijinute je to pogodna prigoda za animiranje vjernika na molitvu za duhovna zvanja.

Kao i prijašnjih godina, u |akovu izdaju priruènik za tu prigodu koji moè posluìtiza animiranje molitve. Potièite sve obitelji da se taj dan u obiteljima po moguænosti zajed-nièki moli na tu nakanu. Time æemo stvarati molitveno ozraèje i izvršavati Isusovu zapovi-jed: “Molite dakle gospodara ètve da pošalje radnika u ètvu svoju!” (Mt 9, 38).

U nadi da æe ovaj poticaj naiæi na dobar prijam, iskreno pozdravljam i blagoslivljam.

Vinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski


274 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Isus je u svojoj Velikosveæenièkoj molitvi vapio “da svi budu jedno” (Iv 17, 21).Njegova molitva postaje molitva Crkve koja kroz svu povijest doìvljava bolna iskustvaugroàvanja jedinstva Kristovih uèenika. Zato kao vjernici moramo biti svjesni da jedinstvoCrkve valja izgra|ivati, èuvati i za to moliti. Kroz osam dana Crkva na poseban naèin moliza jedinstvo kršæana od petka 18. do petka 25. sijeènja 2008. I mi æemo se u našim ùpnimzajednicama ukljuèiti u tu Kristovu molitvu “da svi budu jedno”, te tako ostvarivati ìvuCrkvu. Tema za molitveni tjedan je: “Molite, bez prestanka molite” (1 Sol 5, 17).

@iveæi s drugim kršæanskim zajednicama u ovoj zemlji, neka nas molitva osposobièuvajuæi svoj identitet, biti otvorenima za ekumenski dijalog i zajednièki vapaj za dar jedin-stva.

Ova molitvena osmina završava na blagdan Obraæenja sv. Pavla apostola. Kako smou godini sv. Pavla, neka to posebno bude obiljeèno. Dok ispovijedamo vjeru u jednu,svetu, katolièku i apostolsku Crkvu, èlimo to svjedoèiti i za to moliti.



Molitvena osmina za jedinstvo kršæana18. - 25. sijeènja 2008.


Molitveni dan za mir u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Nedjelja, 27. sijeènja 2008.


Sveæenièko vijeæe Vrhbosanske nadbiskupije je predloìlo i ja sam prihvatio daposebno molimo za mir u Bosni i Hercegovini. Odredili smo da to bude posljednja nedjeljau sijeènju. U 2008. godini je to 27. sijeènja. Predlaèm da se uoèi tog dana u subotu 26. sijeèn-ja pozove na dobrovoljnu pokoru ili post za pravedni mir u BiH. U nedjelju s vjernicimazajedno molimo i razmišljajmo o miru, a jedan od oblika toga razmišljanja moè biti nas-tavak èitanja Papine poruke upuæene za Dan mira na Novu godinu.

@elim mir svakom srcu i svim obiteljima, kao i svim narodima ìteljima ove zemljeBosne i Hercegovine. Iskren pozdrav i blagoslov.



VRHBOSNA 4/2007 275

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Po odluci Biskupa BKBiH, a na prijedlog Svetog Oca, svake godine na prvu nedjeljuveljaèe posebno razmišljamo i molimo za dar ìvota.

Za ovaj dan proèelnik Vijeæa za obitelj upuæuje poruku za razmišljanje. Predlaèmùpnicima da ju proèitaju ili da ju svojim rijeèima prenesu vjernicima. To neka bude odga-janje svijesti i savjesti da se istinski ìvot voli, prihvaæa, njeguje i poštuje. U toj odgovornos-ti neka hrvatski katolièki vjernik putuje u buduænost. To je osobito va`no kada vidimo da jeìvot ugroèn poèevši od manipulacije sa zaèetkom ìvota kao i onaj pri kraju smiraja ìvl-jenja.



Dan ìvotaNedjelja, 3. veljaèe 2008.


Veæ je postala uobièajena stvar da na svetkovinu Prikazanja Gospodinova slavimoDan posveæenog ìvota u našoj Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Tako|er je veæ ustaljen programslavljenja tog dana.

Ovim podsjeæam da æemo i ove godine taj dan obiljeìti u našim redovnièkim zajed-nicama, ali posebno slaveæi svetu Misu u katedrali u 10:30 sati i veæ uhodanim popodnevn-im programom. Ujedno je to prva subota u mjesecu kada se ujedinjujemo u molitvu zaduhovna zvanja.

@eleæi što bolju pripravu i doìvljaj proslave Dana posveæenog ìvota, iskreno poz-dravljam i blagoslivljam.



Dan posveæenog ìvotaSvijeænica - prikazanje Gospodinovo u hramu

Subota, 02. veljaèe 2008.Datum: 19. studenoga 2007.Broj: 1367/2007

276 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Po èlji Svetog Oca na spomendan Gospe Lurdske, 11. veljaèe, svake godine molimoza sve zdravstvene djelatnike i sve one koji skrbe o bolesnicima, kao i za sve bolesnike. Ovimpozivam sve sveæenike i sve pastoralne djelatnike da za taj dan organiziraju u svim ùpamamolitveni dan i animiranje javnosti za posebno vrjednovanje svih onih koji skrbe zabolesnike. Tako|er, potrebno je u svima nama odgajati plemenite osjeæaje skrbi za svebolesnike kako bismo u svakom èovjeku prepoznali Isusa koji trpi. Tamo gdje postoje med-icinski centri i bolnice, neka se organizira animacija i pastoralni program obiljeàvanja ovogmolitvenog dana.

U mnogim našim ùpama i obiteljima sve se više zanemaruje ona bitna utjeha vjerenaših bolesnika. Ovaj je dan posebna prigoda odgajanja svijesti i savjesti kako bi svi odgov-ornije postupali s našim bolesnicima omoguæujuæi im primanje sakramenta bolesnièkogpomazanja.

Na sve zazivam obilje Bo`jeg blagoslova i iskreno pozdravljam.



Me|unarodni dan bolesnika i zdravstvenih djelatnika

Ponedjeljak, 11. veljaèe 2008.Datum: 19. studenoga 2007.Broj: 1368/2007

Duhovne vje`be za sveæenike18. - 21. veljaèe 2008. u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu


Veæ je ustaljena praksa da za vrijeme zimskih praznika bogoslova organiziramoduhovne vje`be za sveæenike u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu. Ove godine smopredvidjeli poèetak u ponedjeljak, 18. veljaèe u 19:00 sati kada æemo imati zajednièku veèerui dogovor za poèetak razmatranja. Duhovne vje`be završavaju u èetvrtak, 21. veljaèe sruèkom.

Crkva odre|uje obvezu svakom sveæeniku odvojiti vrijeme za duhovne potrebesvake godine. Nije dakle odredba svake treæe godine, nego svake godine.

Voditelj duhovnih vje`bi ove godine je dr. fra Anto Popoviæ, profesor biblijskihznanosti na Franjevaèkoj teologiji.

Potrebno je da svaki sveæenik najavi svoj dolazak u Bogosloviju telefonom, faxom ilipismom ekonomu Bogoslovije vlè. Josipu Tadiæu (tel/fax: 033/201-001 ili preko porte 033/236-764). Razumljivo je da æe svaki sveæenik dati svoj doprinos za troškove kuæe.

Iskren pozdrav i blagoslov èliVinko kardinal Puljiæ,


VRHBOSNA 4/2007 277

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Na Sveæenièkom vijeæu Vrhbosanske nadbiskupije je odluèeno uvesti jednu nedjeljusveæenièke solidarnosti. Prevelike su socijalne razlike me|u sveæenicima, zato èlimopomoæi onim sveæenicima koji su u teèm materijalnom stanju.

Na Treæu korizmenu nedjelju, 24. veljaèe 2008. godine, skupljat æemo milostinju usvim ùpama kao izraz naše solidarnosti sa ùpama koje imaju skromnije moguænosti.

@upe koje imaju svoju partnersku ùpu dostavljaju prikupljena sredstva direktno tojùpi, ostale ùpe trebaju dostaviti milostinju Ekonomatu.

Iskren pozdrav i blagoslov èli



Nedjelja solidarnostiNedjelja, 24. veljaèe 2008.


Dani posta i nemrsa u 2008. godini su: Pepelnica (Èista srijeda) - 6. veljaèe, i Velikipetak, 21. oùjka.

Post i nemrs na ta dva dana obvezuje sve one koji su punoljetni do zapoèete šezde-sete godine (usp. kan. 1249-1253 i KKC br. 1430, 1434-1439; 2043). Ujedno je nemrs propisanu sve petke u godini, ali se izvan korizme mogu zamijeniti drugom pokorom. Nemrsobvezuje sve koji su navršili èetrnaest godina do kraja ìvota.

Uz ove crkvene propise, trajno ostaje potreba odgajanja u pokori i obraæenju. Zatoèlim da u pastoralu i katehezi istinski bude prisutna formacija u duhu pokore.

Iskren pozdrav i blagoslov èli



Post i nemrs u 2008. godiniDatum: 19. studenoga 2007.Broj: 1371/2007

278 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Kvatre su osobiti dani kada Crkva poziva vjernike na molitvu, djela pokore i ljubavina odre|enu nakanu. U kvatrenu subotu slavi se misa koja æe odgovarati duhovnom usm-jerenju kvatri, velike nakane Crkve (v. Red euh. procesije, kvatri i prosnih dana, str. 33-51).

Proljetne kvatre: u prvom tjednu Korizme (10.-17. veljaèe) - OPROŠTENJE GRIJEHA.

Ljetne kvatre: u prvom tjednu po Duhovima (11.-18. svibnja): POSVEÆENJE LJUD-SKOG RADA;

Jesenske kvatre: sredinom rujna (14.-21. rujna): SVEÆENIÈKA ZVANJA;

Zimske kvatre: iza druge nedjelje Došašæa (7.-14. prosinca): ZAHVALA IDJELOTVORNA LJUBAV.

Neka nas prati milost obraæenja i rasta u vjeri, ljubavi i nadi kroz ove milosne dane.

Iskren pozdrav i blagoslov èli Vinko kardinal Puljiæ,


Kvatre u 2008. godiniDatum: 19. studenoga 2007.Broj: 1372/2007

Za 2008. godinu dajem ovlast binacije i trinacije svima koji su tu ovlast dobili u 2007.godini. @elim da svi imaju na umu dopis objavljen u Vrhbosni br. 4/98, str. 680.

Neka se svi sveæenici pridràvaju upozorenja objavljenog u Vrhbosni br.4/99, str. 485u vezi takse za binacije i trinacije. Ovim još jednom potièem na savjesno i odgovorno pos-tupanje s misnim nakanama.

Za kvadrinaciju nitko nema dopuštenje u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Na sve misnike zazivam obilje Bo`jeg blagoslova i iskreno pozdravljam.



Ovlast za binaciju i trinaciju u 2008. godiniDatum: 19. studenoga 2007.Broj: 1373/2007

VRHBOSNA 4/2007 279

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Svake godine u veljaèi svi ùpnici sudjeluju na Dekanatskim susretima u ordinari-jatu. Tom prigodom izmijenimo potrebna pastoralna razmišljanja i programe za tekuæu god-inu. Donosim raspored susreta za 2008. godinu:

12. veljaèe ( utorak) - Brèanski dekanat13. veljaèe (srijeda) - Bugojanski dekanat14. veljaèe (èetvrtak) - Derventski dekanat15. veljaèe (petak) - Sarajevski dekanat16. veljaèe (subota) - Kreševski dekanat18. veljaèe (ponedjeljak) - Travnièki dekanat22. veljaèe (petak) - Sutješki dekanat23. veljaèe (subota) - Usorski dekanat25. veljaèe (ponedjeljak) - Doborski dekanat26. veljaèe (utorak) - Ramski dekanat27. veljaèe (srijeda) - Tuzlanski dekanat28. veljaèe (èetvrtak) - Šamaèki dekanat29. veljaèe (petak) - @epaèki dekanat

Radni susret poèinje u 10:00 i traje do 12:30 sati nakon èega slijedi zajednièki objed.Prije i poslije radnoga dijela sveæenici æe imati priliku obaviti redovne poslove u uredimaordinarijata. Dobro bi bilo osobno ili zajednièki pripravite temu: Rijeè Bo`ja u poslanjuCrkve. Buduæi da smo 2008. godinu proglasili Godinom sv. Pavla, bit æe korisno promišljatikoliko je prisutno sluènje Biblijom u ùpi.

Oni ùpnici koji trebaju prenoæište neka se najave ekonomu Nadbiskupije iliBogoslovije.

@elim dobru suradnju i uspješan rad na susretu, te iskreno pozdravljam.



Dekanatski susreti u nadbiskupskom ordinarijatu


280 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Unaprijed dostavljam program kanonskih vizitacija predvi|enih za 2008. godinu kojiæe pojedinaèno biti otisnut u Pastoralnom kalendaru Vrhbosanske nadbiskupije. I ovegodine æe redovitu kanonsku vizitaciju obaviti arhi|akoni u slijedeæim dekanatima:

Kreševski dekanat - preè. Ante MeštroviæTravnièki dekanat - preè. Dr. Pero PranjiæŠamaèki dekanat - mons. Dr. Mato ZovkiæRamski dekanat - preè. Ante Meštroviæ

Uz redoviti pregled ùpne administarcije i ùpnih knjiga, predstoji susret sa @upnimpastoralnim i ekonomskim vijeæima, slavljenje svete Mise s narodom i ostali dogovoreniprogrami. Svaki ùpnik se dogovara s arhi|akonom o programu vizitacije.

@eleæi svaki Bo`ji blagoslov, iskreno pozdravljam.Vinko kardinal Puljiæ,


Kanonske vizitacije u Vrhbosanskoj nad-biskupiji za 2008.


Pozivam sve voditelje liturgijskog sviranja i pjevanja u ùpama Vrhbosanske nad-biskupije na godišnji radni susret u Vrhbosansko bogoslovno sjemenište u Sarajevu 1.oùjka 2008. godine.Dnevni red:9:30 - Registri i registriranje kod orgulja (vlè. Marko Stanušiæ)

- Uskla|ivanje liturgijskog zbora i puka - naroda (s. Silvija Nikoliæ)11:00 - Stanka11:20 - Pripjevni psalam u liturgiji danas (dr. fra Slavko Topiæ)

- Susret liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije (10. svibnja 2008.)13:00 - Ruèak

Mole se svi ùpnici da pošalju svoje voditelje liturgijskog pjevanja i sviranja u ùpi,makar i skromnih moguænosti, da bi se što bolje uskladilo i odgajalo za tu pastoralnu djelat-nost. @elja nam je stvarati zajednièku strategiju u duhu uputa i propisa Crkve za slavljeliturgije.

Zazivajuæi na sve Bo`ji blagoslov, iskreno pozdravljam.Vinko kardinal Puljiæ,


Susret animatora liturgijskog pjevanja Sarajevo - Vrhbosansko bogoslovno sjemenište

1. oùjka 2008.Datum: 19. studenoga 2007.Broj: 1376/2007

VRHBOSNA 4/2007 281

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Pozivam sve èlanove @upnih pastoralnih vijeæa na godišnji susret koji æe se odràti 8.oùjka 2008. godine s poèetkom u 10:00 sati u crkvi sv. Æirila i Metodija (Bogoslovija).Ovogodišnja tema je: Biblija u ìvotu vjernika. Svetu Misu slaviæemo u katedrali u 11.30, aprije toga æe biti prigoda za svetu ispovijed. Nakon Mise uslijedit æe zajednièko druènje uprostorijama Bogoslovije.

Radujem se zajednièkom susretu i zauzetosti za zdravu obitelj koja je prvo mjestoodgoja u vjeri, te na sve zazivam Bo`ji blagoslov uz iskreni pozdrav.



Susret @upnih pastoralnih vijeæaSarajevo, subota, 8. oùjka 2008.


Pozivam sve èlanove @upnih ekonomskih vijeæa Vrhbosanske nadbiskupije naredoviti godišnji radni susret u subotu 15. oùjka 2008. godine s poèetkom u 10:00 sati.Susret æe zapoèeti u crkvi sv. Æirila i Metoda (Bogoslovija). Tema ovogodišnjeg susreta je:Upoznavanje s odredbama gradnje u ùpi i vo|enja knjige raèuna.

Poæi æemo u katedralu u 11.30, gdje æe biti prigode za sv. ispovijed, te æemo slaviti sv.Misu.

@eleæi da u Crkvi vrhbosanskoj što više poraste suradnja i odgovornost i na ekonom-skom podruèju, s radošæu Vas oèekujem te iskreno pozdravljam i na sve zazivam obiljeBo`jeg blagoslova.



Susret @upnih ekonomskih vijeæaSarajevo, subota, 15. oùjka 2008.


282 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Veæ je postala tradicija okupljanja na Veliku srijedu na slavljenje Mise posvete ulja iobnovu sveæenièkih obeæanja. Kako æe ove godine mnogi biti zauzeti ispovijedanjem naVeliku srijedu, radi datumskog spomena sv. Josipa, zato se ove godine okupljamo na Velikièetvrtak. Mnogi sveæenici rado se na|u u našem sveæenièkom zajedništvu te ujedno pone-su posveæena ulja u svoje ùpe. Naàlost, veæ par godina oci franjevci ili tek pojedinci se neodazivaju na tu Misu. Iako sudjelovanje na Misi posvete ulja nije obaveza, ipak je pokaza-telj našeg zajedništva.

Ove godine æemo slaviti Misu posvete ulja na Veliki èetvrtak, 20. oùjka 2008. godines poèetkom u 10:30 sati.. Koncelebranti neka ponesu : naglavnik, albu i štolu bijele boje.

@eleæi svima radostan susret i zajedništvo u Euharistiji, iskreno pozdravljam i na svezazivam Bo`ji blagoslov.



Obnova sveæenièkih obeæanja i posveta uljaVeliki èetvrtak, 20. oùjka 2008.g. u 10:30 sati


U pastoralnom kalendaru prihvaæenom na Sveæenièkom vijeæu, Sabor prezbiteravrhbosanske nadbiskupije je predvi|en za srijedu, 2. travnja 2008. godine. Ovim dopisompozivam sve sveæenike, dijecezanske i redovnièke, da svojim sudjelovanjem oèituju zajed-ništvo ove mjesne Crkve. Ponovno citiram Apostolsku pobudnicu Ivana Pavla II Pastoresdabo vobis br. 12: “Ne moè se definirati narav i poslanje ministerijalnog sveæeništva osimu onoj višestrukoj i bogatoj potki odnosa koji izviru iz Presvetog Trojstva i nastavljaju se uzajedništvu Crkve koja je, u Kristu, znak sjedinjenja s Bogom i jedinstva sveg ljudskogroda”.

Veæ je ustaljen program da se poèinje s molenjem Treæeg èasa u 9:30 sati, stanka u 11:00 tenastavak rada do 13:00 sati kada je zajednièki objed. Pojedinosti programa æemo naknadnodostaviti.

Ušla je u svijest obaveza našeg susreta. Tako|er se stvara i svijest pismene isprike, akopostoji utemeljen razlog izostanka.

Zazivam na sve obilje Bo`jeg blagoslova i izrièem radost susreta te vas iskreno poz-dravljam.



XIV. sabor prezbitera Vrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo, srijeda 2. travnja 2008. godineDatum: 19. studenoga 2007.Broj: 1380/2007

VRHBOSNA 4/2007 283

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Ustaljen je obièaj da se za proljetnu dekanatsku koronu odredi tema koja æe seobra|ivati na susretu sveæenika po dekanatima.

Kako smo 2008. godinu prema Papinoj odluci proglasili i u našoj nadbiskupijiGodinom sv. Pavla, dobro bi bilo obraditi temu: Biblija u sveæenikovom ìvotu i propovi-jedanju, posebno se osvræuæi na orijaški lik sv. Pavla, velikog misionara i svjedoka UskrslogKrista.

Tako|er je to prilika da se pokrenu i biblijske skupine u ùpi te širenje ne samonabavljanja Biblije nego i sluènja Biblijom u osobnom ìvotu i ìvotu zajednice. Kako sesprema ponovljeno izdanje Biblije u prijevodu našeg nadbiskupa Šariæa, uznastojmo jeuèiniti dostupnom našim vjernicima.

@eleæi uspješne dekanatske korone te radosne sveæenièke susrete, iskreno pozdravl-jam i na sve zazivam obilje Bo`jeg blagoslova.



Proljetna dekanatska korona 2008. godineDatum: 19. studenoga 2007.Broj: 1381/2007

Nakon vrlo pozitivnih iskustava, posebno sa strane ministranata koji se okupljaju,rado sazivam i slijedeæe XI. ministransko zborovanje koje æe se odràti u Sarajevu, u subotu12. travnja 2008. godine. Ovogodišnje zborovanje æemo organizirati pod geslom: Ministranti Rijeè Bo`ja!

U Vrhbosni broj 1/2007, str. 47-48, su donesene sugestije za pripravu tih zborovanja.Ukoliko bude novih sugestija, bit æe Vam dostavljene naknadno. Ovo je najava da se moètepripraviti i na vrijeme zabiljeìti u svoje kalendare.

Iskreno Vas sve pozdravljam i na sve zazivam obilje Bo`jeg blagoslova.



XI. ministrantsko zborovanje


Sarajevo, subota 12. travnja 2008.

284 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Današnji Petrov nasljednik, Benedikt XVI, je izabran za Papu 19. travnja 2005. godine.Tradicija je da se nedjelja po danu izbora slavi kao Papin dan. Posebno je to prigodapotaknuti na jedinstvo sa Svetim Ocem i molitvu na Papine nakane. Iako je to Peta uskrsnanedjelja, neka bude naglašena i molitva za Petra naših dana.

Naš hrvatski katolièki narod je posebno prepoznatljiv po vjernosti Petrovom nasljed-niku, zato i ovim èinom izgra|ujmo tu vjernost.

@eleæi obilje Bo`jeg blagoslova, iskreno pozdravljam.



Papin dan20. travnja 2008. godine


Sluga Bo`ji nadbiskup J. Stadler - naš uzor,pomoæ i nadahnuæe

Datum: 7. prosinca 2007.Broj: 1478/2007

Draga braæo sveæenici!

Poznato vam je da je pokrenutbiskupijski proces za prikupljanje podataka idokumenata oko našeg prvog nadbiskupadr. Josipa Stadlera (1881-1918), a u to je uk-ljuèeno i naše zajednièko nastojanje da bi sesvršio postupak na razini naše mjesne crkveza njegovo proglašenje blaènim.

Na slu`bu postulatora cause imeno-van je dr Pavo Jurišiæ, profesor na našojteologiji, koji je veæ ranije radio svoju dokto-rsku radnju o nadbiskupu Stadleru. Èasnesestre Sluàvke Malog Isusa, koje je blagopo-kojni nadbiskup ustanovio, neumorno suradile sakupljajuæi arhivsku i povijesnu gra-|u o njemu. Ona je ne samo temeljito priku-pljena, nego i sustavno ahivirana u, za toodre|enim, prostorijama naše Bogoslovije.Veæina skupljenog materijala je snimljena namikrofilmove ili CD-ove, tako da ju je lakšepregledati, studirati, pratiti i na njoj raditi.Postulatura je vodila brigu da vjernicima bu-

du na raspolaganju ne samo male slièice skratkim nadbiskupovim ìvotopisom i moli-tvom za proglašenje njega blaènim. Te suslièice otisnute ne samo na hrvatskom nego ina drugim europskim jezicima. Vjernicimasu ponu|ene i još neke druge knjige s znaèa-jnim nadbiskupovim porukama.

Uveli smo svakog osmog u mjesecuna dan smrti nadbiskupa Stadlera kaoStadlerove dane u katedrali. Pod vodstvomKaptola vrhbosanskog uprilièene su svakog8. u mjesecu veèernje mise u katedrali i pri-godnu propovijed imali su uglavnom profe-sori naših dviju teologija sa svrhom da prisu-tnim vjernicima, redovnicama i bogoslovimaistkanu lik i djelo dragog nam nadbiskupa,jer je potrebno da njegove vrline svi upozna-ju, na njima se uèe i njega nasljeduju. To jeslu`beno bilo preporuèeno i u svim našimùpama. Prigodno su pristizali organiziranipojedine ùpe pohoditi katedralu i grob Slu-ge Bo`jeg Josipa Stadlera, posebno su to èin-ile sestre Sluàvke Malog Isusa, kao i

VRHBOSNA 4/2007 285

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Prijatelji Malog Isusa.Biskupijski proces i prikupljanje gra-

|e se privodi kraju. Mislim da nam ne preds-toji još puno vremena kako bismo ga za-kljuèili. To znaèi da se sva dokumentacija igra|a, prevedena na neki od svjetskih jezi-ka, dostavlja “Kongregaciji za kauze sveta-ca”. No predstoji nam još jedan veliki posao,u koji se moramo ukljuèiti svi. Naime, vrlovaàn, èak odluèujuæi element u svakoj ka-uzi jest “fama sanctitatis” a to znaèi kolikonarod dotiènog slugu Bo`jeg doìvljava,cijeni, štuje, koliko mu se moli i koliko seokuplja na pobo`nosti oko njegova groba.Tu smo u velikim teškoæama radi toga što jeNadbiskupija prostrana i rasuta i teško jeljude oduševljavati da u Sarajevo dolaze i tobaš svakog 8. u mjesecu. Usput reèeno dosada smo te sv. Mise i propovijedi imali u ve-èernjim satima, što je bila oteàvajuæa oko-lnost da bi vjernici s terena ovdje mogli doæiu to vrijeme. S druge strane, mislim da vamje svima znano kako je u Sarajevu sve manjekatolika, a i ono što ima raspršeno je na pril-ièan broj gradskih crkava i kapela, pa je svemanja moguænost da ih svakog 8. u mjesecubude na uprilièenim pobo`nostima u kate-drali. Stoga za narednu godinu imamoovakav prijedlog.

1. Sv. Misa bi bila svakog 8. u mjesecuu 10.30, te smo predvidjeli svaki dekanatorganizira hodoèašæe u katedralu. Grupa bimogla koristiti suteren naše Bogoslovije(gdje je kafiæ i mokri èvor, a bila bi ljudimadolje i jedna uèionica na raspolaganju damogu malo sjesti (eventualno pojesti i popi-ti ono što su ponijeli). Datumi svih dekanatasu otisnuti u kalendaru za slijedeæu godinu(tiskani u Vrhbosni br. 4/'07), a sve æe ùpena vrijeme dobiti i plakat s uokvirenim dan-om kada su njihova hodoèašæa.

2. Misu bi predvodio i propovijedaosveæenik, s kojim su se kanonici dogovorili itaj propovjednik bi sastavio i molitvu vjerni-ka. Pristigli sveæenici bi mogli s njime kon-celebrirati, a bilo bi poèljno da netko odpristiglih vjernika (posebno mladih ili odra-sle djece ministrira te èita èitanje, psalam imolitvu vjernika), što bi sve dekan unapri-jed mogao dogovoriti s rektorom katedralemons. dr. Markom Josipoviæem (tel. 033 442-221) ili s prepoštom dr. Perom Pranjiæem (033220-502).

3. Ako bi hodoèasnici ranije pristigli ukatedralu, netko od kanonika bi im ukratkoobjasnio znamenitosti i povijest katedrale teprikazao Nadbiskupov ìvot, ako bi došli ka-sno, onda bi se to moglo uprilièiti i poslije sv.Mise.

4. Kanonici i katedralni ùpnik bi zasvaki puta bili vjernicima na raspolaganju zasv. ispovijed, a vjernike bi se trebalo poticatida te prilike iskoriste.

5. Poslije sv. Mise bi bilo kratkozadràvanje, po potrebi, opet u suterenu bo-goslovije i povratak kuæama.

Ljubazno molim dekane da razmotresa ùpnicima ovaj prijedlog i raèunaju nasvoj datum te na vrijeme s kolegama ù-pnicima dogovore što i kako æe najbolje uèi-niti. Vjerujem da i me|u našim sveæenicimai vjernicima ima još àra i dobre volje, a si-guran sam da æe nas i sluga Bo`ji nadbiskupJosip Stadler pratiti i pomoæu i zagovorom.

Oèekujuæi suradnju svih, zazivamBo`ji blagoslov na Vaš rad te iskreno poz-dravljam.


286 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Godina sv. Pavla “Pavao prema Stadlerovukomentaru djela apostolskih”

Teme za propovijedi za Stadlerove dane u 2008.:

Utorak, 8. sijeènja 2008.: Pavlovo obraæenje (Dj 9,1-19)

Petak, 8. veljaèe 2008.: Pavlovo prvo misijsko putovanje (Dj 13,1-12)

Subota, 8. oùjka 2008.: Pavlov nastup u Antiohiji Pizidijskoj (Dj 13,13-52)

Utorak, 8. travnja 2008.: Pavlov nastup na Saboru u Jeruzalemu (Dj 15, 1-29)

Èetvrtak, 8. svibnja 2008.: Lidijino obraæenje nakon Pavlova propovijedanja u Filipima (Dj16, 11-15)

Nedjelja, 8. lipnja 2008.: Pavao propovijeda Grcima u Ateni (Dj 17,22-33)

Utorak, 8. srpnja 2008.: Priscila i Akvila - Pavlovi suradnici u Korintu, Efezu i Rimu (Dj 18,1-4.18-22; Rim 16,3-4)

Petak, 8. kolovoza 2008.: Pavlov govor pred upraviteljem Feliksom u Cezareji (Dj 24,1-26)

Ponedjeljak, 8. rujna 2008.: Pavlov nastup pred kraljem Agripom (Dj 25,1-25)

Srijeda, 8. listopada 2008.: Pavao pod vojnom pratnjom putuje u Rim (Dj 27,1-19)

Subota, 8. studenoga 2008.: Pavao suànj u Rimu (Dj 28,15-30)

Ponedjeljak, 8. prosinca 2008.: Pavlova mariologija (Gal 4,1-7)

VRHBOSNA 4/2007 287

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Krizme u 2008. godini

Datum Kardinal Biskup Pero Sudar Delegat 30.03.2008. Busova~a – 11:00

Nova Bila – 11:00 20.04.2008. Ov~arevo – 16:00

26.04.2008. Pe}ine – 11:00 NT-Uza{a{}e G. – 11:00 27.04.2008. Travnik – 16:00 Turbe – 11:00 01.05.2008. Podkraj – 16:00 Lukavac – 11:00 Bu~i}i – 11:00 03.05.2008. @ivinice – 16:00 Rankovi}i – 16:00 Tuzla – 11:00 Gu~a Gora – 11:00 04.05.2008. [ikara – 16:00 Lovnica – 17:00

10.05.2008. Husino – 16:00 Brajkovi}i – 16:00 SA-Katedrala – 10:30 Odàk – 11:00 11.05.2008. SA-Stup – 17:00 Novo Selo-Balegovac –

16:00

12.05.2008. Dragunja – 11:00 Kakanj – 11:00 Dubrave – 11:00 17.05.2008. Vare{ – 16:00 Poljaci – 16:00 Moran~ani – 11:00 Zovik – 11:00 18.05.2008. Par Selo – 16:00 Ulice – 16:00 NT-Presv.Trojstvo –

11:00 24.05.2008.

Dolac – 16:00 25.05.2008. Vitez – 10:00 07.06.2008. ZE-Crkvica – 11:00

@ep~e – 11:00 08.06.2008. Radunice – 16:00 Osva – 11:00 Poto~ani – 11:00 14.06.2008. Maglaj – 16:00 Svilaj – 16:00 [pionica – 11:00 Bistrica/@ – 11:00 15.06.2008. Pos. Mahala – 17:00 Novi [eher – 16:00 Domaljevac – 11:00 Grada~ac – 11:00 21.06.2008. Tolisa – 16:00 Prud – 11:00 Bre{ke – 11:00 22.06.2008. Gornja Dubica – 16:00 Drijen~a – 16:00

10.08.2008. Komu{ina – 11:00


Vinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski


288 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Prema predvi|enom programu Na-dbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog (br.1113/07) 10. listopada 2007. u prostorijamaOrdinarijata odràna je Sjednica Sveæenièk-og vijeæa Vrhbosanske Nadbiskupije, kojomje predsjedao nadbiskup, uzoriti KardinalVinko Puljiæ. Vlè. Marko Majstoroviæ, novièlan Sveæenièkog vijeæa i zapisnièar proèitaoje zapisnik s prošlogodišnjeg zasjedanjaSveæenièkog vijeæa koji je i usvojen. Uzoritigospodin Vinko kardinal Puljiæ, nadbiskupvrhbosanski, pozdravio je sve nazoène i zah-valio na prisutnosti, te je potaknuo sve èla-nove vijeæa da daju svoj doprinos na ovomzasjedanju kako bi rad vijeæa bio što plo-donosniji. Nadbiskup uveo u toèke koje su uplanu razmatranja na ovom zasjedanju. Bu-duæi da se nalazimo u Gospinu mjesecu lis-topadu Nadbiskup se osvrnuo na svoj bora-vak u gospinu svetištu u Fatimi, te na pro-slavu 50 godišnjice èašæenja gospe od Brzepomoæi u njezinu svetištu u SlavonskomBrodu, gdje je i sam nazoèio. Kardinal je iz-razio radost što je molitva krunice zaìvjelaskoro u svim našim ùpama, i pozvao pri-sutne èlanove Vijeæa da potièu molitvu kru-nice i u obiteljima. Kardinal je spomenuo ra-dost misionara zbog naše podrške njihovomradu u akciji IZGRADIMO CRKVU U ZAM-BIJI.

2. Osvrt na naèin dosadašnjegodràvanja i poticaj za daljnje osmišljavanjepastoralnog programa Vrhbosanske nadbis-kupije (Godina duhovnih zvanja, Ministran-sko zborovanje, Dan mladih, susret ùpnih,pastoralnih i ekonomskih vijeæa, krizme) bilaje tema u koju je èlanove Vijeæa uveo dr. IvoBaluèkiæ. Dr. Baluèkiæ je na temelju smjerni-ca Crkvenog Uèiteljstva, iskustva nekih par-tikularnih crkava i današnje teologije izniopoticaje za daljnje osmišljavanje pastoralnihprograma. Pastoralno djelovanje Crkve tije-kom povijesti spasenja uvijek se doga|a i“ad intra” tj. unutar same Crkve i njezinihèlanova i “ ad extra” tj. prema društvu ucjelini i prema posebnim segmentima društ-

va. Kršæanin ne smije biti pasivan proma-traè, on je pozvan na angaìranu suradnju uBo`jem planu spasenja. Dr. Balukèiæ progov-orio je o nekim izazovima koje današnji èov-jek svakodnevno susreæe. Neznanje u kojemèovjek ìvi jedan je od glavnih uzroka nev-jere, malovjernosti i vjerske ravnodušnosti.Odgovornost za novu evangelizaciju trebajusvi preuzeti. Prema mišljenju dr. Baluèkiæada bi se dobio jedan sustavni i planirani pas-toral prilago|en našim okolnostima i potre-bama trebalo bi uspostaviti Nadbiskupijskipastoralni ured. Ured bi prikupljao podatkes terena, analizirao ih, promišljao, predlagaokonkretne pastoralne programe, animiraocrkvenu zajednicu, te bi s tim programimaupoznavao društvenu zajednicu. Prekobiskupijskog vikara Ured bi koordinirao sveæ postojeæim uredima za odre|ene sektorepastorala, zakljuèio je dr. Baluèkiæ.

Nakon izlaganja uslijedila je raspravau kojoj je zakljuèeno da je potrebno osnivan-je Nadbiskupijskog pastoralnog ureda kojibi koordinirao rad svih pastoralnih aktivnos-ti na razini Nadbiskupije. Trebalo bi toènodefinirati ulogu Biskupijskog vikara za past-oral koji bi bio voditelj ovog Ureda. Zaklju-èeno je, tako|er, da ovom pitanju treba pris-tupiti ozbiljno i odgovorno, da treba sve do-bro promisliti zajedno i sa èlanovima Pastor-alnog vijeæa Nadbiskupije, te mo`da osno-vati i Odbor za osnivanje ovog Ureda.

3. Definiranje naèela za redovni naèinpremještaja sveæenika u Nadbiskupiji - uovu temu su trebali kratko uvesti fra MirkoFilipoviæ i Preè. Marijan Pejiæ. Buduæi da fraMirko Filipoviæ nije nazoèio sjednici, preè.Pejiæ se osvrnuo na Crkveno zakonodavstvo,èime je potkrijepio svoje izlaganje o pravo-dobnom planiranju premještaja te o potreb-mnim konzultacijama sa èlanovima Odbora(Vijeæe za personal) od tri do pet èlanova,osim personalnog vikara. Planiranje suàvaprostor za improvizaciju i bolje vrednujesposobnosti, iskustva i granice pojedinca.Va`na je, nadalje, vjernost kanonskoj proce-

Izvješèe sa sjednice Sveæenièkog vijeæaVrhbosanske nadbiskupije

VRHBOSNA 4/2007 289

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

duri te solidarnost izme|u sveæenika. Modelkoji je preè. Pejiæ predloìo je 3+3+3 godineodre|ene slu`be.

Nakon uvoda u temu uslijedila jerasprava gdje su neki èlanovi Vijeæa predlo-èni model smatrali opasnim jer bi ùpnikmogao pasti u napast da ne radi ništa zbogrelativno kratkog boravka u ùpi, a drugi susmatrali da upravo ovaj model moè bitimotivacija da se dobro radi. Bilo je i drugihprijedloga kao npr. 6+4+2 ili da ùpnika netreba dirati ukoliko dobro i savjesno radi. Pr-oblem su povratnièke ùpe. Nadbiskup je,na koncu, rekao da je svaki sveæenik vaàn ida svaki koji je smatra da treba biti premješt-en bio i premješten, premda èlje nije mogu-æe ispuniti, a nekada je nemoguæe sve ispla-nirati. Va`no je voditi brigu o potrebamaodre|ene ùpne zajednice i o sposobnosti-ma sveæenika.

4. Smisao i moguænost odràvanjaSabora mladih u nadbiskupiji - u ovu temuje uveo dr. Šimo Maršiæ. Dr. Maršiæ je najpri-je progovorio o aktualnoj situaciji u pas-toralu mladih na podruèju Nadbiskupije,iznio je èinjenice da postoje razlièite udrugei ùpne skupine mladih koje relativno dobrofunkcioniraju (Frama, Emaus, Salezijanskamlade` Prijatelji Malog Isusa, itd...). Ne pos-toji sustavno isplaniran rad tijekom cijele go-dine pastorala mladih na ùpnim razinama,èesto puta se prigodno za neko hodoèašæeorganiziraju grupe mladih iz pojedine ùpe.Sve aktivnosti skupina mladih na ùpnimrazinama u najveæoj mjeri ovise o zauzetostiùpnika i kapelana. Nedostaje umreènost ikoordiniranost pastorala mladih na biskupi-jskoj razini. Prijedlog Sabora mladih je prije-dlog jednodnevnog susreta po dva ili tri pre-dstavnika mladih iz ùpa sa podruèja Nadb-iskupije svake godine poèetkom listopada.Sabor mladih bi ukljuèivao predstavljanje ime|usobno upoznavanje sa aktivnostima u

pastoralu mladih na razlièitim razinama,zatim rad u radionicama na zadanu temu,osposobljavanje mladih laika za odgovornozauzimanje za pastoral mladih u svojim ù-pnim skupinama mladih. Dr. Maršiæ je izniorazloge za i protiv Sabora mladih. Razloziprotiv: jedna toèka više za odgovorne u pas-toralu mladih, vaæ imamo dan mladih u Vrh-bosanskoj nadbiskupiji, s tim da bi Sabor bioviše duhovno - formativni susret, još nem-amo tako formirane mlade laike koji bi moglisudjelovati na Saboru mladih, nezainteresir-anost mladih preuzeti veæu odgovornostunutar ùpne zajednice. Razlozi za Sabormladih: ponuditi duhovnu obnovu za mla-de laike, osposobiti ih za odgovorno zauzi-manje u pastoralu mladih, omoguæiti trans-parentnost i informiranost o pastoralnim pr-ojektima, omoguæiti osobni kontakt mladihiz razlièitih udruga i ùpa, osigurati umreè-nost pastorala mladih.

Èlanovi Vijeæa su u raspravi koja jeuslijedila prihvatili ideju pokretanja Saboramladih Vrhbosanske Nadbiskupije.

5. Pastoralni kalendar Vrhbosanskenadbiskupije za 2008. godinu. Nadbiskup jepredstavio i s vjeænicima usaglasio “pastoral-ni kalendar” krizmi, vizitacija ùpa i drugihva`nih liturgijskih slavlja u našoj Nadbisku-piji u narednoj gra|anskoj godini. Spomen-ute su i kolizije u pojedinim terminima, te jezakljuèeno da ako je nešto na dijecezanskomplanu organizirano toga se treba i dràti.

Pod temom razno raspravljalo se osveæenièkim rekolekcijama po regijama.Veæina je da se veæa va`nost dadne dekanat-skim koronama, koje bi se sastojale od nago-vora, sv. Mise i ispovjedi. Nadbiskup je za-kljuèio da æe o ovoj temi još razgovarati i sdekanima, jer èli èuti i njihovo mišljenje.

Dr. Šimo Maršiæ,Tajnik SVVN

290 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

U prostorijama Vrhbosanskog nad-biskupskog ordinarijata odràna je redovitagodišnja Dekanska konferencija. Sjednicomje predsjedao vrhbosanski nadbiskup Vinkokardinal Puljiæ a sudjelovali su svih 13 deka-na, èetiri arhi|akona, biskupski vikar za pe-rsonal, kancelar i ekonom Vrhbosanske na-dbiskupije. Konferencija je zapoèela molitv-om i nadbiskupovim pozdravom nazoènimsveæenicima.

I. Osvrt na godinu duhovnih zvanja

Prva toèka dnevnog reda je obuh-vaæala osvrt na Godinu duhovnih zvanja uVrhbosanskoj nadbiskupiji koja je slu`benootvorena na Prvu nedjelju Došašæa 2006. go-dine. Dekani su zamoljeni da spremiti pisa-na izvješæa o tome što je uèinjeno i kakvi suplodovi obiljeàvanja Godine duhovnih zv-anja u pojedinim dekanatima. Izvješæa supodnesena sljedeæim redosljedom:

Kreševski dekan preè. Marko Periæ jeprikazao broj sjemeništaraca i bogoslova poùpama dotiènog dekanata. Ukupan zbroj jedeset sjemeništaraca i èetiri bogoslova iz sv-ih ùpa dekanata u dijecezanskim i redovn-ièkim odgojnim ustanovama. Napomenuoje da ùpe Gromiljak i Kiseljak od jeseni ovegodine imaju još po dva sjemeništarca uVisokom.

@epaèki dekan preè. Anto Æosiæ izvješ-tava da je tijekom godine duhovnih zvanjabio poveæan broj promišljanja, èlja, molitve,kateheza i propovijedi na tu temu što je po-moglo vjernicima i sveæenicima ozbiljnoshvatiti krizu duhovnih zvanja. Istaknuo jepotrebu stalnoga moljenja na tu nakanu ko-je se treba nastaviti i nakon završetkaGodine duhovnih zvanja. To je posebnova`no u svjetlu svega onoga što se doga|alotijekom i poslije rata kada su porušenemnoge vrjednote. Dekan Æosiæ tako|ernaglašava va`nost otvorenosti za nove

pokrete i drugaèije oblike ìvljenja vlastiteduhovnosti.

Sutješki dekan preè. Vitomir Šošiæistièe da je vrlo kratko vrijeme na slu`bi de-kana te s obzirom na poloàj ùpe u kojoj senalazi i oteàne moguænosti komunikacije sdrugim ùpama dopušta da izvještaj moène odraàvati stvarno stanje. S podruèja de-kanata se trenutno pripremaju za sveæeni-štvo èetiri bogoslova i šest sjemeništaraca. Uùpama se moli za duhovna zvanja, poseb-no na prve subote u mjesecu. Dekan smatrada bi pored molitve, bila korisna druènjabogoslova i sjemeništaraca s mladima u ù-pama. U tom pogledu istièe pozitivna iskust-va sa sjemeništarcima iz Visokoga koji su biliu više ùpa njihovog dekanata.

Bugojanski dekan preè. MiodragMiškoviæ izvještava da su ùpe toga dekana-ta obiljeìle Godinu duhovnih zvanja takošto je u svim ùpama bio istaknut prigodniplakat te se u prve subote u mjesecu redo-vno molilo za duhovna zvanja. Ministranti idrugi djeèaci iz pojedinih ùpa su imali pri-godu iæi na susrete u travnièko sjemenište au svim ùpama se u prigodnim propovijedi-ma govorilo o duhovnim zvanjima. Kona-èno, jesenska korona toga dekanata je bilaposveæena temi duhovnih zvanja.

Travnièki dekan preè. Stipo Kneèviæizvješæuje da su sveæenici toga dekanata uèi-nili osvrt na proteklu Godinu duhovnih zva-nja na svojoj jesenjskoj koroni. Me|u ostal-im se raspravljalo o kandidatima za sveæeni-štvo i redovništvo. Primjetno je da ima kan-didata iz tih ùpa koji se spramaju za sveæe-ništvo izvan ove nadbiskupije. Iz ùpa Tra-vnièkog dekanata ima sveukupno 10 sjeme-ništaraca, 3 novaka i 17 bogoslova. U veæiniùpa se molilo za duhovna zvanja, tako|er ipod euharistijskim klanjanjem.

Izvješæe s Dekanske konferencije17. listopada 2007.

Ramski dekan preè. Franjo Ivandiæ usvom izvješæu kaè da su se u tome dekana-tu organizirale molitve, pobo`nosti i duhov-na doga|anja u svjetlu Godine duhovnihzvanja. Imajuæi u vidu primjer ùpe Prozor,napominje da je tako vjerojatno bilo i u dru-gim ùpama. U toj ùpi istièe posebno slije-deæa doga|anja: bogoslovi su izveli dramskikomad, sestre su organizirale duhovnu obn-ovu, trodnevnica pred patron ùpe je bila natu temu, isto tako pred Mladu Misu, svakièetvrtak klanjanje, svibanjske i listopadskepobo`nosti i konaèno slavljenje Stadlerovadana.

Usorski dekan preè. Ivan Bošnjak jeproèitao zapisnik s jesenske korone koja jesazvana kao priprava za Dekansku konfere-nciju. Izvijestio je da su pojedine ùpe togadekanata organizirale odlazak djece na du-hovne vje`be. Pojedini ùpnici su govorili oduhovnim zvanjima na vjeronauku, misi iliministrantskim susretima. Sve su ùpe moli-le za duhovna zvanja na prve subote u mje-secu, prve petke, osmoga u mjesecu te prijeili poslije nedjeljne i blagdanske mise. Za tajdekanat je karakteristièan relativno malenbroj duhovnih zvanja za što dekan vidi razl-og u èinjenici da je Doboj bio jako komuni-stièko središte. Me|utim, razlozi se mogunaæi i u samim crkvenim prilikama kao štosu neriješena egzistencijalna pitanja jednogdijela sveæenika što negativno utièe na odl-uku potencijalnih kandidata. Prema mišljen-ju nekih sveæenika toga dekanata, slièan uèi-nak imaju i “uvlaèenja” kandidata u nekesveæenièke probleme koji su njima preteškiza nošenje.

Brèanski dekan preè. Veselko @upariæiznosi mišljenje da je nadbiskupijski progr-am obiljeàvanja Godine duhovnih zvanjadobro zamišljen s obzirom na opširnost i ra-znolikost. Isto tako smatra da su se sveæenicizajedno s vjernicima uglavnom ukljuèili uproslavu ove godine. @upne zajednice su seukljuèile molitvom, euharistijskim klanjanji-ma i hodoèašæima u razlièitim prigodama. Unekim ùpama su organizirana posebna do-ga|anja, kao npr. predstava u izvedbi bo-goslova Vrhbosanske katolièke bogoslovije.

Šamaèki dekan preè. Bartol Lukiæ izv-ještava da je na podruèju ovoga dekanatabilo dovoljno doga|anja kroz koje se pro-vlaèila nit molitve za duhovna zvanja. Sv-eæenici su stavili naglasak na potrebu da sene ide s pretjeranim naglašavanjem jer tomoè imati i protivne uèinke. Smatraju datreba molitvu usmjeriti za postojeæa zvanja iza nova zvanja ali u okviru skupina u kojimase nalaze potencijalni kandidati. Isto tako jepotrebno raditi s djecom, ministrantima imla|im ljudima. U tom radu posebnu va-`nost imaju odgojne ustanove, sjemenište ibogoslovija, koji mogu puno više nego ùp-na zajednica, te je potrebna njihova nazoèn-ost me|u vjernicima u ùpama.

Doborski dekan preè. Ilija Orkiænapominje da je u tom dekanatu primjetanizrazit nesrazmjer broja vjernika i ùpa te daje velika razlika izme|u ùpa u RS i FBiH. Uveæini ùpa na podruèju RS nema uopæedjece. Tijekom Godine duhovnih zvanjasveæenici su dali prednost molitvi za duhov-na zvanja. Buduæi da su vjernici prognani iveæina se nije vratila, duhovna zvanjapodrijetlom iz ovih ùpa su u drugimbiskupijama i drugim zemljama.

Sarajevski dekan preè. Ivo Paradìk jegovorio o djelatnostima ùpa sarajevskogdekanata tijekom godine duhovnih zvanjaizvjestivši o svakoj ùpi pojedinaèno. Zaje-dnièko svim ùpama je molitva za duhovnazvanja. K tome se u nekim ùpama propovi-jedalo na blagdanskim misama i govorilo navjeronauku. Intenzivirani su susreti i rad sministrantima i mladima, a u jednoj ùpi suorganizirani i susreti s roditeljima kojima jenaglašena potreba govora o toj temi s nji-hovom djecom. Tijekom Godine duhovnihzvanja su organizirana hodoèašæa mladih uPulu i Loreto.

Tuzlanski dekan preè. Pero Iljkiæ izv-ještava da su sveæenici toga dekanata moliliza duhovna zvanja u svojim zajednicama.Postavljajuæi si pitanje kako mladima predo-èiti duhovnost i privuæi ih za sveæenièki od-nosno redovnièki naèin ìvota, sveæenici to-ga dekanata smatraju da je jedan od naèina

VRHBOSNA 4/2007 291

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

rad s ministrantima kroz susrete i njihovoredovno sluènje kod oltara. Kao posebanproblem u tom dekanatu se istièe èinjenicada obitelji uglavnom imaju malo djece što jeèesto zapreka za odazivanje u duhovna zva-nja. S podruèja ovog dekanata danas ima 13sveæenika, 24 redovnice, 2 kandidatice, 2 bo-goslova i 1 sjemeništarac. Plan je sveæenikatoga dekanata poèeti s redovnim godišnjimsusretima svih duhovitih zvanja na razinidekanata kao i organiziranjem ministrant-skih susreta na tom podruèju.

Derventski dekan preè. Robert Ruìæ usvom izvješæu navodi da su sveæenici togadekanata obiljeìli Godinu duhovnih zvanjamolitvom na tu nakanu, posebno na prvesubote u mjesecu. Iznijevši statistièkepodatke o ùpama toga dekanata za pre-dratno i portano vrijeme, iz kojih je razvid-no da su ùpe gotovo uništene a obnovacrkvenih objekata još traje, dekan istièe da seu tom dekanatu nije moglo nešto drugo,osim molitvne, ni uèiniti.

Nadbiskup je na kraju ove toèkenapravio saètak u kojem je istaknuo daimamo poveæani broj sjemeništaraca i bogo-slova u novoj školskoj godini što je prvi znaki plod molitve i animacije. Stoga ne treba pr-estati nego nastaviti i dalje. Sva izvješæa suspomenuli molitvu koja je izuzetno va`na.Kroz molitvu se stvara i svijest o va`nosti ipotrebi duhovnih zvanja. Pozitivno je da ve-æina prihvaæa molitvu na prve subote. Istovrijedi i za klanjanje ali propovijedi, katehe-ze i osobni susreti su tako|er va`ni u pastor-alu zvanja. Nadbiskup podràva postojeæeaktivnosti u nadbiskupiji ali i nove kao što jesusret duhovnih zvanja. Tako|er treba upu-æivati pozive bogoslovima i sjemeništarcimada posjeæuju ùpe te istièe va`nost rada sministrantima jer oni rastu uz oltar. Napomi-nje da se ne treba bojati govoriti o duhovn-im zvanjima, èak starcima i bolesnima jer onièesto mole i prikazuju `rtve za duhovna zv-anja. Konaèno, nadbiskup izrièe svoju pot-poru ministrantskim susretima na razini de-kanata ali traì da ne budu u koliziji s nadbi-skupijskim susretom.

Promotor za zvanja u Vrhbosanskojnadbiskupiji preè. Marijan Pejiæ je izvijestiokako Vrhbosanska nadbiskupija ima ovegodine 43 sjemeništarca i 39 bogoslova.Napomenuo je da se svake godine u lipnjuodràva duhovna obnova za djeèake u tra-vnikèkom sjemeništu, te da je potrebno vo-diti na ovaj susret samo odgovarajuæi uzrast.Istièe i jedan novi element - sve više ka-ndidata za bogosloviju dolazi iz gra|anskihškola, u ovoj godini njih je 5 od 11 novihbogoslova. Skreæe pozornost i na materija-lno siromaštvo kandidata te nu`nost pomoæitim mladiæima.

Nadbiskup zakljuèuje da je Godinaduhovnih zvanja bila va`na, a koliko je plo-donosna to Bog zna. Mi znamo što smo ra-dili. Tako|er izraàva zahvalnost za sve štoje uèinjeno. Najva`nije je stvarati mentalitet,vratiti povjerenje tamo gdje ga mediji ruše,iako mi nemamo sada znaèajnih problema.Mediji nas ne æe ostaviti na miru ali mi mo-ramo raditi i ìvjeti iz vjere i zvanja a ne izstraha, zakljuèuje Nadbiskup.

II. Pravilnik o poslovanju ùpa

Nadbiskup je predstavio tekst “Odre-dbe za vo|enje raèunovodstva u ùpi” kojisu sudionici Dekanske konferencije dobiliunaprijed kao radni materijal. Predloènidokument, kako je istaknuto u uvodu, po-tvr|uje dosadašnju praksu i donosi odredbekoje su razvrstane slijedeæim redom:

I. Prikupljanje za redovni ìvot ùpea) Redovne milostinjeb) Zavjeti, prilozi kod kipa, slike, na oltar,kod jaslica i groba Isusovac) Knjiga binacija

II. Milodari za uzdràvanje ùpnika i nje-govih potrebaa) Prilozi misnih intencijab) Izmoljena opijelac) Prilozi kod blagoslova kuæad) Prilozi kod blagoslova poljae) Godi`bina - nobetf) Osobni prilozi vjernika s odre|enom

292 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

nakanomg) Stolarina i kancelarijske takseh) Zbirne mise

III. Gradnja u ùpia) Za graditeljske poduhvate ùpnik se do-govara sa @EV-om a ako prelazi 10.000,00KM, ùpnik mora imati odobrenje Ordinar-ijab) Primitci i izdatci za gradnju se vode uKnjizi gradnje

IV. Troškovi u ùpi a) Redovno uzdràvanje crkve i pastoralnihprograma (pojedinaèno prikazana podruèjakoja se mogu financirati iz ùpne kase)b) Uzdràvanje ùpnika i ìvota u ùpnojkuæi (pojedinaèno prikazana podruèja kojaùpnik podmiruje vlastitim sredstvima)

V. Dodatak: Kolekte koje se dostavljaju u ekonomatOrdinarijata

Nakon Nadbiskupovog prikaza, usli-jedili su prijedlozi dekana koji se tièu sli-jedeæih podruèja:

Izvanredne kolekte: potrebno je jasni-je definirati i jaèe naglasiti da se bez Or-dinarijeva dopuštenja ne smije prikupljatiposebna kolekta, što se npr. èini kada dolazisveæenik iz neke druge ùpe skupljati zapotrebe gradnje u dotiènoj ùpi. U tom ko-ntekstu je bilo postavljeno i pitanje razlike uiznosu ako se kupe èetiri milostinje, koje surazlièite u iznosima, i ako se jedna milostin-ja dijeli na èetiri dijela. Stoga se postavljapitanje, moè li se jedna kolekta dijeliti di-sproporcijalno na èetiri dijela. Nadbiskupodgovara nijeèno ali traì da sveæenici kojikupe jednu milostinju objasne vjernicima nakoji naèin se ona dijeli.

Zbirne mise: u diskusiji je istaknutoda ima ùpnika koji ne poštuju odredbu ozbirnim misama. Dio dekana smatra da bizbog manipulacija sa zbirnim misama i pro-blema koji iz toga proizlaze za okolne ù-pnike, trebalo u potpunosti zabraniti zbirneMise. Naveden je primjer ùpnika koji redo-

vito slavi zbirne mise i naplaæuje 5,00 KM.Takva praksa dovodi do toga da vjernici udrugim ùpama prigovaraju svojim ùpnici-ma “zašto su kod njih mise skuplje.” Drugidio dekana je bio mišljenja da nikako ne tre-ba zabranjivati zbirne mise jer ima ùpa kojejednostavno ne mogu na drugi naèin udo-voljiti potrebama vjernika. Naglasak trebastaviti na poštivanje odredbi vezanih zazbirne mise.

Evidencija apsolviranje misnihnakana: Tijekom diskusije je istaknuta ipotreba jasnijeg definiranja odredbe o obve-zi vo|enja i apsolviranja misnih nakana. Po-seban problem predstavljaju sluèajevi kadamisne nakane traè sveæenici iz stranih zem-alja te se postavlja pitanje smije li se dati mi-sne nakane onima koje se ne pozna. S drugestrane postoji problem nedostatka misnihnakana u ekonomatu Nadbiskupije gdje bitrebalo predavati višak misnih nakana jerznatan broj sveæenika koji djeluju u središn-jim ustanovama pa èak i neki ùpnici preuz-imaju misne nakane u ekonomatu. Tako|erje izreèeno mišljenje da bi ponovno trebalouvesti razliku izme|u pjevanih, vezanih inevezanih misnih nakana koja bi se oèitova-la u visini misnog stipendija. Nadbiskuppojašanjava da je dopušteno dati drugimsveæenicima neodsluène misne nakane akopostoji sigurnost da æe ih apsolvirati, no sk-reæe pozornost i na èinjenicu da ima sumnji-vih sluèajeva. Glede vraæanja razlike izme|upjevanih, vezanih i nevezanih misnih na-kana, odgovara da je više puta to pitanje bilona BK BiH ali da nije prošlo te savjetuje sve-æenicima da upute oni takav jedan zahtjevna BK.

Gradnja u ùpi: Odredba o limitu iznosa od10.000,00 KM iznad kojeg ùpnik mora do-biti posebno odobrenje Ordinarija se neki-ma smatra suvišnom buduæi da veæ postojeodredbe o nu`nosti dobivanja odobrenja gr-a|evinskog projekta i zabrana zaduìvanjaùpe u kojima je ovo veæ implicitno sadr-àno. Nadbiskup je pojasnio razloge radi ko-jih je taj limit neophodan. Postavljeno je i pi-tanje kako voditi evidenciju o radovima kojeizvodi npr. opæina o svome trošku. Stav je da

VRHBOSNA 4/2007 293

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

294 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

ne treba voditi evidenciju kao redovnetroškove ali je potrebno zabiljeìti tko jefinancirao i u kojem iznosu kako bi to ostalozapisano za povijest.

Socijalna nejednakost me|u sveæenici-ma i nepravda: Kancelar je izrazio nezado-voljstvo predloènim dokumentom jer onne nudi mehanizme za ublaàvanje socijal-nih razlika me|u sveæenicima. Jednako setretira ùpnika s minimalnim primanjima ionoga koji ima neusporedivo veæa primanja.Isto tako smatra da dokument stavlja ùpni-ka u priviligerini poloàj u sustavu ùpnihfinancija dok se npr. ùpnog vikara niti nespominje a pogotovo se ne tretira pitanje rj-ešavanja njegovog statusa. Dio sudionika senije sloìo s takvim vi|enjem bilo da smatra-ju kako se to ne moè u ovoj situaciji riješitidrugaèije, ili da je potrebno èekati doku|emo u sustav dràvnih financija ili pak daje npr. pitanje ùpnih vikara riješeno timešto je ùpnik duàn brinuti se za sve njegovepotrebe.

Me|u ostalim pitanjima postavljenoje i ono o udvostruèavanju ùpnih knjiga(blagajnièki dnevnik i knjiga dijecezanskihkolekti), neujednaèenost prakse oko plaæan-ja kuharice (iz ùpnih ili vlastitih sredstava),potreba objavljivanja podataka kome se dajeiz fonda gradnje a ne samo o doprinosimaùpa.

III. Pastoralni kalendar za slijedeæu godinu

Nadbiskup je predstavio radnu verz-iju pastoralnog kalendara za 2008. godinu ipozvao sudionike da dadnu svoje primjedbei prijedloge. Postavljeno je pitanje smisla od-ràvanja sveæenièkih rekolekcija i problemakoji su doveli do toga pitanja, me|u kojimaje najva`niji broj sudionika. Prijedlog je dase ubuduæe rekolekcije odràvaju na razinidekanata dok neki smatraju da bi bilo boljena razini arhi|akonata. Istaknut je i problempretrpanog kalendara tako se preèesto mora

dolaziti u Sarajevo, što èesto nije moguæe.Postavlja pitanje teèajeva za brak. Nadbis-kup zakljuèuje da postoji interes te da trebanastaviti sa sveæenièkim rekolekcijama a de-kani neka animiraju sveæenike za sudjelova-nje kako bi ovaj program zaìvio.

Slijedeæi intervent se odnosio na ùpes malim brojem vjernika a koje imaju svogaùpnika. Smanjuje se broj povratnika i brojobnoviteljskih akcija te je stoga potrebno jestvarati dugoroèni plan pastorala. Imanezadovoljnih sveæenika, starijiih i mla|ih,koji smatraju da je odnos Ordinarijata nepr-avedan prema njima, prvotno kada je rijeè opremještajima. Odre|eni sveæenici su nepr-emjestivi, dugo su na jednom mjestu, pa seiz toga moè roditi opasnost da se i drugipoènu tako ponašati i stvarati uvjete da ih sene moè premjestiti. Nadalje, tu je i pitanjegradnje: postoji razlika izme|u dijecezan-skih i redovnièkih sveæenika kako u brzinigradnje (brzina gradnje èesto ukljuèuje pro-puste), tako i u sustavu odobravanja pro-jekata i nadgledanja izgradnje.

Me|u zadnjim pitanjima se razmišl-jalo o zdravstvenom osiguranju sveæenika,arhi|akonskim pohodima ùpa te regis-traciji biraèa za izbore u Republici Hrvatskoj.Glede zdravstvene skrbi sveæenika, Nadbis-kup odgovara da je uvo|enje PDV znatno omelo strategiju koja je bila razvijena i kojaje predvi|ala organiziranje zdravstveneskrbi u nekoliko centara u razlièitim dijelovi-ma Nadbiskupije. U pogledu registracije zaizbore u RH odgovara da je to zakonskopravo i obveza gra|ana koji imaju hrvatskodràvljanstvo. Pitanje arhi|akonskih poho-da ùpama je prezentirano u dopisu prepoš-ta Kaptola koji je naveo što bi se oèekivalood ùpnika prilikom slu`benih pohoda (viz-itacija) ili prigodnih poziva upuæeniharhi|akonima.

Izvješæe sastavio:Dr. Zdenko Spajiæ, kancelar

VRHBOSNA 4/2007 295

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Vlè. Josip Vajdner je razriješen slu`be ùpnog vikara u ùpi sv. Josipa u Zenici i imen-ovan glavnim urednikom Katolièkog tjednika(dekret broj 1040/07 od 01. rujna 2007.

Vlè. Marinko Štrbac, OFM imenovan je ùpnim vikarom u ùpi Sv. AntePadovanskog u Busovaèi (dekret broj 1163/07 od 1. listopada 2007.)

Preè. Pero Iljkiæ, ùpnik u Lukavcu, imenovan je dekanom Tuzlanskog dekanata nanovi mandat od pet godina (dekret broj 1244/2007 od 19. listopada 2007.)

Preè. Ilija Orkiæ, ùpnik u Srednjoj Slatini, je razriješen slu`be dekana Doborskogdekanata (dekret broj 1245/2007 od 19. listopada 2007.)

Preè. dr. Ivo Balukèiæ, ùpnik u Odàku, je imenovan dekanom Doborskog dekana-ta na mandat od pet godina (dekret broj 1246/2007 od 19. listopada 2007.)

Vlè. Dominko Biliæ razriješen je slu`be biskupijskog ravnatelja Papinskih misijskihdjela Vrhbosanske nadbiskupije (dekret broj 1277/07 od 05. studenog 2007.)

Vlè. Pavo Šekerija imenovan je biskupijskim ravnateljem Papinskih misijskih djelaVrhbosanske nadbiskupije (dekret broj 1278/07 od 05. studenog 2007.)

Vlè. Josip Tadiæ je imenovan ekonomom Vrhbosanske katolièke teologije na pet god-ina (dekret broj 1279/07 od 31. listopada 2007.)

Vlè. Niko Josiæ, OFM, je razriješen slu`be upravitelja ùpne ekspoziture u Viokom(dekter broj 1310/07 od 08. studenog 2007.)

Vlè. Josip Ikiæ, OFM, je imenovan upraviteljem ùpne ekspoziture u Viskokom(dekret broj 1313/07 od 08. studenog 2007.)

Vlè. Marinko Didak, OFM je razriješen slu`be ùpnika ùpe Duha Svetoga u NovojBiloj i imenovan ùpnim vikarom ùpe sv. Ane u Banbrdu - Lepenici

Vlè. Marko Kepiæ, OFM je razriješen slu`be ùpnog vikara ùpe sv. Juraja muèenikau Vitezu i imenovan ùpnikom ùpe Duha Svetoga u Novoj Biloj (dekret broj 1315/07 od 08.studenog 2007.)

Vlè. Mato Mrkonjiæ, OFM je imnovan ùpnim vikarom ùpe Uznesenja BDM uKreševu (dekret broj 1316/07 od 08. studenog 2007.)

Vlè. Pero Vrebac, OFM je razriješen slu`be ùpnog vikara ùpe sv. Franje Asiškog uGuèoj Gori (dekret broj 1317/07 od 08. studenog 2007.)

Vlè. Pavo Filipoviæ, |akon, OFM je upuæen na |akonski praktikum u ùpu sv. Jurajamuèenika u Vitezu (dekret broj 1318/07 od 08. studenog 2007.)

Imenovanja

296 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Dekretom broj 1126/07 od 28. rujna 2007. godine daje se dozvola za gradnju grobl-janske kapelice u ùpi sv. Josipa u Zavidoviæima

Dekretom broj 1107/07 od 28. rujna 2007 godine daje se dozvola za renoviranje grobl-janskih kapelica sv. Josipa i sv. Filipa i Jakova u ùpi Ro|enja BDM u Be`lji

Ispravke i promjeneVlè. Josip Janjiæ, ùpnikBosanski ŠamacMob. 063/820-383

Kæeri Bo`je ljubaviTuzla035/257-291

Sluàvke Malog IsusaSamostan Doloroza - ÈardakBiH - 74484 GarevacTel. 053/874-153

Dozvole za gradnju

VRHBOSNA 4/2007 297

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

298 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 4/2007 299

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Draga braæo u biskupstvu, dragabraæo misnici, draga braæo i sestre.

Na poèetku mise rekao sam da našaVrhbosanska katolièka teologija danas slavisvoj dan, svoga zaštitnika, sv. Luku evan|e-listu. Nije sluèajno on izabran kao zaštitnik.U prvom redu istinski nam treba takav je-dan zagovornik koji je tako pomno ispitivaosve o Isusu Kristu. Treba nam primjer kakoistinski uèiti, studirati, upoznavati. Zato po-èinjuæi ovu kratku besjedu èlim èestitati sv-im èlanovima ove naše teologije ovaj dan. Izaèliti i po molitvi da zadobijemo svi takvurevnost za traènje istine. Revnost upo-znavanja istine. Revnost zavoljeti istinu i toUtjelovljenu istinu i nju svjedoèiti kako je tosv. Luka uèinio.

Bio je uèen, uèenik sv. Pavla. Tako lije-po sv. Pavao ljudski iznosi svom uèeniku Ti-moteju što sve proìvljava kao apostol naro-da. Napustiše ga jer mu se protive, a on u sv.Luki doìvljava potporu, jedini je sa njim.Taj veliki èovjek doìvljava u ljudskoj dime-nziji svu cijenu jednog apostola. Cijenu na-vjestitelja evan|elja, biti osamljen, doìvjetiprotivštine, ali i zahvalan Bogu što nije sam.Ipak je Luka sa mnom. Dragi vjernièe, on jes Pavlom jer upoznaje, traì, ispituje.Zanimljivo je to da nam je on jedini takvepojedinosti zapisao. Zato æu vam reæi evosve po redu. Ostavljam egzegetima, bibli-èarima tumaèiti to što po redu zapisa. Aliposebno mi nekako bliska misao to je redDuha Svetoga. Nije to red ljudskih dimenzi-ja, ovozemaljskih kriterija, nego je to redkojega vodi Duh Sveti, jer je on otvoren tom

Duhu. On prihvaæa taj red DuhaSvetoga.

Danas dok ga slavimo èlimo unjemu prepoznati i primjer kako istinskiprvo biti uèenik. Jer samo onaj tko je postaopravi uèenik taj moè biti i pravi uèitelj, jer jeto sv. Luka bio. Prvo uèenik. Ispitivao, upoz-navao, istraìvao, a onda sve redom zapisa.

Prenosi i to što je po redu prenio zato je ipoloìo ìvot. Istina povjesnièari nemaju bašsigurne podatke o njegovu muèeništvu, aliCrkva prihvaæa da je i on muèenièki umrozato što je naviještao i svjedoèio Isusa Krista.

Nama je sv. Luka primjer kako uèiti, aonaj tko je ponizan, on moè uèiti. Umišljeni bahat, on ne moè uèiti. Onaj tko je nauèiou poniznosti, moè svjedoèki prenositi.Zato svima nama i onima koji naviještaju ionima koji studiraju, sv. Luka je primjer. Iupravo je on, tako sam i otvarajuæi ovuakademsku godinu rekao, smisao ovih poljateologije jeste upravo Isus Krist. Utjelovljenarijeè Bo`ja. I èlio bih, tako i sv. Luka zapisa,da je išèekivao od tih sluga sluge RijeèiBo`je. Htio bih da svi mi postanemo slugeRijeèi Bo`je, Utjelovljene Rijeèi. Sluge pre-poznavajuæi Krista kako u uvodu rekoh. Ikad ga prepoznamo istinski doìvimo svojeopredjeljenje za njega objavljenog, utjelovl-jenog, darovanog.

Zaintrigiralo me èitanje iz èasoslovasv. Grgura koji tumaèi ovo današnjeevan|elje: “@etva je velika, a radnika malo”.Sv. Grgur kaè da ima puno na broju, a maloih rade. Molite Gospodara ètve da pošaljeradnika. Što znaèi biti radnik u ètviGospodnjoj? Pretpostavljam da ispitujete,prepoznajete otkrivate jer tada neæete bitipromašeni, neostvareni. Evo sv. Lukaprenosi Isusovu - @etva je velika, a radnikamalo. Ima ih dosta, ali nešto nedostaje. To bitrebalo svaki od nas se zapitati. Da istinskita Rijeè Bo`ja zasvijetli jaèe? Da ta RijeèBo`ja koja se naviješta vjerodostojnijeodjekne u ljudskim srcima? Kao ispovjed-nik, posebno kao duhovni vo|a, èesto putasam znao reæi pokorniku, posebno onimakoji su nosili rane na duši te su pomalogubili nadu i pouzdanje. Znao sam im reæi -uzmite Lukino Evan|elje, u njima èetenajbrè susresti Isusa, jer on je evan|elistmilosrdnog spasitelja. Slika Boga najljepša je

Dan TeologijeSv. Luka Evan|elista, 18. listopada 2007.

Nadbiskupove propovjedi

300 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

objavljena u Lukinu Evan|elju. Govorim usvoje ime ne u ime znanosti i teologije. Togovorim u ime svoje sveæenièke vjere.Ljepša slika Boga posebno u Lukinomevan|elju XV. glava gdje objavljuje Bogakoji èovjeka traì. Boga kome je stalo do èov-jeka, izgubljena èovjeka. Boga koji se radujeèovjeku. Tu je sadràj radnika kada mi stu-dirajuæi ove svete nauke budemo zahvaæenitom slikom Boga, objavljenog Boga u Lu-kinom evan|elju sigurno æe itekako biti re-vnih radnika. Ne æe biti propala izgubljena

vremena. Ne æe biti me|uljudskih otrovnihodnosa. Nego æe svatko od nas osjetiti potre-bu, àr i revnost da takvog Boga predstavimsvojim navještajem, svojim ìvotom. Bogakoji traì, Boga koji se èovjeku veseli kad gana|e. Zato èlim da i ovaj Dan teologije kojislavi sv. Luku kao zaštitnika istinski prepoz-na sv. Luku kao izazov. Sve pomno ispitati ipo redu Duha Svetoga usvojiti i naviještatida svi mi postanemo sluge Rijeèi Bo`je.Amen

Draga braæo misnici, draga braæo i sestre.

Na poèetku smo još jedne akademskegodine i lijepo je da upravo zajednièkimolimo, zajednièki zazivamo Duha Svetoga.Ali je i lijep sluèaj da taj naš zaziv Duhaspada na blagdan An|ela èuvara. Svatkoosobno ima svog an|ela koji ga upuæuje naput Bo`ji, ali svaka institucija pa i ova, kaoteologija kao bogoslovija ima svoga an|ela.Danas je trenutak da mu zahvalimo što nasprati u ìvotu. Što bdije iako koji puta zabo-ravimo da je uz nas. Ali je i trenutak da pro-budimo jedno poštovanje i da više s njimeraèunamo. Osobito ispitujuæi što Bog od nasoèekuje. Kako Romano Guardini reèe: “Kojiputa je lakše ispuniti nego otkriti što je voljaBo`ja”. Zato nam je moliti an|ela èuvara danas uputi na put Bo`ji, ali i da nam dadeosjetljivo srce, osjetljivu savjest za njegovepoticaje i nadahnuæa kojima nas èli uputitina put Bo`ji. Zazivamo i Duha Svetoga, jeruzalud se muèe graditelji ako Gospodinkuæu ne gradi. A najveæa kuæa je ovdje ljud-sko ostvarenje. Èovjek koji se treba ostvariti.

Odgovornost za darovano vrijeme!Tu smo suradnici u izgra|ivanju jedn-

og ìvota, jednog zvanja, jednog ìvotnogputa i potreban nam je Duh da nas sve vodi.Zato na poseban naèin èlim na poèetku sta-viti naglasak da mi svi nosimo odgovornost

prema vremenu koji nam Bog daje, ali i pre-ma onome što mi dajemo i što primamo. Nijeto jedan sklop pouka i nauka nego je u sredi-štu sam Utjelovljeni Bog. To je zapravo sredi-šte teologije, Isus Krist oèitovana Bo`ja ljub-av koja nas poziva na suradnju na ostvaren-je Kraljevstva Bo`jega na zemlji. Zato je pre-va`no da svi mi shvatimo svoje mjesto u tojsuradnji otkrivajuæi i zapravo prihvaæajuæi.Teologija - nauka, pouka jeste zapravo onajput kojim nas vodi Isus koja nièe na koljeni-ma i vodi na koljena. Ako toga nema nijeprava teologija. To je ljudsko mudrovanje.

Bog se otkriva malenima!Da bismo to istinski otkrili èujemo iz

evan|elja ali i na drugome mjestu stoji: “Bogse malenima objavljuje”. Potrebno je shvatitida je tom svetom naukom, pred tom oso-bom Boga, preva`no shvatiti svoju malenosti onaj koji je dobio poslanje da vas pouèava ivi koji ste dobili poziv da budete pouèeni.Potrebno je shvatit svoju malenost da biistinski poštivali da u ono tko ne pozna pis-ma ne pozna Boga. Zato èlim na posebannaèin upravo jedan poticaj uèiniti na sve nasda shvatimo da ovo školovanje nije mudro-vanje, nije stjecaje neke posebne nauke, ne-go je to rast u vjeri, istinski postajuæi ìvi èlanCrkve. Znaèi produbljenje svoje crkvenosti ionaj tko predaje iz vjere to èini kao i onaj tkoju prima u vjeri prima. Jer ta teologija treba

Zaziv Duha Svetoga Vrhbosanska katolièka teologija, 2. listopada 2007

VRHBOSNA 4/2007 301

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

uèiniti sve nas da rastemo u njoj da se ost-varujemo u vjeri da svi otkrivamo u krozvjeru što Bog od nas oèekuje te pokušamoìvjeti volju Bo`ju.

Zato èlim da ovaj zaziv Duha Sveto-ga kojega èinimo na poèetku ove akademskegodine u nama u prvom redu pobudi àr,spremnost, volju, ljubav - gdje toga nema tuæe biti mrtvilo. Da bi to mogli ostvariti po-trebno je izgra|ivati povjerenje, me|usobnopovjerenje. Tamo gdje nema povjerenjanema iskrenog predavanja niti iskrenog pri-manja. Potrebno je baš u tom svjetlu DuhaSvetoga izgra|ivati me|usobno povjerenjekako bi u tom povjerenju prepoznatljivo biloda nam je svima stalo do rijeèi Bo`je. Da seBo`ja ostvari. Va`no je shvatiti i da Bognama daje izazove.

@ivjeti svoje vrijeme!Svako vrijeme ima svoje breme. Mi ì-

vimo u konkretnom vremenu koje nam jedarovano i to vrijeme kada pro|e nikada seviše ne vraæa. Kao sveæenik èesto upravo uzadnjim trenutcima ìvota znao upitati:“Evo svjestan si da umireš. Što ti je najteè?”Vrlo èesto sam znao dobiti od pokojnih sve-

æenika, redovnika, redovnica i od laika po-sebno majki, odgovor: “Najgore me progonimoje prazno vrijeme. Kada sam trebao èinitišto Bog od mene traì ja to nisam uèinio.Sada sam svjestan svojih promašaja, onogašto sam krivo uèinio, lakše mi je okajati, aliono što sam propustio, a Bog je to od menetraìo, nekako mi je teško doæi do onognutarnjeg kajanja, progoni me to. Slobodansam upravo ovo iznijeti kao pastoralnoiskustvo, jer svi mi osjetimo potrebu daro-vano vrijeme shvatiti kao izazov da se ostv-arimo. Jer æe prazno vrijeme biti za nas su-dac, nemilosrdni sudac. Zato èlim da ovanova akademska godina u ovom konkret-nom vremenu bude istinski izazov te svatkood nas doìvi svoje ostvarenje, svoje ispu-njenje. Jednu spremnost suradnje s Bogomonima pretpostavljenima i onima koji zaje-dno sa mnom putuju te svi osjetimo da smoCrkva koja putuje prema cilju. Neka ovihnekoliko rijeèi budu samo poticaj i izazov, avi upravo kreæuæi u ovu novu godinu za-veslajte s ljubavlju i s punim pouzdanjem uBoga i povjerenja me|usobnog. Amen

10.09. - U oproštajni posjet Kardinal primioamerièkog veleposlanika gosp. Douglasa McElhaneya..11.09. - U 11.30 sati primio bogoslova DavoraTopiæa. U 14.30 sati Kardinal bio nazoèan uamerièkoj ambasadi u povodu obiljeàvanjatragiènih doga|aja 11.09. U 16 sati predvo-dio inauguralnu sjednicu Me|ubiskupijskogsuda Vrhbosanske metropolije drugog stup-nja. U 17 sati primio 24 pripravnika franje-vaca konventualaca svih provincija u Hrvat-skoj i BiH u pratnji odgojitelja fra Josipa Bla-èviæa i fra Mire Jeleèeviæa te zajedno s njimaslavio koncelebrirano misno slavlje u kate-drali u 18 sati.12.09. - U poslijepodnevnim satima primioprofesora me|unarodnog prava u Rimu iMilanu gosp. Lucu Galantinia u pratnji šefaUreda za tisak u talijanskoj ambasadi gosp.

Piel Luigi Bianchi Cagliesi.13.09. - U 9.30 sati primio fra Ivana Æuriæa,ùpnika ùpe @eravac. U poslijepodnevnimsatima otputovao u Ogulin. U veèernjim sa-tima u nazoènosti biskupa Gospièko- senjskebiskupije mons. Mile Bogoviæa te ùpnikaOgulina mr. Tomislava Rogiæa sudjelovao napriredbi u povodu patrona ùpe, te dana gr-ada Ogulina.14.09. - Na blagdan Uzvišenja sv. Krià i da-na grada Ogulina, Kardinal predvodio kon-celebrirano misno slavlje uz koncelebracijugeneralnog vikara Gospiæko- senjske biskup-ije mons. mr. Tomislava Šporèiæa, ùpnikamr. Tomislava Rogiæa, 16 sveæenika te brojnemladeì i vjernika. Nakon mise nazoèio sve-èanoj sjednici Gradskog vijeæa grada Oguli-na. Na povratku iz Ogulina posjetio novoim-enovanog ùpnika na Ceru vlè. Damira

Kronika Vrhbosanskog nadbiskupaOd 10. 09. do 04. 12. 2007

Ivanoviæa.15.09. - U ùpi Kloèe, Kardinal posvetio no-vu crkvu Uzvišenja sv. Krià uz nazoènostùpnika Pere Jurèeviæa, uprave dominikan-skog reda, sveæenika zenièkih ùpa te mno-štvo vjernika. U 18 sati kardinal je predvodiokoncelebrirano misno slavlje u sarajevskojkatedrali te zaredio za sveæenika fra Kri-stijana Montina, èlana franjevaèke provinci-je Bosne Srebrene, uz nazoènost provincijalaBosne Srebrene fra Mije Dòlana te dvadesetsveæenika.16.09. - U 10.30 sati Kardinal u katedrali pre-dvodio koncelebrirano misno slavlje u povo-du 25. godina misništva mons. Brarda, franc-uskog sveæenika koji se svojim radom kaovojni kapelan za vrijeme rata u Sarajevu ist-akao u nesebiènom dobrotvornom poma-ganju.17.09. - U 17 sati Kardinal primio doministrasigurnosti BiH gosp. Miju Krešiæa . Izme|uostalog razgovarali o sigurnosti crkvene im-ovine na podruèju BiH.19.09. - Kardinal sudjelovao na susretu dijec-ezanskih sveæenika u bogosloviji te blagoslo-vio poèetak radova na novom sveæenièkomdomu. U 16.30 sati primio gospo|u BarbaruFridu iz talijanskog Caritasa grada Creme, au 17.00 sati na razgovor je došao predsjednikHDZ-a 1990. gosp. Boò Ljubiæ.20.09. - U 10.30 sati razgovarao sa predsjed-nikom HSS-a BiH gosp. dr. Markom Tadi-æem, a u 15.00 sati predvodio sjednicu Ordi-narijata.21. - 23.09. - Na poziv fra Šimuna Šite Æoriæau švicarskom nacionalnom Gospinu svetištuEinsiedelnu odrào predavanje na temu:“Voliti ìvot i spremiti se za ìvot”.Sudjelovao u kri`nom putu mladih teodrào propovijed o školi krià. Naveèerpredvodio sv. misu te propovijedao natemu: “Nauèiti se ljubiti da bi se u ìvotu ost-varili”. Sutradan u Duliken-HKM Sotolurnpredvodio misno slavlje pod kojoj je krstiodvoje djece roditelja podrijetlom iz NovogTravnika24.09. - U popodnevnim satima na poziv Vi-jeæa za sredstva društvenog priopæavanjaBK BiH sudjelovao na javnoj tribini: “Djeca ikomunikacijska sredstva: izazov za odgoj.”

u Odàku u povodu 41. svjetskog danamedija.25.09. - U 11 sati posjetio Apostolsku nunci-jaturu te razgovarao s nuncijem Alessan-drom D'Erricom. U 15 sati u Caritasu Vrhbo-sanske nadbiskupije razgovarao s direkto-rom dr. Perom Brkiæem u nazoènosti ekono-ma biskupije preè. Luke Kesedìæa te direk-tora Medijskog centra vlè. Miroslava Èavara.U 17.30 sati primio ravnatelja Centra za pas-toral mladih vlè. Šimu Maršiæa.26.09. - U popodnevnim satima posjetio Na-dbiskupsko |aèko sjemenište “Petar Barba-riæ” u Travniku te razgovarao s odgojiteljimao smjernicama odgoja i ìvota sjemeništa-raca. Nakon toga predvodio misno slavlje usjemenišnoj crkvi. Povratak u veèernjim sati-ma u Sarajevo.27.09. - U 11 sati primio komušanskog ùpni-ka vlè. Zlatka Ivkiæa. U 15 sati predvodio sje-dnicu Ordinarijata. U 19 sati bio gost na pri-vatnoj televiziji Alfa u sklopu veèernjegdnevnika.28.09. - U 9 sati sudjelovao na Me|unarod-noj konferenciji Paneuropske unije BiH natemu Iskustva BiH u povijesnom i aktual-nom europskom kontekstu u Parlamentarn-oj skupštini BiH u Sarajevu gdje je istakaoizme|u ostalog i jednakopravnost svih nar-oda u BiH. U 15 sati susreo se s odgojiteljimaVrhbosanske katolièke bogoslovije uSarajevu. U 17.30 sati primio je dekana Faku-lteta prometnih znanosti iz Zagreba prof. dr.sc. Ivana Bošnjaka u pratnji prof. DarkaMlinariæa.29.09. - U 11 sati predvodio koncelebriranomisno slavlje u ùpi sv. Mihovila arkan|elau Kolibama u povodu 40. god. ùpe, patronaùpe te postavljanja krova na novu crkvu uzùpnika vlè. Ilije Marinoviæa , 20-tak sveæe-nika iz Austrije, Slovenije i okolnih ùpnika,mladih iz Slovenije koji su pomagali priobnovi kuæa, hrvatskih generala, pred-stavnika vlasti iz BiH i Hrvatske te mnoštvavjernika. U 18 sati nazoèan je bio Sveèanojveèernjoj u katedrali sv. Terezije Avilske uPoègi u povodu Drugog biskupijskog euha-ristijskog kongresa kojima se obiljeàva 10.obljetnica uspostave biskupije Poèga.30.09. - Središnjem slavlju obiljeàvanja 10.

302 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

obljetnice uspostave biskupije Poèga sud-jelovao u sveèanom misnom slavlju i proce-siji gradom Poège uz predsjedanja gener-alnog tajnika Biskupske sinode nadbiskupaNikole Eteroviæa, kardinala Josipa Bozaniæa,poèškog biskupa Antuna Škvorèeviæa, hr-vatskih biskupa, gostiju, sveæenika te mnošt-va vjernika. U poslijepodnevnim satima vra-tio se u Sarajevo. 02.10. - U 10 sati predsjedao sjednicom pro-fesora Vrhbosanske katolièke teologije. U 18sati u crkvi sv. Æirila i Metoda u sjemenišnojcrkvi u Sarajevu zazvao Duha Svetoga upovodu poèetka nove akademske godine2007/2008 uz nazoènost odgojitelja, profeso-ra te studenata VKT.04. - 07.10. - Kardinal sudjelovao na godišn-jem plenarnom zasjedanju predsjednikaBiskupskih konferencija Europe u svetištuFatima u Portugalu, a raspravljali su o braku.08.10. - Pod geslom “Velièa duša mojaGospodina” Kardinal predvodio središnjuproslavu 50. obljetnice èašæenja Gospe odbrze pomoæi u njezinu svetištu u Slavons-kome Brodu uz pomoænog biskupa |akova-èkog i srijemskog dr. |ure Hraniæa, dekanaBelobrajdiæa, domaæeg ùpnika vlè. IvanaLeniæa, èetrdesetak sveæenika, bogoslova,èasnih sestara te mnoštva vjernika. Predsta-vnici crkvenih i gradskih vlasti kardinalaPuljiæa su u jutarnjim satima doèekali naTrgu Josipa Stadlera pred kipom toga slugeBo`jega gdje su zajedno izmolili molitvu zanjegovo proglašenje blaènim. 09.10. - U 9 sati Kardinal primio katedralnogùpnika vlè. Pavu Šekeriju, u 9.30 voditeljaKatehetskog ureda vlè. Ivana Kuprešaka, a u10 sati direktora Caritasa BK BiH mons. Bo-siljka Rajiæa. U 15 sati predsjedao sjednicomVijeæa konzultora nadbiskupije.10.10. - U 9 sati predsjedao sjednicomSVVN-e. U 16 sati primio ùpnika iz Zavido-viæa vlè. Miru Bešliæa, a u 17 sati ravnateljakatolièkog dušobri`ništva vlè. Tomu Kneè-viæa.11.10. - U 9 sati izrekao pozdravni govor naKonferenciji o me|ureligijskom dijalogukoju je organizirala UFME u Franjevaèkomme|unarodnom studenskom centru - naKovaèiæima. U 18 sati predvodio je u natkri-venom prostoru za misna slavlja na

otvorenom blagopokojnog kardinala FranjeKuhariæa u dvorištu ùpe Muèeništva sv.Ivana Krstitelja u @upanji sveèano misnoslavlje u povodu 290. obljetnice prvog pisa-nog spomena istoimene ùpe i tom prigo-dom blagoslovio novo Pastoralno-kulturnosredište bl. Kardinala Alojzija Stepinca uzsuslavljenje pomoænog biskupa |akovaèko isrijemskog dr. |ure Hraniæa, ùpnika preè..Ivana Varošèiæa, dvadesetak sveæenika, ù-panijske i opæinske vlasti te mnoštva vjerni-ka.12.10. U 9 sati kardinala je u pratnji ùpnikapreè. Ivana Varošèiæa i tajnika primio grado-naèelnik @upanje gosp. Davor Milièeviæ. U16 sati Kardinal je primio generalnog minis-tra OFM fra Josea Rodiqueza Carballa u pra-tnji provincijala fra Mije |olana. U 18 sati bionazoèan prijamu u povodu Ramazanskogbajrama na Fakultetu islamskih nauka uSarajevu. 13.10. - U 11 sati blagoslovio kapelicu, oltar ikuæu sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskogna Stupu uz nazoènost provincijalne gla-varice s. Korone Cigiæ, sarajevskih sveæenikai sestara dru`be. U poslijepodnevnim satimauputio se u Mariju Bistricu. 14.10. - Kardinal predvodio misno slavlje u10.30 sati u povodu hodoèašæa Vrhbosanskei Banjoluèke biskupije u Nacionalno svetišteMajke Bo`je Bistrièke uz banjoluèkog bisku-pa mons. Franju Komaricu te sveæenicimakoji su doveli više od 3 tisuæe vjernika od na-zoènih 11 tisuæa vjernika. Kardinal prenoæiokod sestara Sluàvki Malog Isusa u Na-umovcu u Zagrebu. 15.10. - U 9 sati Kardinal posjetio Hrvatskubanku za obnovu i razvoj u Zagrebu te pot-pisao ugovor pomoæi banke za izgradnjusveæenièkog doma u Sarajevu. U poslijepod-nevnim satima vratio se u Sarajevo.16.10. - U 16 sati blagoslovio djeèji vrtiæ, ka-pelicu i samostan Školskih sestara franjevkihercegovaèke provincije u Kiseljaku uz na-zoènost provincijala fra Mije Dòlana, provi-ncijalke s. Jelenke Puljiæ, sveæenika, sestarate dobroèinitelja iz Irske i Engleske.17.10. - U 9.30 sati predsjedao sjednicom de-kana Vrhbosanske nadbiskupije, a u 15 satisudjelovao na okruglom stolu u organizacijiCaritasa Biskupske konferencije BiH na te-

VRHBOSNA 4/2007 303

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

mu: “Brak i braèna zajednica iz perspektivevjerskih zajednica i civilnog zakonodavstva;tradicija, multi-kulturalni pristup, mješovitibrakovi”.18.10. - Na blagdan sv. Luke u 10.30 sati u cr-kvi sv. Æirila i Metoda na Vrhbosanskoj ka-tolièkoj bogosloviji predvodio koncelebrira-no misno slavlje u povodu Dana Teologije tesudjelovao na podijeli diploma. U 16 satipredsjedao sjednicom Ordinarijata. U 21 satbio gost u emisiji: Dobar, loš, zao na TVKISS-u u Kiseljaku. 19.10. - U 9 sati primio gospo|u LauruBošnjak, urednicu informativnog programana BHT-u. U 10 sati Kardinala posjetio ù-pnik iz Èajdraša vlè. Ivo Tomiæ. U 16 satiprimio gosp. Christophera J. Hoh-a, direkto-ra ureda za poslove Ju`ne i Centralne Eu-rope State Deparmenta.20.10. - U organizaciji Ureda katolièkogdušobri`ništva Ministarstva obrane BiH u 11sati predvodio koncelebrirano misno slavljena Bobovcu u povodu IV. hodoèašæa vojske ipolicije te molitve za Domovinu. U poslije-podnevnim satima odletio za Munchen gdjega je prihvatio gosp. Pejo Dujmiæ.21.10. - Predvodio sv. misu u Salem-Neufrach u povodu obnovljene crkve i dari-vanja zvona nadbiskupiji. 22. 10. - U 10 sati primio ùpnika iz Tarèinavlè. Peru Tunjiæa. 23.10. - U 10 sati predsjedao sjednicomPoslovnog odbora PVVN. U 14.30 sati prim-io novog voditelja konzularnog odjela vele-poslanstva RH u BiH gosp. Antu Cicvariæa, upratnji hrvatskog veleposlanika gosp. JosipaVrbošiæà a u 15.30 sati predsjednika Hrvats-kog svjetskog sabora u BiH gosp. IvanaPandìæa. U 16 sati predsjedao sjednicomLiturgijskog vijeæa. 24.10. - Odletio za Rim na potpisivanjedràvnog sporazuma izme|u Vatikana i BiHu svojstvu vatikanske delegacije.25.10. - Predvodio koncelebrirano misnoslavlje u crkvi Ara Coeli u Rimu gdje je po-kopana posljednja bosanska kraljica Katari-na Kotromaniæ.26.- 28.10. - Kardinal sudjelovao kao delegatsv. Stolice na svjetskoj konferenciji ome|ureligijskim i me|ucivilizacijskim

odnosima u Ohridu na temu: “Doprinosvjere i kulture mira, uzajamno poštivanje isuìvot.”28.10. - Predvodio misu i posvetio crkvu uOhridu.30.10. - U 11 sati u nastupni posjet primionovog amerièkog veleposlanika gosp. Cha-rlesa Englisha. U 13 sati bio gost na ruèku napoziv apostolskog nuncija mons. Alesasand-ra D'Eriica u Nuncijaturi. U 17 sati u svojstvupredsjednika Caritasa BK BiH presjedaosjednicom poslovnog odbora za pripremususreta gospodarstvenika 3. prosinca.01.11. - U povodu blagdana Svih svetih pre-dvodio koncelebrirana misna slavlja u 10 satina Stupskom groblju na Stupu, a u 15 sati nagroblju sv. Josip na Koševu.02.11. - Na Dušni dan u 11 sati predvodiokoncelebrirano misno na groblju Bare. 03.11. - U 11 sati posvetio je oltar i ùpnucrkvu Presvetog Srca Isusova u Èajdrašukod Zenice uz koncelebraciju ùpnika vlè.Ive Tomiæa, petnaestak sveæenika, kumovate mnoštva vjernika. U 18 sati u katedralipredvodio koncelebriranu svetu misu za svepokojne nadbiskupe, biskupe, sveæenike,redovnike i redovnice Vrhbosanske nadbis-kupije.04.11. - Kardinal pohodio grobove svojih ro-ditelja i rodbine u Banja Luci.05.11. - U 9.30 sati primio ùpnika sv.Ignacija sa Grbavice vlè. Vinka Maslaæa, DI, au 10 sati ravnatelja katolièkog vojnog dušob-ri`ništva vlè. Tomu Kneèviæa. U 11 sati pri-mio djelatnicu MRV-a g|icu Boànu Ka-tava. 06.11. - U 15 sati predsjedao sjednicomEkonomskog vijeæa Vrhbosanske nadbisku-pije. U 18. sati EUPM.07.11. - U 9 sati primio ùpnika i gvardijanaùpe sv. Petra i Pavla fra Zdravka An|iæa. U10 sati u zgradi opæine susreo se sa naèelni-kom opæine N. Sarajevo gosp. NedàdomKoldòm te razgovarao o lokaciji za novu cr-kvu na Grbavici u pratnji ùpnika VinkaMaslaæa, DI te preè Luke Kesedìæa, ekono-ma nadbiskupije. U 19 sati predvodio misuzaziva Duha Svetoga za sarajevske studenteu sjemenišnoj crkvi sv. Æirila i Metoda uorganizaciji Nadbiskupskog centra za pas-

304 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

toral mladih “Ivan Pavao II.” kojim ravna dr.Šimo Maršiæ. 08.11. U 15 sati predsjedao sjednicomOrdinarijata, a u 17 sati presjedao sjednicomposlovnog odbora za pripremu susreta go-spodarstvenika 3. prosinca.10. - 11.11. - U pratnji rektora VKB vlè. NikeIkiæa sudjelovao na simpoziju u benedikti-nskom samostanu Rohr-u o patronima Euro-pe. Tako|er je u crkvi benediktinaca predvo-dio misu i propovijedao te nakon toga sudje-lovao na okruglom stolu. 12.11. - U 10 sati primio vlè. Marija Æosiæaodgojitelja u internatu te u 10.30. ravnateljaNadbiskupskog centra za pastoral mladih“Ivan Pavao II.” Vlè. dr. Šimu Maršiæa. U 11sati ravnatelja KŠC. Sv. Josipa vlè. IvicuMršu. U 15 sati provincijalnu glavaricu SMIs. Marinu Piljiæ. 13.11. - U 14.30 sati primio ùpnika sv.Ignacija sa Grbavice vlè. Vinka Maslaæa, DI.U 15.30 sati predsjedao sjednicom ured-nièkog vijeæa Katolièkog tjednika. Nakontoga posjetio groblje sv. Lovre u Pionirskojdolini u pratnji ekonoma preè. Luke Kese-dìæa te katedralnog ùpnika vlè. Pave Šek-erije. 14.11. - U 11 sati posjetio sveæenike u bolniciKoševo preè Marka Periæa, ùpnika iz Gro-miljaka te vlè. Juru Èoliæa, umirovljenika. U14 sati ugostio na ruèku ministra znanosti,obrazovanja i športa RH prof. dr. sc. Draga-na Primorca sa pratnjom. U 20 sati na Vrhbo-sanskoj katolièkoj teologiji bio nazoèanpredstavljanju knjige “U Slu`bi rijeèi Bo`jegnaroda” u povodu 70. obljetnice ìvota i 35godina profesorskog djelovanja mons. MateZovkiæa, generalnog vikara. 15.11. - U 10 sati u umjetnièkoj galeriji daointervju za španjolsku televiziju. U 15 satipredsjedao sjenicom Ordinarijata. 16.11. - U 9.30 sati primio profesora nasveuèilištu “Sapienza” iz Roma gosp LucaGalantini. U 10.30 sati ravnatelja katolièkogvojnog dušobri`ništva vlè. Tomu Kneèviæa.17.11. - U 9.30 sati predsjedao drugomgodišnjom sjednicom Pastoralnog vijeæa.18.11. - @upa sv. Elizabete u Ausburgu jeodluèila darovati orgulje ùpi PresvetogTrojstva u N. Travniku. Za tu su zgodu poz-vali nadbiskupa na proslavu patrona i pre-

daju orgulja.19.11. - U 8.30 primio vlè. Ivana Tolja,upravitelja ùpe Gornjih Moèila-Sijekovca.U 11.sati A. N. U 17 sati presjedao sjednicomposlovnog odbora za pripremu susreta gos-podarstvenika 3. prosinca.20.11. - U 9.00. sati primio ravnateljaNadbiskupskog centra za pastoral mladih“Ivan Pavao II.” Vlè. dr. Šimu Maršiæa. Napoziv amerièkog veleposlanika gosp.Charlesa Englisha bio gost na veèeri s ostal-im vjerskim vo|ama u njegovoj rezidenciji.21.11. - U 7.00 sati predvodio misno slavljebogoslovima uz koncelebraciju odgojitelja uVrhbosanskoj katolièkoj bogosloviji. 22. - 25.11. Kardinal bio nazoèan drugomredovitom zasjedanju konzistorija u Rimu.26.11. - U 11 sati sudjelovao na tiskovnojkonferenciji u svezi susreta gospodarstveni-ka 3. prosinca.27.11. - U 10 sati u bogosloviji razgovarao sbogoslovima kandidatima za |akonsko re-|enje. U 12 sati u nuncijaturi razgovarao snuncijem mons. Alessandom D'Errico. U 15sati predvodio sjednicu nadzornog vijeæaCaritasa Vrhbosanske nadbiskupije.U 19.30 sati uoèi zasjedanja BK BiH uz ostalebiskupe u dvorani KŠC “sv. Josipa” nazoèanbio predstavljanju dviju knjiga: “Ivan Šariæ,vrhbosanski nadbiskup” i “Povijest pozivana odgovornost”. 28.11. - U 9 sati predsjedao 41. redovnomzasjedanju BK BiH. U 19 sati u zajedništvusvih biskupa nazoèan bio humanitarnomkoncertu za djecu Stadlerovog djeèjeg doma“Egipat” u Domu oruànih snaga BiH.29.11. - U 9 sati nastavljeno zasjedanje BKBiH. U 18 sati predvodio u sarajevskoj kate-drali koncelebrirano misno slavlje uz bisk-upe sudionike BK BiH. 30.11. - U 9 sati nastavljeno zasjedanje BKBiH. U 11 sati nazoèan tiskovnoj konferenci-ji BK BiH. U 12.30 predvodio koncelebriranomisno slavlje u bogosloviji u povodu završe-tka zasjedanja BK BiH uz nazoène biskupe,poglavare, profesore i bogoslove Vrhbosa-nske katolièke bogoslovije. U 17.30 sati prim-io prof. Miljenka Dujelu u pratnji kæerkeMire.01.12. - U 11 sati predvodio koncelebriranomisno slavlje u crvi sv. Ilije u Zenici u povo-

VRHBOSNA 4/2007 305

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

306 VRHBOSNA 4/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

du otvaranje Katolièke malonogometne ligeVrhbosanske nadbiskupije. U 13 sati izveopoèetni udarac revijalne utakmice izme|usveæenika i predstavnika NATO-a. 02.12. - U katedrali u Sarajevu u 10.30 satipredvodio koncelebrirano misno slavlje tezaredio šestoricu kandidata za |akone, dvo-jicu za franjevaèku provinciju a èetvoricu zaVrhbosansku nadbiskupiju.

03.12. - U Vrhbosanskoj katolièkoj bogoslovi-ji sudjelovao na Gospodarskom forumu uorganizaciji Caritasa BK BiH.04.12. - U 10 sati primio naèelnika Staroggrada gosp. Mustafu Resiæa s pratnjom. U12.30 sati bio gost na ruèku kod britanskogambasadora mr. Matthew Rycroft.

Vlè. Josip Grubišiæ, nadbiskupov tajnik

Akademske godine 2007./2008. u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu boravi 45bogoslova. Njih 33-ojica su kandidati Vrhbosanske nadbiskupije, šestorica banjaluèkihkandidata, te po jedan kandidat Poèške biskupije, Beogradske nadbiskupije i apostolskogegzarhata Strumica. Šest bogoslova Vrhbosanske nadbiskupije su na pauzi.

Prošle godine su tri bogoslova zare|ena za |akone, a potom i za prezbitere i svetrojica su za Vrhbosansku nadbiskupiju (vlè. Mario Æosiæ, vlè. Josip Kneèviæ, i vlè. MarkoMajstoroviæ).

Ove godine imamo èetiri bogoslova koji su zare|eni za |akone Vrhbosanske nad-biskupije (vlè. Ivo Jezidìæ, vlè. Dragan Juriæ, vlè. Oliver Jurišiæ i vlè. Hrvoje Kalem).

Osim osamnaest novih bogoslova koji su došli u prvu godinu, ove godine je došao inovi duhovnik te novi ekonom i prefekt u Vrhbosansko bogoslovno sjemenište. Noviduhovnik je vlè. Josip Lebo koji je do sada obnašao slu`bu ravnatelja Katolièkog školskogcentra u Tuzli. Josip Lebo je došao umjesto nesretnim sluèajem preminulog vlè. JozeTomiæ. Nova osoba koja obnaša i slu`bu ekonoma i prefekta je vlè. Josip Tadiæ. On je dosada obnašao slu`bu tajnika vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kard. Puljiæa. Prethodnomekonomu vlè. Marinku Mrkonjiæu se zahvaljujemo za rad na toj slu`bi.

Bogoslovi 2007./2008.

Ime Prezime Bisk. @upa Te~aj Ro|endan 1. Anto Bare{i} BL Presna}e I. 30. 04. 1966. 2. Ivan Bijak{i} MODU Marija Majka Crkve – Mostar I. 20. 02. 1989. 3. Ivan Butum VB Uza{a{}e Gosp. – N. Travnik I. 21. 06. 1988. 4. Ante ârapina MODU Rudnik–Orlac – Mostar I. 19. 02. 1987. 5. Predrag Ivandi} BL Ljubija I. 17. 10. 1988. 6. Marko Juki} VB Lug – Brankovi}i I. 09. 02. 1989. 7. Branko Juri} VB Prozor I. 08. 10. 1988. 8. Igor Konjevod VB Metkovi} I. 05. 07. 1988. 9. Draèn Livaju{i} VB Gornji Vakuf – Uskoplje I. 14. 10. 1988. 10. Boris Ljevak BL Drvar I. 10. 10. 1988. 11. Marin Mari} VB Otinovci – Kupres I. 29. 08. 1987. 12. Stjepan Mostarac VB Kandija I. 12. 10. 1988. 13. Ivan Paponja VB Prozor I. 11. 08. 1988. 14. Damir Paìn TR-MR Stolac I. 28. 11. 1987. 15. Sla|an Radi} VB Radunice I. 23. 04. 1989. 16. Zlatko Stojanov STRM Sv. Ilija Prorok I. 20. 03. 1986. 17. Boris [o{i} VB Pe}ine I. 01. 01. 1989. 18. Ivan Zlatuni} VB Pe}ine I. 21. 05. 1987.

VRHBOSNA 4/2007 307

vrhbo

sanska n

adbis

kupija

1. Miodrag Brkan VB Presv. Trojstvo – N.Travnik II. 29. 10. 1986. 2. Josip Budimir VB Uza{a{}e Gosp. – N.Travnik II. 28. 03. 1988. 3. Ivan Kara~a VB Prozor II. 06. 01. 1988. 4. Petar Klari} VB Vidovice II. 08. 02. 1987. 5. Aleksandar Kova~evi} BG Vrbas II. 09. 11. 1984. 6. Zlatko Mati} BL Drvar II. 07. 12. 1987. 7. Ivan Soldo VB Skopaljska Gra ~anica II. 24. 06. 1988. 8. Ante Vidovi} BL Vidoši II. 17. 09. 1984.

1. Josip Ivki} VB Vidovice III. 20. 11. 1986. 2. Sini{a Jozi} VB O{tra Luka – Bok III. 03. 03. 1986. 3. Dalibor Juranovi} VB Lovnica III. 29. 05. 1987. 4. Ivica Kustura VB Skopaljska Gra ~anica III. 08. 02. 1986. 5. Ilija Markovi} VB O{tra Luka – Bok III. 22. 11. 1986. 6. Sini{a Mujabaši} BL Drvar III. 13. 02. 1985. 7. Ivan Rako VB Uza{a{}e Gosp. – N. Travnik III. 26. 12. 1987. 8. Damjan Soldo VB Skopaljska Gra ~anica III. 27. 03. 1986. 9. Tomislav Soldo VB Skopaljska Gra ~anica III. 08. 12. 1985.

1. Mario Laki} VB Sv. Josip - Zenica IV. 16. 08. 1962. 2. @elimir Tomaševi} VB Vidovice IV. 13. 03. 1985.

1. \uro Arlovi} VB O{tra Luka – Bok V. 07. 03. 1984. 2. Slobodan Be}arevi} VB @ivinice V. 07. 06. 1978. 3. Josip Mari} PO Pleternica V. 02. 03. 1982. 4. Ante Topi} VB Skopaljska Gra ~anica V. 15. 08. 1983.

1. Ivo Jezidì} VB Kupres VI. 07. 01. 1958. 2. Dragan Juri} VB Prozor VI. 13. 03. 1983. 3. Oliver Juri{i} VB Pe}ine VI. 28. 06. 1982. 4. Hrvoje Kalem VB Bistrica/Uskoplje VI. 11. 12. 1982.

Pauziraju:Danijel Juriæ, Goran Kosiæ, Markica Lovriæ, Marko Stojèiæ, Stanislav Šariæ, Dalibor Ivkiæ

(Darko Tomaševiæ; predano uredništvu Slu`benog glasila metropolije vrhbosanske -Vrhbosna, 11. XII. 2007)

308 VRHBOSNA 4/2007

PR

ILO

ZI

Saètak - Vodeæi raèuna da nastupa predkolegama biblièarima i struènjacima koji pro-uèavaju biblijske motive u knjièvnosti, autor iz-nosi povijest nastanka Šriæeva prijevoda Svetogpisma koje je prvi puta objavljeno u Sarajevu zavrijeme Drugog svjetskog rata, drugi puta uMadridu 1960, uz neumorno zalaganje hrvats-kog emigrantskog knjièvnika sveuèilišnogprofesora Luke Brajnoviæa, i treæi puta u Èakovcu1998. Iznosi naèela kojih su se dràli Hrvatskobiblijsko društvo iz Zagreba i trojica biblièara prisravnivanju Šariæeva prijevoda s izvornim hebre-jskim i grèkim tekstom za izdanje u prosincu2006. Na kraju se pita, umanjuje li vrijednost Ša-riæeva prijevoda àlosna okolnost da je bio nekriti-èki naklonjen diktatorskoj vlasti NDH te ga uspo-re|uje s knjièvnikom Milom Budakom.

Kljuène rijeèi: Sveto pismo, prijevod,jezik, hrvatski biskupi, Vulgata, Ivan Šariæ, LukaBrajnoviæ, komunistièki reìm, recepcija.

Pokretaè i organizator rada na popra-vljenom izdanju bilo je Hrvatsko biblijskodruštvo (HBD) iz Zagreba u dogovoru s Na-dbiskupijom vrhbosanskom. Knjiga je izašlau prosincu 2006. paralelno u jednom sveskusav tekst1 i u odvojenom svešæiæu samo No-vi zavjet2 . HBD pokrilo je tako|er sve trošk-ove korigiranja i tiskanja. Sva Šariæeva Bi-blija u jednom svesku tiskana je u 11.215 pri-mjeraka3 a samo Novi zavjet u oko 15.000primjeraka. Buduæi da ovaj simpozij o Bibliji

organizira Knjièvni krug Split4, smatramva`nim iznijeti najprije razloge hrvatskih bi-skupa 1940. za odbijanje prijevoda biblièaraSoviæa s izvornika i povjeravanje nebiblièaruŠariæu da izradi novi prijevod iz Vulgate,dakle s latinskog. Zatim æemo kratko iznijetipregled razlièitih izdanja nakon onog sara-jevskog u Drugom svjetskom ratu idogovorena naèela za rad na Šariæevoj Bibliji2006. Na kraju æemo se zapitati, oduzima livrijednost ovom prijevodu okolnost da jeprevoditelj bio nekritièki sklon vlastimaNDH u Sarajevu koje su se sluìle dràvnomsilom za uhiæenja i slanje nevinih @idova ukoncentracijske logore?

Proroèka gesta hrvatskih biskupa 1940. uodbijanju Soviæeva prijevoda SZ

Poznavatelji hrvatske povijesti moglibi znati da je papa Ivan IV., rodom Dalmati-nac, 641. god. poslao opata Martina da u Istrii Dalmaciji pokupi relikvije kršæanskih mu-èenika te da ih donese u Rim. Martin je uobavljanju te zadaæe došao u kontakt s Hrv-atima kao novodoseljenim narodom i s nji-hovim knezovima. Tu godinu povjesnièariuzimaju za poèetak pokrštavanja Hrvata5.Hrvatski biskupi poèeli su se izdaleka prip-ravljati za proslavu 1300 godina pokrštenjahrvatskog naroda i u tu je svrhu zagrebaèkinadbiskup Antun Bauer, koji je tu slu`bu

Šariæeva Biblija 2006. godine

Dr. Mato Zovkiæ,Vrhbosanska katolièka teologija u Sarajevu

1 Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta. Preveo Ivan Ev. Šariæ 1. popravljeno izdanje, Hrvatsko biblijskodruštvo Zagreb, Vrhbosanska nadbiskupija Sarajevo, Glas Koncila Zagreb 2006, 1384 str, s èetiri zemljovida uboji.2 Sveto pismo Novoga zavjeta preveo Ivan Evan|elist Šariæ, Veèernji list, Zagreb 2006, 286 str. plus umetnutabrošura u bojama Što kaù o Bibliji s predgovorom nabdiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljiæa i kratkimizjavama 14 osoba iz javnog ìvota Hrvatske.3 G. Damir Lipovšek, izvršni direktor Hrvatskog biblijskog društva u Zagrebu, rekao mi je da je 8200 primjer-aka tiskano sa svim knjigam SZ te 3.015 bez sedam deutreokanonskih knjiga SZ za uporabu me|u reformiran-im kršæanima hrvatskog govornog podruèja.4 Prire|eno kao jedno od izlaganja na “Devetnaestoj knjizi Mediterana” u Splitu, u okviru simpozija Biblija -knjiga Mediterana par excellence, 26. rujna 2007. u organizaciji Knjièvnog kruga Split.5 Usp. F. ŠANJEK: Crkva i kršæanstvo u Hrvata 1. - Srednji vijek, Zagreb, Kršæanska sadašnjost 1988, 42-57. ISTI:Kršæanstvo na hrvatskom prostoru - Pregled religiozne povijesti Hrvata (7.-20. st.), Zagreb 1991., 15-25.

VRHBOSNA 4/2007 309

PR

ILO

ZI

vršio od 1914. do 1937, veæ 1928. god. povje-rio dr. Antunu Soviæu, profesoru starozavjet-nih disciplina i hebrejskog jezika na Bogos-lovnom fakultetu u Zagrebu, da poène raditina prijevodu Staroga zavjeta (SZ) s izvorni-ka. Soviæ je znanstvene preduvjete da naèinidobar prijevod, jer se nakon doktorata u Za-grebu 1908. raspravom o Knjizi Jobovoj “ha-bilitirao za starozavjetnu biblijsku struku”6 .On je prije toga za Obrednik (izdan po nalo-gu hrvatskih biskupa u Zagrebu 1929.) pre-veo s hebrejskog 68 psalama. Rebiæ biljeìkako se Soviæ potpuno posvetio prijevoduprekinuvši slu`bu predavanja te je tri godi-ne boravio u Šumadiji “da ondje nauèi jezikna koji je trebao prevesti Sveto pismo. Sa so-bom je uzeo gusle i boravio me|u seljacima,slušao narodne pjesme i gudio”7. Jezik nakoji prevodi nazvao je jugoslavenskim, oèitouvjeren da je Jugoslavija dobro rješenje zahrvatski narod.

Završio je 1939. te u studenom tegodine dao tiskati na 16 stranica Prospekt sogledima koji je obuhvaæao dijelove Post,Rut, 2 Sam, Job, Psalama, Pj, Iz, Dn, Prop i 1Mak - na uvid i procjenu javnosti. Uslijedilisu napadi u Katolièkom listu i drugim glasil-ima sa stajališta hrvatske biblijske tradicije ihrvatskog knjièvnog jezika. Glavni razlognegativnoj reakciji je “jugoslaveniziranje”biblijskih osoba i mjesta. Tako je Samuelpostao Samuilo, Daniel Danilo, BetlehemVitlejem, Babilon Vavel. Struènu jeziènuprosudbu dao je dr. Stjepan Ivšiæ u èasopisuHrvatski jezik8 . Ukazao je na srbizme u

imenima i konstrukcijama, krive naglaske inespretno odabrane izraze u pjesnièkimdijelovima prijevoda te ujedno predloìoispravke za neke od pogrješaka, uvjeren daæe uz nu`ne preinake prijevod biti prih-vaæen. Pohvalio je Soviæa što je kao ro|enikajkavac nastojao nauèiti štokavski hrvatskite u svoj prijevod uloìo desetak godinaozbiljna rada. Ujedno je zatraìo “osjetljivamjerila” za prevo|enje Svetoga pisma kaoknjige koja utjeèe na kulturu i knjièvnostjednog naroda, jer prijevod treba ne samotoèno prericati izvornik nego i biti knjièvnolijep. Kroz šest mjeseci biskupi i drugi ugled-nici pokušavali su nagovoriti Soviæa da pri-hvati nu`ne jeziène ispravke, ali on nije pris-tao. Zato je Poslovni odbor biskupske kon-ferencije na zasjedanju u Zagrebu 11. i 12.lipnja 1940. odluèio povjeriti vrhbosanskomnadbiskupu dru Ivanu Šariæu zadaæu pre-vesti iz Vulgate sve knjige SZ. Pismenuzamolbu uputio je zagrebaèki nadbiskup dr.Alojzije Stepinac u ime Poslovnog odboraveæ 13. lipnja 19409.

Iako nije bio profesor Svetoga pisma,Šariæ je doktorirao biblijsku teologiju uZagrebu 1898. kao mladi vrhbosanskikanonik. Od 1894. do 1944. sudjelovalo je usarajevskom mjeseèniku Vrhbosna pjesma-ma, èlancima te prijevodima s latinskog,francuskog, njemaèkog i engleskog. Bio je iurednik Vrhbosne10 od 1896. do 1908.. Uz tosvojim pjesmama i proznim radovimapokazao je da zna pisati zanimljivo i lijepimhrvatskim11.

6 A. REBIÆ: “Antun Soviæ prevodilac Biblije na hrvatski. O 110. obljetnici ro|enja i 50. obljetnici smrti”,Bogoslovska smotra 1991., 103-112, citat 104. 7 A. REBIÆ: Art. cit., 108.8 Usp. Dr. St. IVŠIÆ: “'Ogledi' Soviæeva prijevoda 'Staroga zavjeta'”, Hrvatski jezik I (1939), br. 8-10, str. 146-158.9 U arhivu Hrvatske biskupske konferencije za god. 1940. èuva se nacrt toga pisma, ali sam izvornik koji Šariæspominje u predgovoru prvom svesku svoga prijevoda nije saèuvan zato što su komunisti nakon preuziman-ja vlasti u Sarajevu 1945. Šariæa proglasili ratnim zloèincem, zaplijenili njegov osobni arhiv i knjige te spalili natrgu nedaleko od nadbiskupske rezidencije - Usp. M. ZOVKIÆ: “Nastanak i tri izdanja Šariæeva prijevodaSvetoga pisma”, u knjizi P. JURIŠIÆ (prir.): Ivan Šariæ vrhbosanski nadbiskup. Zbornik radova znanstvenoga skupa odr. Ivanu Šariæu odrànog 19. sijeènja 2002. u Saraajevu (Studia vrhbosnensia 13), Sarajevo, Vrhbosanska katoliè-ka teologija 2007, 241-266, osobito 244-245.10 Usp. T. VUKŠIÆ: “Nadbiskup Ivan Šariæ kao suradnik i urednik Vrhbosne”, P. JURIŠIÆ (prir.): Ivan Šariæ, 179-240. Kolega Vukšiæ marljivo je popisao sve naslove priloga koji potjeèu od Šariæa te ih nabrojio 906 razrvrstavšiih na pjesme, èlanke, korizmene okru`nice i okru`nice.11 Usp. A. LUÈIÆ: “Samosvojni pjesnik u reverendi. Pogled na Šariæevo knjièvno stvaranje”, P. JURIŠIÆ (prir.):Ivan Šariæ, 267-312. Na kraju donosi popis Šariæevih knjièvnih radova i knjièvnih kritika o tim djelima.

310 VRHBOSNA 4/2007

PR

ILO

ZI

Pokojni mostarski sveæenik dr.IvanTomas (1911.-1992.)12, koji je kao politièkiemigrant ìvio u okolici Rima, uputio je sara-jevskom kanoniku dr. Èedomilu Èekadi1973. god. pitanja o nadbiskupu Šariæu. Ovajje svoj odgovor naslovio Zapamæenja.Pitanje br. 18 glasilo je: “Je li pri prevo|enjuSvetoga Pisma na hrvatski traìo savjete svo-jih kanonika u ono strašno vrijeme?”13

Odgovor je glasio: nije. Èekada u tom doku-mentu izraàva mišljenje da Šariæ nije poz-navao dovoljno hebrejski i grèki da bimogao prevesti s izvornika te da unatoètome razmetljivo u predgovoru kaè: “Joškad sam polagao stroge ispite iz biblijskihnauka i istoènih jezika, probudila se u meniìva èlja, da prevedem Sveto Pismo nahrvatski jezik iz izvornog teksta…. Kodprevo|enja iz teksta izvornoga drào samose i ponajboljih stranih struènjaka…”14.Èekada u svom odgovoru biljeì da je nad-biskup u vrijeme prevo|enja vanjskeaktivnosti sveo na najnu`nije te da je radiopo noæi. Uz to je sve pisao rukom, jer nijeznao tipkati na stroj. Èekadin sud o Šariæukao prevoditelju SP je previše oštar i vjero-jatno pod utjecajem inaèe oštrih stavovaovog teologa i novinara koji je volio polem-izirati15. Prvi svezak obuhvatio je povijesneknjige SZ i izašao u travnju 1942., drugi jeobuhvatio proroèke i mudrosne knjige a

tiskan je u veljaèi 1943., treæi je obuhvatiosve knjige Novoga zavjeta i izašao je ulistopadu 1943. U predgovoru treæem sveskudaje naslutiti da za NZ nije dobio mandathrvatskih biskupa za taj dio SP, ali je touèinio “da mi Hrvati imadnemo jednolikprijevoda cijeloga Svetoga Pisma”16.

Hrvatski su biskupi 1940. èljeli puèkiprijevod SZ, a veæ je postojao Zagodin prije-vod NZ s grèkog izvornika, prvi puta izdan1925. a drugi puta 193917. Za biskupe je“puèki prijevod” onaj koji je vjeran izvorni-ku, ali svojim jezikom i stilom ne iritira pros-jeène vjernike. Nadbiskup Stepinac pisao jenadbiskupu Šariæu: “Prema zakljuèku Poslo-vnog odbora Katolièkog Episkopata od 12.VI. 1940. èast mi je umoliti Vašu Preuzviše-nost, da preuzme brigu, nakon neuspjelogpokušaja izdanja Soviæeva Svetog PismaStarog Zavjeta, da hrvatski narod barem sa-da kad slavi 1300 godišnji jubilej prvih vezasa Sv. Stolicom do|e ipak do puèkog izdanjaSvetog Pisma Starog Zavjeta. Vaša je Preuz-višenost sama izrazila spremnost da pro-vede takvo izdanje Svetog Pisma”18. Za ra-zliku od Soviæa koji je u Jugoslaviji vidio dr-àvu sa sigurnom buduænošæu i jugoslaven-iziranje teološkog hrvatskog smatrao nu`n-im, biskupi su se odluèili za prijevod na sam-osvojni hrvatski. To je proroèka gesta zaštitevlastitog naroda u kojem je tadašnja drà-

12 Usp. R. PERIÆ: Da im spomen oèuvamo, Izd. Biskupski ordinarijat Mosatr, Mostar 2000, str. 311-319.13 Izvornik pitanja i odgovora èuva mostarski biskup Msgr. dr. Ratko Periæ koji je kao rektor Hrvatskog papin-skog zavoda sv. Jeronima u Rimu bio ovlašteni izvršitelj oporuke Ivana Tomasa. Njegovim pristankom naèiniosam fotokopiju koju ovdje citiram.14 Iz “Predgovora”, Stari zavjet iz izvornog teksta preveo i bilješke priredio Dr. Ivan Evan|elist Šariæ nadbiskupvrhbosanski, Svezak I. Povijesne knjige, Izdala “Akademija Regina apostolorum” Sarajevo 1941, str. 5. Iako uknjizi stoji da je izdana 1941, prvi put je oglašena u Katolièkom tjedniku 12. travnja 1942. što je siguran dokazda nije izašla u 1941. god.15 Odleào je u zatovru devet godina pod kumunistièkim reìmom, ali je prije i poslije toga osjeæao svojomdu`nošæu upozoravati na moralna i doktrinalna zastranjenja kod laika i sveæenika. Usp. zbornik radova onjemu, M. JOSIPOVIÆ-M. ZOVKIÆ (prir.): @ivot u slu`bi Rijeèi -Èedomil Èekada. Zbornik radova simpozija oÈedomilu Èekadi, odrànog 14. i 15. oùjka 1997. (Studia vrhbosnensia 9), Sarajevo, Vrhbosanska katolièka teologi-ja 1997.16 Iz “Predgovora”, Novi zavjet iz izvornog teksta preveo i bilješke priredio Dr. Ivan Evan|elist Šariæ nadbiskupvrhbosanski, Izdala “Akademija Regina apostolorum”, Sarajevo 1942, str. 5.17 Usp. fotografije naslovnih stranica svih tiskanih prijevoda SP na hrvatski, St. JAMBREK-R. KNE@EVIÆ:“Kronološki pregled objavljenih potpunih i djelomiènih prijevoda Biblije na hrvatski jezik”, Kairos - Evan|eoskiteološki èasopis (Izdaje Biblijski institut, Kušlinova 21, Zagreb) I (2007), 1, 137-156, fotografija Zagodina prijevo-da NZ str. 142.18 Iz fotokopije nacrta koji se èuva u Tajništvu HBK u Zagrebu. Original poslan Šariæu uništile komunistièkevlasti prigodom spaljivanja Šariæevih knjiga i druge ostavštine u Sarajevu 1945.

VRHBOSNA 4/2007 311

PR

ILO

ZI

vna vlast i jezik u potrebljavala kao sredstvoza vlastitu politiku. To je gesta upristunjenjavremena kada takve dràve više neæe biti ihrvatski narod æe moæi voditi vlastitu jeziè-nu politiku.

Uz skoro dodvoravaèke pohvale Šar-iæevu prijevodu u sarajevskim biskupijskimlistovima Katolièki tjednik i Vrhbosna pri-jevod su pozitivno ocijenili biblièari AlbinŠrkinjar iz Sarajeva, Petar Vlašiæ iz Dubro-vnika, Rudolf Schütz iz |akova. Zagrebaèkibiblièari Janko Oberški i Franjo Zagoda otkr-ili su da se prevoditelj teško oslanjao na on-dašnji puèki prijevod za katolike njemaèkoggovornog podruèja Eugena Hennea (SZ) iKonstantina Röscha (NZ), predbacili mu izv-jesni broj turcizama i regionalizama, ali nisuopazili neke fatalne pogrješke19. PitanjemŠariæeve “podloge” (Vorlage) iznova se poza-bavio u naše dane K. Višaticki i uvjerljivo po-kazao da je to doista bio ondašnji puèki pri-jevod na njemaèki od Henne-Röscha20. Utravnju 1945. Šariæ je vojnim avionom odle-tio u Zagreb a odande 6. svibnja sa svojimtajnikom Antunom Zec-Baškaradom automu Austriju. Nakon kratkog boravka u Austrijii Švicarskoj smjestio se 27. prosinca 1948. uMutual del Clero Espanol u Madridu. Tu jetješio druge hrvatske emigrante, pisao idoìvio 1953. god. novo izdanje svoga No-voga zavjeta koje je priredio dr. Luka Brajn-oviæ te cijelog Svetog pisma god. 1960. Umroje 16. srpnja 1960. u Madridu i tamo sahran-jen, ali mu je sadašnji vrhbosanski nadbisk-up kardinal Vinko Puljiæ 24. travnja 1997.dao prenijeti tjelesne ostatke u Sarajevo,

grobnicu koju je pokojnik za sebe pripremiou crkvi sv. Josipa21.

Dr. Luka Brajnoviæ, koji je 1953. uMadridu priredio novo izdanje NZ i cijelogSP 1960, bio je jedan od hrvatskih knjièvni-ka emigranata (1919.-2001)22. Uz teške mukeisposlovao je preko me|unarodnih instituci-ja, èije odredbe je jugoslavenska vladamorala poštivati, da mu se nakon ratapridruì u Španjolskoj njegova èna Ankicar. Tijan s kæerkom Elicom. Znajuæi da uŠpanjolskoj ne æe moæi ìvjeti od prava kojeje bio završio u Zagrebu, uz potporu dobrihljudi iz Opus Dei završio je studij svjetskeknjièvnosti te postao profesor nekih filo-zofskih disciplina i knjièvnosti na Fakultetuinformativnih znanosti Universidad deNavarra u Pamploni. U Španjolskoj su on injegova èna rodili još èetvero djece i svimaomoguæili da završe fakultet23. Uz redovnapredavanja, vo|enje doktorskih disertacija,sudjelovanje na simpozijima L. Brajnoviæ jepisao na španjolskom i hrvatskom. Izosobnog razgovora s njime znam da jeprigodom novog izdanja Šariæeva prijevodaza uzor imao jednu španjolsku Biblijuizdanu poèetkom pedesetih godina, da jedrastièno skratio bilješke ispod crte uz poje-dine tekstove, da je naslove za odlomke utekstu umetnuo na dotièno mjesto, a ne napoèetku poglavlja kao što je Šariæ uèinio usarajevskom izdanju. Kako je rodom iz BokeKotorske a srednju školu završio uDubrovniku, osjeæao se du`nim popravljati iŠariæev hrvatski èisteæi ga od turcizama i bo-sanskih regionalizama. Izdanje cijele Biblije

19 U svom èlanku “Nastanak i tri izdanja Šariæeva prijevoda Svetoga pisma “ (bilj. 9 ) naveo sam èasopise u koji-ma su hrvatski biblièari ocijenili Šariæev prijevod te njemaèki naslov prijevoda Henne-Rösch.20Usp. K. VIŠATICKI: “Predloàk Šariæeva prijevoda Svetoga pisma”, Crkva u svijetu 41 (2006), 3, 275-300. Usp.Tako|er njegov èlanak: “Prijevod Knjige proroka Amosa u Šariæevu sarajevskom i madridskom izdanju”,Bogoslovska smotra LXXVI (2006), 4, 831-880.21Usp. J. BABIÆ: “Nadbiskup Šariæ - prognanik (1945.-1960.)”, P- JURIŠIÆ (prir.): Ivan Šariæ, 313-321. M. ZOVK-IÆ: “Prijenos smrtnih ostataka nadbiskupa Šariæa iz Madrida u Sarajevo”, Vrhbosna 1997, 126-128.22 Usp. Š. Š. ÆORIÆ: 60 hrvatskih emigrantskih pisaca (Prinosi za povijest knjièvnosti u Hrvata IV), Zagreb,Sekcija Društva hrvatskih knjièvnika i Hrvatskog centra P.E. N.-a za prouèavanje knjièvnosti u hrvatskomiseljeništvu 1995, 269-278. U istoj knjizi, str. 11 stoji podatak da je Vinko Nikoliæ u svoju knjigu Pod tu|imnebogm. Hrvatsko emigrantsko pjesništvo 1945.-1955. me|u odabrane pjesme 18 hrvatskih emigrantskih pjesnikauvrstio i one od Ivana Šariæa.23 Usp. M. ZOVKIÆ: “In memoriam Dr. Luki Brajnoviæu (1919.-2001.)”, Vrhbosna 2001, 2, 247-249. LukaBrajnoviæ sa svojom ènom bio je laièki èlan Opus Dei, a dvije njihove kæeri su zavjetovane èlanice tog pokre-ta aktivne kršæanske duhovnosti u svijetu.

312 VRHBOSNA 4/2007

PR

ILO

ZI

u jednom svesku bilo je ogromni financijskiteret koji je godinama progonio ovog spo-sobnog sveuèilišnog profesora i knjièvnika.

Izdanja Šariæeva NZ u Austriji i cijeleBiblije u Èakovcu

Sredinom šezdesetih godina prošlogstoljeæa poèele su jugoslavenske vlasti izda-vati putovnice radnicima za “privremenirad” u europskim dràvama koje ih primajuna posao. Me|u tim “Gastarbeiterima” u Au-striju i Njemaèku došle su stotine tisuæaHrvata katolika iz Hrvatske, BiH i drugihkrajeva ondašnje zajednièke dràve. Za po-trebe hrvatskih emigranata izdao je HrvatskiCaritas 1959. u Austriji Zagodin Novi zavjetu 10.000 primjeraka kojim su se mogli sluìtii novo prispjeli radnici, a 1966. Šariæev Novizavjet u 30.000 primjeraka. Ruben Kneèviæistraùjuæi razlièita izdanja Šariæeva prijevo-da ustanovio je da je 15.000 primjeraka tis-kano “darom austrijskih i njemaèkih bisku-pa te Ostpriesterhilfe” a 15.000 “zauziman-jem Katolièko-protestantskog Biblijskog dr-uštva u Austriji”24. Animator ovog izdanja skatolièke strane bio je Vilim Cecelja (1909.-1989) kao dušobri`nik Hrvata u Austriji napodruèju nadbiskupije Salzburg a sa stranereformiranih kršæana dr. Borislav Arapoviækoji je tada radio u Institutu za prevo|enjeBiblije u Stockholmu i brinuo se za tiskanje iraznošenje Biblije me|u Slavenima podkomunistièkim reìmom. Ovo znam iz osob-nih razgovora s njime dok smo 1995. radilina katolièkom izdanju Djeèje Biblije25.

Do sada je poznato da je u AustrijiŠariæev Novi zavjet tiskan 1966., 1967. i 1969.To je dèpno izdanje, bez uvoda u pojedinu

knjigu NZ kao što stoji u sarajevskom i ma-dridskom izdanju i bez biljeàka ispod crte.Imao sam u rukama izdanje iz 1967. a zaostala dva oslanjam se na istraìvanje R.Kneèviæa.

Reformirani biblièar |uro Martinjakpopravio je i izdao 1998. u Èakvocu ŠariæevuBibliju u jednom svesku ali bez sedamdeuterokanonskih knjiga SZ koje su saèu-vane samo na grèkom26. U svom èlanku iz2007. naveo sam kako je prire|ivaè uskladionazive pojedinih knjiga te osobnih imena igeografskih naziva sa Zagrebaèkom Bibli-jom 1968, da je tekst tiskao u dva stupca.Spomenuo sam neke tehnièke nedostatkezbog nerazlikovanja svetog teksta i po-dnaslova prevoditelja ili revizora. R. Kne-èviæ utvrdio je da je Martinjak svoje izdan-je Šariæeve Biblije uskla|ivao s klasiènim en-gleskim prijevodm New King James Versionali da je bio selektivan. Tako|er je utvrdio daje Martnjokava verzija Šariæa u veljaèi 2007.stavljena “na srpskom na internetskom por-talu”27.

Izdanjem Šariæeva prijevoda Novogazavjeta u Austriji i cijele Biblije u Èakovcu1998. reformirani kršæani hrvatskog gov-ornog podruèja pokazali su potrebu ispremnost sluìti se Šariæevim prijevodom.Neki od njih rekli su mi u osobnom razgov-oru da im Šariæev prijevod bolje odgovaraod kroatiziranog Vuk-Danièiæeva iZagrebaèke Biblije iz 1968. To su posebnopokazali zamolbom da Hrvatsko biblijskodruštvo od izdanja 2006. odre|eni brojprimjeraka tiska bez deuterokanonskihknjiga za upotrebu me|u kršæanima refor-matorskog usmjerenja koji se sluè hrvats-kim. Tako Šariæev prijevod od 1966. do danas

24 Usp. R. KNE@EVIÆ: “O revizijama Šariæevih biblijskih prijevoda s analizom postupka revizije prijevodaJudine poslanice”, Kairos 2007, 1, 23-59, citat 33-34.25 Usp. Djeèja Biblija. Bibijske zgode u slikama, priredili Borislav Arapoviæ i Vera Mattelmäki, priprema hrvatskogizdanja Borislav Arapoviæ i Stanka Pavuna, teološka lektura Mato Zovkiæ, Zagreb 1995, 542 str., tvrdi uvez, ilus-tracije u bojama.26 Biblija. Stari i Novi zavjet. Iz izvornog teksta prevedeno prvom polovinom dvadesetog stoljeæa. Ponovni pregled, izmjenei dopune god. 1998. pomoæu Hebrejskog, Grèkog i Engleskog teksta, Tisak: ZRINSKI, Èakovec, 778 str. Na unutarnjojlijevoj stranici piše: Preveo Dr. Ivan Ev. Šariæ. Revizija - ponovni pregled, izmjene i dopune George |uroMartinjak.27 R. KNE@EVIÆ: Art. cit., 35.

VRHBOSNA 4/2007 313

PR

ILO

ZI

sluì kao ekumenski.Rad trojice biblièara na popravljanju Šariæe-

va prijevoda za izdanje 2006.

Kada je 1987. ùpnik iz SlavonskogBroda Marko Majstoroviæ (1928.-2004.) za-molio Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanskiza autorsko pravo novog tiskanja Šariæevaprijevoda Novoga zavjeta, kao razlog je ista-knuo potrebu jeftinog NZ koji bi poklanjaozaruènicima prigodom vjenèanja i obitelji-ma. Kao profesor novozavjetnih disciplinana Vrhbosanskoj teologiji u Sarajevu osjeæaosam svojom du`nošæu upozoriti ordinarijatda bi bila šteta samo pretiskati postojeæi pri-jevod - bilo sarajevsko, bilo madridskoizdanje. Ponudio sam se da prijevod sravn-im s grèkim tekstom znanstvenog izdanja ipopravim egzegetske izraze kao što su“savez” mjesto “zavjet”, u izvještaju s poslje-dnje veèere “izreèe blagoslov” mjeto “bla-goslovi ga” (Mt 26,26-28), “prispodoba” mje-sto “prièa” te uskladim imena osoba i nazivemjesta s onima u Zagrebaèkoj Bibliji iz 1968.Majstoroviæ je pristao. Ja sam u roku neštoviše od godine dana posao završio, tekstdostavio koncem veljaèe 1989. Kasnije samdobio obavijest da je obavljena jezièna i pra-vopisna korektura i da je tekst na slaganju.Me|utim, na insistiranje ljudi iz Kršæanskesadašnjosti u Zagrebu, Majstoroviæ je odus-tao od izdavanja i u toku rata u Hrvatskoj1991. vratio mi tekst s mojim ispravcima.

Hrvatsko biblijsko društvo iz Zagrebapokrenulo je 2000. god. inicijativu za novprijevod Biblije na hrvatski. Odràli smo ne-koliko znanstvenih susreta na kojima smo sedogovorili o metodologiji rada pod vodstv-om dr. Thomasa Kauta, znanstvenog savjet-nika United Bible Societies za prevo|enje SP.S vremenom je profesoru Boì Lujiæu pov-jereno moderiranje prevo|enja SZ a meni jepovjereno moderiranje prevo|enja NZ. Štoje rad dalje odmicao, to smo postajali svjes-

niji da današnja prevodilaèka znanost traìne samo vjernost izvorniku nego i vjernostdanašnjem èitatelju28. Iako je do sada preve-deno desetak knjiga SZ koje su saèuvane nahebrejskom i 5 saèuvanih samo na grèkom,uvidjeli smo da æe posao prevo|enja trajatipetnaestak godina zajedno s jeziènim dotje-rivanjem i teološkom lekturom. Zato je vod-stvo Hrvatskog biblijskog društva predloìlokorigirano izdanje Šariæa kao me|uizdanje.

Pod vodstvom moderatora dr. Thom-asa Kauta dogovorili smo se da nam izvor-nik za hebrejski tekst bude Stuttgartska Bi-blija29, znanstveno izdanje Septuaginte zasedam knjiga SZ saèuvanih samo na grèk-om30 i znanstveno izdanje Novoga zavjetana grèkom za sve knjige NZ31. Tako|er smose dogovorili da naslove knjiga SZ te osobnaimena i geografske nazive preuzmemo izZagrebaèke Biblije. Dr. Karlo Višaticki revidi-rao je knjige SZ saèuvane na hebrejskom,osim Knjige psalama koju je korigirao mr.Boò Odobašiæ. Ja sam korigirao sedam knji-ga SZ saèuvanih na grèkom i cijeli NZ. Tako-|er smo se dogovorili da stihovano raspore-dimo dijelove teksta koje struènjaci smatrajupjesnièkima (himni u naravitnim dijelovimaSZ i NZ, proroèki i mudrosni tekstovi te ps-almi). Buduæi da se aorist i imperfekt rijetkoupotrebljavaju u standardnom hrvatskom,na savjet struènjaka za jezik drastièno smosmanjili uporabu ovih vremena. Kolege bi-blièari su veæ primijetili da je kolega Višati-cki veoma malo zahvaæao u Šariæev prije-vod, kolega Odobašiæ je naèinio izvrstan uv-od u Psalme i uspješno preradio tekst gdjeje smatrao potrebnim, a ja sam Novi zavjettemeljito uskladio s grèkim izvornikomvodeæi raèuna o novim rezultatima egzeget-skog istraìvanja. U popravljenom ŠariæevuNZ najveæa je novost što diatheke nije više“zavjet” nego “savez” te što Isus kod poslje-dnje veèere više ne blagosliva kruh nego kaoìdovski domaæin koji predsijeda sveèanoj

28 Usp. B. LUJIÆ: “Lingvistièke teorije prevo|enja i novi hrvatski prijevod Biblije”, Bogoslovska smotra 2007, 1, 59-102. Th. KAUT: “Razmišljanje o etici prevo|enja: istina - razumijevanje - vjernost”, Vrhbosnensia 2007, 1, 152-162. 29 Biblia hebraica stuttgartensia…editio funditus renovata, editio quarta emendata opera H. P. Rüger, DeutscheBibelgesellschaft, Stuttgart 1990.30 Septuaginta… edidit A. Rahlfs, Deutsche Bibelgesellschaft, Stuttgart 1979.31 The Greek New Testament, Fourth Revised edition, Deutsche Bibelgesellschaft, Stuttgart 1994.

314 VRHBOSNA 4/2007

PR

ILO

ZI

gozbi izrièe blagoslov Bogu za dar kruha islobode u obeæanoj zemlji.

O zahvatima lingviste mr. Marka Ale-riæa zasada je objavljen samo kratki oglednirad na primjeru Post 1-2, s pozitivnom pro-cjenom32. Pri usporedbi ovog izdanja sa sara-jevskim 1942.-1943. i madridskim 1959-1960.svi opaàmo ispuštanje preèestih zareza, aliu samom tekstu nije moguæe primijetiti kojesu promjene zahvat egzegeta a koje zahvatlingviste.

B. Lujiæ u kratkom izlaganju prilikompredstavljanja Šariæeve Biblije u Sarajevu 21.lipnja ove godine istaknuo je da Šariæevprijevod zasluùje pozornost zato što jejedan èovjek prevoditelj cijelog SP te dadanašnje èitatelje popravljenog izdanja ne bitrebala smetati èinjenica prijevoda iz Vulgatekoja je tada bila liturgijski tekst Katolièkecrkve. Pohvalio je tadašnju Biskupsku kon-ferenciju što je imala osjeæaja za potrebunovog puèkog prijevoda cijelog SP i èljelanovim prijevodom obiljeìti 1300 godinakrštavanja Hrvata. O popravljenom izdanjuzakljuèuje: “Šariæev je prijevod uspore|en iuskla|en s izvornim tekstovima na hebre-jskom i grèkom jeziku. Uvaèni su dostignu-ti biblijski standardi kako u prevo|enju takoi u uvodnim dijelovima u pojedine biblijskeknjige… Treba ipak reæi da prijevod IvanaŠariæa nije zadnja rijeè u prevo|enju i da utom poslu treba iæi dalje. Svaki je prijevodljudsko djelo i podloàn je nedostatcima ipogrješkama. Ipak, bilo bi krivo ne uvaìtigolem trud, nevjerojatan zanos i energiju u

prevo|enju Bo`je rijeèi nadbiskupa IvanaŠariæa, ali jednako tako i napore koje suuèinili kolege Višaticki, Odobašiæ i Zovkiæ upopravljanju i uskla|ivanju Šariæeva pri-jevoda s izvornikom”33

U svom predavanju studentima i pro-fesorima Bogoslovnog fakulteta u |akovu20. oùjka usporedio sam Šariæev popravl-jeni prijevod èetiriju starozavjetnih tekstova(Post 2,18-25; Ps 29; Iz 61,1-4; Izr 30,7-9) shebrejskim izvornikom i prijevodom uZagrebaèkoj Bibliji. Tako|er sam èetirinovozavjetna teksta (Lk 7,47-50; Rim 9,16-26; 1 Pt 2,11-17; Otk 12,13-18) usporedio sgrèkim izvornikom i prijevodom Dude-Fuæaka. Ustanovio sam da su oba prijevodavjerna i na svoj naèin lijepa. Razlike postojei one su odraz prevoditeljevih i lektorovihodabira34.

Protestantski teolog iz Rijeke RubenKneèviæ preveo je Novi zavjet s grèkog kojije izdalo Biblijsko društvo pri me|unarod-nom centru za ìvot u Rijeci 2001. god.35 Namolbu reformiranih kršæana iz Bosne iHercegovine prevoditelj je pristao da se unjegov prijevod unesu promjene sa stajališ-ta bosanskog jezika tako da je iste godineobjavljeno izdanje za BiH u Zenici36. On je usvom veæ citiranom èlanku o revizijama Šar-iæeva prijevoda detaljno analizirao prijevodJudine poslanice u našem izdanju37. U para-lelne stupce postavio je Šariæev tekst oveposlanice iz sarajevskog izdanja 1943., zatimiz madridskog 1960., iz Martinjakova 1998.,iz HBD zagrebaèkog 2006. te grèkog izvorni-

32 SR|AN ARKOŠ: “Jezik Šariæeve Biblije na primjeru Post 1-2”, Vrhbosnesnia 2006, 2, 328-331. Sarajevski kroat-ist Dr. Josip Baotiæ obradio je jezik Šariæeve Biblije na primjeru Evan|elja po Marku na predstavljanju uSarajevu 21. lipnja 2007, ali svoje izlaganje još nije predao u pisanom obliku.33 B. LUJIÆ: “Nastanak, obulje`ja i znaèenje Šariæeva prijevoda Biblije (Izlaganje na predstavljanju uVrhbosanskoj teologiji 21. 6. 2007.)”, Vrhbosnensia 2007, 1, 183-168, citat str. 168.34 Usp. M. ZOVKIÆ: “Usporedba Šariæeve i Zagrebaèke Biblije”, Bogoslovska smotra 2007, 3.35 Novi zavjet s grèkog izvornika preveo Ruben Kneèviæ. Jezièno-stilska kokrektura |ur|ica Gavranoviæ-Porobija i Krunoslav Pranjiæ, biblijsko-jezièna revizija Nela Horak Williams, biblijsko-teološka revizija PeterKuzmiè, Davorin Peterlin, Tadej Vojnoviæ, Izd. Biblijsko društvo pri me|unarodnom centru za ìvot, Rijeka2001., dèpni format, 450 str. teksta + CLV str. “Dodataka”.36 Biblija Novi zavjet, Prijevod s grèkog izvornika Ruben Kneèviæ, Recenzenti Mr. Ivo Markoviæ i Dr. DavorinPeterlin, Jezièno stilska lektura Dr. Senahid Haliloviæ, Izdavaèi DD “Dom štampe “ Zenica i Biblijsko društvo uFederaciji Bosne i Hercegovine Sarajevo, Zenica 2001, 450 str +XXIV str. “Dodataka”. U ovom izdanju manjka-ju bilješke uz pojedina mjesta NZ koje postoje u hrvatskom izdanju, str. IV-XXXI “Dodataka”. Izdanje za BiHtiskano je peti puta 2004. Znam od svojih studenata i vjernika u Sarajevu da neki ljudi besplatno dijele ovajNovi zavjet po kuæama.

VRHBOSNA 4/2007 315

PR

ILO

ZI

ka, najnovijeg znanstvenog izdanja. Poka-zao je da u Šariæevoj Bibliji 2006. postojiistinski napredak i neka vrlo sretna rješenja,ali i stavio neke primjedbe pozivajuæi se na“biblijski stil”. Glavna obilje`ja Judine posla-nice u popravljenom izdanju prema nje-govu zapaànju su:1. “jezièno posuvremenjivanje teksta, sa sin-taktièke i leksièke strane, te dodavanje pod-naslova unutar poglavlja,2. popravljanje prericanja grèkih gramatièk-ih kategorija u gramatièki preciznije hrva-tske ekvivalente,3. unošenje leksièkih promjena i reda rijeèikoji bliè prerièu izvorne grèke izraze i sin-taksu,4. ispravljanje pogrešnog rasporeda redaka(22-23) u Š-1 i Š-B predlošku,5. ispuštanje nedovoljno zasvjedoèenihinaèica u tekstu predloška,6. nastojanje za slije|enjem prihvatljivihŠariæevih rješenja, èak i u sluèajevima kada uhrvatskome postoje pitkiji izrazi,7. neunošenje promjena u egzegetski spornamjesta ako Šariæevo rješenje slijedi jedan oddotad prihvaæenih pristupa,8. bitno smanjenje opsega bilješki ispod tek-sta”38

On navodi i neke nedostatke od kojihsu najozbiljniji neujednaèavanje termi-nologije sa srodnim sadràjem u DrugojPetrovoj te u r. 15 prihvaæanje varijante “svebezbo`nike” mjesto “svaku dušu” u usvo-jenom znanstvenom izdanju. O svakom odovih nedostataka mogu se navesti razlozi zai protiv prevoditeljevih i korektorovihodabira. Zato on zakljuèuje da se unatoèopaènim nedostacima “revizija Š-HBDmoè smatrati prihvatljivom novošæu uhrvatskom biblijskom prevodilaštvu”.

Obezvrje|uje li Šariæeva politièka opcija nje-gov prijevod Biblije?

Iako “Biblija više nije, i ne moè bitiglavno poprište standardizacije jezika, jer sutu zadaæu danas, veæ davno, preuzela obra-zovna tijela moderne dràve”39, ipak liturgi-jski i puèki prijevod Biblije ulazi u domovevjernika i doprinosi jeziènoj kulturi naroda.U intervjuu za jednu krajevnu radio stanicuprigodom moga predstavljanja ŠariæeveBiblije u |akovu rekao sam da se standardnihrvatski sada njeguje neovisno odukljuèenosti u dràvu Ju`nih Slavena teizrazio osobno uvjerenje da je Šariæevhrvatski blizak umjetnièkoj prozi40. Šariæ jebio uvjeren da je dobar prijevod pravo stvar-alaèko djelo, a pogotovu prijevod Biblije41.Radujem se što æe njegova Biblija biti jošjedna kvalitetna ponuda hrvatskim i drugimèitateljima.

Pri prouèavanju Šariæeva sarajevskogi madridskog izdanja Biblije 1999. god. biosam svjestan Šariæeve nekritièke podrške di-ktatorskoj vlasti NDH te napisao: “@alim što- za razliku od zagrebaèkog nadbiskupa Alo-jzija Stepinca - nadbiskup Šariæ kao crkvenipastir nije osu|ivao zlodjela koja je onda-šnja hrvatska vlast provodila nad @idovimai drugim nevinim gra|anima u Sarajevu idrugdje u ondašnjoj hrvatskoj dràvi. Na-protiv, u Vrhbosni, izašloj 1941., br. 4.-5., nanaslovnoj stranici dao je objaviti svoju pjes-mu u èast Paveliæu te u svojim prigodnimspisima èak hvalio diktatorskog poglavaraondašnje dràve Hrvatske koja je nastala ipostojala u toku drugog svjetskog rata zbogoslanjanja na nacistièki okupacijski reìm”42.Prigodom odràvanja simpozija o Šariæu 19.

37 R. KNE@EVIÆ: “O revizijama Šariæevih biblijskih prijevoda s analizom postupka revizije prijevoda Judinepolsanice”, str. 40-56.38 R. KNE@EVIÆ: Art. cit., 57-58.39 M. GRÈIÆ: “Biblija i hrvatski jezik”, Kana 2007, br. 4 (travanj), 22-23.40Usp. SNJ. KRALJEVIÆ: “Prijevod blizak umjetnièkoj prozi”, Katolièki tjednik 2007, br. 13 (1. travnja 2007.), 20.41Pretpostavljam da bi to mogao biti razlog zašto je na omotu vanjske strane u sarajevskom izdanju dao stavi-ti Dr IVAN EV. ŠARIÆ: Sveto Pismo Svezak I. (kao da je on autor knjige), ali unutarnji naslov ima Stari Zavjet...preveo ... Luka Brajnoviæ rekao mi je u osobnom razgovoru da je tako èlio staviti i u madrodskom izdanju, aliga je uvjerio da to ne èine drugi prevoditelji na Zapadu.

316 VRHBOSNA 4/2007

PR

ILO

ZI

1. 2002. u Sarajevu bio sam javno kritiziranza taj tekst, ali mišljenje nisam promijenio.Sarajevski knjièvnik Ivan Lovrenoviæ, usvom prilogu objavljenom u splitskomFeralu od 2. veljaèe 2007. koji je naslovljen “Ine uvedi nas u napast” informira prigodomtiskanja Šariæeve Biblije o tome i drugimdosadašnjim izdanjima te kaè kako bi “zaŠariæa prevoditelja Biblije bilo mnogo boljekad bi se njegovo povijesno postojanje ipolitièko agiranje moglo nekako zaboraviti.Rijeè je, naravno, o njegovome javnomdjelovanju u godinama Drugog svjetskograta i Nezavisne Dràve Hrvatske. Sve onekoji su se, poput Šariæa, entuzijastièno inekritièno zanosili Endehazijom iPaveliæem, povlaèeæi svojim primjerom tkozna koliko mnoštvo, crkveni apologeti imajuobièaj braniti - nevaljalošæu i la`nošæu kasni-je komunistièke pseudohisorijografije tipaViktora Novaka i sliènih mistifikatora”.Nešto više od godinu dana prije ovogLovrenoviæeva pisanja, u Sarajevu je izdanaantologija hrvatskih pisaca iz BiH XIX. iprve polovice XX. stoljeæa. U nju je MilošOkuka uvrstio opširan esej o Šariæevuknjièvnom radu s bibliografijom te šest pje-sama i dva prozna rada43. Me|u Šariæevimprijvedima naveden roman Ben Hur te svaizdanja Šariæeve Biblije od Sarajeva 1941. doAustrije 1967. Oèito da prire|ivaè i suradniciove antologije ne misle o Šariæu kaoLovrenoviæ.

Novinarka Globusa Mirjana Duga-ndìja objavila je u broju od 2. oùjka 2007,str. 55-56 prilog o Šariæevoj Bibliji povodomilustrirane vijesti kako premijer Hrvatske dr.Ivo Sanader predaje Papi Benediktu XVI. uVatikanu u sijeènju 2007. primjerak upravotiskane ove Biblije. Ne znam tko je prilogudao bombastièan naslov: “Ustaška Biblijapodijelila Crkvu” - novinarka ili urednik.Istina je me|utim da su svi hrvatski biskupiprimili na dar po jedan primjerak ŠariæeveBiblije od kardinala Vinka Puljiæ koji je ovom

izdanju napisao predgovor kao predsjednikBiskupske konferencije Bosne i Hercegovi-ne.

Treba li iz hrvatske knjièvnosti izbr-isati Milu Budaka zato što je bio ministar uvladi NDH? Obezvrje|uje li njegovo poli-tièko usmjerenje njegov knjièvni talent idoprinos? Sada o tome smijemo mirnoraspravljati.

Èinjenica da je prvo izdanje ŠariæeveBiblije 2006. veæ rasprodano te da bi za Boìæove godine trebalo izaæi novo izdanje s otk-lonjenim tiskarskim i nekim stvarnim po-grješkama najbolje govori da hrvatski èitat-elji znaju razlikovati politièko sljepilo nadbi-skupa Šariæa od njegove prevodilaèke i pas-toralne djelatnosti. Osobno bih èlio da poj-ava ovoga prijevoda bude konstruktivni im-puls na kritièno vrednovanje hrvatske pro-šlosti od 1941. do 1991., osobito u generacijiunuka ustaša i partizana. Na to poziva mladipovjesnièar Franjevaèke teologije u Sarajevudr. fra Petar Jeleè koji je u studenom 2006.obranio doktorsku disertaciju na Papinskomsveuèilištu Gregoriana u Rimu na temuKatolièka crkva u Bosni i Hercegovini iNezavisna dràva Hrvatska. Osu|ujuæiskoro svu Šariæevu djelatnost zbog njegovezaslijepljene potpore vlasti NDH, on kaè:“Deplasirano je govoriti o Šariæu i drugim'pastirima' koji su na vrijeme pobjegli iostavili svoje kolege da doèekaju 'bezbo`nuavet komunizma' kao o nekim herojima iborcima za hrvatsku stvar. Mislim da supravi junaci oni sveæenici i biskupi koji suostali sa svojim narodom i dijelili s njim idobro i zlo u teškim poratnim vremenimakada su na vlast došli Titovi komunisti, kojisu zbog ponašanja nekih sveæenika tijekomrata iz ideoloških razloga progonili i one kojinisu ništa skrivili… Nakon analize opæesituacije, ponašanja katolièkog klera u NDHi analize katolièkog tiska za vrijeme Drugogsvjetskog rata, usudit æu se ustvrditi kako seovaj period ne moè ubrojiti u slavne stran-

42 M. ZOVKIÆ: “Sarajevsko i madridsko izdanje Šariæeva prijevoda Svetog pisma”, Hrvatska misao - Èasopis zaumjetnost i znanost, Matica hrvatska Sarajevo III (1999), 10, 67-81, citat str. 68. 43 Usp. M. OKUKA (prir.): Hrvatska knjièvnost Bosne i Hercegovine koncem XIX. i prve polovice XX. stoljeæa,Matica Hrvatska u Sarajevu i HKD Napredak Sarajevo, Sarajevo 2005., 221-245.

VRHBOSNA 4/2007 317

PR

ILO

ZI

ice povijesti Katolièke crkve na našimpodruèjima”44.

Na neutemeljenu optu`bu o“ustaškoj Bibliji” odgovorio je mons. dr.Stanislav Vitkoviæ na tribini Hrvatskogknjièvnog društva sv. Jeronima u Zagrebu15. oùjka ove godine skreæuæi pozornost naŠariæev predgovor prvom svesku u kojemizrièito spominje prijevod Vuk-Danièiæa upozitivnom svjetlu45.

Zakljuèak

Da nije bilo inicijative Hrvatskog biblijskogdruštva, egzegetski i jezièno popravljenoizdanje Šariæeve Biblije ne bilo prire|eno nitiskano. Kako ovo društvo u financijama iraspoloìvosti znanstvenih savjetnika zaprevo|enje Biblije ovisi od United BibleSocieties, ovo izdanje je ekumenski pothvat.Ponosan sam te Bogu i poglavarima odvo-jenih Crkava i crkvenih zajednica zahvalanšto biblièari razlièitih konfesija radove jednidrugih èitaju, podupiru, koriste i cijene. Uvjernièkoj i znanstvenoj egzegezi Svetogpisma ekumenizam je najdalje odmakao.

Dvaput sam prošao cijeli Novi zavjetradeæi na korekturi Šariæeva prijevoda. Bilaje to velièanstvena škola sinteze mogaegzegetskog rada od 1972. do 2006.Zahvaljujem svima koji su me u ovom radupodràvali i radujem se sa svima koji sesluè Šariæevom Biblijom.

Summary

NEW EDITION OF SARIC BIBLE TRANS-LATION IN 2006

Ivan Saric (1871-1960) was a poet,

writer and translator during his long min-istry as bishop in Sarajevo (1908-1945) whohad to leave his diocese and country whencommunists took the power in formerYugoslavia. In 1940 he was entrusted withtranslation of the Bible from Latin Vulgataby Croatian bishops who wanted to markthirteen hundred years of Christianity intheir people through a new pastoral Bibletranslation. The translation was published inthree volumes in Sarajevo during the WorldWar two, but there was no time for receptionwithin the country since bishop Saric wasdeclared by communist regime a war crimi-nal for having written a poem and severaldiscourses honoring dictatorial regime inCroatia and Bosnia during the war. Duringhis exile in Spain his secretary Luka Brajn-ovic, a university professor and writer livingin exile, prepared a new edition of his NewTestament in 1953 and of the whole Bible in1960. His New Testament was published inpocket edition form in Austria, in 1966, 1967and 1969 for Catholics and reformedChristians coming from former Yugoslaviaas “guest workers” into West European cou-ntries.

Croatian Bible Society, in collabora-tion with Bible scholars Bozo Odobasic, Ka-rlo Visaticki, Mato Zovkic and Marko Aleric,an expert for Croatian language, published arevised edition of Saric Bible as a transition-al solution, while it continues organizing anew Bible translation into standard Cro-atian.

Key words: Holy Scriptures, translati-on, language, Croatian bishops, Vuglate, Iv-an Saric, Luka Brajnovic, communist regime,reception.

44 Intervju fra Petra Jeleèa u Svjetlu rijeèi 2007, rujan, naslovljen “Pomuæena svijest - izvor zloèina”, 18-21, citatsa str. 20 i 21. Autor kao da idealizira drànje bosanskih franjevaca u drugom svjetskom ratu. M. KREŠIÆ: Crkvai dràva u Nezavosnoj dràvi Hrvatskoj (1941.-1945.), Crkva na kamenu, Mostar 2006. nije ovako kritièan premaveæini biskupa i sveæenika u tom konfuznom razdoblju povijesti hrvatskog naroda i Crkve u njemu. Knjigu jeposvetio “svim hrvatskim rodoljubima koji su èljeli neovisnu i pravednu Hrvatsku dràvu te svoju èljuplatiše ìvotom ili progonstvom”.45 Usp. Da. G.: “Protiv teze o ustašoidnosti”, Glas Koncila 2007., br. 12 (od 25. oùjka 2007.), 16.

318 VRHBOSNA 4/2007

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

Rodio se u obitelji hercegovaèkihdoseljenika Jure i Milke Æavar r. Šaravanja uGornjim Kolibama, tada ùpa BosanskiBrod, 17. kolovoza 1938. Uz njega kao najm-la|eg su èljeznièar Jure i domaæica Milkaimali još šestero djece. Nama kolegama u |a-kovaèkoj bogosloviji pripovijedao je kako gaje majka ra|ala 24 sata uz smrtnu opasnostpo sebe i bebu te kako je u vrijeme Drugogsvjetskog rata prilikom jedne èetnièke racijeu selu zgrabila namjla|e dijete, pobjegla unjivu i skrivala se dok opasnost nije prošla,iako su i ostala djeca bila u opasnosti po ì-vot. Iz ratnog vremena Ivan se sjeæao kako jeùpnik Bos. Broda Stjepan Koèiš (1895.-1980.) jednog dana rekao njihovoj majci dasu Srbi iz susjednog sela stupili u Katolièkucrkvu i dali svoju seosku crkvu za katolièkuupotrebu pa Milka ne mora više pješaèiti 12km do Bos. Broda na misu. Ona je vrlo do-bro znala da su to pravoslavni susjedi uèiniliiz straha za ìvot od ustaške vlasti i nikadanije htjela iæi u tu crkvu na misu. Najstarijibrat Vlatko morao je nakon Drugog svjet-skog rata u emigraciju zbog opasnosti poìvot od komunistièke vlasti i ìvio je uLondonu. Dru`bi Kæeri Bo`je ljubavi,Hrvatska provincija sa sjedištem u Zagrebu,pridruìle su se njegova bratièna s. EditaÆavar i sestrièna s. Emila Landeka.

Kao kandidat Vrhbosanske nadbis-kupije sedam razreda ondašnje gimnazijezavršio je na Šalati u Zagrebu a posljednji uDjeèaèkom sjemeništu u Dubrovniku. Teolo-giju smo studirali zajedno u |akovu do re-|enja i jednu godinu nakon re|enja u Zagr-ebu. Za sveæenika je zare|en 29. lipnja 1964.Dvije godine bio je kapelan na Stupu te ga jenadbiskup Èekada u jesen 1968. poslao nastudij teologije u Rim. Licencijatski programupisao je na Teološkom fakultetu Gregorija-ne koju vode Isusovci a za doktorat prešaona Teološki fakultet Angelicuma koji vodeDominikanci. Kako je volio misaono razraè-unavanje s marksizmom, disertaciju je pisaona latinskom o odnosu marskistièke vlasti u

Jugoslaviji prema Katolièkoj crkvi. Obranioju je 10. lipnja 1972. i odmah dobio dispenzuod obveze objavljivanja radi promocije uakademski stupanj doktora teologije, jer sufakultetske vlasti uvi|ale da bi zbog toga bioprogonjen od vlasti po povratku u nadbis-kpiju.

Od jeseni 1972. do jeseni 1977. bio jeprofesor domgatike i crkvene glazbe na Vrh-bosanskoj teologiji, zatim šest mjeseci upr-avitelj katedralne ùpe u Sarajevu. Od 28.travnja 1978. do kolovoza 1992. @upnik je uSoèanici kod Dervente gdje je uz redovnodrànje vjeronauka organizirao djeèji pje-vaèki zbor. Mi koji smo mu na ùpi povre-meno pomagali sjeæamo se kako je soduševljenjem predvodio misu, svirao namalim orguljama uz oltar i animirao pjevan-je svoga zbora. Iz zbora njegovih pjevaèa iministranata izrastao je Ivan Nuiæ koji jeèlio postati bosanski franjevac, a Ivan ga utome podràvao svim srcem te nakonre|enja ovog ùpljanina ostao s njime u pri-jateljskim odnosima. Zato je u oporuciizrazio èlju da mu fra Ivan vodi sprovod.

Pred najezdom srpskih oruànih sn-aga razbjeàlo se u kolovozu 1992. god.48000 katolika iz 14 ùpa derventskog deka-nata, me|u njima i ùpljani Soèanice. @upn-ik Ivan pozvan je u listopadu te godine da sepridruì profesorima Vrhbosanske teologijekoji su zajedno s bogoslovima smješteni uBolu na Braèu i tu ostali do listopada 1996.Uz predavanje svojih predmeta Ivan je tele-fonom odgovarao na pitanja raspršenih ù-pljana koji su traìli dokumente za krizmu ivjenèanje. Teško ga je boljelo što se hrvatskavojska povukla iz Bosanske Posavine i takonjegovu rodnu ùpu prepustila RepubliciSrpskoj. Prièao nam je kako su se neki mu-slimani iz Dervente borili u obrani Vukovarate je u vrijeme oruànog sukoba Hrvata BiHs muslimanima zagovarao me|usobno pom-irenje i povjerenje.

Još od studentskih dana u Rimupoèele su mu se kapljice krvi razlijevati polijevom oku i lijeènici su preporuèivali što

U spomen dr. Ivanu Æavaru (1938.-2007.)

VRHBOSNA 4/2007 319

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

manje èitanja. To je bio razlog da je zatraìoùpu. Na prijedlog nadbiskupa Puljiæa pris-tao je 1991. da njegov ondašnji kapelan u So-èanici Ivo Tomaševiæ preuzme slu`bu tajnikau Sarajevu, a Ivan je nakon izbjeglištva naBraèu 17. listopada 1996. prihvatio slu`buùpnika u Tarèinu. Na molbu direktora, kojinije mogao naæi stalnog profesora, neko vri-jeme predavao je kao tarèinski ùpnik latin-ski u srednjoj školi. Kako mu se zdravstvenostanje pogoršavalo, zatraìo je umirovljenjekoje mu je odobreno 15. srpnja 2001.Zajedno sa svojom sestrom Marom kupio jeu Hrastju kraj Jastrebarskog kuæu s vrtom.Tu je ìvio sam obra|ujuæi vrt za rekreaciju,a preko ljeta je po dva mjeseca pomagao naùpi u Njemaèkoj koju vodi naš kolega AntoPilièiæ, banjoluèki sveæenik. U studenom2006. podvrgnut je teškoj operaciji srca uZagrebu, neko vrijeme oporavljao se u kuæisvoje sestre te na prijedlog našeg nadbisku-pa da do|e u sveæenièki dom u Sarajevo,ogovorio je da æe doæi kad bude nu`no.Nakon oporavka vratio se u svoju kuæu uHrastje, a kako na telefonske pozive rodbinenije odgovarao nekoliko dana, oni su naDušni Dan 2. studenog došli i našli ga mrtva,bez znakova nasilja.

Liturgiju àlovanja u ùpnoj crkvi u

Odri, zagrebaèka nadbiskupija, predvodio je5. studenog fra Ivan Nuiæ. DelegacijuVrhbosanske nadbiskupije vodio je pomoænibiskup dr. Pero Sudar uz pratnju pokojniko-va ro|aka Isusovca Vladimira Vasilja, kojikao sveæenik djeluje u Sarajevu, zatim profe-sora M. Josipoviæa, P. Jurišiæa, B. Odobašiæa,F. Topiæa, T. Vukšiæa te sveæenika Iv. Boriæa, L.Brkoviæa, M. Drlje. Na koncelebriranojzadušnici sudjelovalo je 16 sveæenika ibiskup Sudar. Po èlji pokojnika nisu dràninikakvi govori na sprovodnoj misi ni namjesnom groblju. Pokopan je uz svoju sestruZoru Landeka koja je umrla 1995. Pokojnikje u oporuci zamolio da se ne stavlja nikak-vo cvijeæe na grob nego da se svotapredvi|ena za to podijeli siromasima. Me|usudionicima sprovoda bio je i |akovaèkisveæenik mons. Ivan Šešo, pokojnikov pri-jatelj od bogoslovskih dana u |akovu, skojim je naš Ivan kao bogoslov izdao 1963.god. knjigu Pozdrav našem vremenu. Onasadrì intervjue s desetak istaknutihhrvatskih sveæenika. Me|u njima i s našimpokojnim kanonikom Èedomilom Èekadomte s Isusovcem Mijom Škvorcom koji je kas-nije postao pomoæni biskup u Zagrebu.

Mato Zovkiæ

Documents

SLU@BENO GLASILO VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE RHBOSNvrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/wp-content/... · k meni, a ne mrzi svoga oca i majku, `enu i djecu, braæu i sestre, pa i sam