VRHBOSNAVRHBOSNABroj 2/2007- Godina CXXI - Sarajevo, srpanj 2007.

SLU@BENO GLASILO VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

VRHBOSNA 2/2007

Izdavaè:Vrhbosanska nadbiskupija Kaptol 7, BiH - 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije(MCVN)

Odgovara:Vinko kardinal Puljiæ,vrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Zdenko Spajiæ, kancelar

Tehnièki urednik:Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

Grafièka obrada:MCVN

Tisak:Graforad - Zenica

VRHBOSNA - Slu`beno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Uvodnik - Bog je zemlja sveæenikova..............................................................................................95

- SVETA STOLICASveæenik, hranjen Bo`ijom Rijeèju, je univerzalni svjedok Kristove ljubavi............................96

- VRHBOSANSKA NADBISKUPIJAPravilnik o djelovanju VKT.............................................................................................................102Duhovna obnova ministranata......................................................................................................115Odredba o zatvaranju starih obrazaca matiènih knjiga.............................................................115Seminar za ovlast ispovjedanja......................................................................................................116Odobrenje peèata nadbiskupijskom centru za patoral mladih “Ivan Pavao II”....................117Povelja................................................................................................................................................118Iz korespodencije ordinarija...........................................................................................................119Imenovanja.......................................................................................................................................121Dozvole za gradnju.........................................................................................................................122Novi reðenici....................................................................................................................................122Ispravke i promjene.........................................................................................................................124Nadbiskupove propovijedi.............................................................................................................125Kronika vrhbosanskog nadbiskupa...............................................................................................129

- PRILOZISacramentum Caritatis....................................................................................................................144Eklezijalna dimenzija sveæenièkog identiteta..............................................................................151Misijske aktivnosti u vremenu od 1. svibnja 2006. do 30. travnja 2007. godine na podruèju nacionalne uprave PMD BiH........................................................................................155Izgradimo crkvu u Zambiji.............................................................................................................167

- NAŠI POKOJNICI+ Jozo Tomiæ.....................................................................................................................................168

Sadr`aj

94 VRHBOSNA 2/2007

VRHBOSNA 2/2007 95

Stvorivši èovjeka, Bog mu namijeniulogu vrhovnog stvorenja univerzuma. Nobrzo se pokaza da se èovjeku ne naðe nitkonjemu jednak. Stoga Bog stvori `enu kojuèovjek prepozna kao svoju dru`icu, njemujednaku, kost od kostiju njegovih. K tome imBog dade i zemlju da je sebi podvrgnu. Odtoga trenutka èovjek nastoji imati svoju`enu i svoju zemlju. Meðutim, kadaObeæana zemlja bi uzeta u posjed, plemeLevijevo ostade bez zemlje. U Novomsavezu æe novo pleme Levijevo ostati i bez`ene. Ako `ivot u braku i privatni posjedizviru iz naravi èovjeka, pripadaju u njegovanaravna prava i oznaèavaju èovjekovupotrebu za ljubavlju i egzistencijalnom sig-urnošæu, što onda ostaje plemenusveæenièkom?

Sveæenik je “ostao” bez onoga što muna neki naèin pripada po samoj naravi, bezonoga što svaki èovjek pokušava i `eli imatina potpun i iskljuèiv naèin. No time nije pre-stala potreba niti `elja za ljubavlju i egzisten-cijalnom sigurnošæu. Kako sveæenik mo`ezadovoljiti te potrebe i `elje? U izmjenibo`iæne èestitke s Rimskom Kurijom, aludi-rajuæi na starozavjetne Levite koji nisu uposjed dobili zemlju, Benedikt XVI. ka`e daje sveæenikov udio zemlje sam Bog. Izvornjegove egzistencijalne sigurnosti je dakleBog. Ne misli se ovdje na onaj praktièniaspekt osiguravanja egzistencije koji proi-zlazi iz nadokande za vršenje obreda ilisliènoga. Bog je izvor njegove egzistenci-jalne sigurnosti prije svega radi toga što jesveæenikov ontološki identitet utemeljen uBogu. Kao što se zemljoradnik ne boji `ivotadok ima zemlju, tako se sveæenik ne boji`ivota dok ima Boga.

A što je s ljubavlju? Bog je svojuljubav prema èovjeku pokazao nanajuzvišeniji naèin u utjelovljenju svogaSina koji je mukom, smræu i uskrsnuæemotkupio èovjeka. “Crkva, kao zaruènica

Kristova, `eli biti ljubljena od sveæenika pot-puno i iskljuèivo, kao što je ljubljena odsamoga Krista, njezine Glave i Zaruènika.”(Pismo u povodu Svjetskog dana molitve zaposveæenje sveæenika 2007). ZaruènicaKristova, kao i svaka druga, tra`i potpunu iiskljuèivu ljubav, u ovom sluèaju sveæenika.U potpunom predanju Crkvi i sjedinjenju sCrkvom, sveæenik donosi plodove svogapredanja i ljubavi.

Što se od sveæenika oèekuje?Benedikt XVI. ka`e: “Sveæenik mora istinskipoznavati Boga i iskusiti ga iznutra i na tajnaèin ga donijeti ljudima: ovo je prvotnaslu`ba koju suvremeno èovjeèanstvo treba.”A kardinal Hummes upozorava da “ako seovaj fokus na Boga izgubi u sveæenièkom`ivotu, cjelokupno utemeljenje pastoralnogdjelovanja se urušava i u pretjeranostiaktivizma riskira gubljenje sadr`aja iznaèenja pastoralnog slu`enja.” Drugimrijeèima, ono što se od sveæenika oèekuje jestintimno i duboko u`ivljavanje u odnosljubavi s Bogom koje se onda prelijeva nasav njegov pastoralni rad. Bez toga odnosa,sveæenik prije svega nema što ponuditiljudima kojima je poslan. K tome, bez jas-noæe što je njegov prvotni zadatak, usm-jerenje njegova `ivota preuzima radnikalendar èiji termini (misa, sprovod,vjenèanje, krštenje, ispovijed, susret, sas-tanak, radni ruèak, donator...) osmišljavajunjegov `ivot. Ili to pak èine neke drugestvari.

Ako postoji potreba za duhovnomobnovom sveæenika Vrhbosanske nad-biskupije, onda se ona mo`e ostvariti jedinokroz vraæanje svome “posjedu” - Bogu jerOn je zemlja sveæenikova. Mnogo smo radilikako bismo druge vratili ili zadr`ali na nji-hovom posjedu. Mo`da je vrijeme da se i mivratimo svome.

Dr. Zdenko Spajiæ

Uvodnik

Bog je zemlja sveæenikova

96 VRHBOSNA 2/2007

Dragi sveæenici i prijatelji!

Svjetski dan molitve za posveæenjesveæenika, koji æe se slaviti na nadolazeæusvetkovinu Presvetog Srca Isusova, je prigo-da da zajedno razmišljamo o daru našesveæenièke slu`be, dijeleæi vaše pastoralnebrige za sve vjernike i za èitavo èovjeèanst-vo, a posebno za dio naroda Bo`jega pov-jerenoga vašim Ordinarijima èiji ste vinajvrijedniji suradnici.

Predlo`ena tema za ovu godinu“Sveæenik, hranjen Bo`jom Rijeèju, je uni-verzalni svjedok Kristove ljubavi” je u sug-lasju s nedavnim uèenjem Benedikta XVI. iposebno s Post-sinodalnom Apostolskompobudnicom Sacramentum Caritatis (22. vel-jaèe 2007.).

Sveti Otac piše tamo: “Ljubav kojuslavimo u Sakramentu nije nešto štomo`emo saèuvati samo za sebe. Po samojsvojoj naravi, ona zahtijeva da se dijeli sasvima. Ono što je potrebno svijetu, jestljubav Bo`ja; potrebno mu je da se susretnes Kristom i da vjeruje u njega. Euharistija jestoga izvor i vrhunac ne samo `ivota Crkve,nego i njezinoga poslanja: 'autentiènaEuharistijska Crkva je misionarska Crkva'(Propozicija 42)” (br. 84).

1. Bo`ji èovjek, èovjek misija

Donijeti Boga èovjeèanstvu jesveæenikovo bitno poslanje. Sveti slu`benikje osposobljen izvršavati ovo poslanje jer,izabran od Boga, `ivi s Bogom i za Boga.

U svojoj Poruci na otvorenju Petegeneralne konferencije Latinsko-amerièkih iKaribskih biskupa (13. svibnja 2007.) natemu “Uèenici i misionari Isusa Krista, da binaši narodi mogli imati `ivot u Njemu”,

obraæajuæi se sveæenicima Sveti Otac jerekao: “Prvi promotori uèeništva i misija suoni koji su pozvani 'biti s Isusom i bitiposlani da propovijedaju' (usp. Mk 3, 14)...Sveæenik mora biti iznad svega 'Bo`ji èovjek'(1 Tim 6, 11) koji poznaje Boga direktno, kojiima duboko osobno prijateljstvo s Isusom idijeli s drugima isti osjeæaj koji ima Krist(usp. Fil 2, 5). Samo na taj naèin æe sveæenikbiti sposoban voditi ljude prema Bogu,utjelovljenom u Isusu Kristu, i biti pred-stavnik njegove ljubavi” (br. 5; L'OsservatoreRomano, englesko izdanje /ORE/, 16. svibn-ja 2007., str. 18).

Ova istina je izra`ena u jednom retkusveæenièkog psalma koji je nekada bio dioobreda pripuštanja klerièkom stale`u:“Gospodin mi je baština i kale`; Ti u rucidr`iš moju sudbinu.” (Ps 16 /15/, 5).

Znamo iz Knjige Ponovljenog zakona(usp. 10, 9) da je svako pleme nakon zauzi-manja Obeæane zemlje bacanjem kockedobilo svoj dio Svete Zemlje i time ispuniloBo`je obeæanje Abrahamu.

Samo Levijevo pleme nije dobilo nimalo zemlje: njegovo nasljedstvo je bio samBog. Ova potvrda je zasigurno imala prak-tièni razlog. Sveæenici nisu `ivjeli poputdrugih plemena obraæujuæi zemlju nego pri-noseæi `rtve.

Meðutim, ono što psalmist ka`e jeznak i simbol neèega dubljeg: istinskoutemeljenje sveæenièkoga `ivota, temelj nje-gove egzistencije, zemlja njegova `ivota jesam Bog. Crkva vidi u ovom starozavjetnomtumaèenju znaèenje i objašnjenjesveæenièkog poslanja, naslijedovanja apos-tola i zajedništvo sa samim Kristom.

U tom pogledu Benedikt XVI. ka`e:“Sveæenik mo`e i mora i danas reæi, poputLevita: 'Dominus pars hereditatis meae et

SVETA

STO

LIC

A KONGREGACIJA ZA KLER

Pismo u povodu svjetskog dana molitve za posveæenje sveæenika

“Sveæenik, hranjen Bo`jom Rijeèju, je uni-verzalni svjedok Kristove ljubavi”

calicis mei'. Bog sam je moj udio zemlje, van-jski i unutarnji temelj moje egzistencije. Ovateocentriènost sveæenièke egzistencije jeinstinski nu`na u našem svijetu koji je ori-jentiran prema funkcioniranju, u kojem svepoèiva na izraèunljivim i zajamèenimdostignuæima. Sveæenik mora istinski pozna-vati Boga i iskusiti ga iznutra i na taj naèin gadonijeti ljudima: ovo je prvotna slu`ba kojusuvremeno èovjeèanstvo treba.” (PorukaRimskoj kuriji prigodom bo`iæne èestitke, 22.prosinca 2006.; ORE, 3. sijeènja 2007., str. 6).

Ako se ovaj fokus na Boga izgubi usveæenièkom `ivotu, cjelokupno utemeljenjepastoralnog djelovanja se urušava i u pret-jeranosti aktivizma riskira gubljenje sadr`ajai znaèenja pastoralnog slu`enja.

Odatle se mo`e pojaviti i pretrjerani izbunjujuæi protagonizam. Uzalud bi sub-stanca bila nadomiještana, iscrpljujuæi se beznapretka.

Samo oni koji su nauèili “ostati sKristom” su istinski spremni da ih On “šaljeda propovijedaju” vjerodostojno (usp. Mk 3,14). Tajna uvjerljivog naviještanja Krista jestrastvena ljubav za Krista.

Sv. Augustin ka`e: “Kršæanski uèiteljbi trebao moliti prije propovijedanja” (usp.De Doctrina Christiana, 4, 15, 32: PL 34, 100),pouèavajuæi zaraæene slu`benike da buduuèenici molitve u Uèiteljevoj školi.

Slaveæi svetkovinu Presvetog SrcaIsusova, Crkva poziva sve vjernike dauprave svoj pogled i zagledaju se s vjerom“u onoga koga su proboli” (Iv 19, 37) i uKristovo Srce, `ivuæi i jasni znak nepobje-dive ljubavi Bo`je i neiscrpnog izvoramilosti.

Crkva to èini, potièuæi sveæenike datra`e taj znak unutar samih sebe, kao onihkod kojih je pohranjena i koji upravljajubogatstvima Kristova Srca i da izlijevajumilosrdnu ljubav Krista na druge, na svako-ga pojedinoga.

Uistinu, “ljubav nas Kristova obuzi-ma” piše sv. Pavao (usp. 2 Kor 5, 14). Sv.Augustin nas napominje: “Protegnite svojuljubav po svoj zemlji ako `elite ljubiti Krista,jer Kristovi su udovi po svoj zemlji.”(Komentar Prve Ivanove poslanice, 10, 5).

To je razlog radi kojega svaki sveæenik

mora imati misionarski ili istinski “katolièki”duh i mora “krenuti iznova od Krista” kakobi se obratio svakome, svjestan uvijek što jerekao naš Spasitelj koji “hoæe da se svi ljudispase i doðu do potpune spoznaje istine” (1Tim 2, 4-6).

Sveæenik je pozvan susresti Krista umolitvi i takoðer ga upoznati i ljubiti nakri`nom putu koji je put aktivne i samozata-jujuæe ljubavi. Samo na ovaj naèin je auten-tiènost njegove ljubavi za Boga testirana imilosrdno Lice Krista reflektirano na svima.“Ljepota ove slike odsijeva u nama koji smou Kristu kada pokazujemo u svojim èinimada smo dobri ljudi” podsjeæa sv. ÆirilAleksandrijski (Tractatus ad TiberiumDiaconum socioque, II, in divi JohannisEvangelium).

2. Biti autentièni svjedok Kristove ljubavi u društvu

Poslanje koje sveæenik prima uReðenju nije neki vanjski element stavljenpored posveæenja nego prije svega njegovounutarnje i vitalno odredište: “posveæenje jeza poslanje” (Ivan Pavao II, Apostolskapobudnica Pastores dabo vobis, br. 24). “Lju-bav Boga i ljubav bli`njega su postale jedno:u najmanjem bratu nalazimo samoga Isusa au Isusu nalazimo Boga”, piše Sveti Otac(enciklika Deus Caritas est, br. 15).

U Euharistiji, koja je neprocjenjivoblago Crkve, na jedan poseban naèin, èineæisebe slu`benicima Kruha za `ivot vjeèni,neprestano smo pozvani promišljati (kon-templacija) ljepotu i dubinu misterija ljubaviKristove i izlijevati osjeæaje ljubavi njegovaSrca na sve ljude bez razlike, posebno nasiromašne i slabe, i na najsiromašnije meðusiromašnima što grešnici u biti jesu, uneprestanoj, poniznoj i èesto zatajnoj slu`biljubavi.

Misionarska aspiracija je konstitu-tivni dio Euharistijske forme sveæenièkog`ivota. U tom pogledu Sveti Otac piše: “Prvai fundamentalna misija koju primamo odsvetih otajstva koja slavimo je ta da svjedoèi-mo svojim `ivotima. Divljenje koje do-`ivljavamo u daru koji nam je Bog dao uKristu, daje novi zamah našim `ivotima i

VRHBOSNA 2/2007 97

SVETA

STO

LIC

A

opredjeljuje nas da postajemo svjedoci nje-gove ljubavi. Mi postajemo svjedoci kadaNetko Drugi postaje prisutan i saopæavasamoga sebe kroz naše djelovanje, rijeèi i na-èin `ivljenja” (usp. Post-sinodalna apostols-ka pobudnica Sacramentum Caritatis, br. 85).

Sveæenik je pozvan uèiniti sebe“kruhom razlomljenim za `ivot svijeta”,slu`iti svima ljubavlju Kristovom koji ih jeljubio “do kraja”: odatle Euharistija postaje usveæenikovom `ivotu ono što oznaèava usvom slavlju. Kristova `rtva je misterijoslobaðanja koji nas neprestano izaziva ipokreæe.

Svaki sveæenik osjeæa uistinu unutarsebe istu potrebu koja ga tjera da radi meðuljudima za pravdu i solidarnost; sveæenik jepozvan svjedoèiti za samoga Krista meðunjima.

Hranjeni Rijeèju `ivota, sveæenici nemogu ostati na marginama borbe za obranui navještanje dostojanstva ljudske osobe injezinih univerzalnih i neotuðivih prava.Benedikt XVI je napisao glede toga: “Upravozbog misterija koje slavimo, moramo osuditisituacije protivne ljudskom dostojanstvu,buduæi da je Krist prolio svoju krv za sve, i uisto vrijeme potvrditi neprocjenjivu vrijed-nost svake pojedine osobe” (isto, br. 89).

Otkrijmo istinsko znaèenje amorisofficium, tu pastoralnu ljubav o kojoj govorisv. Augustin (u Evangelium JohannisTractatus 123, 5: CCL 36, 678).

Crkva, kao zaruènica Kristova, `elibiti ljubljena od sveæenika potpuno i iskljuèi-vo, kao što je ljubljena od Krista samoga,njezine Glave i Zaruènika. Pokušajmo razu-mijeti teološku motivaciju kanonskog pravaLatinske Crkve o celibatu i njegovu dubokoprikladnu povezanost sa Svetim Redom:kao neprocijenjivi dar Bo`ji, kao jedinstvenosudjelovanje na Bo`jem oèinstvu i, u plo-dnosti Crkve, kao kolosalni misionarski di-namizam, kao veæu ljubav i svjedoèanstvosvijetu o eshatološkom Kraljevstvu.

Celibat, prihvaæen slobodnom iljubavlju ispunjenom odlukom, postaje dari-vanje samoga sebe u Kristu i s Kristom nje-govoj Crkvi i izra`ava sveæenikovo slu`enjeCrkvi u Gospodinu i s Gospodinom (usp. II

vatikanski sabor, Dekret o slu`bi i `ivotusveæenika Presbyterorum Ordinis, br. 16;Ivan Pavao II, Apostolska pobudnica Pasto-res dabo vobis, br. 29).

Meðutim, mo`emo se pitati: što svesaèinjava kontekst sveæenièkog svjedoèenjaKristove ljubavi?

a) Prije svega je misija, Kerygma i cat-echesis; kateheza mladih i odraslih, onihblizu i onih daleko. U katehezi se Kristovaporuka priopæuje na potpun i jasan naèin.Danas je adekvatno poznavanje vjereizuzetno potrebno kao što je to jasno sa`etou Katekizmu Katolièke Crkve i njegovomKompendiju.

Radi se o ulaganju svakoga napora zadopiranjem do katolika koji su otpali i onihkoji znaju malo ili ništa o Kristu. BenediktXVI. je nedavno rekao biskupima Brazila:“Odgoj u kršæanskim osobnim i društvenimvrednotama je takoðer jedan bitni elementkateheze kao što je to odgoj u društvenojodgovornosti... Mi pastiri moramo biti vjernislu`benici Rijeèi, izbjegavajuæi svaki redu-cirajuæu ili pogrešnu viziju misije koja namje povjerena. Nije dovoljno promatratistvarnost jedino iz perspektive osobne vjere;mi moramo raditi s Evanðeljem u našimrukama i prièvrstiti se u autentièno naslijeðeApostolske Tradicije, slobodni od bilo kojihinterpretacija motiviranih racionalistièkimideologijama” (Govor brazilskim biskupimanakon moljenja Vespera, Katedrala u Se, SaoPaolo, 11. svibnja 2007., br. 4, 5; ORE, 16.svibnja 2007., str. 8).

Na tom podruèju nisu dostatni tradi-cionalni konteksti kateheze - lekcije, preda-vanja, Biblija i teološki predmeti - nego jeneophodno otvoriti se drugim novim are-opaghima globalne kulture.

Pored novina, radija i televizije, èešæebi se trebalo koristiti e-mailom, internetsitovima, web stranicama i video-konferen-cijama i mnogim drugim novijim sustavimakako bi se uèinkovito priopæila kerygmavelikom broju ljudi. Sama prisutnost pastira,njegovo odijevanje i ponašanje, koje proi-zlazi iz njegovog vlastitog “biæa”, mora sa-èinjavati katehezu za sve zajedno i svakogapojedinaèno.

98 VRHBOSNA 2/2007

SVETA

STO

LIC

A

Mo`da je bilo vremena kada smopodcijenili ovaj aspekt koji ljudi cijene i koji,ako je izraz sadr`aja, nije formalizam negoprikladan naèin prenošenja materije.

b) Drugi kontekst za ovo svjedoèenjeje promicanje crkvenih karitativnih ustano-va koje mogu vršiti dragocjenu slu`bu zanajslabije i najzakinutije ljude na raznimrazinama.”Ako osobe koje susreæete `ive usiromaštvu, neophodno je pomoæi im, kaošto su to èinile prve kršæanske zajednice, vr-šeæi solidarnost i poma`uæi im da se osjeæajuistinski voljeni”, rekao je Papa u spomenu-tom govoru (Katedrala u Se, 11. svibnja,ibid., br. 3).

Benedikt XVI. piše: “Moramoprokazati one koji rasipaju bogatstva zemlje,izazivajuæi nejednakosti koje vapiju u nebo(usp. Jak 5, 4).” On nastavlja: “GospodinIsus, Kruh vjeènoga `ivota, potièe nas dabudemo pozorni na situacije ekstremnogsiromaštva u kojima veliki dio èovjeèanstvajoš uvijek `ivi: postoje situacije za koje ljudisnose jasnu i tjeskobnu uznemirujuæu”(Sacramentum Caritatis, br. 90).

c) Potpora kulturi `ivota. U zajed-ništvu sa svojim vlastitim biskupima,sveæenici su pozvani posvuda unaprijeðivatikulturu `ivota koja æe, kako Pavao VI reèe,omoguæiti “prolaz iz bijede prema posje-dovanju potrepština... postizanju kulture...suradnje za opæe dobro... èovjekovo pri-znavanje vrhovnih vrednota i Boga nji-hovog izvora i cilja” (Enciklika Populorumprogressio, br. 21).

U tom pogledu, tijekom izobrazbelaika neophodno bi bilo naglasiti da auten-tièni razvoj mora biti cjelovit (integralan),drugim rijeèima mora biti usmjeren napromicanje èitavoga èovjeka i svih ljudi,predla`uæi nu`na sredstva za otklanjanjeozbiljnih socijalnih nejednakosti i velike raz-like u pristupu dobrima.

d) Formacija vjernika laika. Formiraniu školi Euharistije, vjernici laici bi trebali sveviše se osjeæati potaknuti i potpomognuti dapreuzmu svoje politièke i socijalne odgov-ornosti direktno, sukladno njihovom kršten-ju i motivirano njime.

Svi kršteni muškarci i `ene morajupostati svjesni da su u Crkvi oni suoblièeni

Kristu Sveæeniku, Proroku i Pastiru poopæem sveæeništvu vjernika. Moraju seosjeæati suodgovorni u izgradnji društvasukladno kriterijima Evanðelja i posebnokriterijima crkvenog socijalnog nauka.

“Ovo uèenje, plod cijele povijestiCrkve, se razlikuje po realizmu i umjerenos-ti; ono mo`e pomoæi izbjegavanje zavodeæihkompromisa ili la`nih utopija”(Sacramentum Caritatis, br. 91)

Kao što je papinsko uèenje više putapodsjeæalo vjernike, njima je stavljena udu`nost posebna odgovornost za mijenjanjenepravednih struktura i uspostavljanjapravednih struktura, stvarajuæi nu`ni kon-senzus na moralnim vrednotama i snagu`ivljenja u suglasju s modelom ovih vredno-ta (usp. Benedikt XVI, Uvodni govor naotvaranju Pete generalne konferencijeLatinsko-amerièkih i karipskih biskupskihkonferencija, 13. svibnja 2007., br. 4; ORE, 16.svibnja, str. 18).

e) Potpora obitelji. Svi su sveæenicipozvani podupirati kršæansku obiteljpotièuæi - na razlièite naèine, sukladnorazlièitim karizmama poziva i poslanja pov-jerenoga vama - zadovoljavajuæu organièkupastoralnu skrb obitelji u svojim crkvenimzajednicama (usp. Ivan Pavao II, Novo Mi-llennio Ineunte, br. 47).

Posebno je va`na potreba oèuvanjavrednote jednosti braka kao do`ivotne unijeizmeðu muškarca i `ene u kojoj, kao mu` i`ena, sudjeluju u Bo`jem djelu stvaranja uljubavi.

Na`alost, brojne politièke doktrine ipravci misli nastavljaju hraniti kulturu kojašteti ljudskom dostojanstvu ignorirajuæi iuništavajuæi do razlièitih stupnjeva istinu obraku i obitelji. Sveæenik mora neumornonaviještati u Kristovo ime da je obitelj, kaouèiteljica ljudi par excellence, nezamjenljivaza istinitu “ljudsku ekologiju” (usp. IvanPavao II, Centesimus Annus, br. 39).

3. Radost podizanja èaše spasenja i zazivanja Imena Gospodnjega (usp. Ps 116

/115/, 12-13)

Ivan Pavao II. je uskliknuo u svomPismu sveæenicima za Veliki èetvrtak 2002:

VRHBOSNA 2/2007 99

SVETA

STO

LIC

A

“Kako je velièanstveno ovo naše zvanje,draga braæo sveæenici! Uistinu, mi mo`emoponoviti s psalmistom: 'Što da uzvratimGospodinu za sve što mi je uèinio? Uzet æuèašu spasenja i zazvat æu ime Gospodnje' (Ps116 /115/, 12-13)”.

Ovaj kale` je èaša blagoslova (1 Kor10, 16), èaša novoga saveza (usp. Lk 22, 20; 1Kor 11, 25).

Sv. Bazilije komentira ovaj tekstovako: “Što da uzvratim Gospodinu? Niti`rtvu niti klanice... nego cijeli moj `ivot.Zbog toga psalmist ka`e: 'Uzet æu èašuspasenja, opisujuæi kao èašu patnje uduhovnoj borbi i odupiranju grijehu dosmrti” (Propovijed o psalmu 116: PG XXX,109).

Kao što su mnogi sveti sveæenicido`ivjeli u herojskom vršenju svoga poslan-ja, mi smo takoðer pozvani naæi u Euharistijinu`nu snagu za svjedoèenje Istine bezoslabljivanja, zabluda, “bez la`nih kompro-misa kako se ne bi razvodnilo Evanðelje!”kako reèe Benedikt XVI. na svom susretu snjemaèkim biskupima (Govor u Nadbisku-pijskom sjemeništu, Köln, 21. kolovoza2005., ORE, 31. kolovoza 2005., str. 3).

U društvima i kulturama koje supreèesto zatvorene transcendenciji, ugušenekonzumeristièkim ponašanjem i zarobljenestarim i novim oblicima idolatrije, mi iznovas divljenjem otkrivamo znaèenjeEuharistijskog otajstva.

Obnovimo naša liturgijska slavljatako da ona budu izra`ajniji znaci Kristovenazoènosti u našim biskupijama, posebno unašim `upama; zajamèimo novi prostor zašutnju, molitvu i adoracijsku kontemplacijuEuharistije kako bismo imali untar sebeistinit i titrav misionarski duh.

Ivan Pavao II je rekao našoj braæiprelatima iz Portugala: “Kao stra`ari Bo`jekuæe, pazite da cjelokupni crkveni `ivotodsijeva na jedan naèin dvostruki ritamSvete Mise s liturgijom rijeèi i euharistijskomslu`bom. Uzmite sebi za primjer sluèajuèenika na putu u Emaus koji su prepoznaliIsusa jedino u lomljenju kruha (usp. Lk 24,13-35)” (Govor portugalskim biskupimaprigodom Ad limina posjete, br. 6, 30. stu-

denoga 1999.; ORE, 15. prosinca 1999., str.10).

U Euharistiji se nalazi tajna vjernosti iustrajnosti naših vjernika, sigurnost iispravnost naših crkvenih zajednica posredjada i poteškoæa svijeta. Izbjegnimo u našempastoralnom radu, koji se sastoji od rijeèi isakramenata, zamke aktivizma, rada radisamog rada. Tako æemo, donoseæi Kruhvjeènoga `ivota, suprotstaviti se napadimalaicizma i sekularizma u kojima Krist nemani glasa ni mjesta.

Mislimo na misionarsku va`nostnaših `upa koje su sada kao i uvijek vezivnotkivo naših biskupija (usp. ZKP, kan. 374, 1).Mislimo na svaku `upu koja je comunitasChristifidelium ali to ne mo`e biti ako nijeeuharistijska zajednica otvorena na-judaljenijima; drugim rijeèima, ako nijezajednica prikladno opremljena u misijskomduhu za slavlje Euharistije koja je `ivuæiizvor njezine izgradnje i sakramentalni veznjezina bivstva, u punom zajedništvu scijelom Crkvom (usp. Ivan Pavao II, Post-sinodalna apostolska pobudnicaChristifideles Laici, 30).

Mislimo na sveæenike u `upama kojimogu biti samo zareðeni sveæenici buduæida ono što govore i èine u euharistijskojliturgiji i liturgiji rijeèi ne mogu to èiniti iligovoriti “in proprio”, “po svome”; uistinu,oni djeluju i govore “in persona Christi capi-tis”.

Mislimo na sve sveæenike, mlade istarije, zdrave i bolesne, koji uvijek iznovaotkrivajuæi radikalno darivanje samoga sebesvojstveno njihovoj zareðenoj slu`bi, moguponoviti s Ivanom Pavlom II: “Došlo je vri-jeme da odva`no govorimo o sveæenièkom`ivotu kao neprocjenjivom daru i blješ-tavom i privilegiranom obliku kršæanskoga`ivljenja” (Pastores dabo vobis, 39).

Stoga æe Crkva Rijeèi i Sakramenatabiti nu`no Crkva neumornog izvršavanjasveæenièke slu`be; ona æe biti Crkva svetogasveæenika, sveæenika koji ljubi iz dna svogasrca i cijelim svojim biæem poziv koji je prim-io od Uèitelja da u svakom trenutku djelujekao ipse Christus.

Benedikt XVI. je nedavno rekao u

100 VRHBOSNA 2/2007

SVETA

STO

LIC

A

VRHBOSNA 2/2007 101

svom Govoru èlanovima Biskupske konfer-encije Quebec-a, Kanada, prigodom posjetead limina Apostolorum (11. svibnja 2006.):“Meðutim, smanjenje broja sveæenika... naodreðenim mjestima zbunjujuæe postavlja upitanje mjesto sakramentalnosti u `ivotuCrkve. Potrebe pastoralne organizacije nesmiju kompromitirati autentiènost eklezi-ologije koja je izra`ena u njoj. Središnjauloga sveæenika koji uèi, posveæuje i upravl-ja zajednicu in persona Christi capitis se nesmije umanjivati. Ministerijalno sveæeništvoje nezamjenjivo u postojanju jedne eklezi-jalne zajednice. Va`nost uloge vjernika laika,èije velikodušno slu`enje kršæanskim zajed-nicama priznajem, nikada ne smije zasjenitislu`bu sveæenika koja je apsolutno nezam-jenjiva u `ivotu Crkve” (ORE, 24. svibnja2006., str. 3).

Budimo mi sveæenici zainteresirani zato da naš ontološki identitet zasja i da vrši-mo radosno slu`enje èak usred najgorihpoteškoæa, `arko misionarsko slu`enje jerproistjeèe iz našega identiteta.

Zajedno sa svim vjernicima, neu-morno molimo Gospodara `etve da pošaljeradnika u svoju `etvu. Zvanja postoje ali mimoramo poticati pozitivni odgovor ovimsredstvima - sredstvima kojima nasGospodin nauèio i nikojim drugim.

Ovo je Crkva koju bismo `eljeli vid-jeti kako iznova cvjeta i daje nove plodovesvoje vitalnosti i rada. Ona je Crkvabo`anskoga poslanja, Crkva in statu missio-nis.

Obratimo se Mariji, Kraljici Apostola iMajci sveæenika. Povjerimo Njoj sami sebe,svoje pastoralno slu`enje i svakoga sveæeni-ka. Neka nam ona pomogne da, naslijedu-juæi nju, budemo tabernakuli i monstranceIsusa Dobroga Pastira.

Kardinal Cláudio Hummes, OFMPrefekt

Nadbiskup Mauro PiacenzaNaslovni nadbiskup Viktorianski, tajnik

SVETA

STO

LIC

A

102 VRHBOSNA 2/2007

VRHBOSANSKA KATOLIÈKA TEOLOGIJA

Pravilnik o djelovanju

Narav i svrha pravilnika, usp. Statut VKT-e, èl. 1-5.

^lanak 1. Narav, svrha i donošenje pravilnika

1. Pravilnik Vrhbosanske katolièke teologije (u daljnjem tekstu Teologija) je opæi akt koji odreðuje naèin rada pojedinih tijela Teologije i propisuje ono što je predviðeno Statutom Teologije.

2. Pravilnik odobrava Profesorsko vijeæe, a potvrðuje Veliki kancelar.3. Pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnoj ploèi Teologije.4. Pojedine odredbe Pravilnika mijenja Profesorsko vijeæe natpoloviènom veæinom glasova

prisutnih èlanova glasovanjem, a potvrðuje Veliki kancelar.5. Prijedlog za promjenu odredbi Pravilnika podnose napismeno dekan, Povjerenstvo za

pravilnik ili treæina èlanova Profesorskog vijeæa.

Uprava teologije, usp. Statut VKT-e, èl. 6-14.

Èlanak 2. Postupak izbora dekana

1. Sedam mjeseci prije isteka svojeg mandata dekan otvara postupak za izbor novog de-kana. Ako je dekan sprijeèen to æe uèiniti prodekan koji ga zamjenjuje.

2. Profesorsko vijeæe utvrðuje ispunjavaju li kandidati uvjete za izbor u slu`bu dekana.3. Dekan se bira tajnim glasovanjem.4. Da bi izborni listiæ bio valjan mora sadr`avati zaokru`en broj ispred imena i prezime na

samo jednog kandidata.5. Izabrani dekan i od Velikog kancelara potvrðeni redovito preuzima slu`bu s poèetkom

nove akademske godine.

Èlanak 3. Prava i obaveze dekana

1. Osim onoga što je odreðeno Statutom (èl. 8), du`nost je dekana:a) Potvrditi upis studenta prema propisima Statuta i Pravilnika;b) Odobriti studentu upis izbornih predmeta na drugom Fakultetu i potvrditi upis

izbornih predmeta studentu drugog Fakulteta.c) Odrediti povjerenstvo za diplomski ispit i komisijske ispite.

2. Dekan djeluje u suradnji s prodekanom i Profesorskim vijeæem.

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 103

3. Dekan potpisuje slu`bene akte Teologije.4. Dekan prima dopise i odgovara na njih.5. Dekan prima i otpušta studente prema propisima Statuta i Pravilnika.6. Dekan predla`e dnevni red za sjednice Profesorskog vijeæa i predsjeda im.

Èlanak 4.Prodekan

1. Za prodekana mo`e biti predlo`en i izabran èlan Profesorskog vijeæa, nastavnik koji ima stupanj doktorata postignut na katolièkom filozofsko-teološkom uèilištu.

2. Prodekan je zamjenik dekana. 3. Vlast i slu`ba prodekana koji zamjenjuje dekana u njegovoj odsutnosti i sprijeèenosti

odnosi se na redovito upravljanje.4. U sluèaju smrti ili odreknuæa dekana, prodekan koji ga zamjenjuje odmah ulazi u slu`bu

i saziva što prije, a najkasnije u roku od tri mjeseca, Profesorsko vijeæe da provede postu- pak za izbor novog dekana.

Èlanak 5.Profesorsko vijeæe

1. Profesorsko vijeæe se u naèelu sastaje jednom mjeseèno, zatim kada to dekan smatra nu`nim i na pisani zahtjev upuæen dekanu od barem jedne treæine èlanova Profesorskog vijeæa.

2. Redovite sjednice Profesorskog vijeæa odr`avaju se prema rasporedu akademske godine. Datumi sjednica Profesorskog vijeæa objavljeni u akademskoj knji`ici imaju vrijednost prvog poziva.

3. Najmanje tjedan dana prije sjednice Profesorskog vijeæa Tajništvo Teologije šalje pisani poziv svim èlanovima s prijedlogom dnevnog reda i radnim materijalima.

4. Profesorsko vijeæe na poèetku sjednice utvrðuje dnevni red, i to apsolutnom veæinom glasova prisutnih èlanova, valjana saziva.

5. Profesorsko vijeæe mo`e pojedino pitanje, koje zaslu`uje podrobnije prouèavanje, povjer-iti jednom ili nekolicini èlanova Profesorskog vijeæa. Rezultate prouèavanja zadu`eni æe dostaviti Profesorskom vijeæu u zadanom roku u pisanom obliku.

6. Dekan, kad Profesorsko vijeæe to smatra potrebnim, napismeno priopæuje zakljuèke sjed-nica Profesorskog vijeæa èlanovima toga vijeæa i onima na koje se zakljuèci odnose.

7. Du`nost je Profesorskog vijeæa, osim onoga što je odreðeno Statutoma) raspravljati i odluèivati o planu i programu studija;b) odobriti tezarij za diplomski ispit;c) birati èlanove u razna povjerenstva;d) odobravati prijedloge povjerenstava i vijeæa;e) utvrditi programe godišnje proslave Dana Teologije i drugih vidova javnih djelovanja

Teologije.8. Redovite sjednice Profesorskog vijeæa traju najviše tri sata.

Èlanak 6.Znanstveno i nastavno djelovanje izvan teologije

1. Zaposlenici na Teologiji du`ni su za preuzimanje nastavnog i znanstvenog djelovanja izvan Teologije tra`iti i dobiti suglasnost Profesorskog vijeæa.

2. Pri udjeljivanju suglasnosti Profesorsko vijeæe vodi raèuna da opseg nastavnog i znanstvenog djelovanja zaposlenika izvan Teologije ne remeti redoviti rad Teologije.

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

104 VRHBOSNA 2/2007

Èlanak 7. Katedre

1. Proèelnike katedri, na temelju internog natjeèaja, bira Profesorsko vijeæe veæinom glaso-va prisutnih èlanova Vijeæa, na rok od pet godina. Ista osoba mo`e biti izabrana više puta za redom za proèelnika iste katedre.

2. Za proèelnika katedre mo`e biti izabran èlan Profesorskog vijeæa u znanstveno nas-tavnom zvanju redovitog profesora, izvanrednog profesora ili docenta, sa specijalizacijom iz podruèja koje katedra obuhvaæa.

3. Ukoliko ne mo`e izabrati proèelnika katedre, Profesorsko vijeæe mo`e Velikom kancelaru predlo`iti imenovanje vršitelja du`nosti proèelnika katedre na godinu dana.

4. Za vršitelja du`nosti proèelnika katedre mo`e biti predlo`en èlan Profesorskog vijeæa u zvanju redovitog profesora, izvanrednog profesora ili docenta, sa specijalizacijom iz podruèja dotiène katedre ili njoj bliskog podruèja.

5. Pojedina katedra mo`e za neko vrijeme, ne du`e od godinu dana, ostati nepopunjena.6. Nastavnike, suradnike i znanstvenike za nepopunjene predmete mo`e se uzeti, privre-

meno ili za stalno, i iz drugih znanstveno-nastavnih ustanova, uz suglasnost Velikog kancelara.

Studenti - usp. Statut VKT-e, èl. 22-29.

Èlanak 8.Natjeèaj za upis

1. Upis u prvu godinu studija obavlja se na temelju natjeèaja za upis što ga raspisuje i u javn-im glasilima objavljuje Teologija.

2. Natjeèaj za upis sadr`i sve podatke potrebne kandidatima, a osobito: uvjete upisa i kriter-ij za izbor kandidata, rokove upisa i isprave koje se prila`u prijavi.

Èlanak 9. Razredbeni postupak

1. Razredbeni postupak provodi “Povjerenstvo za razredbene ispite” koje imenuje Profesorsko vijeæe.

2. Pristupnici za sveæenièko ili redovnièko zvanje stjeèu prednost pri upisu.

Èlanak 10.Redoviti upis

1. Pravo redovitog upisa na sljedeæu godinu stjeèe student koji do kraja upisnog roka polo`i sve predmete iz pretprošle godine te predmete iz prethodne godine, osim što u iduæu akademsku godinu prva godina mo`e prenijeti 3 ECTS boda, druga godina 6 ECTS bodova, treæa 7 ECTS bodova, èetvrta 8 ECTS bodova.

2. Student koji niti nakon ponavljanja godine nije ispunio uvjete za upis u sljedeæu god-inu ne mo`e po drugi put ponavljati istu godinu.

3. Pravo redovitog upisa u pastoralnu godinu imaju svi apsolventi filozofsko-teološkog studija koji su kandidati za sveæeništvo.

4. Tajništvo Teologije utvrðuje je li student ispunio uvjete za upis.

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 105

Èlanak 11.Prijelaz

1. Studentu koji prelazi s drugog uèilišta na Teologiju Povjerenstvo za prelazak studenata s drugih uèilišta odobrava upis i odreðuje upisivanje eventualnih razlika te druge uvjete za studiranje na Teologiji.

2. Moguænost i uvjete prelaska s filozofsko-teološkog na teološko-katehetski studij, te s teološko-katehetskog na teološko-filozofski studij odreðuje Profesorsko vijeæe.

Èlanak 12.Upis u izvanrednom roku

1. Osim redovitog upisa, student se mo`e, iz posebnih razloga, upisati u izvanrednom roku, i to uz dozvolu dekana ili Profesorskog vijeæa.

2. Razlozi za upis u izvanrednom roku mogu biti fizièka sprijeèenost, bolest, slu`enje vojne obveze, materinstvo, neposjedovanje svih uvjeta potrebnih za upis u redovitom roku i drugo.

3. Za upis u izvanrednom roku student je du`an prilo`iti pisanu zamolbu s dokumen-tiranim obrazlo`enjem.

4. Upis u izvanrednom roku s dozvolom dekana moguæ je u roku od mjesec dana od poèet-ka semestra.

5. Upis u izvanrednom roku s dozvolom Profesorskog vijeæa moguæ je u roku od mjesec i pol dana od poèetka semestra.

Èlanak 13.Upis izbornih predmeta na drugim uèilištima

1. Proèelnici katedri predla`u, a Profesorsko vijeæe odobrava, na poèetku akademske godine, predmete koje studenti mogu upisati kao izborne predmete na drugim visokim uèilištima.

Èlanak 14.Potvrðivanje semestra

1. Svaki nastavnik na kraju semestra vlastoruènim potpisom u indeks potvrðuje da je student prisustvovao predavanjima, seminarima i vje`bama.

2. Student je du`an, po završetku predavanja, seminara i vje`bi dotiènog semestra, predati u tajništvo Teologije indeks s potpisima nastavnika na potvrðivanje semestra.

3. Ako studentu nedostaje više od dva potpisa, semestar mu se ne mo`e potvrditi. 4. Ako su studentu uskraæena do dva potpisa, semestar mu se potvrðuje, ali je obvezan

upisati dotiène predmete u sljedeæoj godini.

Èlanak 15.Priznanje studija

1. Teologija ima pravo, prema crkvenim propisima za svaki sluèaj posebno, odrediti vri-jednost studija na visokom crkvenom uèilištu koje nema pravo davati akademske stupnjeve.

2. Vrijednost završenog studija utvrðuje Povjerenstvo za prelaske studenata s drugih uèilišta a potvrðuje ga Profesorsko vijeæe.

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

106 VRHBOSNA 2/2007

Èlanak 16.Voditelj

1. Posebno nadarenom studentu dodiplomskog studija mo`e se dodijeliti voditelj koji ga usmjerava u studiju te prati njegov rad i postignuæa.

2. Voditelja imenuje Profesorsko vijeæe.

Èlanak 17.Diplomatski rad

1. Dodiplomski studij završava izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita.2. Diplomski rad mo`e biti iz podruèja teologije i srodnih podruèja.3. Diplomski rad mora sadr`avati najmanje dvadeset pet (25) stranica teksta.4. Voditelj rada mo`e biti nastavnik èlan Profesorskog vijeæa Teologije.5. Student je du`an prijaviti diplomski rad najmanje šest mjeseci prije diplomiranja.

Prijava sadr`i ime i matièni broj studenta, naslov rada, podruèje (disciplinu), ime voditel-ja te potpis studenta koji prijavljuje rad i voditelja rada. Prijavu potvrðuje tajništvo Teologije.

6. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.

Èlanak 18.Diplomski ispit

1. Diplomski se ispit obavlja pred èetveroèlanim ispitnim povjerenstvom prema tezariju za diplomski ispit.

2. Povjerenstva za diplomske ispite imenuje Profesorsko vijeæe.3. Predsjednika ispitnog povjerenstva imenuje dekan KBF-a Zagreb.4. Tezarij za diplomski ispit na filozofsko-teološkom studiju sadr`i teze iz èetiri podruèja

do diplomskog studija (Sveto pismo, temeljno bogoslovlje, dogmatsko bogoslovlje, moral-no bogoslovlje). Tezarij utvrðuje Profesorsko vijeæe i objavljuje ga u akademskoj knji`ici.

5. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se u petnaestominutnom izlaganju i odgovorima na pitanja o diplomskom radu, te u odgovaranju na tri teze, svake iz drugog podruèja, u trajanju od po petnaest minuta.

6. Izlaganje i odgovaranje na pitanja o diplomskom radu ocjenjuju sva èetvorica ispitivaèa, a krajnja ocjena dobiva se dijeljenjem zbroja njihovih ocjena s èetiri.

7. Pristupnik dobiva tezu iz svakog pojedinog podruèja na koju æe odgovarati.8. Pristupnik mo`e samo jedanput zamijeniti dobivenu tezu, ali mu se onda rezultat iz

dotiènog podruèja umanjuje za jednu ocjenu.9. Konaèna ocjena diplomskog ispita dobiva se zbrojem ocjene iz izlaganja diplomskog

rada i ocjena iz svakog pojedinog podruèja te njegovim dijeljenjem s èetiri.10. Ako pristupnik dobije negativnu ocjenu iz izlaganja diplomskog rada ili iz jednog od

podruèja, smatra se da nije polo`io cjelokupni diplomski ispit.11. Pristupnik koji nije polo`io diplomski ispit ima ga pravo još samo jedanput ponoviti.12. Rok izmeðu prvoga i drugog polaganja diplomskog ispita ne mo`e biti kraæi od tri

mjeseca.13. Prijava za diplomski ispit predaje se u tajništvo nakon što je ocijenjen i predan

diplomski rad u dva primjerka, a najmanje mjesec dana prije diplomskog ispita.14. Termine diplomskih ispita odreðuje Profesorsko vijeæe na poèetku akademske

godine za cijelu akademsku godinu, te ih objavljuje u kalendaru rada u akademskoj knji`ici.

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 107

Èlanak 19. Isprave o studiju

1. Tajništvo Teologije vodi obvezatan popis studenata koji sadr`ajem i oblikom odgovara propisima Ministarstva znanosti i Zakonu o visokim uèilištima.

2. O završetku studija studentu se izdaje diploma. Uz diplomu, studentu se izdaje i dopun-ska isprava o studiju (supplement).

3. O završenoj pastoralnoj godini studentu se izdaje potvrda (uvjerenje).4. Tajništvo Teologije studentu na njegov zahtjev izdaje potvrdu o studentskom statusu.5. U potvrdi se navodi u koju æe se svrhu potvrda koristiti.6. Tajništvo vodi evidenciju o izdanim potvrdama.

Èlanak 20.Sudjelovanje u radu teologije

1. Studenti imaju du`nost i pravo glasovanjem izabrati delegata koji æe ih zastupati u Profesorskom vijeæu.

2. Student-delegat ima pravo glasa na sjednicama Profesorskog vijeæa na koje je pozvan.3. Izbor delegata provodi prodekan na poèetku akademske godine, i to na kraju redovitog

upisnog roka.4. Mandat delegata traje jednu akademsku godinu.

Èlanak 21.Stegovni postupak

1. Odluku o suspenziji studentskih prava, kao i o iskljuèenju studenta s Teologije donosi Dekan, u te`im sluèajevima, prethodno tra`i mišljenje Profesorskog vijeæa.

2. Postupak suspenzije studentskih prava, kao i iskljuèenja studenta s Teologije, mo`e se provesti u sluèaju kada student ometa nastavu, vrijeða nastavnike i studente, te zbog drugih teških prekršaja.

Èlanak 22.Nagrade studentima

1. Prigodom dana Teologije, Teologija dodjeljuje tri nagrade.2. Jedna se nagrada dodjeljuje studentu koji je polo`io sve predmete studija, te ima prosjek

ocjena ne manji od vrlodobar 8.3. Jedna se nagrada dodjeljuje studentu koji je u protekloj akademskoj godini polo`io

sve predmete iz godine koju je pohaðao i ima najbolji prosjek ocjena.4. Jedna se nagrada dodjeljuje studentu koji ima najbolji pisani rad u protekloj akademskoj

godini.5. Studente za nagraðivanje predla`e Povjerenstvo za nagraðivanje, a potvrðuje

Profesorsko vijeæe.6. Iznos i sadr`aj nagrade odreðuje dekan na prijedlog Povjerenstva za nagraðivanje.

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

108 VRHBOSNA 2/2007

Red studija - usp. Statut VKT-e, èl. 34-46.

Èlanak 23.Glavni i pomoæni predmeti

1. Svi predmeti dodiplomskog studija dijele se na obvezne, izborne, seminare i vje`be.2. Svi predmeti su ili glavni ili pomoæni.3. Svi izborni predmeti, seminari i vje`be ubrajaju se u pomoæne predmete.4. U popisu obveznih predmeta FILOZOFSKO-TEOLOŠKOG STUDIJA prema katedrama,

koji slijedi, glavni predmeti su oznaèeni debljim slovima, a pomoæni kosim slovima:

I. KATEDRA FILOZOFIJE

1. Uvod u filozofiju i Logika2. Filozofska epistemologija 3. Ontologija4. Kozmologija5. Filozofska antropologija 6. Teodiceja 7. Etika 8. Opæa psihologija 9. Povijest filozofije 10. Uvod u filozofsko mišljenje 11. Razvojna psihologija12. Psihologija religije13. Granièna pitanja teologije i prirodnih znanosti14. Filozofija kod Hrvata15. Hrvatska neoskolastika

II. KATEDRA SVETOG PISMA STAROG ZAVJETA

1. Opæi uvod u Sveto pismo2. Posebni uvod u Sveto pismo SZ, I3. Posebni uvod u Sveto pismo SZ, II4. Egzegeza SZ: Petoknji`je i Povijesne knjige 5. Egzegeza SZ: Proroci6. Egzegeza SZ: Mudrosna literatura 7. Teologija Starog zavjeta8. Biblijska arheologija9. Hebrejski jezik11. Mesijanizam ili Kristologija SZ

III. KATEDRA SVETOG PISMA NOVOG ZAVJETA

1. Novi zavjet: Sinoptici i Djela apostolska - uvod i egzegeza2. Novi zavjet: Ivanovski spisi - uvod i egzegeza 3. Novi zavjet: Pavlove i pavlovske poslanice - uvod i egzegeza4. Novi zavjet: Ostale poslanice i Otkrivenje - uvod i egzegeza5. Biblijska teologija Novog zavjeta

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 109

6. Grèki jezik7. Biblijski grèki jezik8. Palestina u vrijeme Isusa i prve Crkve9. Rimsko carstvo u vrijeme Novoga zavjeta

IV. KATEDRA TEMELJNOG BOGOSLOVLJA

1. Kršæanska objava2. Ekleziologija3. Teološka epistemologija4. Znanost o religijama5. Misiologija6. Povijest i nauk islama

V. KATEDRA POVIJESTI KRŠ]ANSKE LITERATURE I NAUKA

1. Patrologija2. Uvod u misterij Krista i povijest spasenja3. Povijest teologije

VI. KATEDRA DOGMATSKOG BOGOSLOVLJA

1. Otajstvo Trojedinoga Boga2. Pneumatologija 3. Bog stvoritelj4. Milost Kristova5. Kristologija 6. Mariologija7. Teologija sakramenata opæenito 8. Sakramenti inicijacije9. Sakramenti ozdravljenja i slu`enja10. Eshatologija11. Tra`enje Boga12. Recepcija II. vatikanskog sabora 13. Egzorcizam juèer i danas

VII. KATEDRA MORALNOG BOGOSLOVLJA

1. Osnovna moralna teologija2. Moralna teologija - teološke kreposti 3. Moralna teologija - osoba i moralne kreposti4. Moralna teologija - sakrament pomirenja5. Duhovno bogoslovlje6. Izabrane bioetièke teme

VIII. KATEDRA PASTORALNOG BOGOSLOVLJA

1. Temeljna pitanja pastoralne teologije2. Pastoral `upne zajednice3. Pastoral braka i obitelji 4. Pastoral mladih

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

110 VRHBOSNA 2/2007

5. Pastoral povratnika

IX. KATEDRA LITURGIKE

1. Povijest liturgije2. Teologija liturgije3. Liturgijska godina4. Štovanje svetih i èasoslov5. Liturgika: sakramenti i blagoslovine I6. Liturgika: sakramenti i blagoslovine II7. Crkvena glazbena kultura8. Osnove gregorijanskog pjevanja9. Liturgijska obnova u Crkvi u Hrvata10. Liturgijsko sviranje11. Gregorijansko pjevanje

X. KATEDRA CRKVENE POVIJESTI

1. Opæa crkvena povijest - stari i srednji vijek2. Opæa crkvena povijest - nova i moderna3. Povijest Crkve u Hrvata - stari i srednji vijek4. Povijest Crkve u Hrvata - nova i moderna5. Kršæanska arheologija6. Prvi vatikanski i Drugi vatikanski sabor

XI. KATEDRA ISTOÈNOGA BOGOSLOVLJA I EKUMENIZMA

1. Istoèno bogoslovlje 2. Ekumensko bogoslovlje3. Duhovnost kršæanskog istoka

XII. KATEDRA KANONSKOG PRAVA

1. Kanonsko pravo - Uvod u kanonsko pravo2. Kanonsko pravo - Opæe odredbe3. Kanonsko pravo - Narod Bo`ji4. Kanonsko pravo - Nauèiteljska slu`ba Crkve5. Kanonsko pravo - Posvetiteljska slu`ba Crkve (@enidba) 6. Kanonsko pravo - Vremenita dobra7. Kanonsko pravo - Kazne i postupci8. Filozofija i teologija prava9. Zakonik kanona istoènih Crkava

XIII. KATEDRA RELIGIOZNE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE

1. Pedagogija2. Didaktika i metodika religioznog odgoja i kateheze3. Fundamentalna katehetika4. Religijski odgoj i kateheza djece - predškola i osnovna škola5. Religijski odgoj i kateheza mladih: srednja škola i odrasli

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 111

6. Metodièke vje`be iz katehetikeXIV. KATEDRA SOCIJALNOG NAUKA CRKVE

1. Socijalni nauk Crkve I2. Socijalni nauk Crkve II3. Teološka socijalna etika 4. Legitimna uporaba sile5. Izborni predmeti

1. Izborne predmete, na prijedlog predavaèa, Profesorskom vijeæu predla`e nositelj katedre, a ono ih odobrava.

2. Predavaè mo`e postaviti uvjete za upis izbornog predmeta.3. Broj studenata u izbornom predmetu je najmanje 3.

6. Seminari1. Seminare, na prijedlog predavaèa, Profesorskom vijeæu predla`e nositelj

katedre, a ono ih odobrava.2. Seminare upisuju studenti druge, treæe i èetvrte godine filozofsko-teološkog

studija.3. Broj studenata na seminaru je najviše 10.4. Profesor mo`e postaviti uvjete za sudjelovanje u seminaru.5. Svaki student na filozofsko-teološkom studiju du`an je u toku studija

upisati najmanje jedan seminar iz podruèja biblijskih ili teoloških znanosti.

Èlanak 24.Nastavni plan

1. Nastavni plan utvrðuje Profesorsko vijeæe.

Èlanak 25.Program izvoðenja nastave

1. Program izvoðenja nastave za akademsku godinu utvrðuje Profesorsko vijeæe, u skladu sa Zakonom o visokim uèilištima.

2. Program izvoðenja nastave sadr`i cjelokupni raspored predavanja zimskog i ljetnog semestra, sve ispitne rokove, te blagdane i praznike.

3. U programu se odreðuje i vrijeme odr`avanja sjednica Profesorskog vijeæa.4. Program izvoðenja nastave stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se na oglasnoj

ploèi Teologije i u akademskoj knji`ici.

Nastava i ispiti - usp. Statut VKT-e, èl. 47-49.

Èlanak 26.Akademska godina

1. Na poèetku akademske godine slavi se Sveta misa sa zazivom Duha Svetoga.2. Na završetku ljetnog semestra slavi se Sveta misa sa zahvalom Bogu (“Tebe Boga hval-

imo”).

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

112 VRHBOSNA 2/2007

Èlanak 27.Akademska knji`ica

1. Na poèetku akademske godine tiska se akademska knji`ica sa svim potrebnim infor-macijama, posebno nastavnim planom i programom izvoðenja nastave (kalendar rada), koju prireðuje jedan od nastavnika.

Èlanak 28.Odr`avanje i pohaðanje predavanja

1. Predavanja se odr`avaju u vrijeme predviðeno programom izvoðenja nastave. 2. Studentu se mo`e opravdati izostanak s treæine predavanja, seminara i vje`bi. Za oprav-

danje izostanka tra`i se pisana potvrda.3. Studentu koji izostane više od treæine predavanja, osim u posebnim sluèajevima uz

dopuštenje Profesorskog vijeæa, ne mo`e se u indeksu potvrditi pohaðanje predmeta u dotiènom semestru.

Èlanak 29.Blagdani i praznici

1. U dane dr`avnih praznika i crkvenih zapovijedanih blagdana, te u posebno odreðene dane, prema “Rasporedu akademske godine”, ne odr`avaju se predavanja i ispiti.

2. Predavanja i ispiti se ne odr`avaju prigodom proslave Dana Teologije. Dan Teologije je 18. listopa da, sv. Luka.

3. Dekan ima pravo u tijeku semestra studente i profesore jedan dan osloboditi obveze predavanja kako bi ih ovi upotrijebili u druge znanstveno-nastavne ili kulturne svrhe.

Èlanak 30.Ispiti

1. Ispiti se pola`u iz svakog predmeta pojedinaèno.2. Iz svakog se predmeta dobiva samo jedna ocjena.3. Ispiti se redovito pola`u u istoj akademskoj godini u kojoj su odslušani.4. Ispit obuhvaæa usmene odgovore studenta na pitanje ispitivaèa, ili pisana izlaganja o

nekim pitanjima kroz odreðeno vrijeme u prisutnosti ispitivaèa, ili testove iz dotiène discipline, ili djelomièno pisano izlaganje, a djelomièno usmene odgovore.

5. Usmeni ispit traje najviše 30 minuta. Pisani ispit traje najmanje 45 minuta, a najviše 90 minuta.

6. Ispitivaè je redovito nastavnik dotiènog predmeta. Ispiti se mogu odr`ati i pred ispitnim povjerenstvom, ako to zatra`i student ili ispitivaè.

7. Profesorsko vijeæe na prijedlog dekana mo`e, zbog opravdanih razloga, odrediti drugog nastavnika da obavi ispite.

Èlanak 31.Ispitni rokovi

1. Ispitne rokove odreðuje Profesorsko vijeæe zajedno s redom studija i programom izvoðenja nastave i objavljuje ih u akademskoj knji`ici.

2. Redoviti ispitni rokovi su zimski (sijeèanj-veljaèa), ljetni (lipanj-srpanj) i jesenski (rujan), te traju najmanje èetiri tjedna.

3. Izvanredni ispitni rokovi traju dva tjedna, i to u prvoj polovici studenog te u drugoj

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 113

polovici o`ujka ili prvoj polovici travnja.4. U izvanrednom roku ispitima mogu pristupiti svi studenti.

Èlanak 32.Mijesto i raspored ispita

1. Ispiti se odr`avaju u slu`benim prostorijama Teologije, i to u radno vrijeme.2. Raspored ispita sastavlja tajnik Teologije na prijedlog ispitivaèa, koji su du`ni svoje

prijedloge dostaviti tajništvu prije poèetka ispitnog roka.3. Svaki ispitivaè du`an je dati najmanje tri termina za pojedini predmet u redovitom

ispitnom roku, a izmeðu termina treba biti razmak od najmanje 7 dana. U izvanred-nom ispitnom roku ispitivaè je du`an dati jedan ispitni termin.

4. Eventualne nejasnoæe oko rasporeda ispita rješava dekan.

Èlanak 33.Uvjeti za pristupanje ispitu

1. Student je du`an prijaviti se za ispit najmanje tri dana prije ispitnog termina. Prijava se obavlja u Tajništvu Teologije, i to predavanjem prijavnice za ispit.

2. Student pristupa na ispit s potvrðenim indeksom. 3. Red pristupanja ispitu odreðuje se prema redoslijedu prijave na ispitnoj listi.4. Ako ispitu prethodi kolokvij, za pristup ispitu student je du`an pristupiti kolokviju.

Èlanak 34.Ponovljeni ispiti

1. Student mo`e pristupiti ispitu èetiri puta iz istog predmeta, s tim da razmak izmeðu ispita mora biti najmanje 7 dana.

2. Èetvrti put ispit se pola`e pred nastavnièkim povjerenstvom.3. Student koji èetvrti put nije polo`io ispit iz istog predmeta obvezan je u sljedeæoj akadem-

skoj godini ponovno upisati taj predmet.

Èlanak 35.Ocjene

1. Znanje studenta ocjenjuje se na ispitu.2. Prijavnice s ocjenama ispitivaè predaje u tajništvo Teologije neposredno nakon obavljenog

ispita.3. Ispitivaè upoznaje studenta s rezultatom usmenog ispita odmah nakon obavljenog

ispita, a s rezultatom pisanog ispita najdu`e u roku od pet dana od obavljenog ispita.4. Obavijest o rezultatima ispita mo`e se obaviti neposredno ili preko tajništva Teologije.5. Ocjene iz prijavnice tajnik Teologije unosi u karton ispita.

Èlanak 36.Oodgoda ispita

1. Student ima pravo, zbog opravdanih razloga, zatra`iti odgodu ispita, i to najkasnije jedan dan prije ispita.

2. Studentu koji nije odgodio ispit, a nije se pojavio na ispitu ispitivaè u prijavnicu unosi “Nije se pojavio na ispitu”, što mu se raèuna kao jedan neuspjeli pokušaj pola

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

114 VRHBOSNA 2/2007

ganja ispita.

Èlanak 37.Kompetencije nad ispitom

1. Ispit iz predmeta koji je student pohaðao na drugom uèilištu mo`e se obaviti na Teologiji iskljuèivo uz pisano dopuštenje toga uèilišta.

2. Ispitivaèa, odnosno ispitno povjerenstvo za ovakav ispit imenuje dekan.

Èlanak 38.@alba na rezultat ispita

1. @alba na rezultat ispita podnosi se u roku od tri dana nakon ispita. U sluèaju pozitivnog rješenja `albe na rezultat ispita dekan imenuje ispitno povjerenstvo, koje æe obaviti ispit u roku od 24 sata od primljene obavijesti o imenovanju.

Èlanak 39.Kolokvij

1. Kolokviji su sredstva kojima se provjerava usvajanje disciplina i slu`e ispitivaèu kao ori-jentacija prilikom ispitivanja.

2. Kolokvij mo`e biti pisani ili usmeni. Usmeni kolokvij traje najviše 30 minuta, a pisani kolokvij traje najdu`e 90 minuta.

3. Vrijeme odr`avanja kolokvija odreðuje predmetni nastavnik, saslušavši mišljenje studenata.

4. Kolokvij se ne mo`e odr`ati prije nego je prijeðena treæina predviðenog gradiva.

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 115

U skladu s veæ ustaljenom tradicijom ovaj Ordinarijat, zajedno s odgojiteljskimtimom sjemeništaraca, i ove godine u travnièkom sjemeništu organizira duhovno-rekreativni susret ministranata 7. i 8. razreda.

Cilj je ovoga susreta da djeèaci koji su završili šesti ili sedmi razred osnovne škole jošbolje upoznaju svoju vjeru i njezino duhovno blago. Liturgija, molitva, poticajni nagovori,razgovori sa sveæenicima i sjemeništarcima, kreativni rad u manjim grupama te plenarnediskusije pomoæi æe im da više vrednuju duhovni `ivot i budu revniji u svojoj ministrantskojslu`bi. Raznoliki oblici rekreacije koje omoguæuju prostori sjemeništa takoðer neæe izostati.Naravno, svi æemo biti radosni i Bogu zahvalni ako nam poka`e da je nekoga izmeðu njihodabrao i za sveðenièku ili redovnièku slu`bu.

Stoga neka `upnici i njihovi suradnici bri`ljivo i savjesno pristupe ovom pastoralnomzadatku. Na prvom je mjestu potrebno obratiti pozornost na to da se pošalju djeèaci èestitaponašanja, kojima æe ovo biti neka vrsta priznanja i poticaj na revnost i ustrajnost. Potom,neka poteškoæe oko prijevoza ne budu opravdanje za izostanak. Organiziranje na regional-noj razini olakšat æe rješavanje tog problema. I napokon, pravodobno prijavljivanje brojasudionika iz svake `upe (ili preko dekana ako se `upnici s dekanom tako dogovore) je stvarkorektnosti, a bitno pripoma`e pripravi i realizaciji projekta. Prijave valja izvršiti do 10. lip-nja na jedan od ovih brojeva telefona: 030/518-823 (porta sjemeništa); 030/511-845 (rektor);030/518-104 (duhovnik). Ako je moguæe neka sa sobom ponesu ministrantsku odjeæu tesportsku opremu.

Svjestan sam da je `upnicima ovo još jedna obveza više. Ipak vjerujem da pastoralni`ar ni ovaj puta neæe izostati. U tom duhu na sve sudionike priprave i realizacije ovog pas-toralnog programa zazivam obilje Bo`jeg blagoslova.

Vinko kardinal Puljiæ,nadbiskup vrhbosanski

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Datum: 21. svibnja 2007.Broj: 608/2007

Duhovna obnova ministranata

Sjemenište u Travniku od 18. do 21. lipnja 2007

Suoèavajuæi se dulje vrijeme s problemom korištenja nejednakih obrazaca matiènihknjiga nakon što je BKBiH odobrila svoje obrasce, što na poseban naèin dolazi do izra`ajaprilikom prijepisa “parica”, više puta je postavljano pitanje adekvatnog rješenja toga prob-lema. Prigodom vizitacija sam i sam mogao vidjeti da `upe posjeduju vrlo razlièite matièneknjige. Iz razgovora sa `upnicima i djelatnicima Ordinarijata dolazim do spoznaje da je zat-varanje takvih matiènih knjiga najprikladnije rješenje za ovu situaciju. Isto je to rješenjepredlo`eno i na XIII. Saboru prezbitera Vrhbosanske nadbiskupije te je naišlo na odobra-

Datum: 8. lipnja 2007.Broj: 696/2007

Odredba o zatvaranju starih obrazacamatiènih knjiga

116 VRHBOSNA 2/2007

vanje, buduæi da nije bilo glasova protiv takvoga rješenja.Imajuæi u vidu gore reèeno, ovim donosim odredbu o obvezatnom zatvaranju svih

matiènih knjiga koje imaju drugu formu od one koju je BKBiH propisala i odobrila. Ovaodluka stupa na snagu 31. prosinca 2007. godine. Od 1. sijeènja 2008. godine obvezatna jeuporaba slu`benih obrazaca za sve matiène knjige. Isto tako je za prijepis matiènih knjiga,tzv. “parica”, obvezna iskljuèiva uporaba istih obrazaca odobrenih od BKBiH. Bilo koji drugiobrasci neæe biti prihvaæani kao valjani.

Neka `upnici koji imaju stare matiène knjige, na kraju godine upišu slijedeæu opaskuna prvu èistu stranu: “Matièna knjiga zatvorena odredbom dijecezanskog biskupa, broj696/2007 od 8. lipnja 2007. godine.” Nova matièna knjiga se obilje`ava slijedeæim brojemsveska i nastavlja se voditi na uobièajeni naèin.

Zazivajuæi na sve Bo`ji blagoslov, iskreno pozdravljam.

Vinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski

Dr. Zdenko Spajiæ, kancelar

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Seminar za ovlast ispovijedanja 2007. odr`at æe se 3. i 4. rujna u Vrhbosanskojbogosloviji u Sarajevu. Predavaèi i ispitivaèi: Dr. Tomislav Joziæ za moralnu teologiju, Dr. fraMiron Sikiriæ za kanonsko pravo i Mr. Tomo Kne`eviæ za liturgijski pastoral.

Graða i literatura:- iz moralne teologije: opæi moral iz Katekizma Katolièke crkve, br. 1699 - 2051.

Literatura- B. Haring: Kristov zakon I (KS, Zagreb 1973.; M. Perkoviæ: Temelji teološkeetike, VKT, Sarajevo 2000; V. Valjan: Moral spolnosti, braka i obitelji, Svjetlo rijeèi, Sarajevo 2002.; Isti: Bioetika, Svjetlo rijeèi 2004.

- iz kanonskog prava: kanoni o pokori 956-997 te o `enidbi 1055-1165. Literatura: Velimir Bla`eviæ: @enidbeno pravo Katolièke crkve. Pravno-pastoralni priruènik, Zagreb 2004.; Viktor Nuiæ: Opæe pravo Katolièke crkve. Priruènik uz Novi Zakonik crkvenog prava, Zagreb 1985., str. 311-320; 336-385.

- iz pastoralne teologije: sve va`eæe liturgijske knjige o Misi, sakramentima i blagoslovima, i to najnovija izdanja.

Seminaru nazoèe prezbiteri koji još nemaju trajnu ovlast ispovijedanja, osim ovo-godišnjih mladomisnika koji prvu godinu ovlasti dobivaju na temelju svje`e završenogstudija teologije. Kandidati kojima je ovo treæi seminar na kraju pola`u usmeni ispit i biva-ju predlo`eni za trajnu ovlast. Kandidati kojima je ovo prvi ili drugi seminar na kraju pola`upismeni test. Koji trebaju prenoæište i smještaj neka se unaprijed najave ravnateljstvuVrhbosanske bogoslovije.

Dnevni red 3. rujna:10-11.45h Predavanje i rasprava iz moralne teologije 12h Koncelebrirana euharistija s nadbiskupom; ruèak 15-16.45h Predavanje i rasprava iz kanonskog prava 17-18.45h Predavanje i rasprava iz pastoralne teologije 19h Veèera

Seminar za ovlast ispovjedanja 2007.

VRHBOSNA 2/2007 117

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Dnevni red 4. rujna:8.30-11.15h Usmeni ispit za kandidate koji prisustvuju treæem seminaru9-11h Pismeni test iz sva tri predmeta za kandidate koji prisustvuju drugom ilitreæem seminaru11.30h Koncelebrirana euharistija s nadbiskupom. Ruèak, zatim povratak umjesto slu`enja. (Iza ruèka nastavak usmenog ispitivanja ako bude potrebno).

Koncelebracija je sastavni dio programa i zato je po`eljno da koncelebriraju i oni kojidotiènog dana slave euharistiju u svojoj `upi. Nadbiskup u homiliji obraðuje teme koje `elistaviti na srce mladim ispovjednicima.

Predsjednik komisije: Msgr. Mato Zovkiæ,

generalni vikar

Na temelju odluke, broj 386/07 od 30. o`ujka 2007. godine, o osnivanjuNadbiskupijskog centra za pastoral mladih “Ivan Pavao II” odobrava se uporaba peèataNadbiskupijskom centru za pastoral mladih “Ivan Pavao II”.

Sadr`aj i opis peèata: okrugli, promjer 35 mm, omeðen vanjskim krugom, u sredinilogo Sarajevske katedrale s nutarnje strane natpis u dva reda: Vrhbosanska nadbiskupija -Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II, Sarajevo kako slijedi iz otiska.

Peèat se uvodi u uporabu odmah.S poštovanjem

Datum: 23.travnja 2007.Broj: 473/2007

Nadbiskupijski centar za pastoral mladih “Ivan Pavao II” Gataèka 18 BiH-71000 SARAJEVO

Predrag Stojèeviæ, vicekancelarVinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski

Odobrenje peèata nadbiskupijskom centru zapastoral mladih “Ivan Pavao II”

118 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 119

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Iz korespodencije ordinarija

120 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 2/2007 121

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Vlè. Dr. Šimo Maršiæ, imenovan je ravnateljem Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih“Ivan Pavao II” (dekret broj 478/07 od 25. travnja 2007.)

Mons. Petru Jukiæu je produ`en mandat za slu`bu proèelnika Katehetskog uredaVrhbosanske nadbiskupije na slijedeæe tri godine (dekret broj 524/2007 od 8. svibnja 2007.)

Dekretom Ordinarija biskupije Klagenfurt broj 1576 od 04. srpnja 2006. godine Vlè. MirkoIvkiæ je imenovan provizorom `upa Bad Bleiberg, Kreuth i Heiligengeist.

Vlè. Andrija Joziæ, OFM razriješen je slu`be `upnika sv. Martina biskupa u Buèiæima i imen-ovan `upnim vikarom u `upi Uznesenja BDM u Gornjem Vakufu-Uskoplje (dekret broj 601-1/07 od 22. svibnja 2007)

Vlè. Darko Drljo, OFM razriješen je slu`be `upnog vikara u `upi Uznesenja BDM uGornjem Vakufu-Uskoplje i imenovan je `upnim vikarom u `upi Uznesenja BDM u Tolisi(dekret broj 601-2/07 od 22. svibnja 2007)

Vlè. Pero Vrebac, OFM imenovan je `upnim vikarom u `upi sv. Franje Asiškog u Guèoj Gori(dekret broj 601-3/07 od 22. svibnja 2007)

Vlè. Mišo Sirovina, OFM razriješen slu`be `upnog vikara u `upi sv. Ante Padovanskog uBugojnu i imenovan `upnim vikarom u `upi sv. Ante Padovanskog u Busovaèi (dekret broj601-4/07 od 22. svibnja 2007)

Vlè. Ilija Juriæ, OFM imenovan je `upnikom `upe sv. Martina biskupa u Buèiæima (dekretbroj 601-5/07 od 22. svibnja 2007.)

Preè. dr. Pero Pranjiæ, sudski vikar, imenovan je sucem pojedincem za `enidbene parnice(dekret broj 636/2007 od 28. svibnja 2007.)

Vlè. Miroslav Èavar je razriješen pastoralne slu`be `upnika `upe @alosne Gospe u Èardakui imenovan direktorom Medijskog Centra Vrhbosanske nadbiskupije i odgovornim ured-nikom Katolièkog tjednika (dekret broj 701/07 od 08. lipnja 2007.)

Vlè. Boris Salapiæ je razriješen pastoralne slu`be `upnog vikara u `upi Sv. Ante Padovanskogu @epèu i imenovan `upnikom `upe @alosne Gospe u Èardaku (dekret broj 702/07 od 08.lipnja 2007.)

Preè. dr. Zdenko Spajiæ je razriješen slu`bi direktora Medijskog centra Vrhbosanske nad-biskupije i odgovornog urednika Katolièkog tjednika (dekret broj 715/07 od 12. lipnja 2007.)

Vlè. Vinko Maslaè, DI, imenovan je duhovnikom kurije Marijine legije u Sarajevu (dekretbroj 716/07 od 12. lipnja 2007.)

Preè. @arko Vujica, `upnik `upe Presvetoga Trojstva u Novom Travniku, razriješen je slu`bedekana travnièkog dekanata (dekret broj 717/2007 od 12. lipnja 2007.)

Preè. Stipo Kne`eviæ, `upnik `upe Uzašašæa Gospodinova u Novom Travniku, imenovan je

Imenovanja

122 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Dekretom 262-1/07 od 21. svibnja 2007. godine daje se dozvola za gradnju grobljanskekapele u `upi Breške

Dekretom 532/07 od 22. svibnja 2007. godine daje se dozvola za obnovu grobljanske kapeleu `upi Solakova Kula

Dekretom broj 533/07 od 22. svibnja 2007. godine daje se dozvola za obnovu `upne crkvePresvetog Srca Isusova `upa Obri

Dekretom broj 534/07 od 22. svibnja 2007. godine daje se dozvola za obnovu zavjetne kapelesv. Ive u `upi Obri

Dekretom broj 549/07 od 22. svibnja 2007. godine daje se dozvola za obnovu zavjetne kapeleBla`ene Djevice Marije na Derneèišæu, `upa Solakova Kula

Dekretom broj 551/2007 od 28. svibnja 2007. godine daje se dozvola za osnutak samostanskekapele u Franjevaèkom samostanu Rama-Šæit.

Dekretom broj 309/07 od 30. svibnja 2007. godine daje se dozvola za izgradnju filijalne crkveu Stranjanima, `upa sv. Ilije- Zenica

Dekretom broj 1485-1/06 od 19. lipnja 2007. godine daje se dozvola za izgradnju filijalnekapelice u Krušæici, `upa sv. Juraja - Vitez

Dekretom broj 573/07 od 06. srpnja 2007. godine daje se dozvola za izgradnju Caritasoveupravne zgrade na Stupu

dekanom travnièkog dekanata na pet godina (dekret broj 718/2007 od 12. lipnja 2007.)

Preè. Veselko @upariæ, `upnik `upe Presvetog Srca Isusova u Brèkom, imenovan je dekanombrèanskog dekanata na pet godina (dekret broj 719/2007 od 12. lipnja 2007.)

Preè. Viktor Šošiæ, `upnik `upe sv. Ante Padovanskoga u Vukanoviæima, imenovan jedekanom sutješkog dekanata na pet godina (dekret broj 720/2007 od 12. lipnja 2007.)

Dozvole za gradnju

Vlè. Mario Æosiæ roðen je 17. o`ujka 1982. godine u Tesliæu, `upa Roðenja BDM -Be`lja, od oca Ive i majke Ane roð. Pejiæ. Osnovnu školu završio je u Drvaru a gimnaziju uKŠC-u “Petar Barbariæ” u Travniku. Filozofsko-teološki studij zapoèinje 2001. godine na VKTu Sarajevu te ga 2007. godine uspješno završava. Za ðakona je zareðen 03. prosinca 2006.godine, a na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla 29. lipnja 2007. godine u katedraliPresvetog Srca Isusova - Sarajevo, po rukama Vinka kard. Puljiæa, biva zareðen za sveæeni-ka Vrhbosanske nadbiskupije.

Novi reðenici

VRHBOSNA 2/2007 123

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Vlè. Josip Kne`eviæ je roðen 04. srpnja 1982. godine u Zavidoviæima, `upa sv. Josipa -Zavidoviæi, od oca Tade i majke Kate roð. Tadiæ. Osnovnu školu završio je u Zavidoviæima agimnaziju u KŠC-u “Petar Barbariæ” u Travniku. Filozofsko-teološki studij zapoèinje 2001.godine na VKT u Sarajevu te ga 2007. godine uspješno završava. Za ðakona je zareðen 03.prosinca 2006. godine, a na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla 29. lipnja 2007.godine u katedrali Presvetog Srca Isusova - Sarajevo, po rukama Vinka kard. Puljiæa, bivazareðen za sveæenika Vrhbosanske nadbiskupije.

Vlè. Marko Majstoroviæ je roðen 12. listopada 1982. godine u Zenici, `upa sv. Josipa -Zenica, od oca Zdenka i majke Slavice roð. Bencun. Osnovnu školu završio je u Zenici agimnaziju u KŠC-u “Petar Barbariæ” u Travniku. Filozofsko-teološki studij zapoèinje 2001.godine na VKT u Sarajevu te ga 2007. godine uspješno završava. Za ðakona je zareðen 03.prosinca 2006. godine, a na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla 29. lipnja 2007.godine u katedrali Presvetog Srca Isusova, po rukama Vinka kard. Puljiæa, biva zareðen zasveæenika Vrhbosanske nadbiskupije.

Vlè. Zoran Vukoviæ, OFM je roðen 16. veljaèe 1981. godine u Zenici, `upa UznesenjaBDM - Osova, od oca Marka i majke Marice roð. Jurkiæ. Završio je Franjevaèku klasiènu gim-naziju u Visokom, a novicijat u Livnu-Gorice. Na Franjevaèkoj teologiji u Sarajevu uspješnoje završio filozofsko-teološki studij. Sveèane zavjete polo`io je u Dubravama 14. rujna 2005.godine. Za ðakona je zareðen 03. prosinca 2006. godine, a na blagdan apostolskih prvaka sv.Petra i Pavla 29. lipnja u katedrali Presvetog Srca Isusova, po rukama Vinka kard. Puljiæabiva zareðen za sveæenika, èlan Franjevaèke provincije Bosne Srebrene.

Vlè. Danijel Nikoliæ, OFM je roðen 20. prosinca 1981. godine u Baru (Crna Gora),`upa sv. Franje Asiškog - Dobrinja, od oca Mirka i majke Kate roð. Jukiæ. Završio jeFranjevaèku klasiènu gimnaziju u Visokom, a novicijat u Livnu-Gorice. Na Franjevaèkojteologiji u Sarajevu uspješno je završio filozofsko-teološki studij. Sveèane zavjete polo`io jeu Dubravama 14. rujna 2005. godine. Za ðakona je zareðen 03. prosinca 2006. godine, a nablagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla 29. lipnja 2007. godine u katedrali PresvetogSrca Isusova, po rukama Vinka kard. Puljiæa, zareðen je za sveæenika, èlan Franjevaèkeprovincije Bosne Srebrene.

Vlè. Leon Pendiæ, OFM je roðen 13. studenog 1978. godine u Varešu. `upa sv. Mihovilaarkanðela - Vareš, od oca pok. Augustina i majke Janje roð. Katiæ. Završio je Franjevaèkuklasiènu gimnaziju u Visokom, a novicijat u Livnu-Gorice Na Franjevaèkoj teologiji uSarajevu uspješno je završio filozofsko-teološki studij. Sveèane zavjete polo`io je uDubravama 14. rujna 2005. godine. Za ðakona je zareðen 03. prosinca 2006. godine, a nasvetkovinu apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla 29. lipnja 2007 godine u katedrali PresvetogSrca Isusova, po rukama Vinka kard. Puljiæa, zareðen je za sveæenika, èlan Franjevaèkeprovincije Bosne Srebrene.

Vlè. Pavo Filipoviæ, ðakon, OFM, je roðen 18. lipnja 1981. godine u Brèkom, `upaUznesenja BDM - Tolisa, od oca Mate i majke Slavice roð. Mamiæ. Završio je gimnaziju uOrašju, a novicijat u Livnu-Gorice. Na Franjevaèkoj teologiji uspješno je završio desetsemestara filozofsko-teološkog studija. Sveèane zavjete polo`io je 14. rujna 2006. godine naPetrièevcu. Na svetkovinu apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla 29. lipnja 2007. godine u kat-edrali Presvetog Srca Isusova, zareðen je za ðakona, èlan Franjevaèke provincije BosneSrebrene

124 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Vlè. Marinko Filipoviæ, `upnikRkt. `upni UredROSTOVO - Sv. Ilija prorokp.p. 122BiH-72290 Novi Travniktelefon: +387/030/527-707

Rkt. @upni ured GRADAÈACtel. 035/852-019

Uzoriti Vinko kard. Puljiæ, nadbiskup Vrhbosanskitel. 033/225-501fax. 033/218/-824

msgr. dr. Pero Sdar, pomoæni biskup Vrhbosanskifax. 033/225-510

msgr. dr. Mato Zovkiæ, generalni vikartel. 033/225-498

preè. Marijan Pejiæ, biskupski vikar za personaltel. 033/225-508fax. 033/225-520

Preè. Predrag Stojèeviæ, vicekancelartel. 033/225-516

Ekonomat:033/225-503

Slu`avke malog IsusaKaptol 7BiH-71000 Sarajevotel. 033/225-499

Medijski Centar Vrhbosanske nadbiskupijeKaptol 7BIH-71000 Sarajevotel. 033/225-519fax. 033/225-517

Ispravke i promjene

VRHBOSNA 2/2007 125

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Draga braæo u biskupstvu,draga braæo misnici,draga braæo i sestre, dragi mladi prijatelji!

Vrlo je dirljivo vidjeti vas u tolikombroju na ovom svetom brdu Kond`ilo. Vrloje bilo dirljivo vidjeti vas kad ste u hodu uprocesiji penjali se u molitvi prema ovombrdu Kond`ilu. Zaista zahvaljujem Bogu zaovaj dan, ali zahvaljujem Bogu i za vas, zavas koji ste došli ovdje da zajedno molimo,da do`ivimo zajedništvo u vjeri, dado`ivimo Marijinu blizinu i kao uzor i kaozagovornicu. Penjuæi se odozdo putemmolili smo. I dok mi molimo Zdravo Marijukako je bilo lijepo èuti ptièice iz grmlja, kaoda su se nama pridru`ile, pa i one cvrkuæuod radosti vidjevši toliku mladost. Mi smohodili poput ona dva uèenika na danKristova uskrsnuæa kad su išli u Emaus i Isusim se pribli`i te poðe s njima razgovarati, nasvoj naèin i mi to do`ivljavamo. Isus nam sepribli`io i nama je srce gorjelo, jer njegovarijeè dodirnula je našu nutrinu, naše biæe,njegova rijeè: ljubite se meðusobno kao štosam ja vas ljubio. Mi `elimo još jednom krozovaj simbolièni kri` koji je išao pred nama naovo brdo Kond`ilsko prepoznati oèitovanuBo`ju ljuba. To je najveæi vrhunac oèitovaneBo`je ljubavi. Boga koji je ljubav, on nam sedaruje i mi `elimo tu nauèiti kako bi i mijedni druge ljubili. @elimo nauèiti to što namKrist daje, kao knjigu `ivota, s kri`a kao da`eli zagrliti cijeli svijet. Raširio je ruke da bisvaki èovjek prepoznao da je voljeno biæe. Imi `elimo to otkriti i prepoznati, jer samoonaj koji iskusi da je voljeno biæe postajesposoban voljeti. Zato mi dolazimo po tajkri`, da otkrijemo da smo voljena biæa, daotkrijemo da je on Bog milosrða, da otkrije-mo da nas ne ostavlja same, da je sa nama ida nam s kri`a svoju majku daje. Ivane evo timajke, `eno evo ti sina. Pod kri`em mi smopostali Marijina djeca. Pod kri`em majkanam bi darovana za majku. Mi tu `elimo

otkriti da smo voljena biæa, ali upravo iz teduboke svijesti, oèitovane bo`ije ljubavi iotkrivajuæi da smo itekako Bogu dragi, va`nii vrijedni sami dobivamo onu rijeè kao štoIsus onoj dvojici uèenika kad je govorio srceim je gorjelo. On nam govori ljubite semeðusobno kao što sam ja ljubio vas.

Vi svi znadete da pojedini krajeviupravo nose tradicionalnu narodnu nošnju ipo tome znamo to je taj kraj. Ta narodnanošnja oèituje taj pojedini kraj. Vi znate dapojedina zvanja imaju takoðer svoju nošnjui znademo kojeg je zvanja, bilo da se radi oduhovnim zvanjima ili civilnim zvanjima,poèevši od policije, vatrogasaca, sveæenika,redovnika, redovnica. Ali mi smo ovdje sim-bolièki s ovim šalovima, `elimo pokazati daovdje `elimo obuæi svi istu nošnju, da nas svimogu prepoznati da smo Isusovi uèenici, ata nošnja, ta košulja, ta haljina, jeste” ljubitese meðusobno kao što sam ja ljubio vas”.Neka to bude uniforma u kojoj æemo se svioblikovati. Zato neka i ovo brdo Kond`ilobude tabor preobra`enja, brdo preobra`enja,gdje æemo se preobraziti u mladost koja sene boji `ivota, u mladost koja voli `ivot, umladost koja prihvaæa bo`ije povjerenje, umladost koja odgovara na to bo`ije pov-jerenje svojim povjerenjem, svojomotvorenošæu, svojom spremnošæu, svojimevo me Gospodine da suradjujem u izgrad-nji boljega svijeta. Zato ovdje na ovom brdutaboru, na ovom brdu preobra`enja, nekasvatko od nas osjeti radost što smije obuæi tukošulju ljubavi, ljubavi kršæanske, ljubaviKristove i upravo svjedoèeæi poæi da imanešto što pobijeðuje, a to je ljubav Kristova. Vidjeli smo što je mr`nja uradila, rušila je,ubijala je, palila je, progonila je, vidjeli smoda ta mr`nja je otrov koja truje èovjeka iznu-tra, truje meðuljudske odnose, ali i upravokao što se ovi oblaci nadviše, pa pomalo sunam i dragi jer su nam ohladili ozraèje, alipomalo je strah ove kiše, ali kao što ovakotmurno zna se nadvuæi na ovo nebo tako

Nadbiskupove propovjediSusret hrvatske katolièke mlade`i, 26. svibnja 2007. - Kond`ilo

126 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

èesto puta nema gore tmurnosti od mr`njetko u srcu nosi i zato `elimo ovom svijetuporuèiti, mi `elimo biti kršæanska mlade`koja nosi snagu ljubavi, vjeru u `ivot ispremnost za `ivot.

Zato Gospe, naša si majka, mi od tebe`elimo uèiti kao što si bila zajedno sa apos-tolima, jednodušno u molitvi i mi te ovdje naovom brdu jednodušno molimo, s tobom,daj nam izmoli tog duha koji æe biti naše svi-jetlo, naša snaga, ono što æe u nama dati danam srce gori od radosti za `ivot, da upravou ovom sumornom svijetu poka`emo da imasvijetla koje daje smisao `ivota, da ima svi-jetla koje daje smisao patnji, koji daje smisaoèovjeku, koji daje upravo sposobnost `ivjetiu ljubavlju i zajedništvu.

Zato naša draga Gospe isprosi namupravo tog duha kojem æemo sna`no poæi u`ivot i biti spremni mijenjati ovaj svijet, jeræemo do`ivjeti radost da smo voljena biæa da

mo`emo voljeti. Samo onaj koji istinski spre-man bude uèiti voljeti, istinski bude spre-man izgarati kršæanskom ljubavlju taj æeznati da ispravno `ivi. Pravo ostvarenje jestesamo upravo iz te škole kri`a u `ivot poæi.Tada èovjek ima smisao pravog ostvarenja.

Zato dragi mladi radujem se ovomzajedništvu i ovoj molitvi. @elim da upravoovu radost vjere ponesemo u `ivot kaojedno svjetlo nade, jedno jamstvo da uzi-mamo odgovornost za buduænost, i upravoiz te vjere, iz pouzdanja u Boga, iz molitve ispremnosti zajedno `ivjeti nek nas svi pre-poznaju po toj uniformi kršæanskoj,kršæanske ljubavi, neka i za nas mogu reèi,gledajte to su Isusovi, gledajte ih kako sevole. Neka to bude i jamstvo i svjedoèanstvoupravo iz ovog do`ivljaja našeg zajedništvaovdje s Gospom na brdu Kond`ilskom.Amen. Hvaljen Isus i Marija.

Draga braæo Misnici!Draga o`alošæena rodbino, draga braæo i ses-tre!

Ovdje slavimo sv. Misu za dušu poko-jnog vrhbosanskog sveæenika mons. MarkaKamenjaša, koji je umro u osamdesetoj godi-ni `ivota, a u pedeset prvoj godini sveæeništ-va. Njegovo tijelo sada posljednji put sudje-luje na Misi, koju prikazujemo da njegovudušu. Mi sveæenici, koji smo prisutni prika-zujemo ovu Misu iz sveæenièkog bratstva izajedništva ovu Misu, a drugi æe prvom pri-likom slaviti Misu za pokojnog subratasveæenika.

Nalazimo se u uskrsnoj osmini. Slavi-mo Kristovo Uskrsnuæe. To je jamstvo našeguskrsnuæa. Iz te vjere i nade s du`nim pošto-vanjem ispraæamo tijelo našeg subrata snadom u uskrsnuæe mrtvih. Molimo za dušupokojnog brata da ju primi Otac za stol uKraljevstvu slaviti gozbu Kralja Jaganjca uvjeènosti.

Vjerujemo da je pokojni mons. Marko

svoje èistilište otpokorio na zemlji. Istina,nije pokore nikada manjkalo u njegovom`ivotu. Stara je to škola, formirana odtravnièkog sjemeništa pa svih drugih odgo-jnih ustanova, pa kroz školu kri`a `ivotapastoralnog rada. Posebno mu nije manjkalokušnji za vrijeme komunizma. Iako je bioplahovite naravi, ali je vrlo odluèan zauzi-mao stav vjernosti Kristu, Svetom Ocu,mjesnom biskupu i svome Hrvatskom naro-du. Kroz razna vrbovanja, prijetnje i zamke,umješno je prolazio, a vjernost saèuvao.

Osvræem se na vrijeme rata, dok smozajedno izdr`avali ratne kušnje, `ivo je pra-tio zbivanja. Tako ga je zanimala sudbinaCrkve i hrvatskog naroda u Bosni i He-rcegovini. Kako je brojne informacije nosioiz bivšeg sustava, znao je praviti analize i za-kljuèke. Ugodno je bilo razgovarati u tim te-škim danima, ako se takne tema, gdje se onosjeæa kod kuæe.

Uslijed šeæerne bolesti, koja ga je na-grizala, posebno na podruèju vida, nije izgu-

Nadbiskupova propovijd na sprovodnoj misi mons. Marka Kamenjaša

Sarajevo, srijeda - 11. travnja 2007.

VRHBOSNA 2/2007 127

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

bio onaj vid srca i duše kojom je sve pratio.Kada više nije mogao èitati, silno je bio zah-valan raspolo`ivim sveæenicima, koji su mupomogli slaviti Misu, koji su mu donijelikoju kazetu sa duhovnim sadr`ajem. Slušaoje radio radi vijesti i molitve krunice ipraæenja crkvenih dogaðanja. Kada nijemogao vidjeti, prepoznavao je po glasu.

Stojeæi pokraj njegovog bolesnièkogkreveta, rekoh mu “dragi monsinjore, sadaje Vaš bolesnièki krevet - oltar - na kojem sevi s Kristom prikazujete i tako slavite svoju`ivotnu misu”. Odgovorio je da je to divnamisao, ali `rtva je uvijek `rtva. Tko god bi sepreporuèio u njegove `rtve i molitve, odgov-orio je onoliko koliko se mo`e.

Mnoge uspomene odnio je u sebi ovenadbiskupije. Tolike rane kojima je bilaizranjena poznavao je. Nije o njima mnogoprièao. Poglavara se pribojavao, ali bili sutrenuci dobrog raspolo`enja, kada je otvoriomnoge stvari i povjerio. Mo`da bi mi bilolakše da nisam sve upoznao, ali valja dijeliti`ivot jedni s drugima.

Ti si dragi brate misnièe, Marko, u

svojoj oporuci svima oprostio i oproštenjezamolio. I mi isto stojeæi pokraj Tvoga tijelamolimo da istinski svima oprostiš, kako bisve nas zahvatilo milosrðe Bo`je. I dalje pra-ti svoju Nadbiskupiju i moli za nju.

Kao Ordinarij, `elim Ti reèi hvala zasve slu`enje u ovoj mjesnoj crkvi, za sve`rtve koje si prikazivao za nju.

Ujedno `elim reèi hvala svima koji suu teškima danima bolesti pomagali ovompokojnom bratu misniku Marku. Poèevši odsestara, sve?enika bilo dok je bio u Ordi-narijatu, bilo ovdje u sveæenièkom domu usklopu Bogoslovije. Hvala lijeènicima medi-cinskom osoblju i svim dobrim dušama kojisu pomagali u bolesti ovom sveæeniku.

@elim Ti dragi brate Marko sretanUskrs u nebu. Neka pohite otvoriti rajskavrata toliki kojima si slu`io kao sveæenik, kri-jepio sakramentima, propovijedao Rijeè Bo-`ju, slavio Otajstva i upuæivao putem eva-nðelja. Neka Ti Uskrsli Krist bude vjeènosvjetlo u zagrljaju Bo`anske ljubavi.

Draga braæo misnici, drage èasne sestre, draga braæo i sestre!

Iako sam na groblju, povodom spro-voda, rekao nekoliko oproštajnih rijeèi,ovdje `elim progovoriti oslanjaju?i se na Ri-jeè Bo`ju. Svi smo mi dobili `ivot kao dar,Bog nam ga je darovao. Nismo birali ni vri-jeme, ni roditelje, ni mjesto. Dar je upravo utome: da naša `ivotna putanja bude suradn-ja s Bogom. Najva`nije je izvršiti volju Bo`ju,volju Oèevu. To je Isus sam rekao, radi togadošao. Ta naša `ivotna putanja ima svoj cilj -`ivot vjeèni u uskrsnuæu mrtvih. To i ispovi-jedamo kao èin vjere. Nitko ne mo`e `ivjetijedan plagijat - ponovljeni `ivot. Svi smo mineponovljivi, svatko od nas je dar neba. Ali

taj `ivot koji `ivimo, Bog je nama dao da gami darujemo drugima. Zato i jest `ivot sdrugima i za druge. Tako nas je Bog htio uljubavi. Bog nas je iz ljubavi i za ljubav stvo-rio. To je tajna. Nema ostvarene ljubavi, beziskušenja, bez škole kri`a.

Danas molimo za sestru Liviju. Prijedvadesetak godina sam je upoznao. Bile suto duhovne vje`be u Èardaku. Tada sam kao`upnik vodio duhovne vje`be i upoznao se-stru Liviju osobno. Tad sam zapravo osjetio:ta sestra je prava redovnica, ima duha. Bilomi je drago do`ivjeti redovnicu koja volisvoje zvanje, koja ne krije svoje ljudskedimenzije i strah pred `ivotom. Unatoè svihtih ljudskih dimenzija i ogranièenja, `ivijedno predanje - Bog gleda moj `ivot. Takvaje bila onda kad sam je upoznao, takva je bila

Nadbiskupova propovijed u samostanskoj kapelici Egipatpovodom smrti s. Livije Pand`iæ

08. lipnja. 2007.

128 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

kad je izbliza suraðivala u kuæi našoj uOrdinarijatu, , kako je ona znala reèi. Tamomi je bila draga njezina rijeè. Ona jepromijenila i donijela jednu klimu, bila jeanðeo mira. Tako tiho, tako neprimjetno alinosila je ozraèje mira, ozraèje `ivjeti voljuBo`ju. Divno je moæi na kraju `ivota takozakljuèiti. Ona je, pred kraj, do`ivjela da juje Bog proveo kroz jednu kušnju, kroz školukri`a. Nije bila nekakav `arki entuzijast utrpljenju, tako je ljudski reagirala. A opet stako puno povjerenja u Boga. Upravo je tonjezina velièina. Ljudski - jer je do`ivjelastrah od boli, strah od trpljenja, a opet jednopovjerenje u Boga i potpuno predanje uBo`je ruke. Zato, danas kad za nju molimo,s pravom mo`emo reæi: hvala ti, Bo`e, zajedno ovakvo redovnièko biæe meðu nama,koja je svoju redovnièku karizmu Slu`avkimalog Isusa `ivjela jednostavno i predano.Bez nekakvih velikih èuda, a opet tako zdu-šno. Vrlo mi je drago da mogu reæi dobromBogu hvala za jedno takvo redovnièko biæe.To neka bude i poticaj svima nama - prih-vatiti svu svoju ljudsku dimenziju: krhkost,ogranièenost, grešnost. A opet u tu dimenz-iju je Bog ušao, utjelovio se, otkupio nas,podigao nas, `eli s nama suraðivati. I to raditoga što `elimo s Isusom izvršiti Oèevu vo-lju, a Oèeva je volja `ivot vjeèni i uskrsnuæemrtvih. To je smisao svih nas. Danas se èestomisli prizemljeno. @ive se materijalne dime-nzije i vrjednote i nismo imuni ni mi u du-hovnom stale`u. Nismo imuni od toga vjetrasekularizma. Zato nam je itekako vrijednodo`ivjeti jednostavnost srca i predanostBogu.

Neka bude jedan lijepi poticaj da nanjezinome primjeru radosno se `ivi karizma

Slu`avki malog Isusa, ali ne samo ona veæ svimi koje je Isus pozvao da ga izbliza slijedi-mo. Da do`ivimo radosno, jednostavno alisrcem predano `ivjeti volju Oèevu i odupri-jeti se mjerilima ovoga svijeta, unijeti mjeri-la i dimenzije vjeènosti.

Stvarno vjerujem u uskrsnuæe mrt-vih? Radi toga sam u stanju izdr`ati, `rtvo-vati se, oprostiti, ponijeti poni`enje! Sve toosmišljava Onaj koji za nas moli, jer mu jeOtac sve nas predao. I mi koji smo predaniNjemu, neæe nas izgubiti. Isusu je stalo donas. Ali taj osjeæaj da je Isusu stalo do nas da-je nama nutarnju sigurnost u našoj nesigu-rnosti i sposobnost izdr`ati kad osjeæamosvu svoju krhkost i ljudsku dimenziju. Nemo`e biti nijedna smrt da ne probudi u na-ma ozbiljnost i odgovornost `ivota. @ivot jedar koji nam je Bog dao . Nitko sebi ne `ivi.@ivjeli ili umirali, Njemu `ivimo i umiremo.Onome koji nas je stvorio, koji nas je otku-pio, koji nas je posvetio i koji nas je pozvao.Zato svaka smrt uozbiljuje `ivot.

Oni koji prilaze smrti njih jako smetastrah za smrt. To je moje sveæenièko iskust-vo. Ljudi koji su svjesni smrt dolazi: njihsmeta strah zdravih pred smræu. Što se boji-mo prièati o smrti, o vjeènom `ivotu? To zna-èi da treba rasti u vjeri, da smijemo o smrtiprièati kao o stvarnosti kojoj ne mo`emouteæi. Ne onako šablonski reæi: svi æemo miumrijeti! To je onaj osjeæaj da mi s vjeromgovorimo i o `ivotu i o smrti.

Ka`e jedan duhovni pisac: Tko èešæena smrt misli èestitije `ivi. Zato i ova smrt,neka bude izazov èestitijeg `ivota. Da bude-mo istinski svjedoci i da vjerujemo u uskrs-nuæe mrtvih i `ivot vjeèni. Amen

VRHBOSNA 2/2007 129

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

03. 04. - Tijekom dana primio je: ZdenkaSpajiæa, Piera Lugia Bianchi Cagliesi - šefaureda za štampu talijanskog veleposlanstva,zatim Adelia Bergamaschi, Matu Zovkiæa. Upodnevnim satima kardinal se u pratnji Ma-te Zovkiæa i tajnika uputio u @idovsku opæi-nu, gdje su obilje`avali Pesah. Na primanju ina samom ruèku bili su nazoèni predstavni-ci politièkog i kulturnog `ivota iz grada Sara-jeva, kao i predstavnici veleposlanstava ugradu Sarajevu. Popodne je posjetio gospo-dina Nikolu Špiriæa - predsjedavajuæeg uvijeæu ministara. Razgovarali su uz mnogapitanja vezana uz odnos izmeðu dr`ave sjedne strane i crkava i vjerskih zajednica sdruge. Dotakli su pitanje restitucije,zdravstvenog osiguranja vjerskih slu`beni-ka, kao i o potrebi postavljanja u slu`bujedne osobe koja bi bila kontakt osobazadu`ena za odonos dr`ave s crkvama ivjerskim zajednicama. Kardinal je gospod-inu Špiriæu naglasio kako to predstavljavelik problem, jer se èesto ne zna kome seobratiti. Po povratku, ponovno je razgo-varao sa Zdenkom Spajiæem.04. 04. - U jutarnjim satima je primio DarkaTomaševiæa - vicerektora na Katolièkoj bogo-sloviji. Poslije je, u sarajevskoj katedrali SrcaIsusova, predvodio Misu posvete ulja uzkoncelebraciju pomoænog biskupa PereSudara, provincijala Bosne Srebrene MijeD`olana, te sedamdesetak sveæenika meðukojima su bili i dekani iz svih dekanataVrhbosanske nadbiskupije. Na poèetkuMisnog slavlja kardinal je zahvalio svimakoji su došli i time iskazali zajedništvo snjim, kao s mjesnim ordinarijem Vrhbosa-nske nadbiskupije. U prigodnoj propovjedipozvao je sveæenike na zajedništvo i iskrenoslu`enje Kristu za kojim su krenuli istaknu-vši da sveæenici svojim predanim slu`enjemi srcem punim Boga trebaju opravdati toveliko Bo`je povjerenje. Za vrijeme Svetemise blagoslovljena su i posveæena ulja kojase koriste kod podjele pojedinih sakramena-ta, a koja su sveæenici ponijeli u svoje `upne

zajednice. Nazoèni su sveæenici, takoðer,obnovili svoja obeæanja dana prigodomsveæenièkog reðenja. Nakon Misnog slavljasveæenici su se okupili, zajedno s kardina-lom, pomoænim biskupom i provincijalom,na zajednièkom susretu i objedu u Vrhbosa-nskoj bogosloviji. U popodnevnim satima kar-dinal je primio Ivu Tomaševiæa i s. EmanueluŠkarica.05. 04. - Danas je Veliki èetvrtak. U popod-nevnim satima je primio Niku Ikiæa i MatuZovkiæa. Zatim je predvodio Misu VeèereGospodnje u 18 sati u katedrali Srca Isusovau Sarajevu. Nakon propovijedi uslijedio jeobred pranja nogu kada je kardinal opraonoge dvanaestorici vjernika. Tako je po Kri-stovu primjeru dao znak da kršæani trebajubiti slu`itelji svojoj braæi i sestrama. Ljubitiljude znaèi prihvatiti ih, pomagati im i slu`itiim. Poslije mise Veèere Gospodnje kardinalje sa svojim suradnicima uprilièio veèeru uOrdinarijatu, na kojoj su sudjelovali idvanaestorica laika sarajevskih `upa. Odsveæenika koji `ive izvan biskupijske kuæe,bio je nazoèan Pero Brkiæ i Niko Ikiæ.06. 04. - Kardinal se uputio na klanjanje usarajevsku katedralu, zajedno s tajnikom. Tuje proveo u molitvi sat vremena, izmeðuosam i devet sati ujutro. U 11 sati je dao izja-vu za medije povodom nadolazeæeg najve-æeg kršæanskog blagdana - Uskrsa. U veèern-jim satima je, u katedrali, predvodio obredeVelikog petka.07. 04. - Na Veliku subotu kardinal seponovno uputio u sarajevsku katedralu,gdje je proveo sat vremena u molitvi i klan-janju. Iza toga, u prostorijama Nadbisku-pskog ordinarijata vrhbosanskog okupili suse sveæenici, redovnici i redovnice gradaSarajeva na èelu s pomoænim biskupom vrh-bosanskim Perom Sudarom i provincijalomFranjevaèke provincije Bosne Srebrene fraMijom D`olanom, gdje su kardinalu èestitaliUskrs. U ime svih, èestitku je izrekao `upnikkatedralne `upe Srca Isusova u Sarajevu vlè.Pavo Šekerija koji se oslonio na rijeèi proro-

Kronika vrhbosanskog nadbiskupa (od 03. 04 do 18. 06)

ka Izaije: “Duh Gospodnji na meni je, bla-govjesnikom siromasima posla me” (Iz 61,1).Kardinal je zahvalio svima za dolazak, `eljei èestitke izra`avajuæi radost što mogu sus-resti jedni druge u svetim danima. Kardinalje naglasio kako je najva`niji apostolat du-hovnih zvanja po svjedoèenju onog štojesmo. Zato je iskoristio ovaj Uskrs kao pri-godu za poticaj da radosno `ivimo ono štojesmo. U ponoæ je predvodio Misu vazme-nog bdijenja. Kardinal je u svojoj propovije-di za`elio da uskrsna vatra, koja se blago-slivlja u uskrsnoj noæi, istinski zapaliuskrsnu svijeæu vjere u nama svima kako bisvijetlili u tami i kako bi cijeli naš `ivot biouvjerljivo - aleluja.08. 04. - Na sam blagdan Uskrsa, kardinal jepredvodio sv. misno slavlje u katedrali. Naruèku su bili kardinalovi gosti, njegova ses-tra Jasna, zajedno sa kæerkama. Takoðer jebio i prof. Milenko Bernadiæ, koji je bio naputu iz Španjolske za Mostar, te navratio ka-ko bi pozdravio kardinala. U 16 sati posjetioje samostan Egipat i èestitao im Uskrs.09. 04. - Kardinal i gospodin Nikolaj, pra-voslavni mitropolit dabrobosanski, uprilièilisu zajednièko Uskrsno primanje u rezidenci-ji “Konak” u Sarajevu, u 18:30 sati.10. 04. - Kardinal je primio gospodinaHermana Olthaara, predstavnika Siemensa.11. 04. - U jutarnjim satima sudjelovao je sje-dnici vezanoj uz bolnicu sv. Vinka. Na sje-dnici su, uz kardinala, sudjelovali i: MatijaŠimiæ, Luka Kesed`iæ, dr. Dragan Schwarz,Hermann Olthaar, s Korona Cigiæ i s. Vitomi-ra Biljaka. Poslije je primio Piera Luigia Ca-gliesi, zajedno s Hrvojem šunjiæem. Poslije jepredvodio, u bogoslovnoj crkvi sv. Æirila iMetoda u Sarajevu, sprovodnu Misu za po-kojnog sveæenika Vrhbosanske nadbiskupijemons. Marka Kamenjaša uz koncelebracijupomoænog biskupa vrhbosanskog mons. dr.Pere Sudara i oko 70 sveæenika te sudjelova-je pokojnikove rodbine, veæeg broja redo-vnica i vjernika. U prigodnoj propovijedikardinal je govorio o pokojnikovu `ivotu iradu te njegovoj predanosti Crkvi i hrva-tskome narodu. Na kraju Misnog slavlja odpokojnika se oprostio i predoèio njegov krat-ki `ivotopis personalni vikar Vrhbosanske

nadbiskupije Marijan Pejiæ. Oproštajni go-vor uputio je i Marijan Kopiæ, jedan od sve-æenika iz rodne pokojnikove `upe OštraLuka - Bok koji se prisjetio nekih od brojnih`ivotnih zgoda mons. Kamenjaša. NakonMise zadušnice kardinal je predvodio sporo-vodne obrede na sarajevskom groblju Baregdje je mons. Kamenjaš i sahranjen u sve-æenièku grobnicu. U popodnevnim satima,kardinal je primio prof. Franju Mariæa, zatimbraæu Iliju i Tadiju Ivoša. U veèernjim sati-ma, je bio domaæin banjoluèkom biskupuFranji Komarici.12. 04. - Danas je primio s. Koronu Cigiæ,zatim Maria Bernadiæa - sveæenika na po-stdipolomskom studiju. U povodu deseteobljetnice pastirskog pohoda Svetog OcaIvana Pavla II. BiH i njegovu dolasku u Sa-rajevo, kardinal je predvodio sveèano Misnoslavlje u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Ukoncelebraciji su sudjelovali i pomoæni vrh-bosanski biskup Pero Sudar, provincijalFranjevaèke provincije Bosne Srebrene MijoD`olan, te brojni sveæenici. U svojoj homilijikardinal je istaknuo da je Papa tom prigo-dom hrabro i oèinski poruèio kako je Sara-jevo grad raskri`ja te da je mir moguæ i damir mora poèivati na dijalogu, slušanju, po-znavanju i poštivanju drugoga. Posebno jenaglasio kako nas rijeèi ovog Velikog Papehrabre govoreæi nam da moramo dizati glasza obranu èovjeka i jednakih prava u ovojzemlji. U organizaciji BK BiH i Nadbisku-pskog ordinarijata vrhbosanskog istoga da-na u 19.30 sati u dvorani Pavla VI. u zgradiVrhbosanske katolièke bogoslovije u Sara-jevu odr`ana je sveèana akademija na kojojje sudjelovao kardinal i tijekom koje su izla-ganja odr`ali novinarka Edina Kamenica igeneralni vikar Banjaluèke biskupije mons.Anto Orlovac. Potom su prikazani krtkivideo-ulomci s nekim od najbitnijih trenuta-ka tijekom posjete pape Ivana Pavla II.Sarajevu. Video zapis su priredili prof.Marko Stanušiæ i mons. Ivo Tomaševiæ. Obaštini Sluge Bo`jega Ivana Pavla govorio jetajnik Apostolske nuncijature u BiH mons.Waldemar Stanislav Sommertag. 13. 04. - U podnevnim satima Kardinal jeprimio izaslanstvo Republike Makedonije,

130 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

koje su saèinjavali: Ljubiša Georgievski -predsjednik parlamenta, poslanici: EsadRahiæ i Slobodan Najdovski, te veleposlanikMakedonije u BiH gospodin MihajloSrpkoski. U popodnevnim satima, kardinalje, zajedno sa suradnicima u Ordinarijatu,primio goste iz Klagenfurta na èelu s bisku-pom biskupije Gurk - Klagenfurt mons. dr.Aloisom Schwarzom, koji je došao sa šest su-radnika. Po dolasku je uprilièen jedan zaje-dnièki razgovor, gdje je kardinal izrazio za-hvalnost za sve što je biskupija Gurk-Kla-genfurt uèinila za Vrhbosansku nadbiskupi-ju. Tijekom susreta biskup Schwarz je zah-valio kardinalu što u njegovoj biskupiji pas-toralno djeluju dvojica vrhbosanskih sve-æenika, te što jedan bogoslov koji kao sve-æenièki kandidat biskupije Gurk - Klage-nfurt, studira na Vrhbosanskoj katolièkojteologiji. Bilo je rijeèi i o pomoæi koju je na-mijenjena za izgradnju Caritasova Djeèjegvrtiæa na Stupu, puèke kuhinje i drugih soci-jalnih projekata u sklopu te institucije. Gostisu se zanimali za postojanje laièkih kato-lièkih organizacija na podruèju Vrhbosanskenadbiskupije. Kardinal i suradnici su upo-znali biskupa Schwarza i suradnike da teèajpriprave za brak vodi grupa laika na èelu sasveæenikom. Spomenut je i Caritasov projektizobrazbe djelatnika za obiteljsko savjetoval-ište, a vrlo upeèatljiv dojam ostavili su Kato-lièki školski centri na podruèju Vrhbosanskenadbiskupije koje vodi mons. dr. Pero Sudar,pomoæni vrhbosanski biskup. 14. 04. - Kardinal i pomoæni biskup, zajednos biskupom Schwarzom i suradnicima susre-li su se s naèelnicima opæina u kojima Hrvatièine veæinski dio stanovništva te razgovaralio moguæim poslovnim planovima i perspek-tivama za buduænost. Bilo je rijeèi i o mo-guænosti povezivanja, odnosno umre`ava-nja na podruèju gospodarstva, kao i o mo-guænosti doškolovavanja i usavršavanja po-trebnog kadra na podruèju Štajerske. U po-podnevnim satima gosti iz Klagenfurta suposjetili crkvu i `upni ured na Stupu, Djeèjivrtiæ, samostan sestara karmeli?anki i `upuPale. 15. 04. - Kardinal Puljiæ i biskup Schwarzpodijelili su sakrament potvrde krizmanici-ma u `upi Busovaèa. Gosti iz Klagenfurta su

bili iznenaðeni aktivnom zajednicom vjerni-ka koji su sudjelovali na slavlje sv. mise i po-djeli sakramenta sv. potvrde. Nakon zajed-nièkog objeda u `upnom uredu, kardinal jeispratio goste u sarajevskoj zraènoj luci, oda-kle su poletjeli za Ljubljanu.16. 04. - Kardinal je razgovarao sa Pre-dragom Stojèeviæem. Zatim je primio na raz-govor studente Ajnu Hod`iæ i Jakuba Sa-lkiæa, na temu: Ilustracija u postsocijalisti-èkim zemljama. Nakon toga, susreo se s: p.Vinkom Maslaæem. Poslije je primio sljedeæe:Marijana Orkiæa, Luku Kesed`iæa, zatimDubravka Turaliju.17. 04. - U jutarnjim satima primio je ZdenkaSpajiæa i Predraga Stojèeviæa. U 11 sati se su-sreo s Rolfom Lenzom - švicarskim velepo-slanikom. Poslije je primio s. Emanuelu Ška-rica, zatim Šimu Maršiæa. Popodne se susre-os Marijanom Pejiæem, zatim s Matom Ara-èiæem.18. 04. -Danas je, u zgradi Vrhbosanske bo-goslovije u Sarajevu, odr`an XIII. Sabor Pre-zbiterija Vrhbosanske nadbiskupije na ko-jem je, osim vrhbosanskog nadbiskupa ka-rdinala Vinka Puljiæa i pomoænog biskupavrhbosanskog mons. dr. Pere Sudara, sudje-lovalo oko 170 sveæenika - biskupijskih i re-dovnièkih - koji djeluju u vrhbosanskoj mje-snoj Crkvi. Obraæajuæi se okupljenim sveæe-nicima kardinal je izrazio radost što se veætrinaesti put okupljaju kao cjeloviti prezbi-terij Vrhbosanske nadbiskupije na svoj go-dišnji susret. “Veæ smo ustalili praksu da do-kumente Svete Stolice zajedno obraðujemona ovakvim skupovima ili na dekanatskimkoronama, te na taj naèin uprisutnjujemoporuku sveopæe Crkve mjesnim Crkvama.Naš sveæenièki sabor dogaða se u ozraèjuobilje`avanju 80. roðendana pape BenediktaXVI. i druge godišnjica njegova izbora nakormilo Petrove laðe. Ovih dana obilje`a-vamo i desetu obljetnicu pastirskog pohodapape, a sada veæ sluge Bo`jega Ivana PavlaII. Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Neka sveovo bude poticaj još veæeg jedinstva sa Sve-tim Ocem, vjernosti u Crkvi i za Crkvu.Statistièki gledano naša nadbiskupija ima tri-naest dekanata sa 150 `upa. Nisu to sve `i-votne `upe jer se u nekima od njih borimokako bi oèuvali ognjišta dok druge djeluju

VRHBOSNA 2/2007 131

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

prema ustaljenom `ivotu i radu. Od predrat-nih 528 000 tisuæa vjernika, na kraju 2005.godine bilo je 213 734 tisuæe vjernika, a pre-ma podatcima koje su `upnici poslali na ko-ncu 2006. i poèetkom 2007. godine Vrhbo-sanska nadbiskupija broji 208 917 vjernika.Na podruèju daytonske tvorevine RepublikeSrpske nalaze se 33 `upe s ukupno 5 371vjernika.” Kardinal je potaknuo `upnike da idalje rade na uspostavljanju `upnih pas-toralnih vijeæa i njihovom što boljem djelo-vanju. Pozvao je sveæenike u pastoralu najoš zauzetiji rad s ministrantima, iz kojihnajèešæe dolaze sveæenièka zvanja, te na pas-toral mladih i obitelji. Na karitativnom pla-nu kardinal posebno va`nim smatra rad pu-èkih kuhinja i organiziranu skrb za stare ibolesne osobe, a naglasio je va`nost škol-skog vjeronauka i `upne kateheze. 19. 04. - Kardinal je sudjelovao na plenarnojsjednici Meðureligijskog vijeæa Bosne i He-rcegovine. Tu je izvršena analiza rada ugodini predsjedanja mitropolita dabrobosa-nskog gospodina Nikolaja od travnja 2006.do travnja 2007. Uz kardinala, na sjednici susudjelovali: mitropolit dabrobosanski Ni-kolaj Mrða, reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ce-riæ, gospodin Jakob Finci kao predsjednik Je-vrejskih zajednica u BiH, te episkop zvorni-èko-tuzlanski gospodin Vasilije koji æe krozslijedeæu godinu predstavljati Srpsku pravo-slavnu Crkvu u Vijeæu. Gospoða Olja Jova-noviæ, koja je po mandatu mitropolita Niko-laja kroz proteklu godinu vodila središnjiured Vijeæa, iznijela je u svom izvještaju ka-ko je odr`ano pet plenarnih sjednica i devetsjednica Izvršnog odbora. Pokrenuta je inici-jativa o praæenju kršenja vjerskih sloboda narazini dr`ave, zatim projekt o Pravilniku zavjerske usluge osobama u bolnicama i zatvo-rima na razini dr`ave. Ti projekti obuhvatilisu pet okruglih stolova o primjeni Zakona ovjerama, seminare za studente teologije uFoèi i Sarajevu, te seminare za mlade o opas-nosti droga. Podnijela je i izvještaj o dotokui trošenju financijskih sredstava. ÈlanoveVijeæa istoga dana primili su èlanovi Predsje-dništvu Bosne i Hercegovine. Nakon poz-drava s dr`avne i vjerske strane, novi pred-sjedavajuæi Vijeæa reis Ceriæ iznio je pregled

pitanja koja vjerski poglavari `ele rješavati sdr`avnim institucijama, svjesni da ih Pre-dsjedništvo mo`e samo poduprijeti a da jeVijeæe ministara nadle`no rješavati. Nadalje,vjerski poglavari i dalje mole da dr`avapreuzme uplaæivanje za mirovinsko i zdra-vstveno osiguranje sveæenika i vjerskih slu-`benika te da predstavnici Crkava i vjerskihzajednica budu saslušani prilikom donošen-ja dr`avnog zakona o restituciji oduzeteimovine koja bi trebala biti u naturi. Pogla-vari su izrazili `aljenje što prema sadašnjojdr`avnoj strukturi Crkve i vjerske zajednices pravom spadaju pod Ministarstvo pravde,ali u tom ministarstvu nema ureda niti osobekojoj bi se mogli kontinuirano obraæati.Predsjedavajuæi Predsjedništva gospodinNebojša Radmanoviæ najavio je da se zasadamogu obraæati protokolu Predsjedavajuæegali da æe o tome i drugim iznesenim pitanji-ma pobli`e razgovarati u slijedeæim susreti-ma. Hrvatski èlan Predsjedništva istaknuo jekako æe biti nemoguæe vratiti svu oduzetuimovinu u naturi, ali i veoma skupo doznaèi-ti novèanu protuvrijednost za imovinu kojaje u meðuvremenu uništena ili sada nepo-vrativa. Poglavari su na rastanku poklonilièlanovima Predjedništva po dvije knjige ko-je je Vijeæe izdalo u ovih deset godina svogadjelovanja. Po završetku sjednice MRV-akardinal je, zajedno s desetoricom sveæenikaod kojih su osmorica iz Milana, posjetio me-morijalni centar u Potoèarima podignut uspomen `rtvama u proteklom domovin-skom ratu. Tom prigodom je slavio i svetumisu u Srebrenici, u kapelici koja je izgraðe-na na temeljima prvog franjevaèkog samo-stana u BiH po kome je provincija bosanskihfranjevaca i dobila ime Bosna Srebrena.Kardinala i sveæenike doèekao je fra MartinAntunoviæ, upravitelj filijale u Srebrenici. Kardinal je, odluèio posjetiti Potoèare i Sre-brenicu u `elji da svrati pozornost na te`inuratnih stradanja i patnje naroda u proteklomratu koji nije štedio ni ono najvrednije, a tosu ljudski `ivoti. Gosti sveæenici su došli uorganizaciji gosp. Adelija Bergamaschija, ve-likog dobroèinitelja koji je puno pomagao uraznim mjestima u Bosni i Hercegovini. Bilisu iznenaðeni vidjevši više od 2.500 tisuæe

132 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

grobova, kao i preko 8.000 imena ispisanihpo kamenim ploèama. U popodnevnim sati-ma primio je urednika lista Harahvati i daointervju. U veèernjim satima, po povratku izSrebrenice kardinal je ugostio èetvoricu lije-ènika iz Zagreba, koji su došli na èelu s dr.Draganom Schwarzom. Ostali su i sutradan,te su razgovarali o bolnici sv. Vinka Paulskogu Sarajevu.21. 04. - Danas je zajednica sestara Slu`avkiMaloga Isusa proslavila stotu obljetnicudolaska sestara u Vitez. Sveèanu misu zah-valnicu u `upnoj crkvi sv. Juraja muèenika uVitezu predvodio je nadbiskup vrhbosanskikardinal Vinko Puljiæ, uz koncelebracijutridesetak sveæenika i sudjelovanje velikogbroja sestara Slu`avki i drugih redovnica ivjernika meðu kojima su bili brojni prijateljiMalog Isusa. Na poèetku Misnog slavlja rije-èi èestitke za stotu obljetnicu i zahvale svimanazoènima uputila je èasna majka dru`besestara Slu`avki Malog Isusa s. Maria AnaKustura i `upnik fra Zoran Livanèiæ. U pri-godnoj propovijedi kardinal je podsjetio natrenutke kada je prvi vrhbosanski nad-biskup dr. Josip Stadler, utemeljitelj dru`busestara Slu`avki Malog Isusa na Veliki Petak,25. o`ujka 1907. Tada je potpisao ugovor okupnji kuæe i imanja Valentina Mennera, uHan Kumpaniji kod Viteza i imanje od Bla`aLahovskoga i tamo poslao sestre Slu`avkeda se brinu za sirotinju. Podsjetio je da susestre obraðivale zemlju, a s tog imanjaizdr`avana su sirotišta u Sarajevu. Kardinalje kazao da je obraðena zemlja blagoslov aneobraðena pustoš, te da je jednako tako i sèovjekovom dušom. Potom se osvrnuo nadjelovanje sestara i prijatelja malog Isusakoji se nadahnjuju na duhovnosti sluge Bo-`jega Josipa Stadlera, te nastoje slu`iti Isusupoma`uæi malenima. Istaknuo je kako je Isuspostao malen da ga se èovjek ne bi bojao teda mali Isus èovjeka poziva na bezazlenost islobodu od zla i grijeha. Èestitao je zajedni-ci sestara Slu`avki, te njih i sve nazoène po-taknuo da budu zahvaæeni Bo`jom ljubavljukoja je spremna slu`iti malenima. U popod-nevnim satima uprilièena je prigodna aka-demija na poèetku koje se nazoènima obrati-la provincijalna glavarica sestara Slu`avkiMalog Isusa Sarajevske provincije Bezgrje-

šnog zaèeæa Bla`ene Djevice Marije s. Ma-rina Piljiæ. 22. 04. - Kardinal je prijepodne podijeliosvetu krizmu u `upi Globarice, a popodne u`upi Zavidoviæi.23. 04. - Kardinal je predvodio svetu misu u`upi Derventa, koja je danas proslavila svo-ga zaštitnika sv. Juraja . Uz kardinala, na sve-toj misi su sudjelovali sveæenici ovogdekanata, kao i sveæenici rodom iz ove `upe.Nakon svete mise je bio uprilièen zajednièkiruèak, za vrijeme kojeg su folklorne skupineiz Bosne i iz Slavonije izvele prigodan pro-gram. Iz Dervente se kardinal uputio uKomušinu na sastanak povodom susretahrvatske katolièke mlade`i. Na putu od De-rvente do Komušine, pridru`io mu se BrunoPaureviæ - konzul u Banjaluci. Na sastanku uKomušini, sudjelovali su sljedeæi èlanoviorganizacionog odbora za susret hrv. kat.mlade`i: kardinal, biskup Franjo Komarica,Ivica Bo`inoviæ, Luka Kesed`iæ, Šimo Maršiæ,Anto Æosiæ - stariji, Ivan Bošnjak, ZlatkoIvkiæ i Ilija Pilièiæ.24. 04. - Kardinal je ujutro primio ZdenkaSpajiæa. Zatim je primio gospodina JerkuIvankoviæa - Lijanoviæa. Gosp. Ivankoviæ -Lijanoviæ je upoznao kardinala s program-skom deklaracijom i statutom stranke Ra-dom za boljitak, te s programskim naèelimaslobode i odgovornosti stranke. Upoznao jekardinala i o statistièkim podacima èlanova io izbornim rezultatima. Posebno su se osvr-nuli na trenutnu politièku situaciju i poseb-ne poteškoæe za jednaka prava hrvatskognaroda u odnosu na druga dva konstitutiv-na naroda u BiH, posebno po pitanju povra-tka izbjeglica na svim prostorima ove zeml-je. Sljedeæa tema o kojoj su razgovarali, bilaje o ustavnim promjenama. Kardinal je upo-znao gosp. Lijanoviæa s prijedlogom biskupaBK BiH, te oèekivanju da stranke predlo`etakve promjene gdje æe se istinski moæi gov-oriti o jednakim pravima svakog èovjeka isvih naroda u BiH. Takoðer, razgovarali su oodnosu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, po-sebno kada su u pitanju izbori predstavnikahrvatskog naroda iz BiH u Hrvatski sabor.Gosp. Ivankoviæ - Lijanoviæ je kardinalu pre-nio prijedlog o nezavisnim kandidatima kojiæe se kandidirati za Hrvatski sabor. Reèeno

VRHBOSNA 2/2007 133

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

je da su razgovori potrebni kako bi se posti-glo veæe razumijevanje i davanje podrškeopstanku hrvatskog naroda na svim prosto-rima i ostvarivanju jednakih prava hrva-tskog naroda u BiH. Popodne je kardinalprimio Jozu Tomiæa, zatim Marinka Mrko-njiæa.25. 04. - Danas se susreo s djelatnicima Ka-ritasa iz Frankfurta. Zatim je sudjelovao nasjednici ekonomskog vijeæa, a naveèer je èe-stitao imendan Marku Stanušiæu.26. 04. - Primio je fra Ivu Markoviæa, a popo-dne je sudjelovao na 6. sjednici Ordinarijata.27. 04. - Kardinala su posjetili djelatnici Kari-tasa HBK, Batarelo i Borko. Zatim je odr`anatiskovna konferencija o Susretu hrvatske ka-tolièke mlade`i u Bosni Hercegovini, koji æese odr`ati 26. i 27. svibnja u Gospinom sveti-štu Komušina - Kond`ilo. Uz kardinala, nakonferenciji su još sudjelovali Ivo Toma-ševiæ, generalni tajnik BK BiH, i vlè. dr. ŠimoMaršiæ, povjerenik za mlade Vrhbosanskenadbiskupije i voditelj ureda za mlade BKBiH. Kardinal je na poèetku podsjetio kakoVrhbosanska nadbiskupija veæ tradicionalnoorganizira susret mladih u Gospinom svetiš-tu Komušina- Kond`ilo. Istaknuo je da subiskupi BK BiH prihvatili prijedlog voditeljaureda za mlade BK BiH, te odluèili da se Su-sret hrvatske katolièke mlade`i po prvi putodr`i u Bosni i Hercegovini i to u Gospinusvetištu Komušina - Kond`ilo kod Tesliæa, 26.i 27. svibnja 2007. Popodne se kardinal sus-reo s Bosiljkom Raiæem i djelatnicima Kari-tasa HBK i Karitasa BKBiH. Poslije je primioMarijana Pejiæa, zatim Josipa Baotiæa.28. 04. - Danas je odr`ano deseto ministra-ntsko zborovanje Vrhbosanske nadbiskupi-je. Okupilo se oko tisuæu ministranata iz svihdijelova dijeceze. Moto susreta bio je: “Mini-strant u Crkvi” i tekst iz Djela Apostolskih:“Bijahu postojani u nauku apostolskom, uzajedništvu, u lomljenju kruha i molitvama”(2,42). Zaustavljen je promet kako bi dugakolona ministranata, u kojoj je bilo i tridese-tak sveæenika zajedno s kardinalom, prošlaod zgrade Vrhbosanske bogoslovije do kate-drale Srca Isusova. Sveèano Misno slavlje ukatedrali predvodio je kardinal Puljiæ. Go-voreæi o ulozi ministranata u liturgiji kardi-

nal je pozvao ministrante da se sprijatelje sIsusom jer jedino On vodi k pravoj sreæi. Ka-rdinal je pozvao ministrante da slijede Isusanoseæi kri` i donoseæi drugima poruku daIsus ljubi èovjeka i da je Spasitelj svijeta kojijedini mo`e usreæiti èovjeka. Misno slavljesvojim pjevanjem i sviranjem uvelièao jebogoslovski vokalno-instrumentalni sastav“Emanuel”. Nakon Misnog slavlja odr`anoje u KŠC “Sv. Josip” na Banjskom Brijegusportsko natjecanje u nogometu i stolnomtenisu te vjeronauènom kvizu. Po završetkususreta, kardinal je podijelio prigodnenagrade za najbolje sudionike. U veèernjimsatima kardiinal se uputio ponovno u kate-dralu, gdje se susreo s vjernicima iz poreèko- pulske biskupije, koji su se `eljeli susresti skardinalom. Nakon kardinalovih rijeèi i poz-drava dobrodošlice, Mato Zovkiæ im jeukratko predstavio povijest sarajevske kate-drale. U 18 sati je pohodio samostan Karmelna Stupu.29. 04. - Kardinal se u jutarnjim satimauputio u ramski kraj. Prije podne je pod sve-tom misom podijelio sakrament sv. Potvrdeu `upi Rumboci, a popodne u `upi Rama -Šæit.30. 04. - Kardinal je u 10,00 sati otvorio webstranicu Nacionalne uprave Papinskih misi-jskih djela Bosne i Hercegovine. Adresa webstranice glasi: www.missio.ba. Web stranicuNacionalne uprave PMD BiH pripremili sudjelatnici Katolièke tiskovne agencije Bisku-pske konferencije BiH gosp. Davor Herceg igosp. Dra`en Oberan. Nacionalni ravnateljPMD BiH vlè. Tomo Kne`eviæ pripremio jesve potrebne materijale koji se nalaze nausluzi prijateljima misija kako u BiH tako idalje. Danas je sudjelovao na sednici Nadzo-rnog vijeæa Karitasa VN.01. 05. - Danas se kardinal, u pratnji ðakonaMaria Æosiæa, uputio na hodoèašæe u mari-jansko svetište u Olovu. Na tradicionalnomsveèanom otvaranju svibanjke pobo`nosti umarijanskom svetištu u Olovu okupilo seoko èetiri tisuæe vjernika koji su došli izraznih krajeva Bosne i Hercegovine, a bilo jei onih koji su pristigli iz Hrvatske. Meðuvjernicima bio je i veleposlanik R. Hrvatskeu BiH dr. Josip Vrbošèiæ. Mnogi su došli

134 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

organizirano autobusima, a veliki broj osob-nim autima dok su neki došli i pješice poputgrupe od èetrdesetak hodoèasnika iz Sara-jeva meðu kojima su bili sveæenici, redovni-ci, èasne sestre, bogoslovi i grupa mladihvjernika. Sveèano Misno slavlje predvodio jekardinal Vinko Puljiæ uz koncelerbraciju pe-desetak sveæenika meðu kojima je bio i fran-jevaèki provincijal fra Mijo D`olan. Prije Mi-se vjernici su imali prigodu za ispovijed, aprema rijeèima èuvara svetišta fra GabrijelaTomiæa podijeljeno je 1.750 prièesti. U prigo-dnoj propovijedi kardinal je podsjetio kakose po jedanesti put okupljaju u Olovu naprvi dan svibnja kako bi molili Gospin za-govor na poèetku njezina mjeseca svibnja ikako bi od nje uèili prepoznati i izvršiti voljuBo`ju i imati otvoreno srce da se èuje Bo`jarijeè. 02. 05. - Primio je Marka Stanuši?a. Popodnese susreo s Tomom Kne`evi?em. 03. 05. - Primio je Zdenka Spajiæa, zatimMiroslava Èavara, te Waldermara Somme-rtaga - tajnika nuncijature. Popodne je kar-dinal sudjelovao na sjednici Ordinarijata.Iza sjednice se susreo s Lukom Kesed`iæem,zatim s Marijanom Pejiæem. 04. 05. - Kardinal je, zajedno s ekonomomnadbiskupije, primio gospodina Edina Mu-šiæa - federalnog ministra za izbjegle i rasel-jene, koji je na susret s kardinalom došao za-jedno sa svojim zamjenikom gosp. Zdra-vkom Beljom. Gospodin Mušiæ je upoznaokardinala o djelatnosti ovog Ministarstva zaizbjegle i raseljene osobe. Kardinal je izraziosvoju zahvalnost ministru i njegovu zam-jeniku, kao i svim djelatnicima ovog min-istarstva za sve što su uèinili i ono što èine. Tijekom razgovora dotakli su pitanja vezanauz povratak izbjeglih i prognanih, te oobnovi i pomoæi crkvama i vjerskim zajedni-cama u procesu povratka. Razgovarali su i okonkretnim tekuæim problemima, kao što jezaštita crkvene imovine. Te`ište u ovom sus-retu stavili su na povratak izbjeglih u RS.Isto tako, razgovarali su i o moguænosti po-moæi sveæeniku u Gora`du kome je potrebnajedna monta`na kuæica. Popodne se kardinalsusreo sa s. Koronom Cigiæ i s. VitomiromBiljaka.05. 05. - Kardinal se, u jutarnjim satima, upu-

tio u `upu Graèac, gdje je pod svetom mi-som podijelio sakrament sv. Krizme. Nakonobjeda, uputio se u Knin gdje je vjenèao je-dan mladi braèni par: Maria i Anu - MarijuPuljiæ. Odatle se, zajedno s njima uputio uDrniš gdje se pridru`io njihovom obite-ljskom stolu. Nakon veèere, kardinal se ponevremenu vratio na konak u `upni ured uProzoru.06. 05. - Kardinal je, prijepodne, podijeliosakrament sv. Krizme u `upi Prozor, apopodne u `upi Uzdol. Naveèer se ponovnovratio u `upni ured u Prozoru, gdje jeprenoæio.07. 05. - U jutarnjim satima se uputio u Splitna proslavu sv. Dujma, zaštitnika gradaSplita i patron splitske nadbiskupije. Sudje-lovao je u sveèanoj procesiiji koja je od crkvesv. Dujma krenula na splitsku rivu gdje je islavljena sveta misa koju je predvodio mons.Nikola Eteroviæ. Uz domaæeg nadbiskupaMarina Barišiæa sudjelovali su: Ivan Prenæa,Ante Ivas, @elimir Puljiæ, Franjo Komarica,Slobodan Štambuk, te Martin Antunoviæ.Od sveæenika vrhbosanske nadbiskupije su-djelovao je Ivan Ravliæ - `upnik u NovovmSarajevu. Nakon svete mise kardinal se za-putio za Sarajevo, gdje je stigao u veèernjimsatima.08. 05. - Susreo se sa Zdenkom Spajiæem. Po-slije je imao sastanak s nadzornim odboromKaritasa vrhbosanske nadbiskupije, sudjelo-vali su: Fabijan Stanušiæ, Luka Kesed`iæ i Pe-ro Brkiæ, a Marijan Pejiæ se isprièao na odsu-tnosti. Poslije je uslijedio susret s PeromBrkiæem i Krešimirom Zubakom. Nakonovog sastanka razgovarao je s dr. RankomKuliæ (dr. elektro-tehn. nauka). U veèernjimsatima sudjelovao je na sveèanoj skupštiniKantona koja je odr`ana u Kazalištu. 09. 05. - U jutarnjim satima kardinal se upu-tio u @epèe, gdje je odr`ana sjednica Orga-nizacijskog odbora za prvi Susret hrvatskekatolièke mlade`i koji æe se odr`ati 26. i 27.svibnja u Gospinom svetištu Komušina - Ko-nd`ilo kod Tesliæa pod motom Isusovihrijeèi: “Kao što sam ja ljubio vas, tako i vi lju-bite jedni druge” (Iv 13,34). Kardinal je usvom pozdravu istaknuo da je to èetvrtasjednica na kojoj æe biti dane završne smjer-nice za organizaciju Susreta mladih. Pre-

VRHBOSNA 2/2007 135

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

dsjednik Vijeæa za laike BK BiH mons. dr.Franjo Komarica je zahvalio svim èlanovimaOdbora i svima koji poma`u na pripremiSusreta. Popodne se vratio u Sarajevo i sus-reo se sa Zdenkom Spajiæem. U 18 sati je pre-dvodio svetu misu u katedrali za goste -vjernike iz Kri`evaca koji su došli u posjetSarajevu predvoðeni `upnikom Krešimirom@iniæem. U veèernjim satima susreo se s pro-vincijalom dru`be Isusove o. Ivanom Kopre-kom.10. 05. - Uputio se u Limburg, u pratnji PereBrkiæa.11. 05. - Vratio se iz Limburga.12. 05. - U prijepodnevnim satima se uputiou Bistricu kod Uskoplja, gdje je pod svetommisom podijelio sakrament svete potvrde.Popodne je podijelio sakrament sv. Krizme u`upi Bugojno. Odatle se uputio na konak uDoboj.13. 05. - Prijepodne je podijelio sakramentsvete potvrde krizmanicima u `upi Doboj, apopodne u `upi Ularice. Iz Ularica se kardi-nal uputio u Lištane kod livna, gdje je pred-vodio duhovne vje`be maturantima.14. - 15. 05. - U duhovno - pastoralnom cen-tru sv. Josip u Lištanima, kardinal je predvo-dio duhovne vje`be maturantima Nadbi-skupskog ðaèkog sjemeništa iz Travnika. Ka-rdinal je, unatoè brojnim obvezama, uspioodvojiti nekoliko dana kako bi ovim mladimljudima pomogao razmišljati o sveæenièkompozivu. Ove duhovne vje`be, kako reèe kar-dinal, nisu zato da bi se nekoga nagovoriloda postane sveæenik, nego da bi se ove mla-de ljude potaklo da razmišljaju o svom sve-æenièkom i `ivotnom opredjeljenju.15. 05. - U popodnevnim satima kardinal seuputio u Omiš, povodom sv. Ivana Nepo-muka - zaštitnika grada Omiša. Tamo ga jedoèekao omiški `uupnik don Ljubo Bo-dro`iæ, te su se uputili u `upnu crkvu na ko-ncert povodom Dana grada.16. 06. - Kardinal je posjetio samostan sestaraSlu`avki malog Isusa u Omišu, koje dr`edjeèji vrtiæ kao i ustanovu za hendikepiraneosobe. Zatim je predvodio sveèanu procesijui svetu misu povodom sv. Ivana Nepomukazaštitnika grada Omiša. Popodne se iz Omi-ša uputio za Bürgerland u Austriji. U Niki-

tschu nas je doèekao `upnik vlè. Marko Ju-kiæ - sveæenik naše nadbiskupije koji je dopred rat bio `upnik u Bijeljini.17. 05. - U prijepodnevnim satima, kardinalje podijelio sakrament sv. Krizme u Niki-tschu. Popodne je predvodiio sveèanu Veèe-rnju molitvu s klanjanjem pred Presvetim ufilijalnoj crkvi. Poslije toga se uputio za Sa-rajevo. Na putu do Sarajeva, zaustavvio se uZagrebu kod gospodina Darinka Bage -direktora Konèara. Odatle je nastavio put zaSarajevo, gdje je stigao u rane jutarnje sate. 18. 05. - Susreo se s Perom Pranjiæem, marce-lom Babiæem, Ivom Tomaševiæem i MariomÆosiæem. U 18 sati je imao susret s prijatelji-ma i sudionicima meðunarodne konferenci-je u organizaciji HKD Napredak, na temu:Socijalni dijalog i integracija Europe - Novipristupi socijalnim pitanjima u Bosni i He-rcegovini. Zajedno s predsjednikom Napre-tka Franjom Topiæem i tajnikom VanjomGavranom, došli su i predstavnici: Movi-mento Christiano Lavoratori, Das Europä-ische Zentrum für Arbeitnehmerfragen, Fo-ndazione Europea Popolare i predstavnicizaklade Konrad - Adeenauer iz Sarajeva. Po-slije je primio jednu grupu sveæenika iz Fra-ncuske.19. 05. - Kardinal je u pratnji Šime Maršiæaotputovao za Münster. Tog je dana u punojdvorani `upe sv. Josipa u Hertenu odr`aoprigodno predavanje za Hrvate i Nijemce nanjemaèkom jeziku pod naslovom: “Pitanjemira, dijaloga i su`ivota u Bosni i Herce-govini”. Sve je na poèetku pozdravio njema-èki domaæi `upnik Gerhard Sievers. Govo-reæi o preprekama kulturi dijaloga u Bosni iHercegovini, kardinal je kazao kako kulturadijaloga u BiH nije dosegla `eljenu razinu.Zakljuèio je kako istina zahtijeva nijansiranodiferenciranje. Nakon predavanja, u veèern-jim satima, predvodio sveèano euharistijskoslavlje na hrvatskom i njemaèkom jeziku upunoj crkvi sv. Josipa u Hertenu u sklopuproslave 40. obljetnice HKM Münster za tajdio misije. Na misi je bio i regionalni dekanHeinrich Westhoff. Na sv. misi je sudjelovaloviše hrvatskih vjernica u narodnim nošnja-ma iz Kraljeve Sutjeske, koje su kardinalupredale ruèno vezeni kri`.

136 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

20. 05. - Sveèano misno slavlje u povodu 40.obljetnice postojanja Hrvatske katolièke mi-sije Münster predvodio je u crkvi Srca Isu-sova u Münsteru vrhbosanski nadbiskup ka-rdinal Vinko Puljiæ, u zajedništvu s pomoæn-im biskupom Münstera predsjendikom Ko-misije za migraciju Njemaèke biskupske ko-nferencije mons. Josefom Vossom, ravnatel-jem centra Vrhbosanske nadbiskupije zapastoral mladih “Ivan Pavao II.” dr. ŠimomMaršiæem i voditeljem HKM Münster dr. fraLukom Markoviæem. Misnom slavlju nazoèi-la je i gradonaèelnica Münstera Karin Rei-smann, vicekonzul Generalnog konzulataRH u Düsseldorfu Ivan Sabliæ i referentica zadušobi`ništvo katolika drugih materinskihjezika u biskupiji Münster Eva-Maria Lux.Sve je na poèetku pozdravio o. Markoviæ, apotom i mons. Voss koji je èestitao 40. obljet-nicu misije. Kardinal je u propovijedi kazaokako su mnogi Hrvati otišli u svijet mišlju daæe to trajati privremeno. 21. 05. - Kardinal je u pratnji vlè. ŠimeMaršiæa posjetio Nadbiskupijski centar zamlade u Hardehausenu. Vlè. Meinolf Wa-cker, ravnatelj Centra, je sa svojim suradnici-ma i mladima iz Nadbiskupije izrazio dobro-došlicu kardinalu, te ga kroz razgovor upoz-nao sa poviješæu zauzetosti Centra za ko-nkretnu pomoæ u obnovi Vrhbosanske Na-dbiskupije te posebno gradnje mostovaizmeðu mladih dvije zemlje. Grupa mladihiz Centra u Hardehausenu prvi puta je došlana ljetni kamp pomoæi u obnovi razrušenihdomova u ljeto 1996. godine u Vidovice. Odljeta 2000. godine ljetni kampovi su se pre-selili u Sarajevo gdje su mladi iz Njemaèke iVrhbosanske nadbiskupije nastavili u zaje-dništvu vjere, `iveæi svakodnevno moto izEvanðelja, sudjelovali u razlièitim radionica-ma te konkretno pomagali u obnovi domovai stanova. Nadbiskupijski centar za mlade uHardehausenu posebno prati i potpoma`enastajanje Nadbiskupijskog centra za pasto-ral mladih Ivan Pavao II u Sarajevu, a na sa-mom susretu s kardinalom bio je prisutan igosp. Cristof Selter, arhitekt, koji je napravioidejni projekt Centra u Sarajevu. Kardinal jezahvalio na pomoæi i izrazio nadu u nas-tavak dobre suradnje izmeðu dva Centra naobostrano obogaæenje u pastoralu mladih.

Tijekom dana, kardinal se susreo i sa Mons.Heinz-Josef Beckerom, nadbiskupom u Pa-derbornu. Nadbiskup Becker se interesirao odruštveno-ekonomskoj situaciji, te o mogu-ænostima i problemima u pastoralu mladih uBosni i Hercegovini. U veèernjim satima vra-tili su se za Sarajevo.22. 05. - U prostorijama Nadbiskupskog odi-narijata vrhbosanskog odr`ana je tiskovnakonferenecija na kojoj je o Susretu hrvatskekatolièke mlade`i u Bosni Hercegovini, kojiæe se odr`ati 26. i 27. svibnja u Gospinomsvetištu Komušina - Kond`ilo, govorio nad-biskup metropolit vrhbosanski kardinalVinko Puljiæ - predsjednik Biskupske konfer-encije Bosne i Hercegovine. Na konferencijisu još sudjelovali mons. Ivo Tomaševiæ, gen-eralni tajnik BK BiH, i vlè. dr. Šimo Maršiæ,povjerenik za mlade Vrhbosanske nad-biskupije i voditelj ureda za mlade BK BiH.Kardinal Puljiæ je istaknuo kako Vrhbosa-nska nadbiskupija veæ 36. godina organizirasusret mladih u Gospinom svetištu Ko-nd`ilo-Komušina, te da æe se ove godine to-ga dana po prvi put odr`ati Susret hrvatskemlade`i na teritoriju BiH na kojem æe sud-jelovati mladi iz BiH i Hrvatske i drugihzemalja, a koji se do sada odr`avao u Hrva-tskoj svake druge godine. Nadalje, u svomeobraæanju kardinal je napomenuo da ciljovoga susreta jest pokazati povjerenjeCrkve prema mladima te osna`iti zajedništ-vo mladih na razini Bosne i Hercegovine, alii na razini hrvatskoga naroda kao i produbitiljubav prema Isusu Kristu. Poslije razgovoras predstavnicima medija kardinal je posjetioCentar za djecu s posebnim potrebama.Ovaj susret uprili?io je Mario Udovièiæ -vjerouèitelj u ovom Centru za slabovidnudjecu. Tom prigodom kardinal se oosobnosusreo s djecom i razgovarao. Zajedno s rav-nateljem ove ustanove obišao je i njihovutiskaru u kojoj izraðuju knjige na Braylovompismu. Za poklon je dobio Bibliju koju su onisami tiskali, kao i jedan štap kojim se slu`eosobe sa slabijim vidom. Poslije je uprilièenjedan susret sa svim èlanovima i profesori-ma ovog Zavoda. Po povratku, kardinal sesusreo s p. Vinkom Maslaæem, zatim Mari-nkom Mrkonjiæem. Primio je i Fabijana Sta-nušiæa i Luku Kesed`iæa. Nakon toga se sus-

VRHBOSNA 2/2007 137

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

reo s Perom Brkiæem.23. 05. - Kardinal se uputio za Milano. Na-veèer je imao predavanje u `upi Pertuselo.Prenoæio je u Caroni.24. 05. - U zavodu Ballerini, u Seregnu, jeimao predavanje i slavio svetu misu na tali-janskom jeziku. Naveèer je kardinal pono-vno odr`ao predavanje u jednoj `upi.25. 05. - Vratio se u Sarajevo.26. 05. - Kardinal se u jutarnjim satimauputio u Komušinu kod Tesliæa, gdje se uGospinom svetištu okupilo više od 7000mladih. To je prvi susret hrvatske katolièkemlade`i u Bosni i Hercegovini. Mladi se seokupili iz (nad)biskupija u Hrvatskoj (Za-grebaèke, Splitsko-makarske, Ðakovaèke isrijemske, Po`eške, Zadarske, Šibenske, Du-brovaèke i Krèke), te iz svih krajeva u Bosni iHercegovini iz biskupija Banjaluèke, Mosta-rsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske a na-jviše iz Vrhbosanske nadbiskupije. Pridru`ilisu im se mladi iz Njemaèke, Austrije, Slove-nije i Italije. Na cesti koja vodi do svetištamladi animatori su svim sudinocima dijelilivodiæe, prigodne šalove s likom Gospekomušanske i znakom, te pojednostavljenimmotom susreta: Ljubav je zakon. Sedamde-setak sveæenika bili su na raspolaganjumladima za sakrament pomirenja na koji ihje pripravio mons. Ivica Bo`inoviæ. Nakonispovijedi duga kolona mladih hodoèasnikakrenula je ispred `upne crkve UznesenjaMarijina prema èetiri kilometra udaljenombrdu Kond`ilu a mladi u narodnim nošnja-ma iz raznih biskupija izmjenjivali su senoseæi èudotvornu sliku Gospe komušanskei kri` mladih koji je darovao papa IvanPavao II. mladima prigodom svog pastiskogpohoda Banjoj Luci. Cijeli put je bio ozvuèenpa su svi hodoèasnici zajedno pjevali Gospi-ne pjesme i molili krunicu na razne nakane,a animatori su bili vrhbosanski i franjevaèkibogoslovi iz Sarajeva. Sveèano Misno slavljepored Gospine kapelice na brdu Kond`ilupredvodio je nadbiskup metropolit vrh-bosanski kardinal Vinko Puljiæ - predsjednikBiskupske konferencije Bosne i Hercego-vine, uz suslavlje banjaluèkog biskupa mo-ns. dr. Franje Komarice i pomoænog biskupavrhbosanskog mons. dr. Pere Sudara i seda-

mdesetak sveæenika meðu kojima su bilifranjevaèki provincijal Bosne Srebrene fraMijo D`olan i otpravnik poslova Apostolskenuncijature u BiH mons. Waldemar Stani-slav Sommertag. Prije Misnog slavlja tisuæemladih sudionika euharistije pozdravio jebiskup Komarica kao biskup koji je nadle`anza mlade BK BiH. U prigodnoj propovijedikardinal se oslonio na moto susreta iz Iva-nova evanðelja: “Kao što sam ja ljubio vas,tako i vi ljubite jedni druge” (Iv 13,34). Mo-litvu vjernika su molili mladi iz raznihbiskupija BiH i Hrvatske i na oltar donijelidarove: krunicu, kri`, zemlju, klasje, laæu,vino i svjetiljku. Hodoèasnici su se u procesi-ji i molitvi na èelu sa svojim biskupima vra-tili se do `upne crkve gdje je uprilièenduhovno-zabavni program na kojem jenastupilo više vokalno-instrumentalnih sas-tava i plesnih skupina. Kardinal je dodijelioprigodne nagrade za najbolje literarne ra-dove na moto Susreta mladih, a prvu nagra-dio je dobio Hrvoje Prliæ iz `upe Savski NartZagrebaèke nadbiskupije, dok su drugu itreæu nagradu primili Josip Joziæ iz `upeOštra Luka- Bok i Dragana Markanoviæ iz`epaèkog kraja iz Vrhbosanske nadbiskupi-je. Nakon završenog programa oko 1500mladih je udomljeno u `upama usorskog i`epaèkog, te dijelom doborskog dekanatagdje æe ih doèekati obitelji mladi iz tih `upate ih primiti u svoje domove. U nedjelju, nasvetkovinu Duhova sudjelovat æe u tim `u-pama na Misnim slavljima.27. 05. - U sarajevskoj katedrali Srca Isusovasveèano je obilje`ena svetkovina Duhova.Središnje Misno slavlje predvodio je kardi-nal Vinko Puljiæ, uz koncelebraciju petnaes-tak sveæenika. Na poèetku Mise u ime `upni-ka i krizmanika iz èetiri sarajevske `upe: sv.Josipa (Marijin Dvor), sv. Ignacija Lojolskog(Grbavica), Presvetog Trojstva (Novo Sa-rajevo) i Presvetog Srca Isusova (katedrala)pozdrav je uputio katedralni `upnik vlè.Pavo Šekerija i jedna krizmanica odjevena ubijelu haljinu. Obraæajuæi se krizmanicima,roditeljima i kumovima kardinal je kazao daDuh Sveti budi i sna`i èovjekovo povjerenjeu Boga koje se mo`e usporediti s povjeren-jem malenog djeteta prema ocu i majci. Po-

138 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

zvao je krizmanike da budu Kristove svjedo-ci, napomenuvši da upravo primanjem sa-kramenta potvrde, zapoèinje njihov istinski`ivotni ispit opredjeljenja za Krista. U popo-dnevnim satima kardinal je predvodio mi-sno slavlje u `upi Stup, gdje je podijelio sa-krament sv. krizme krizmanicima iz `upa:sv. Luke Evanðeliste (Novi Grad), UznesenjaBDM (Stup), sv. Franje Asiškog (Dobrinja) isv. Ivana Krstitelja (Tarèin).28. 05. - Primio je bogoslova Davora Topiæa,zatim Peru Jukiæa, a poslije provincijala MijuD`olana. U veèernjim satima je predvodiosveto misno slavlje u katedrali Srca Isusovau Sarajevu, gdje je pod svetom misom podi-jelio slu`be bogoslovima. Pod svetom misomje pjevao bogoslovski zbor. 29. 05. - Kardinal je primio gospodinaRadonèiæa, zatim predstavnike Odbojka-škog kluba Napredak iz Od`aka, ovogodišn-je prvake BiH. Uz njih u izaslanstvu su bilipredsjednik vlade Posavske `upanije MijoMatanoviæ, gradonaèelnik Od`aka LukaJuriæ, od`aèki `upnik vlè. Ivo Balukèiæ, pred-stavnici `enske Napretkove odbojkaške mo-mèadi te nekolicina istaknutih osoba iz dru-štvenog `ivota opæine. Kardinal je èestitaoodbojkašima Napretka na osvojenoj tituliistaknuvši da je i to znak da se Posavina bu-di, da se budi i jaèaju nada i `ivot u tom di-jelu BiH koji je pro`ivio teška ratna razaran-ja. Izrazio je nadu da æe se taj sportski usp-jeh preliti i u ostala podruèja `ivota. Vidljivisu pomaci na prostoru Posavske `upanije upovratku, gospodarstvu i sportu, èulo setijekom razgovora u Vrhbosanskom nadbi-skupskom ordinarijatu. Na susretu se govo-rilo o posjetu odbojkaša Napretka i predsta-vnika od`aèke opæine Vatikanu i sudjelovan-ju na jednoj od lipanjskih opæih audijencijasrijedom kod Svetog Oca. Gosti su izrazili`elju da im se tom prigodom pridru`i i kar-dinal, što je on i prihvatio. Kao zanimljivost,predstavnici kluba su istaknuli kako u nje-mu uz Hrvate nastupaju i sportaši srpske ibošnjaèke nacionalnosti, ali su svi izrazili za-dovoljstvo moguænošæu prisustva opæoj au-dijenciji s Papom. Kao posebno vrijedan dargosti su kardinalu darovali jednu šampi-onsku medalju. Tijekom dana kardinal se su-sreo s rektorom Nikom Ikiæem.

30. 05. - U prijepodnevnim satima kardinalse susreo s Matom Mikièiæem - `upnikom naCeru, zatim sa Zdenkom Spajiæem. Poslijetoga se susreo s Karitasovcima koji su došlipredvoðeni mons. Bosiljkom Raiæem. Upopodnevnim satima kardinala je posjetiloèetrdeset osoba Meðureligijskog vijeæa iznjemaèkog grada Penzberga, 50 km udal-jenog od Münchena. Oni su se ukratko pre-dstavili i zamolili kardinala da im ukratkoprogovori o meðureligijskom dijalogu uBosni i Hercegovini. Kardinal ih je pozdra-vio, te im izrazio svoju dobrodošlicu u gradSarajevo, koji je zapravo europski Jeru-zalem, u kojem `ive razlièite vjere i zajedniè-ki dijele su`ivot u istom gradu. Kardinal jenaglasio kako dijalog nema alternative.Dijalog ili postoji ili postoji druga stvarnostkoja se u proteklom vremenu manifestiralakao krvavi rat. Unatoè ratu i teškim stradan-jima, kao i mnogim drugim problemima ipoteškoæama, dijalog meðu vjerskim lideri-ma u BiH je uvijek postojao. Bilo je više ilimanje razumijevanja ili nerazumijevanja, alidijalog nije prestao ni u jednom momentu.Kardinal je naglasio veliki problem kojiposljednjih godina postaje sve vidljivijim, ato je pitanje jednakopravnosti svih u ovojzemlji, prepolovljenost hrvatskog katolièkog`ivlja u odnosu na prijeratno stanje. Poslje-dice rata, kao i nepravednog Daytonskogsporazuma, i dan danas `ive. Najveæi prob-lem BiH je u tome što ne postoji normalnoustrojena dr`ava. Ovo je jedna zemlja, s dvaentiteta, tri naroda, èetiri vjere i puno prob-lema. Gosti su imali moguænost kardinalupostaviti nekoliko pitanja. Jedno od njih jebilo i pitanje o tome što je aktualna temaMRV-a u BiH? Kardinal je odgovorio kakosu to ljudska prava i pitanje restitucije. Gostisu kardinalu postavili još nekoliko pitanjavezanih uz vjeronauk u školama, uz rad smladima, naravno i uz temu o restitucijipostavljajuæi pitanje tko je du`an Crkvi idrugim vjerskim zajednicama vratiti oduze-tu imovinu? Danas je kardinal primio na ra-zgovor `upnika iz Vukanoviæa - ViktoraŠošiæa. Posjetio ga je `upnik Zovko iz Jabla-nice, kome je kardinal poklonio kip sv. Jo-sipa.31. 05. - Danas je Dan škole Katolièkog škol-

VRHBOSNA 2/2007 139

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

skog centra u Zenici. Sv. misu u crkvi sv. Ilijepredvodio je kardinal, uz koncelebracijusveæenika - ravnatelja i sudjelovanjedjelatnika KŠC-ova, roditelja i djece. Poslijesvete mise u dvorani KŠC-a predviðen jeobilat i bogat program koji su izveli uèeniciKšc-a, uvje`bani od strane profesora. Glavninaglasak je stavljen na knjigu. Popodne sekardinal vratio u Sarajevo, gdje je sudjelo-vao na sjednici Ordinarijata. Buduæi da jegeneracija sveæenika reèenih 1982. danas nazadnjem danu duhvnih vje`bi, došli su u Sa-rajevo gdje su im se pridru`ila i franjevaèkaredovnièka subraæa, koji su mogli doæi, te supod predsjedanjem kardinala Vinka Puljiæaslavili svetu misu u sarajevskoj katedrali.Misu su prikazali za pokojnog nadbiskupaJozinoviæa koji ih je zaredio, pokojne profe-sore, odgojitelje i sve koji su ih pratili, te zapokojne kolege fra @eljka i fra Stjepana.Kardinal je u propovijedi èestitao srebrnimjubilarcima, zahvaljujuæi Bogu za ovaj dar imilost slu`enja Crkvi, te ih je potaknuo da idalje nastave s istim poletom i `arom slu`itiOnome koji ih je pozvao. Jubilarci su nakonmise bili nadbiskupovi gosti na veèeri uzgradi Vrhbosanskog ordinarijata, te su uzprigodne èestitke i pjesmu proveli i ovaj sus-ret agape u bratskom zajedništvu kod stola.01. 06. - U prijepodnevnim satima kardinalje sudjelovao na pripremnoj inicijalnoj sjed-nici s èlanovima HKD Napredak, gdje surazgovarali o projektu podizanja spomenikapapi Ivanu Pavlu II. ispred sarajevske kate-drale. Na sastanku, kojim je predsjedao kar-dinal Vinko Puljiæ sudjelovali su: dr. Josip Ju-rišiæ, zamjenik gradonaèelnice Grada Sara-jeva; g. Mustafa Resiæ, naèelnik Opæine StariGrad, Vildana Taso pomoænica naèelnika zaurbanizam i stambene poslove ove Opæine;g. Enesa Pazalja, savjetnica premijera Kanto-na Sarajevo za integralno upravljanje pros-torom, g. Said Jamakoviæ, direktor Zavodaza planiranje razvoja Kantona Sarajevo;mons. Marko Josipoviæ, rektor sarajevske ka-tedrale te u ime HKD Napredak predsjednikprof. dr. Franjo Topiæ, dopredsjednik g. Ma-rko Kovaèeviæ i glavni tajnik g. Vanja Ga-vran. Kardinal je obrazlo`io razloge zbog ko-jih bi bilo najbolje da spomenik papi Ivanu

Pavlu II. bude podignut na trgu ispred sara-jevske katedrale napomenuvši da je Papatijekom Pastirskog pohoda, 12. travnja 1997.godine molio i govorio upravo u katedraliSrca Isusova te da je na trgu ispred nje pri-šao okupljenom mnoštvu kako bi graðane iosobno pozdravio. Istaknuo je da je trgispred katedrale i mjesto okupljanja mladihpa bi i njegov spomenik bio poruka i simbol.Svi su sudionici dali jednoglasnu potporuovom projektu Vrhbosanske nadbiskupije iHKD Napredak naglasivši da je papa IvanPavao II. puno toga napravio i za Sarajevo icijelu Bosnu i Hercegovinu. Nakon ove sje-dnice uputio se u nadbiskupijski centar zamlade u Sarajevu, gdje se susreo s organiza-torima susreta svehrvatkse katolièke mla-de`i u Komušini - Kond`ilu. Tu su napravilijedan osvrt na protekli susret mladih, iznijelipozitivna viðenja ovog susreta, kao i osvrtna pojedine seegmente koji bi se za buduæesusrete trebali bolje domisliti. Poslije ovogsusreta, kardinal se uputio u Doboj. Odatle,dalje za Vidovice gdje je i prenoæio. 02. 06. - Prijepodne je kardinal podijelio sa-krament sv. krizme u `upi Vidovice, a popo-dne u `upi Kopanice. U veèernjim satimavratio se u Sarajevo.03. 06. - U jutarnjim satima uputio se u `upuGornji Vakuf - Uskoplje, gdje je pod svetommisom krizmao 152 krizmanika. Popodne jepodijelio sakrament sv. krizme u `upi Glavi-ce, odakle se vratio u Sarajevo.04. 06. - Kardinal je primio mr. Thomasa Ha-mmarberga - visokog povjerenika za ljudskaprava u vijeæu Europe, koji je na susret s kar-dinalom došao s predstavnicima OHR-a, mr.Timom Cartwrigtom, mr. Alpom Ayom, ms.Sirpom Rautio i mr. Berryem Kraljem. Go-spodin Hammarberg se u ime Europe `eliointeresirati za ljudska prava, posebno po pi-tanju manjih naroda koji dijele su`ivot sostalima nadbrojnijim narodima. Dotakli supitanje jednakopravnosti na svim prostori-ma BiH. Kardinal je naglasio vidljivu ugro-`enost ovog va`nog `ivotnog elementa kaošto je jednakopravnost, a to se najbolje oèito-valo u potpori povratka, kao i raspodjeli sre-dstava koja su u BiH stizala. Na`alost, od to-ga je najmanje ili skoro ništa bilo usmjereno

140 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

povratku Hrvata. Ugro`enost po pitanjujednakopravnosti Hrvata s ostala dva kon-stitutivna naroda oèitovala se i u tra`enju za-poslenja. U razgovoru su se osvrnuli i napitanje vjerskih sloboda. Kardinal je iznio iveæ odavno aktualni problem oko tra`enjagraðevinskih dozvola. To se jasno oèitovalopo pitanju rješenja davanja dozvole za grad-nju crkve na Grbavici, gdje do dana današn-jega nitko nije odgovorio ni na jedan upu-æeni dopis, bilo od strane `upnika bilo od ka-rdinala. Razgovarali su i o vjeronauènoj nas-tavi u školama. Kardinal je rekao kako tu ne-ma nekih poteškoæa, jedino je u distriktuBrèko drugaèiji pristup vjeronauènoj nas-tavi. Dotakli su i relaciju politike i vjere. Ka-rdinal je naglasio kako se ove dvije stvarnos-ti isprepliæu na prostorima Bosne i Herce-govine, te da su neodvojivo isprepletene inavezane jedna na drugu. Vrlo je va`no naæiuravnote`enost i put suradnje. Po pitanjuodnosa politike i vjere, kardinal je rekao daje vrlo va`no da se ne dogaðaju bilo kakvamanipuliranja. Kada su razgovarali o sus-tavu školstva, kardinal je istaknuo prisutnistrah od asimilacije koji je potrebno ukloniti,te na taj naèin stvarati pozitivnu klimu i su-`ivot svih na svim prostorima Bosne i Herce-govine.05. 06. - Kardinal je u pratnji Marka Jo-sipoviæa otputovao u Aachen. Uveèer je pos-jetio biskupa mons. Heinricha, gdje je susreobiskupe iz Kolumbije.06. 06. - Kardinal je predvodio svetu misu uAachenu, na trgu pred katedralom u kojoj seèuva platno u koje je bio Isus umotan. Poslijeje kardinal imao susret s naèelnikom Aa-chena, koji ga je primio u vijeènici.07. 06. - Danas je predvodio sv. misu s tjelo-vskom procesijom u `upi sv. Mihovila uAachenu. Popodne se vratio iz Aachena.08. 06. - Primio je Zdenka Spajiæa, zatim IvuTomaševiæa, poslije Matu Zovkiæa. U 10 satije odr`an drugi sastanak vezan za podizan-je spomen obilje`ja papi Ivanu Pavlu II. uSarajevu. Uz kardinala, bili su nazoèni: JosipJurišiæ, zamjenik gradonaèelnice Grada Sa-rajeva; Vildana Taso, pomoænica naèelnikaza urbanizam i stambene poslove OpæineStari Grad; Enesa Pazalja, savjetnica premi-jera Kantona Sarajevo za integralno upravl-

janje prostorom, Said Jamakoviæ, direktorZavoda za planiranje razvoja Kantona Sara-jevo; Abdulah Krivošija iz Ministarstva pros-tornog ureðenja Kantona Sarajevo, MunibBuljina, direktor Kantonalnog zavoda za za-štitu kulturno-historijskog i prirodnog na-sljeða Sarajeva; mons. Marko Josipoviæ, rek-tor sarajevske katedrale; dopredsjednikHKD Napredak Matko Kovaèeviæ i glavni ta-jnik HKD Napredak Vanja Gavran. U 12 i 45kardinal je predvodio sprovod +s. LivijePand`iæ, koja je sahranjena u sestarsku grob-nicu na groblju Bare. Bio je nazoèan velikbroj sestara Slu`avki malog Isusa, velik brojsveæenika, bogoslova, rodbine i prijateljakoji su poznavali pokojnicu. U 16 sati kardi-nal je predvodio misno slavlje za + s. Livijuu samostanu Egipat. Sestra je dugo godinadjelovala u Naddbiskupskom ordinarijatu uSarajevu, što je kardinal posebno naglasionjenu slu`bu u poniznosti i u tihom izgaran-ju za zajednicu kojoj je pripadala i svjedoèi-la sestarskim primjerom. U veèernjim satimase susreo s potpredsjednikom RS-a gosp.Davorom Èordašom. Kardinala je zanimaloubojstvo Bartuloviæa u Barlovcu, te je htioimati uvida je li istraga otkrila ubojicu? Ka-rdinal je postavio pitanje procesa jednakihprava, posebno za Hrvate povratnike. Za-nimao se, isto tako, i za Statistièki zavod RS-a i njihov razlog tra`enja raèuna o investici-jama katolièkih `upa. Gospodin Èordaš jeprikazao svoju djelatnost u RS-u, gdjeodr`ava brojne kontakte na terenu, hrabreæipovratnike na ostanak i podr`avajuæi razneprojekte koje Hrvatska vlada nastoji pro-voditi u posljednje vrijeme. Izmijenili su i ra-zmišljanje o potrebnom usaglašavanju sta-vova svih hrvatskih predstavnika kao pri-premu za ustavne promjene. Na kraju susre-ta, kardinal se zahvalio gospodinu Èordašuza brojne kontakte i za potporu povratnici-ma na podruèju svoje nadle`nosti.09. 06. - Kardinal se u ranim jutarnjim satimauputio u Orašje, gdje je pod svetom misompodijelio sakrament svete krizme. Popodneje podijelio sv. krizmu u `upi Grebnice.Odatle se uputio na konak u samostan uTolisi.10. 06. - Pod svetom misom u 11 sati u `u-pnoj crkvi Uznesenja Marijina u Tolisi, ka-

VRHBOSNA 2/2007 141

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

rdinal je krizmao 150 krizmanika. Poslijesvete krizme vratio se u Sarajevo.11. 06. - Danas je primio Predraga Stojèeviæa,zatim Ivu Tomaševiæa, a poslije p. Vinka Ma-slaèa. U 11 sati je sudjelovao na sjednici sku-pštine MRV-a u Sarajevu. U popodnevnimsatima primio je studenticu Zoricu Maroskoja je prije nekoliko dana magistrirala uRimu. Poslije se susreo s Marijanom Pejiæem,zatim s rektorom Ikiæem.12. 06. - Kardinal je na razgovor primio bo-goslova Stanislava Šariæa. Poslije se susreo sLucom Galantini - profesorom na sveuèilištuLa Sapienza u Rimu. Poslije se susreo sgospoðom Constantinom Mavroskelidou -novom veleposlanicom Grèke u BiH, koja jedošla da se upozna i predstavi kardinalu. Upopodnevnim satima, kardinal se uputio u`upu Dobretiæe gdje je predvodio misu vig-iliju uoèi patrona ove `upe, sv. Antuna Pado-vanskog. U koncelebraciji je sudjelovao pro-vincijal fra Mijo D`olan i desetak sveæenikaiz obli`njih franjevaèkih `upa Podmilaèja iJajca. Tom prigodom je i blagoslovljeno novozvono na crkvi, a kum je bio veleposlanik R.Hrvatske u BiH, gospodin Josip Vrbošiæ. Ka-rdinal se, u propovijedi, obratio vjernicima i`upljanima rasutim po svijetu rijeèima poti-caja da vole i ne zaborave svoju rodnu gru-du koja je sveta. Sveta je iz razloga što je pu-no puta kroz povijest bivala natopljenakrvlju naših predaka èiji nas grobovi ve`uda ne zaboravimo ovaj kraj. Nakon svetemise, uputio se u @epèe gdje je prenoæio.13. 06. - Na sam patron sv. Antuna, kardiinalje slavio sveèanu svetu misu u `upi @epèe,uz koncelebraciju dvadesetak sveæenika izovog dekanata. Tom prigodom mjesni `u-pnik Anto Æosiæ je obilje`io 25. godišnjicusveæenièkog slu`enja. Na zajednièkom ru-èku, koji je uprilièen u velikoj dvorani mo-tela Mariæ u @epèu. Tu su izreèene mnogezahvale i zasluge koje je uèinio dekan Æosiæu `upi @epèe. Tim zahvalama pridru`io se ikardinal, spomenuvši novosagraðenucrkvu, neokatekumene, djeèji vrtiæ, Marijinulegiju itd. Popodne se kardinal uputio u `u-pu @abljak, gdje je krstio osmo dijete u obi-telji Brune i Janje Penava, `upa @abljak, uso-rski dekanat. Obitelj imala je šestoro djece, a

onda su dobili dvojke, Zvonimira i Zoranu.@abljaèki `upnik vlè. Bono Tomiæ krstio jemaloga Zvonimira, koji je zajedno s majkomu bolnici, dok je kardinal krstio malu Zoranuu `abljaèkoj `upnoj crkvi, uz nazoènost osta-log dijela obitelji, mnogih `upljana, kao i ve-æine sveæenika usorskog dekanata. Kardinalje, u prigodnoj propovijedi, govorio o sakra-mentu krštenja kao poèetku svetosti, te obja-snio pojedine sastavnice samog sakramen-talnog slavlja. Posebnu èestitku uputio jeroditeljima koji se ne boje `ivota. Obitelji jenadbiskup uruèio vrijedan poklon. @abljaèki`upnik uruèio je obitelji novèani poklon odsveæenika iz dekanata, koji su oni skupili zaovu obitelj na ovogodišnjoj proljetnoj koro-ni. U cijelom usorskom dekanatu ovo je tre-nutno obitelj s najviše djece. Nakon svetemise kardinal se vratio u Sarajevo.14. 06. - Kardinal je, uz koncelebraciju tali-janskog biskupa i nekoliko sveæenika pre-dvodio svetu misu u bogoslovskoj kapeli.Na svetoj misi su sudjelovali bogosloviji i go-sti iz Italije. U 11 sati je sudjelovao na sjedni-ci hrvatskih politièara, u zgradi Predsje-dništva u Sarajevu. Inicijativu za ovakav su-sret dao je Franjo Topiæ - predsjednik HKDNapredak, a organizator je bio @eljko Ko-mšiæ - èlan predsjedništva iz reda hrvatskognaroda. Popodne je kardinal sudjelovao na9. sjednici Ordinarijata. Poslije toga se upu-tio u Brèko, gdje je i prenoæio.15. 06. - Kardinal je na blagdan PresvetogSrca Isusova, patron `upe Brèko, predvodiosveèano misno slavlje u brèanskoj `upnojcrkvi uz koncelebraciju desetak sveæenikaovog dekanata i susjednih `upa iz Hrvatske.Bilo je nazoèno veliko mnoštvo vjernika, ka-ko iz ove `upe, tako i iz okolnih `upa. Dvaautobusa vjernika došla su iz `upe Husino.Pod svetom misom su blagoslovljena dvanova zvona, a kardinal je krizmao devetna-est krizmanika. Pod misom je bilo uvoðenjeu slu`bu novog dekana brèanskog dekanata,`upnik Veselko @upariæ je uveden u slu`budekana. Poslije svete mise blagoslovljen jevraæeni dom HKD Napredak. Bili su prisut-ni mnogi uglednici iz politi?kog i gospo-darskog `ivota, kako iz distrikta Brèko, takoi šire. Iz Brèkog se kardinal uputio u Bje-

142 VRHBOSNA 2/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

lovar. Prenoæio je u `upi sv. Ane u Bjelovaru.16. 06. - U `upi sv. Terezije Velike, kardinal jepredvodio sveèanu svetu misu pod kojom jepodijelio sakrament sv. potvrde. Bilo je 172.krizmanika. Poslije mise uputio se za Sara-jevo. Na povratku je navratio u `upu Bosa-nski Brod, gdje je obišao crkvu sv. Ilije koja jeu izgradnji, te se susreo sa sveæenicima ovogdekanata. Dalje je nastavio za Sarajevo, jer jeoèekivao goste iz Makedonije: biskupa KiruStojanova i njegova tajnika.17. 06. - U sarajevskoj katedrali Srca Isusovasveèano je proslavljen zaštitinik katedrale icijele Vrhbosanske nadbiskupije. Sveèanomisno slavlje u 10:30 sati predvodio je i pro-povijedao biskup iz Skoplja i apostolskiegzarh za istoèni obred mons. Kiro Stojanov,uz suslavlje èlanova Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine: kardinala Vinka Pu-ljiæa, pomoænog biskupa Peru Sudara, banjo-luèkog biskupa Franju Komaricu, mosta-rskog biskupa Ratka Periæa, provincijala MijeD`olana, tanjika apostolske nuncijature Wa-ldermara Sommertaga i dvadesetak sveæeni-ka. Kardinal je tijekom popodneva, zajednosa skopskim biskupom pohodio samostanKarmel, Stup, bogosloviju, te Apostolskununcijaturu u Sarajevu.18. 06. - Tijekom dana kardinal je primioJuru Šantora - `upnika u Prudu. Zatim jeprimio organizatore nogometne utakmiceizmeðu katolièkih sveæenika i imama, orga-nizatore Ivu Tomaševiæa i Stipu Karajicu.Tijekom dana je primio Zorana Livanèiæa -`upnika iz Viteza, te o. Zvonku Martiæa - kojipredvodi duhovne vje`be u samostanu Ka-rmel na Stupu, a planira predvoditi duho-vne vje`be ovogodišnjim kandidatima zasveæenièko reðenje. Danas je, isto tako,odr`ana konstituirajuæa sjednica Organiza-cijskog odbora za podizanje spomen obilje-`ja papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu. Sje-dnicom je predsjedao uzoriti Vinko kardinalPuljiæ, nadbiskup vrhbosanski, a od poz-vanih danas su nazoèili: èlanovi Predsje-dništva BiH @eljko Komšiæ i dr. HarisSilajd`iæ; predsjednik Vlade Kantona Sara-jevo Samir Silajd`iæ; naèelnik Opæine StariGrad Mustafa Resiæ; savjetnik predsjedniceFederacije BiH Pavo Šljiviæ, izaslanik go-spoðe Borjane Krišto, savjetnik federalnog

premijera Timur Numiæ, izaslanik gospodi-na Ned`ada Brankoviæa; tajnik Apostolskenuncijature u BiH Waldemar Stanislaw So-mmertag u ime nuncija Alessandroa D'Erri-coa; prof. dr. Franjo Topiæ, predsjednik HKDNapredak; te Irena Kljajiæ, savjetnica za me-dije gospodina Komšiæa i Vanja Gavran, gla-vni tajnik HKD Napredak. Nakon pozdra-vnih rijeèi kardinal je izvijestio nazoène ka-ko je èlanove Meðureligijskog vijeæa BiH naprošloj sjednici izvijestio o ovom projektu tesu svi dali jasnu potporu i suglasnost. ÈlanPredsjedništva BiH dr. Haris Silajd`iæ kazaoje kako je ova inicijativa i projekt velika stvarza Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Sjetio se1997. godine kada je papa došao u Sarajevoi mnoštva koje ga je doèekalo. Kazao je kakoæe ovaj spomenik biti simbol mira, napome-nuvši da su ljudi u svojim srcima veæ izgra-dili njegovom spomenik. @eljko Komšiæ jepodsjetio kako je o ovoj inicijativi bilo rijeèijoš 1998. godine dok je on bio predsjednikGradskog vijeæa Grada Sarajeva. Kazao jekako mu je èast biti èlanom Organizacijskogodbora te na ovaj naèin `eli dati i politièkupodršku realizaciji ove ideje. Samir Silajd`iæje napomenuo kako èim prije treba napravi-ti idejni projekt kako bi se znali okvirni tro-škovi cijelog projekta jer se veæ u kolovozupripremaju nacrti proraèuna i va`no je daovaj hvalevrijedan projekt uðe u sve pro-raèune. Buduæi æe biti ureðen i prostor okokatedrale kao i sami trg na koje æe biti obil-je`je logièno je da se mjerodavnim vlastimauputi i inicijativa za izmjenom naziva trga.Danas je i slu`beno imenovan Izvršni odborkojeg æe èiniti: dr. Josip Jurišiæ, zamjenik gra-donaèelnice Grada Sarajeva; Vildana Taso,pomoænica naèelnika za urbanizam i stam-bene poslove opæine Stari Grad; Enesa Pa-zalja, savjetnica premijera Kantona Sarajevoza integralno upravljanje prostorom; SaidJamakoviæ, direktor Zavoda za planiranje ra-zvoja Kantona Sarajevo; Munib Buljina, di-rektor Kantonalnog zavoda za zaštitu kultu-rno-historijskog i prirodnog nasljeða Sa-rajeva; mons. Marko Josipoviæ, rektor sara-jevske katedrale, Matko Kovaèeviæ, dopre-dsjednik HKD Napredak, Vanja Gavran,glavni tajnik HKD Napredak (koordinator),a bit æe pozvani da se prikljuèe i Besim Me-

VRHBOSNA 2/2007 143

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

144 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

hmediæ, direktor Zavoda za planiranje Ka-ntona Sarajevo te Nedreta Komarica, v.d. po-moænika gradonaèelnice za urbanizam. Odèlanova Organizacijskog odbora zbog dru-gih obveza nisu mogili doæi: Nebojša Ra-dmanoviæ, èlan Predsjedništva BiH; dr. Ni-kola Špiriæ, predsjedavajuæi Vijeæa ministaraBiH; mons. dr. Ratko Periæ, biskup mosta-rsko-duvanjski; mons. dr. Franjo Komarica,

biskup banjaluèki; Denis Zvizdiæ, predsjed-nik Skupštine Kantona Sarajevo i SemihaBorovac, gradonaèelnica Grada Sarajeva, tesu se zbog toga i isprièali.

Kroniku vodioVlè. Josip Tadiæ, nadbiskupov tajnik

Na godišnjem sastanku dijecezanskihi redovnièkih sveæenika uposlenih u Vrhbo-sanskoj nadbiskupiji, odr`anom 18. travnja2007., dobio sam u zadatak predstavitisveæenicima najnoviju pobudnicu pape Be-nedikta XVI. Zato sam i predstavljanje prila-godio ovoj prilici.

Apostolsko pismo papa je potpisao22. veljaèe a predstavljeno je javnosti 13.o`ujka 2007. Ono govori o euharistiji kao sa-kramentu ljubavi. Tako je i naslovljeno - Sa-cramentum caritatis.1 Po veæ ustaljenoj tradici-ji ono je plod 11. Biskupske sinode koja jeodr`ana od 2. do 23. listopada 2005. u Vati-kanu. Vanjske impulse ovom apostolskompismu papa vidi u proslavi velikoga jubileja2000. koji je doista bio pro`et euharistijom,èiji duh se nastavio 2004. godine koja je pro-glašena godinom euharistije a završila Me-ðunarodnim euharistijskim kongresom kojije bio u listopada 2004. god. u Guadalajari. Steološkoga aspekta papa istièe povezanost sapostolskim pismom Ivana Pavla II. Mane no-biscum Domine objavljenom 2005. god., kojese temelji na prijedlozima Kongregacije zabogoštovlje i sakramente. Zato papa BendiktXVI. posebno teološko srodstvo svoga apos-tolskoga pisma vidi s enciklikom Ivana PavlaII. Ecclesia de eucharistia iz 2003. god., te sinstrukcijom Kongregacije za bogoštovlje isakramente Redemptionis sacramentum iz2004. god., koju je Ivan Pavao II. izrièito

zahtijevao. Papa Benedikt povezuje ovosvoje apostolsko pismo i sa svojom prvomenciklikom Deus caritas est iz 2006. god.

Apostolsko pismo Sacramentum cari-tatis ima za cilj formulirati neke euharistijsketemeljnice kao dogmatsku, liturgijsku i egzi-stencijalnu orijentaciju, koje bi trebale po-dariti Crkvi nove euharistijske impulse. Papa`eli teološki produbiti i `ivotno povezatieuharistijsku tajnu u koju se vjeruje, liturgi-jsku radnju koju se slavi, te duhovnu slu`bukoju se `ivi kao sakrament ljubavi premabli`njemu. Iz ovog aspekta gledano apostol-sko pismo ima 97 toèaka, ili 62 stranice A 4formata skinute s interneta, koje su uz uvodi zakljuèak podijeljene u veæ spomenuta trisvoja kljuèna tematska dijela: Euharistija -tajna koja se vjeruje, Euharistija - tajna kojase slavi i Euahristija - tajna koja se `ivi.

Èini mi se va`nim podsjetiti na dvijeèinjenice. Prva Papin dan, koji je 19. travnjakada je druga obljetnica njegova izbora zaPetra naših dana. Druga ènjenica je da je ovacijela školska godina proglašena godinomduhovnih zvanja u Vrhbosanskoj nadbisku-piji, a duhovna zvanja i euharistija su ner-azdvojno povezani. U okviru ovih dvijukoordinata èini mi se umjesnim u predstavl-janju Papinog apostolskoga pisma, što mojprvotni zadatak, tra`iti profil sveæenika papeBendikta XVI., što mi predstavlja drugotnicilj u ovom tekstu.

Sacramentum Caritatis

VRHBOSNA 2/2007 145

pril

ozi

Sveæenik i euharistija su u krvnomsrodstvu. Tješnje su povezani nego li nokat imeso. Nema euharistije bez sveæenika. Onju vrši “in persona Christi capiti” ali i “in per-sona ecclesiae”. Izrazom “tajna vjere” nepo-sredno poslije konsekracije sveæenik izrièebit euharistije koja nadilazi naš razum. Vjeraje Crkve u biti euharistijska. Zato je euharis-tija središte vjere prema kojem su usmjerenisvi sakramenti Crkve. Isus u euharistiji nedariva zajednici bilo što, nego samog sebe, ito potpuno i u cijelosti svoga otajstva. Pose-bno u euharistiji On postaje kruh `ivota iotkriva trinitarni izvor Bo`je ljubavi. Euha-ristijska tajna vjere je stoga uvijek trinitarna,tj. tajna trojstvene Ljubavi, što je Augustinitekako spoznao kad ka`e: “Ako vidiš ljubav- vidiš Trojstvo”2 .

Euharistijska vjera je nadalje bitnokristološka koju u najveæoj mjeri izra`avapashalni misterij. Kao što su u njegovom ra-spetom tijelu spojene njegova bo`anska iljudska sloboda u jednom neizbrisivom i tra-jnom savezu, tako je Krist svojom krvljuzapeèatio novi i vjeèni savez. Taj novi savezje bitno euharistijski jer je Isus po muci ismrti postao uskrsni jaganjac koji oduzimagrijehe svijeta i tako svijet oslobaða od grije-ha. Taj novum je radikalno novi, jer je staro-zavjetna slika (figura) postala istina (veritas).Euharistija nas uvodi u otajstvo sebedarja,što su sveæenici dobili kao zalog i nalog - ovoèinite meni na spomen.

Nadalje euharistija je bitno pneuma-tološka. Isus šalje svoga Duha koji vodi nje-govu Crkvu i uvodi u svu istinu. Nemoguæeje uæi u otajstvo Krista bez Duha istine, koje-ga je udahnuo apostolima prije poslanja usvijet. Taj isti je Duh na djelu pri transupsta-ncijaciji, što dokazuju mnogobrojne istoèneanafore. Iz pneumatološkog aspekta jed-nako je va`an zaziv Duha nad darovima kaoi rijeèi ustanovljenja euharistije. Ne treba ihpoistovjeæivati ali ni razdvajati. Epikleza ianamneza èine jednu euharistijsku cjelinu.

Poslije trinitarnoga, kristološkoga,

pneumatološkoga dolazi ekleziološki karak-ter euharistije. Euharistija je uzroèni principCrkve. Po euharistiji Krist ujedinjuje svojevjernike u jedno tijelo koje je njegova Crkva.Oèita je uzroèna veza izmeðu Kristove`rtve, euharistije i Crkve. “Ecclesia vivit deeucharistia”, Crkva `ivi od euharistije, takoje poèeo blagopokojni papa Ivan Pavao II.svoju zadnju encikliku Ecclesia de eucharistia.Nerazdvojnost Krista i Crkve potvrðuje ipojam Corpus Christi, koji obuhvaæa kakoeuharistijsko tijelo, tako i eklezijalno tijeloCrkve. Euharistija je temelj - communioteologije. Ona je ta bitna spona koja spaja svemjesne Crkve u jednu, svetu, katolièku iapostolsku Kristovu Crkvu, koja postoji “u”i “iz” “in et ex” mjesnih Crkava.

Kako je Crkva opæi sakrament spa-senja,3 a Crkva `ivi od euharistije, onda jeviše nego logièno da je euharistija onosredište prema kojemu su usmjereni sviostali sakramenti. Crkva se ostvaruje iizra`ava u sakramentima a najviše ueuharistiji. Ona je punina i vrhunac, središtei cilj kršæanske inicijacije. Stoga bi ostalisakramenti inicijacije (krštenje i potvrda) jošsna`nije trebali biti povezani s euharistijom.U tom smislu treba preispitati redoslijeddijeljenja sakramenata inicijacije. Ako jeeuharistija vrhunac inicijacije onda trebapastoralno odvagnuti da li je razborito da sepodjeljuje prije potvrde.

Euharistija i pomirenje su uskopovezani. Euharistija ima nedvojbeno i praš-tajuæu dimenziju. Unutar euharistije trebaviše buditi svijest o razornosti grijeha, o Bo-`jem neizmjernom milosrðu, o stalnoj potre-bi obraðenja, te tako konkretnije usmjerava-ti na sakrament pomirenja. Papa usput na-pominje da se praksa opæeg odrješenja imaprimjenjivati samo na posebne sluèajeve, štoznaèi da je osobna ispovijed redovita formasakramentalnoga pomirenja.

Euharistija povezuje trpljenje iljubav, muku i uskrsnuæe. Bolesnièkopomazanje stapa osobno trpljenje sa spa-

Prvi dio: Euharistija - tajna u koju se vjeruje“Djelo je Bo`je da vjerujete u onoga koga je on poslao” (Iv 6, 29).

146 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

Drugi dio: Euharistija - tajna koja se slavi“Zaista, zaista ka`em vam: nije vam Mojsije dao kruh s neba, nego Otac moj daje vam kruhs neba, kruh istinski” (Iv 6, 32).

Dok je prvi dio bio dogmatski ovajdrugi dio je prvenstveno liturgijski. Tako sespaja euharistijska vjera (lex credendi) iliturgijsko slavlje (lex orandi) u jednu cjelinui ljepotu. Ta ljepota nije samo neko suglasjeformi ili dekoracije, nego je konstitutivni dioliturgije, koja je po svojoj naravi bo`anska.Uskrsli Krist je subjekt takve ljepote kojiukljuèuje Crkvu u svoje djelovanje. Augu-stin je to prekrasno izrazio kada ka`e da jekruh kojeg vidimo na oltaru posveæen rije-èju Bo`jom tj. tijelom Kristovim, a kale` s vi-nom je posveæen rijeèju Bo`jom tj. krvljuKristovom.4 Liturgija je dakle, bitno Bo`jedjelo, koju se ne smije prilagoðavati svojoj

samovolji, nego sve ima biti u dosluhu s Bo-`jim nalogom i liturgijskim normama. Togabi sveæenik morao biti svjestan, poput sv. Pa-vla, jer od Gospodina prima što drugimapredaje (1 Kor 11, 23). Naèin celebriranja (arscelebrandi) bi morao biti najbolji poziv na `i-vo sudjelovanje zajednice. Celebriranje mo-ra biti glavna zadaæa sveæenika, a nikako ne-što sporedno, usputno, neva`no itd. Za arscelebrandi u jednoj biskupiji odgovoran jedijecezanski biskup. On brine o provoðenjuispravnih liturgijskih normi i propisa. Sve uliturgiji treba ukazivati na sveto i uzvišeno:od rijeèi, pjesme, gesta, šutnje, govora tijela,liturgijskih propisa odjeæe, èitanja itd. Sve

sonosnom Kristovom `rtvom. Blizinu dvajusakramenata pokazuje i popudbina koja jekruh `ivi.

Posebno je bliska veza euharistije isveæeništva. Isti je ustanovitelj, ista dvorana,isti èas ustanovljenja. Iza rijeèi: ovo je mojetijelo... ovo je moja krv, slijedi zapovijed: ovoèinite meni na spomen. Sveæenik izgovararijeèi ustanovljenja in persona Christi capiti,ali takoðer in persona ecclesiae. Sveæenik nesmije izgubiti iz vida da je Krist jedini velikisveæenik novoga saveza. Stoga sv. Misa nesmije biti mjesto i vrijeme stavljanja usredište sebe ili svoga mišljenja. To se protivisamoj biti sveæeništva, ka`e Papa. Sveæenikmora biti svjestan da je sluga u slu`bi ljuba-vi, koji uvijek nastoji biti sakramentalni znaki oruðe u širem smislu rijeèi, svjestan da svena njemu ima upuæivati na Krista, poèevšiod rijeèi i ponašanja do slu`enja i celebriran-ja. Zato bi sveæenik trebao svjesno nastojativjerno slijediti propisani obred sv. Mise i izb-jegavati sve što se protivi dubokoj pove-zanosti sveæeništva i euharistije. Sveæenik bimorao biti svjesna slika Isusa Krista i njemuse stalno suoblièavati, tj. u svemu prisliæivati.U tom kontekstu papa istièe vrijednost celi-bata, koji je obveza latinske tradicije i pred-

stavlja neprocjenjivo bogatstvo i blagoslovCrkve.

Ljubav je ona vrjednota koja spajaeuharistiju i sakrament kršæanske `enidbe.Naravnu ljubav mu`a i `ene Pavao uzdi`ena sakramentalnu razinu ljubavi Krista iCrkve. Upravo zato je kršæanski sakramen-talni brak jedan, jedincat i nerazrješiv. OvdjePapa kratko ulazi u problem rastavljenih.

Pri kraju ovog prvog dijela, kojiobuhvaæa 33 toèke, Papa govori o esha-tološkom karakteru euharistije. U njoj jepredokus buduæe stvarnosti prema kojoj jesve stvoreno usmjereno. Ona skuplja veæsada eshatološku zajednicu na gozbu jagan-jca. Ona je zalog buduæe slave. Zato je molit-va za umrle oduvijek imala svoje mjesto ueuharistiji.

Iz pojedinaènoga odnosa svakog sa-kramenta prema euharistiji proizlazi puniprofil kršæanske egzistencije s Kristom koji jeu najveæoj mjeri ostvaren u Mariji. Ona sa-vršeno `ivi u suglasju s Bo`jom voljom i ri-jeèju. Ona otvara Crkvi moguænost sudjelo-vanja na Kristovoj `rtvi. Ona je slika Crkve unastajanju. Stoga je ona Majka svih vjernikai uzor kako svaki od nas mo`e primiti dar, zakojega se Isus u euharistiji sam predao.

VRHBOSNA 2/2007 147

pril

ozi

treba biti u suglasju ljepote. U istom duhutrebaju se uklapati crkve kao graðevine, kaoliturgijski prostori od njihove arhitekture,ureðenja, umjetnosti, do glazbe i liturgijskihobreda i posuða. Posebnu toèku Papaposveæuje liturgijskom pjevanju i ka`e da seu Crkvi razvila instrumentalna i vokalnaglazba, te da nisu svi glazbeni izra`aji isto ijednako vrijedni. On istièe koralno pjevanjekao posebnu oznaku rimske liturgije.

Papa se osvræe na strukturu euharisti-je oko koje se treba posebno brinuti. Euha-ristijsko slavlje je jedna jedincata cjelina sas-tavljena od stola rijeèi i stola tijela Kristova.U prvom dijelu rijeè jaèa i produbljuje vjerua u drugom dijelu Rijeè tijelom postala senudi kao hrana. Slu`bu rijeèi treba uvijekdobro pripraviti a èitanja podijeliti za topripravljenim lektorima. Po moguænostitreba s laicima sve više prakticirati moljenjeèasoslova kao molitve Crkve.

Homilija je sastavni dio slu`be rijeèi.Stoga je treba bri`no pripravljati kako bi sepoboljšala kvaliteta propovijedi, koja nesmije biti opæenita, apstraktna, bez sveto-pi-samskog utemeljenja, mora uvijek biti spo-na i veza sa sakramentalnim slavljem i `ivo-tom zajednice.

Prinošenje darova nije “intermezo”izmeðu slu`be rijeèi i euharistijske slu`be. Sdarovima Crkva prinosi i svu patnju i bolsvijeta i pokazuje da ljudski rad i zalaganjeima svoga smisla kada se sjedinjuje s Kristo-vom `rtvom na oltaru.

Euharistijska molitva (kanon) je sre-dište i vrhunac slavlja. Svaki njegov dio:zahvala, aklamacije, epikleza, anamneza,konsekracija, doksologija... su od velikogznaèenja. Papa istièe i veliko znaèenje dosto-jnog pru`anja mira a da se ne stvara zbrka ikomešanje, jer je mir uvijek Bo`ji dar. Po-djela i primanje prièesti trebaju biti vjerniva`eæim propisima, koje posebno istièeInstrukcija Redemptoris sacramentum koju jeizdala Kongregacija za bogoštovlje i sakra-mente 2004. god. Papa u ovom sklopu istièepastoralni problem koji dolazi posebno doizra`aja pri zaruènièkim ili pokojnièkimmisama, ali i drugim prilikama, gdje imaonih kojima treba pojasniti smisao i uvjeteprimanja prièesti, što se preporuèa reæi prije

podjele.Otpust na kraju: ite missa est - ukazu-

je na usku vezu slavlja i poslanja. Èini se da-je pojam missa poprimio znaèenje missio paonda otpust prerasta u misionarsko po-slanje.

Po`eljno je da vjernici aktivno sud-jeluju u euharistiji, ali ne samo da to budeneka izvanjska aktivnost, nego produbljenasvijest smisla i `ivog odnosa prema `ivotu.Radi sve aktivnijega sudjelovanja pukapo`eljna je moguæa inkulturacija premava`eæim propisima. Posebno se preporuèaosobna predispozicija kroz stalno obraðenjei nutarnju pripravu, koja ukljuèuje i osobnuispovijed. Vrhunac aktivnoga sudjelovanjapojedinca je pristupanje prièesti. Kod togatreba naglasiti da to ne smije prijeæi u nekiautomatizam, ili da se misli samim time štoje netko u crkvi da ima pravo i du`nost iæi naprièest ili da je uvjeren da samim tim ispun-ja sve uvjete za prièest. U tom smislu trebao`ivljavati tzv. duhovno primanje prièesti.Ne omalova`avajuæi druge slu`be, u euha-ristiji je nezamjenjiva uloga sveæenika kojiod poèetka do kraja predsjeda euharistiji izastupa Krista i Crkvu.

Što se tièe pristupa prièesti nekatolikaonda treba istaknuti da euharistijska prièestpretpostavlja puno crkveno jedinstvo kojeupravo euharistija izra`ava u najvišoj mjeri.Zato se ne smije od prièesti praviti sredstvodo jedinstva. Gdje nema potpunog jedinstvanema ni zajednièke prièesti, osim u posebn-im sluèajevima, koji su regulirani Ekume-nskim direktorijem, Katekizmom Katolièke crkvei Kompendijem.

Moderna komunikacijska sredstvaomoguæuju elektronski prijenos euharisti-jskoga slavlja. To je posebno pohvalno kadse radi o starim i bolesnim osobama, ali svidrugi trebaju znati, da na taj naèin ne ispun-javaju svoju nedjeljnu du`nost. Bolesnici-ma, starijima, retardiranima, zatvorenicima,prognanicima treba posveti posebnu pasto-ralnu skrb.

Velike koncelebracije imaju svoj “rai-son d´aitre”, ali moraju biti dobro koordini-rane kako bi se izbjegao osjeæaj rasula. Kodvelikih meðunarodnih koncelebracija jedin-stvo i univerzalnost Crkve dolazi do punog

148 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

izra`aja kroz celebraciju na latinskom jezikuosim èitanja, propovijedi, molitve vjernikaitd. U tom duhu dobro je odgajati mlade ibuduæe sveæenike da nauèe celebrirati nalatinskom, što smo poèeli prakticirati i prijeove pobudnice na više svjetskih jezika.Celebracije u manjim skupinama imaju svojsmisao, ali ne smiju se pretvoriti u nekeeksperimente suprotne opæim normama,nego se imaju dr`ati postavljenih kriterija.Pri tome treba voditi raèuna da manje grupene razdvajaju `upnu zajednicu, nego da juujedinjuju.

Vjerni puk treba stalno uvoditi utajnu euharistije kroz kateheze da pronaðuusku vezu izmeðu ars celebrandi (naèina cele-briranja) i actuosa participatio (`ivoga sudjelo-vanja). Ne treba smetnuti s uma da jeispravno celebrirana euharistija najbolja

kateheza. Usprkos tome potrebno je stalnotumaèiti: a) euharistijski obred u svjetlupovijesti spasenja, b) smisao znaka i simbola,te c) povezanost obreda s konkretnim `ivo-tom. Zato je uvijek potrebno na sve naèineodavati beskrajno strahopoštovanje premaeuharistiji. Stoga se klanjanje ili adoracijapred Presvetim èini logiènim, a Papa gatoplo preporuèa kako sveæenicima tako i vje-rnicima, kao nastavak i intenziviranje onogašto smo u euharistiji slavili. Papa preporuèaorganizirati i stalna klanjanja gdje god je tomoguæe. On podupire sve forma euharisti-jske pobo`nosti: procesije, posebice Tjelo-vske, euharistijske kongrese na svim razina-ma itd. I iz ovoga aspekta potrebno je na-glasiti da svetohranište ima vidljivo, pravo idostojno mjesto u crkvi.

“Tko jede od ovoga kruha, `ivjet æeuvijeke”. Ove Isusove rijeèi pokazuju onudinamiku koja povezuje ono što vjerujemo iono što slavimo s našim konkretnim `ivo-tom i buduæom stvarnošæu. Euharistijskahrana je izvor i vrhunac kršæanskoga `ivota,ali temelj i zalog eshatološke stvarnosti. Onakao duhovna slu`ba nas preoblikuje i pris-lièuje Kristu. Zato je ona istovremeno `rtvaKrista, Crkve i vjernika. Zato je svaki vjernikpozvan po euharistiji postajati sve više slikaSina Bo`jega, te na taj naèin euharistija po-staje o`ivotvorenje koje pro`ima sve mo-mente ljudskog `ivota. Kršæanin `ivi odnedjelje - iuxta domenicam viventes, kako seizrazio Ignacije Antiohijski,5 koji timesna`no povezuje euharistiju sa `ivotnomstvarnošæu. Svakim se drugim danom `ivi isvjedoæi ono što se nedjeljom slavi.Euharistijska duhovnost i kultura trebajupro`imati sav naš `ivot, jer nedjeljno slavljeizra`ava našu zajednièku pripadnost Kristu,daje nam dublji smisao communio sanctorum,jer euharistjsko zajedništvo ima svoju ver-tikalu - zajedništvo s Bogom, i svoju hori-

zontalu - zajedništvo s braæom i sestrama.Zato je nedjeljna euharistija ona tajna kojase `ivi. Stoga je nedjeljna zapovijed zakršæanina izvor prave slobode. O mno-gostrukom znaèenju dana Gospodnjegapisao je Ivan Pavao II. u apostolskom pismuDies Domini 1998. god. Nedjelja je danGospodnji, dan Krista, dan Crkve i dan èov-jeka. Zato je nedjelja neradni dan i otvaradublji smisao da je rad radi èovjeka a ne èov-jek radi posla. Èovjek ne smije robovatiposlu, niti od posla praviti bo`anstvo, jersamo u njemu ne mo`e naæi potpunu sreæu.

Papa piše svoju pobudnicu cijelojCrkvi u kojoj imamo doista razlièite situaci-je. Tako se ovdje osvræe na one mjesne Crkveu kojima se osjeæa veliki nedostatak sveæeni-ka. Tamo se preporuèa nedjeljno skupljanjena slu`bu rijeèi koju predvodi ne-sveæenikkojega biskup za to delegira. U takvim prili-kama je va`no da se ne potamni uloga sve-æenika i da se ne razvija osjeæaj da se liturgi-ja mo`e slaviti i bez njega, nego da se zaje-dnica moli za sveæenièka zvanja. Posebno sulaici i obitelji pozvane svjedoèiti euha-ristijsku duhovnost i kulturu u situacijama u

Treæi dio: Euharistija - tajna koja se `ivi

“Kao što je mene poslao `ivi Otac i ja `ivim po Ocu, tako i onaj koji mene blaguje `ivjet æepo meni” (Iv 6, 57).

VRHBOSNA 2/2007 149

pril

ozi

kojima se nalaze. Sveæenici ih u tome svesrd-no poma`u i podupiru. A sveæenièka du-hovnost je euharistijska po svojoj naravi. Nato podsjeæa i molitva pri sveæenièkom reðen-ju kada biskup pru`ajuæi reðeniku darovegovori: primi darove svetoga naroda koji se ima-ju prinijeti Bogu. Budi svjestan onoga što æešèiniti, provodi u djelo ono što æeš obavljati i `ivotsvoj suoblièuj otajstvu kri`a Gospodnjega.6

Euharistija bi morala biti posebno uporištemu`evima i `enama Bogu posveæenog`ivota, èiji je glavni cilj stalna povezanost sBogom, ne omalova`avajuæi njihove velikedoprinose na drugim poljima, kao npr. upastoralu, u školstvu itd.

Euharistija nas uvodi u dijalog s kultu-rama koje nastoji pro`eti, dr`eæi se Pavlova naèela:sve provjerajte, a dobro zadr ite.7 U svemu trebaeuharistijsku duhovnost i kulturu konsekventnosvjedoèiti, provoditi i ivjeti. Euharistijska konse-kvencija bi se u veæoj mjeri oèekivala od onihodgovornih za društvene procese.

Pri kraju svoga prvog apostolskogapisma Papa govori o euharistiji kao misterijukojeg treba naviještati. Ljubav koju euharis-tija slavi, po naravi stvari se drugima prenosii svjedoèi. Tako postupa Ivan kada ka`e: štosmo vidjeli i èuli navješæujemo vama da i vi imatezajedništvo s nama.8 Naviještanje treba svje-doèiti pa èak biti spreman i na mu-eništvo.

Sadr`aj naviještanja se mo`e sa`eto izreæi daje Krist u našoj vjeri jedini spasitelj svijeta.Znamo da slobodno naviještanje još nijesvugdje moguæe, buduæi da svi ljudi nemajutemeljne vjerske slobode. Euharistija je ipakona tajna koju treba ponuditi i pribli`itisvemu svijetu, jer on prolijeva svoju krv zaspasenje svih ljudi, buduæi da ih sve beskra-jno ljubi. Iz toga slijedi ono što nam je èiniti.Poput Krista prihvaæati sve ljude, što višeljubiti i one koji nas progone. Je li tomoguæe? Kako god rezonirali moramo priz-nati da su zahtjevne Isusove implikacije kojeproizlaze iz euharistije. Ako se Krist predajeza sve onda i od mene tra`i isto, da sezala`em u mome svijetu i okru`enju za soci-jalnu pravdu i pravedan mir, za pomirenje ioproštenje meðu ljudima, za tolike izbjegle iprognane, gladne i siromašne, jer je euharis-tija sakrament zajedništva, koji poziva naizmirenje u Kristu, na rušenje barijera nepri-jateljstva kako bi mogao rasti novi narodBo`ji. Papa izrièito poziva sve vjernike dabudu nositelji mira i pokretaèi pravednosti usvijetu upravo crpeæi snagu iz euharistijskogotajstva. S obzirom na tolike gladne u svije-tu Papa misli da bi pola sredstava koja seizdaju za naoru`avanje bilo dovoljno da setrajno riješi problem gladnih u svijetu.

Zakljuèak

Mnogobrojni sveci i bla`enici su ueuharistiji otkrili središte svoje svetosti.Meðu mnogima Papa poimence spominje,nama blisku, Majku Terezu i našegabla`enika Ivana Mertza. Po njihovu prim-jeru Papa i danas poziva na svjedoèku vjeru,pobo`no slavlje i intenzivan `ivot euharisti-jskoga otajstva. Sebedarje, zajedništvo i soli-darnost direktno proizlaze iz prave euharis-tijske duhovnosti. Samo je euharistija pravovrelo `ivotne energije, koja je kadra naš`ivot promijeniti tako, da doista postaneautentièni znak Isusa Krista. Sine domenicanon possumus - bile su rijeèi afrièkih muèeni-ka, koji su usprkos zabrane slavili euharisti-ju i za nju dali `ivot svoj. Ni mi ne bismo tre-

bali moæi `ivjeti bez euharistije i bez `elje daona preobrazi naš `ivot. Grgur Veliki istièeda nam valja nasljedovati što blagujemo inaviještati što èastimo, kako otajstvo mukeGospodnje ne bi ostalo bez ploda.9

Neka nas u tome prati zagovorBla`ene Djevice Marije, koja je uzor euharis-tijskoga `ivota, i u kojoj je na najsavršenijinaèin ostvarena bit Crkve. Po uzoru na nju ipo njezinu zagovoru i mi se imamo truditiusvajati njezino uvjerenje u potpunompredanju volji Bo`joj, te radosno moliti,zajedno s uèenicima iz Emausa, da Gospodinostane s nama, i na euharistijski naèin budenaš suputnik.

150 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

Slobodan sam na kraju iznijeti neko-liko skupljenih misli, bez komentara, koje izsvog kuta dotièu euharistiju i dostojanstvosveæenika i njihov meðusobni odnos.- Susret s Kristom u euharistiji ne smije zanas postati rutinska ili formalna navika.10

- Neki se iz formalizma ne dr`e propisanihliturgijskih formi, neodobreno uvode svojevlastite kao da je euharistija njihovo privat-

no vlasništvo.11

- Èastohleplje sa svim njegovim poslje-dicama je najveæa opasnost za sveæenika.12

- Ako `eliš biti èašæen kloni se èastohleplja.13

- Sveæenik mora imati tisuæu oèiju, jer negleda samo za sebe nego i u ime naroda.14

Dr. sc. Niko Ikiæ

Misli uz apostolsko pismo:

1 Taj naziv za euharistiju upotrijebio je papa Ivan - Pavao II. u svom pismu biskupima Crkve o otajstvu i štovanju svete euharistije, usp. Veèera Gospodnja, KS, Zagreb 1980., br.5.

2 De Trinitate, VIII, 8, 12; u: Corpus Christianorum Latinorum (CCL) 50, 287.3 Usp. DRUGI VATIKANSKI SABOR, Lumen gentium (LG), 48.4 Usp. Sermo, 227, 1; PL 38, 1099.5 Usp. Poslanica Magnesianima, 9,1, u: Patrologia latina (PL) 5, 670.6 Rimski pontifikal, Reðenje biskupa - sveæenika - ðakona, KS, Zagreb 2000., str. 93.7 1 Sol 5, 21.8 1 Iv 1, 3.9 Usp. Tumaèenje Knjige o Jobu, PL 75, 1028-1029.10 Usp. Ivan - Pavao II, Veèera Gospodnja, br.7.11 Usp. Ivan - Pavao II, Ecclesia de eucharistia, br.51.12 Usp. Ivan Zlatousti, Bibliothek der Kircheväter (BKV), IV, 149-151).13 Usp. Ivan Zlatousti, BKV I, 78; III, 294.14 Usp. Ivan Zlatousti, BKV, IV, 155.

VRHBOSNA 2/2007 151

pril

ozi

Eklezijalna dimenzija sveæenièkog identitetaPredavanje na koroni u Brèkom, 30. svibnja 2007.

@elio bih ovim razmišljanjem samopotaknuti na razmišljanja i razgovore ostvarnostima koje se spominju u nazivuovoga predavanja. Središnje zbilje o kojimatreba razmišljati su Crkva i sveæenièki iden-titet. Što je zapravo Crkva i što bitno spada usveæenikovu slu`bu u toj zajednici i što sve-æenika èini sveæenikom u smislu njegova `i-vota i njegove djelatnosti u toj zajednici kojuzovemo Crkvom? Ono bitno o tome rekao jeDrugi vatikanski koncil u svojoj Dogmatskojkonstituciji o Crkvi i svome Dekretu o slu`bii `ivotu prezbitera.

Kad govorimo o Crkvi neka za poèe-tak bude dovoljno da ka`em da je to sigurnoneka Bo`ja i neka ljudska stvarnost: ona da-nas postoji u odreðenom društvenomobliku. Tako ka`emo da je tu papa, da su tukardinali i biskupi, pa kler, redovnici,redovnice i narod Bo`ji; dakako, valja znatida sve to skupa tvori Bo`ji narod iako se tajizraz uglavnom upotrebljava samo za laike.@elim naglasiti da ljudi imaju poteškoæa urazumijevanju te stvarnosti koju nazivamoCrkvom. U Crkvu ne spadaju samo maloprije spomenute skupine ljudi, nego i `upe irad u njima: kateheza, liturgija, posjetiobiteljima pa i ovo što mi sada radimo. Rijeèje dakle o oblicima meðuljudskog ophoðen-ja i o meðuljudskim odnosima.

Dogodio se Drugi vatikanski koncilkoji je dao smjernice za pastoralnu reformu,tj. za obnovu Crkve iznutra. Mnogo se gov-orilo o odnosu kršæana prema svijetu u koje-mu `ive, o aktiviranju `upa i obnovi odnosameðu samim `upljanima kako bi postalisvjesniji da èine jednu zajednicu i da više su-raðuju u svojoj zajednici. Problem je meðu-tim u tome da bi Crkva trebala funkcionirati`ivlje negoli dosad; nije dovoljno da kršæanidolaze u crkvu kao pojedinci koji sudjelujuu nekim njima malo razumljivim obredimaili obavljaju svoje pobo`nosti i onda odlazesvojim kuæama, a svijesti o zajedništvu ne-ma dovoljno pa zato ne mogu ni zajednièkido`ivjeti niti pro`ivljavati svoj kršæanski

`ivot. Izgradnja zajednice i zajedništva je-dva da napreduje.

Kada razmišljamo i promatramo kakose Crkva na ovim našim prostorima odr`avai mno`i, onda moramo reæi da ona rasteiskljuèivo na biološki naèin. Malo ima onihkoji se obraæaju na kršæansku vjeru natemelju našeg propovijedanja, veæina sekrsti još u djetinjoj dobi. To znaèi da kršæan-sku tradiciju prenose samo naše katolièkeobitelji i to tako da jednostavno donesu di-jete da se krsti u Crkvi. I tako dobivamo no-ve kršæane. Svi su oni kršæani jer dolaze,barem najveæi dio naših vjernika, iz kršæan-skih obitelji.

Koliko je danas Crkva u krizi i ukakvoj æe krizi biti u skoroj buduænosti mo-`emo samo nasluæivati na temelju èinjenicada je sve manje kršæanskih obitelji, da je svemanje sklapanja brakova i raðanja djece, daza mnoge današnje kršæane sadr`aji vjere ni-su sastavni dio njihova `ivota, da profanira-ju neke sakramente svodeæi iz samo na tra-diciju, obièaje i izvanjske proslave.

Za formiranje neke ljudske zajednicepresudan je zajednièki `ivotni interes njezi-nih èlanova. U ranom kršæanstvu jedna odglavnih znaèajki kršæanske vjere bila jeèvrstina koja je proizlazila iz svjesnog `ivo-tnog interesa prvih kršæana. I danas bi Crkvaimala više uspjeha kad bi svoj interessmjestila tamo gdje su koncentrirani `ivotniinteresi današnjih ljudi.

Nekada je kršæanstvo na ovim našimprostorima bilo nešto samo po sebi razumlji-vo. Bilo je nekako samo po sebi razumljivoda ljudi idu u crkvu, barem nedjeljom i ve-æim blagdanima, krstiti se i vjenèavati ucrkvi, dr`ati se “naših starih obièaja”, religijeotaca. Danas je sve to prilièno drukèije. Togadruštvenog kršæanstva više naprosto nema.Nema više dr`avne ni društvene religije. Toje ta temeljna promjena koja zahvaæa i našpastoral i odgoj za tu djelatnost.

Temeljno je pitanje u ovim sadašnjimprilikama koliko se ponajprije komunikacija

152 VRHBOSNA 2/2007

izmeðu kršæana, a i njihova komunikacija sostalim ljudima s kojima `ive doista temeljina evanðeoskim naèelima. A kršæanstva bezvlastitog zajedništva nema. Mislim da je ra-šèišæavanje toga pitanja temeljno i bitno po-lazište svakog današnjeg pastoralnog rada.Prvotna i temeljna zadaæa pastorala jestizgraðivanje kršæanskog zajedništva i kršæa-nskih zajednica. Valjalo bi uèiniti da najprijeljudi koji se smatraju i zovu kršæanima usvjetlu evanðelja otkriju vrijednost i bogatst-vo svakog èovjeka i da se njihovi odnosiprema drugim ljudima temelje na eva-nðeoskim principima. U tom duhu bi treba-lo odgajati i buduæe sveæenike za pastoralnodjelovanje.

Ovdje na našim prostorima brojèanostanje klera u mnogim biskupijama ne zado-voljava, tako da se mo`e govoriti o kro-niènom manjku sveæenika. Novih sveæenikaima tek toliko da se nekako pokriju posto-jeæe najnu`nije potrebe. Što se tièe podmlat-ka valja upozoriti da veæina sveæenièkih kan-didata polazi u zvanje i iz socioloških razlo-ga. Veæina, naime, dolazi sa sela, tako da seèini da se ljudi odluèuju za sveæeništvo tamogdje biti sveæenik još uvijek znaèi sociološkonapredovanje.

U isto vrijeme polako nestaje selo sasvojim specifièno seoskim oznakama, takoda se uz seljenje u grad posvuda uvlaèi gra-dski mentalitete. Ti procesi mogu u skorojbuduænosti dovesti do ozbiljne krize klera ido katastrofe ako se ostane kod dosadašnjegnaèina regrutiranja zvanja. Tu bi bilo potreb-no posebnije studirati gradski ambijent, jerje oèito da je to problem broj jedan buduæeCrkve.

Dobro je svakako spomenuti i savutjecaj ambijenta u kojem današnji sveæenik`ivi i radi koji sveæeniku stvara i posebne te-škoæe kao što su unutarnja nesigurnost i osa-ma koja je veliki problem te je mo`da na-jveæa napast protiv celibata. Tu ulaze i mate-rijalni problemi uzdr`avanja samoga sebe,raspodjele dobara s drugima, socijalno osig-uranje, neizvjesna buduænost. Nerazumije-vanje od braæe ili pretpostavljenih, nepra-vedni postupci i èitav niz drugih problemamo`da bi se mogli barem djelomièno riješitiljudskim i kršæanskim zalaganjem. Ako nam

ne uspijeva da izmeðu nas samih stvorimo izadr`imo doista bratsku atmosferu, nemo`emo biti vjerodostojni pred svijetom.

Otkako se civilno društvo poèelosekularizirati te je kršæanstvo prestalo biti sa-mo po sebi razumljivi dio društvenog `ivota,Crkva ne posjeduje dostatno kvalificiranogklera koji bi povjereni mu broj laika tako mo-gao zadr`ati u vjeri da bi taj proizveo u sli-jedeæoj generaciji dostatan broj sveæenika.Svaka generacija vjernika daje manji brojsveæenika, a uz manji broj sveæenika zajed-nica postaje sve manja. Oèito je da tu trebanešto iz temelja promijeniti, jer nešto u te-melju ne funkcionira. Zato je Drugi vatikan-ski koncil sav usmjeren prema o`ivljavanjucrkvene zajednice, koja bi sama trebalapreuzeti brigu jednih za druge u zajednici,za okupljanje zajednice i apostolat. Sveæenikje duša te djelatnosti, ali je oèito da on višene mo`e biti jedini aktivan. U tu svrhu uzo`ivljavanje zajednice, potrebne su i nekestrukturalne promjene u `upi, koje se nemogu provesti bez promjene mentaliteta.

No, o`ivljavanjem laika, koji odpasivnog potrošaèa religioznih usluga po-staje svjestan i odgovoran èlan Crkve, Crkvadolazi u novu krizu. Aktivno sudjelovanjelaika u Crkvi koji svjesno `ive svoju vjeru,oèituje se èesto u kritici dosadašnjeg stanja uCrkvi. Crkva do sada gotovo nikada nijeimala posla s aktivnim teološki obrazovanimlaièkim grupama. Ako danas Crkva sama `e-li aktiviranje laika, onda se ta aktivizacija nemo`e provesti bez novih odnosa prema tomlaikatu.

U takvoj perspektivi i uloga sveæeni-ka postaje nejasnom. Jedan dio dosadašnjihsveæenièkih funkcija mogu preuzeti laici:vjeronauk, voðenje karitasa, rad s obitelji-ma, kancelarijske i neke druge poslove. Akose pitamo što ostaje ono specifièno sveæeni-èko od pojedinaènih poslova, onda je to gru-bo reèeno euharistija i neki sakramenti. Zamnoge mlade ljude to je premalo da bi seposvetili sveæenièkom zvanju, ako se tosveæenièko zvanje shvati kao društvena slu-`ba. Aktiviranje laika i intenzivniji crkveni`ivot, tra`i daleko veæi broj sveæenika. Onobitno što spada u sveæenikovu slu`bu jestizgraðivanje kršæanske zajednice. Sveæenik

pril

ozi

VRHBOSNA 2/2007 153

pril

ozi

je odgojitelj naroda Bo`jega u vjeri. Na nje-govu slu`bu spada propovijedanje rijeèiBo`je, slavljenje Euharistije i drugih sakra-menata koje dijeli sveæenik te briga za novaduhovna zvanja.

Sudeæi ljudski, èini se da današnji tipsveæenika nema mnogo buduænosti. To suuostalom vidi po velikom opadanju zvanja iprijelazima ad statum laicalem. Moramoimati snage da te èinjenice prihvatimo u svojozbiljnosti i da se ne zavaravamo da stvarinisu previše ozbiljne. Ako su stvari ozbiljne,a jesu, onda treba poduzeti i neke vrlo ozbi-ljne odluke i prestati s poloviènostima jersvaka poloviènost ide na štetu buduænostiCrkve. Nije pitanje tko ima sa svojim ideja-ma pravo a tko krivo, jer nije rijeè o idejama.Rješenje za jednu buduæu Crkvu zacrtano jeu glavnim linijama na Drugom vatikanskomkoncilu. Ako je istina da nitko nema konkre-tno rješenje u d`epu, onda je takoðer istina ito da bismo ga svi trebali tra`iti.

Što se tièe formacije klera, i veæ posto-jeæeg i buduæeg, trebalo bi postaviti nekedugogodišnje planove da doðemo do po-trebnih kadrova; treba stvarati kler za potre-be ljudi ovoga vremena, a ne formirati ga ponekom kalupu. Poseban napor trebao bi iæiprema suradnji s aktivnim laicima, jer je tubuduænost Crkve. Taj bi proces trebalo prati-ti, izuèavati i usmjeravati.

Razmišljajuæi o prilikama vremena iprostora u kojima današnji sveæenik `ivi iradi mo`e se posebnije govoriti o sveæeni-èkim problemima i problemima sveæeništva.Kako sveæenik ne `ivi sam i ne postoji radisamoga sebe, ne mo`e se promatrati bezsvog bitnog odnosa prema Crkvi, i to premakonkretnoj Crkvi, zajednici u kojoj `ivi ikojoj slu`i. Ako se upuštamo u analizudanašnje sveæenièke krize u Crkvi, veæinaanaliza naših problema polazi i svršava okopitanja tko je kriv, a ne pita se što je zapravokrivo, a pogotovo ne što ja mogu uèiniti bezobzira na to je li netko kriv ili nije. Dobiva sedojam kao da nam nije stalo da se naðe izlaziz teškoæa, nego da se oslobodimo odgov-ornosti.

Ako se svijet i prilike u njemu mijen-jaju, ako se ljudi i njihov mentalitet mijenja,

nu`no je da se i sveæenik nekako mora pro-mijeniti, jer on kao èovjek `ivi u ovom svije-tu da bude na slu`bu ljudima koji se zajednos tim svijetom mijenjaju. Crkva nije neka sa-mo zamišljena zajednica, nije nešto što egzi-stira u `upnim knjigama i statistikama, negoje stvarna, vidljiva zajednica ljudi od Kristaustanovljena kao “zajednica `ivota, ljubavi iistine”. Ako danas, kad se društvo sekular-iziralo, pogledamo stvar malo bolje, vidjetæemo da jedva postoje `ive crkvene zajed-nice koje bi bile zajednice zato jer su ljudikršæani. Naši ljudi na selu mogu biti dobrikatolici individualno, i samo selo mo`e bitikatolièko, ali takva je zajednica u prvomredu prirodna, seoska - zato jer ljudi `ive najednom mjestu i imaju neke zajednièkeinterese - no ona nije zajednica zato jer suljudi kršæani. U gradovima se raspadakršæansko zajedništvo te kao rezultat imamostanovito mnoštvo religioznih pojedinacakoji samo pojedinaèno “dolaze u crkvu” dabi tamo zadovoljili svije religiozne potrebe.Tisuæu ljudi mo`e u crkvi zajednièki moliti,ali oni nemaju svijesti da to rade kao zajed-nica. Crkva je u tom smislu u gradovimapostala servis za religiozne potrebe reli-gioznih pojedinaca.

Drugi vatikanski koncil sav je biousmjeren prema osamostaljivanju Crkve iprema stvaranju autentiène crkvene zajed-nice. Kao glavni zadatak laika u Crkvi na-glašavao je o`ivljavanje i uspostavu kršæa-nske zajednice. U tome su “zakon i proroci”postkoncilske obnove.

Jasno je da se ti procesi o`ivljavanja iponovne uspostave kršæanske zajednice nesmiju tako provoditi da se èitava stvar staviu pitanje. Potrebno je razmišljati i govoriti oCrkvi sutrašnjice i o sveæeniku sutrašnjice. UCrkvi postoje vrlo va`ni ciljevi koje trebapostiæi, koje treba ostvariti. Zato nitko ne bitrebao reæi da je pobo`nije ili vjernije paušal-no dr`ati se staroga, jer se na taj naèin neostvaruju ti ciljevi. No oni se ne ostvaruju ninasumice ni bez velike priprave.

Posebna teškoæa je u tome što s jednestrane trebamo sveæenika za ono što veæ pos-toji, a s druge strane za ono što se tek imaoblikovati. Za sada bi bilo va`no upozoriti

154 VRHBOSNA 2/2007

barem na to da sveæenik u modernomdruštvu i suvremenoj kršæanskoj zajednicitreba raditi ono što bitno spada na njegovuslu`bu u vjernièkoj zajednici. U tom smjeruidu nastojanja oko specijalizacije pojedinihslu`bi, oko podjele rada i organizacije dušo-bri`ništva. U tom smjeru ide i nastojanje dase dio sveæenièkog posla dadne u ruke dru-gim èlanovima crkvene zajednice koji su zato sposobni. U tom smjeru ide i o`ivljavanjeðakonata.

Svatko je od èlanova crkvene zajed-

nice potreban u “vinogradu Gospodnjem” initko ne bi smio sumnjati u svoju vrijednost.Kad bismo jednom usmjerili pogled na èov-jeka u svim njegovim dimenzijama, na èov-jeka kao osobu i shvatili da je rijeè o njemu iproblemima njegova spasenja, a ne o onomšto se nama sviða, o našim `eljama za bro-jnom Crkvom, onda bi nam i naša sveæeniè-ka zadaæa bila manje problematièna.

Ivica Vidak, ofm

pril

ozi

VRHBOSNA 2/2007 155

pril

ozi

NACIONALNA UPRAVA PAPINSKIH MISIJSKIH DJELA BOSNE I HERCEGOVINEMISIJSKA SREDIŠNJICA

Misijske aktivnosti u vremenu od 1. svibnja2006. do 30. travnja 2007. godine napodruèju nacionalne uprave PMD BiH

Dragi prijatelji misija!Cijenjeni èitatelji i širitelji misijskog i anima-cijskog lista Radosna vijest!

Ovogodišnjim izvješæem `elim svimaVama donijeti cjelovitu i stvarnu sliku svihmisijskih aktivnosti tijekom 2006./2007. godi-ne na podruèju naše Nacionalne uprave Pa-pinskih misijskih djela (dalje: PMD) BiH.Tijekom minula èetiri mjeseca ove 2007.godine sva izvješæa za prošlu 2006. godinu ocjelokupnom radu i o financijskom poslo-vanju Misijske središnjice veæ su prezenti-rana i poslana prema va`eæem Statutu PMD:Nacionalnom vijeæu PMD BiH na ovo-godišnjoj godišnjoj skupštini u Sarajevu od19. do 20. veljaèe 2007. godine, Biskupskojkonferenciji (dalje: BK) BiH na proljetnomzasjedanju u Mostaru 21. o`ujka 2007. go-dine i rimskim središnjicama PMD 25.o`ujka 2007. godine: predsjedniku PMD,Djelu za širenje vjere, Djelu svetog djetinjst-va i Djelu svetog Petra Apostola. Ovo izv-ješæe koje šaljemo svima Vama obuhvaæaperiod od 1. svibnja 2006. pa do 30. travnja2007. godine.

Što reæi za prošlu godinu. Mo`e se re-æi kako je napravljen novi korak naprijed. Izdana u dan rasli smo u nošenju svoje odgo-vornosti za misijsko poslanje Crkve kako narazini opæe Crkve tako i u svim našim bisku-pijama, `upnim i drugim zajednicama. Na tonas je potakla i misijska tema na našimjesenskim koronama 2006. godine.

Misijski informativni i animacijski listRadosna vijest prošle godine u nekim sredi-nama je rastao, a u nekima padao. Osjetila suse neka dogaðanja po našim biskupijama.On i dalje nikome ne `eli biti konkurencija,

nego `eli sve nas poticati i graditi vezu snašim hrvatskim misionarima i misionarka-ma ma gdje bili. Pitajmo se, da li Radosnavijest ima mjesta u sredinama našeg `ivota irada u godini kada slavi 35. obljetnicuizla`enja?

Tijekom prošle godine i druge misi-jske aktivnost našle su svoje mjesto u graðenju misijske svijesti i odgovornosti: misijskekasice, misijske krunice, bo`iæne misijskeèestitke, maslinove granèice, misijski ime-ndanski kalendari te animacijski materijaliza Dan svetog djetinjstva, Dan Djela svetogPetra apostola i za Misijsku nedjelju. I ovegodine pravovremeno æemo ponuditi svimaVama pravovremeno obogaæene novimsadr`ajem misijske imendanske kalendare(zidni-jednolisni, zidni-dvanaestlisni id`epni) i naljepnice za blagoslov kuæa koji æebiti još jeftiniji. Kupovinom istih Vi poma`e-te projekte naših misionara i misionarki, akupovinom drugih?

I ove godine postavljate ista pitanjakuda idu prikupljena materijalna sredstava?Prema va`eæem Statutu PMD, koji æete svidobiti za Misijsku nedjelju 2007., cjelokupniiznos misijskih kolekti, to jest kolekte Misi-jske nedjelje i Bogojavljenja - Tri kralja - kojeste bili du`ni cjelovite predati nad/biskup-skim ordinarijatima u Sarajevu, Mostaru iBanja Luci - idu preko Misijske središnjice uSarajevu u rimske središnjice triju Papinskihmisijskih djela: kolekta Misijske nedjeljeDjelu za širenje vjere, kolekta Bogojavljenja -Tri kralja Djelu svetog djetinjstva, a prilozisveæenika na Dan Djela svetog Petra aposto-la idu istom Djelu za odgoj sveæenika, redo-vnika i redovnica u zemljama koje su podZborom za evangelizaciju naroda. Ta se sre-

dstva kasnije rasporeðuju u misijske krajevediljem svijeta. I naša je Crkva tijekom minu-loga vremena itekako osjetila materijalnupotporu spomenutih PMD. U tom odgov-ornom odnosu prema svakom dijelu Crkveu misijskim krajevima svake godine u prvojpolovini svibnja sudjeluje i naš nacionalniravnatelj PMD na godišnjoj Opæoj skupštiniPMD u Rimu. Drugi dio pristiglih materijal-nih dobara (misijske kasice, misijske krunice,bo`iæne èestitke, maslinove granèice, misijs-ki imendanski kalendari, fondovi: za misije imisionare, za gladne, bolesne, gubave i na-jpotrebnije, za gladnu djecu u Beninu, zagladnu djecu u Ruandi i drugo) dobivaju zakonkretne projekte naši hrvatski misionari imisionarke. Pri tom se mora poštivati na-kana darovatelja. Misijska središnjica iz Sa-rajeva, ne praveæi nikakve razlike s obziromna mjesto i dr`avu roðenja ili na biskupijskui redovnièku pripadnost, sva ta sredstavadaje hrvatskim misionarima i misionarkamaza vrijeme njihova boravka u Domovini iliza vrijeme posjete našoj Misijskoj središnjiciu Sarajevu ili za vrijeme njihova godišnjegljetnog susreta.

Ovogodišnji ljetni susret hrvatskihmisionara i misionarki bit æu u Banja Luci uvremenu od 2. do 5. srpnja 2007. godine. Na-dam se da æete se tijekom narednih tjedanaodazvati se i u svoje `upne zajednice pozva-ti nekoga od naših misionara i misionarkikoji æe tijekom ljetnih mjeseci boraviti naodmoru u Domovini.

I ovogodišnje izvješæe, kao i sva dosa-

dašnja, napravljeno prema podacima pristi-glim u Misijsku središnjicu u Sarajevu odnaših nad/biskupijskih ordinarijata ili Vašomizravnom vezom putem pošte ili banke. Sviuneseni podaci odnose se na vrijeme od 1.svibnja 2006. do 30. travnja 2007. godine pre-ma Knjizi raèuna Misijske središnjice. Jedinaje iznimka napravljena s kolektom Bogoja-vljenja 2006. i Djela sv. Petra apostola iz 2006.koja je iz vremena prije 1. svibnja 2006. godi-ne. Napominjem, da u izvješæu nisu prikaza-ni darovi pojedinaca kao i pojedinaèni pri-matelji Radosne vijesti. Uèinili smo sve daizvješæe bude što toènije. Meðutim, ukolikopostoji bilo kakva pogreška Misijske središn-jice molimo Vas da nam oprostite. Pogreškusmo spremni ispraviti i isprièati se. Samo sejavite.

Što reæi na kraju ovog uvodnog dije-la. Svima Vama iskrena hvala za sve što stetijekom minuloga vremena molitveno i ma-terijalno uradili za misije i misijsko poslanjeCrkve. Nadam se da æe i ovogodišnje izvje-šæe svima nama biti poticaj kako bi u nared-nom vremenu uèinili nešto lijepo za misije inaše hrvatske misionare i misionarke. Misi-jska središnjica u Sarajevu i sve Dijeceza-nske uprave PMD bit æe kao i do sada svimaVama potpora u graðenju misijske svijesti iodgovornosti. Svima Vama pripremljenaweb stranica Misijske središnjice svojiminformacija i materijalima bit æe velika po-moæ u narednom vremenu. Njezina adresaglasi: www.missio.ba. Dobro došli na naše iVaše stranice. Sljedeæe izvješæe najviše zavisiod nas samih.

156 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

VRHBOSNA 2/2007 157

pril

ozi

158 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

VRHBOSNA 2/2007 159

pril

ozi

160 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

VRHBOSNA 2/2007 161

pril

ozi

162 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

VRHBOSNA 2/2007 163

pril

ozi

164 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

VRHBOSNA 2/2007 165

pril

ozi

166 VRHBOSNA 2/2007

pril

ozi

VRHBOSNA 2/2007 167

Tijekom ove godine misijski smorazmišljali i misijski smo djelovali na prosto-rima Bosne i Hercegovine. Usprkos teške po-litièke, materijalne i socijalne situacije u ko-joj se nalazimo širina našeg hrvatskog kato-lièkog srca i ovaj puta bit æe na djelu. I kadsmo malo imali i kad ništa nismo imali, bilismo spremni darivati i podijeli s drugimasve što smo imali. Svjesni smo kako moj bli-`nji ima puno manje od mene. Moj bli`njinije samo pripadnik moga naroda i ne `ivisamo u mojoj Domovini. On ima drugu bojuko`e i govori drugim jezikom, a meni je ne-poznat. Ispru`io je svoju ruku i pokucao jena moja vrata. On od mene ne tra`i komadkruha i šaku ri`e. On tra`i nešto drugo. On`eli imati kapelicu i `upnu crkvu u kojoj bise mogao Bogu moliti i Bogu pjevati. Njego-va `upna crkva neæe biti velika i skupo ukra-šena, neæe imati freske i ozvuèenje kao što jeto mo`da ima moja `upna crkva. Ona æe nje-mu biti najljepša na svijetu. Bit æe njegova. Unjoj æe se krštavati, krizmavati, slaviti misnaslavlja i vjenèavati. Svi mi vjernici katolici unašoj Domovini, posebno u ovo poratno vri-jeme, dobro znamo što znaèi ne imati crkvui što je crkva graðevina znaèila i što znaèi unašim vjernièkim `ivotima, kako tijekom mi-nuloga Domovinskoga rata tako i u ovomporatnom vremenu. Bogu hvala, pri krajusmo obnove i izgradnje porušenih i ošteæe-nih crkava u svim našim biskupijama diljemBosne i Hercegovine.

Ovih dana stigao je vapaj iz dalekeafrièke zemlje Zambije. Naš bli`nji pokucaoje i na vrata naših biskupa. Našem dugogo-dišnjem misionaru don Borisu Dabi biskupLivingstona mons. Raymond Mpezele pov-jerio je 2003. godine misiju Lusu koja jesmještena uz rijeku Zambezi. Navijestio imje Radosnu vijest. Zajednica je rasla iz danau dan. Sada imaju malu kapelicu. Jedina te-ma svih razgovora i `elja je izgradnja `upnecrkve. @ele osim škole i zdravstvenog domaimati i `upnu crkvu. Sami ne mogu. Naši subiskupi odluèili da ovogodišnja akcija usvim našim biskupijama u Bosni i Hercego-vini bude izgradnja `upne crkve u misiji Lu-

su u Zambiji koju vodi naš misionar donBoris Dabo.

Cijelu akciju naši su biskupi povjeriliMisijskoj središnjici Nacionalne uprave Pa-pinskih misijskih djela BiH. Svaki æe biskupjednim animacijskim pismom potaæi sve Vassveæenike i vjernike na prostoru svoje bisku-pije kako bi se odgovorno odnosili premaovoj akciji pod nazivom: “Izgradimo crkvu uZambiji”. Akciju æemo zapoèeti 19. ljetnimsusretom hrvatskih misionara i misionarki uBanja Luci, koji æe biti od 2. do 5. srpnja 2007.godine, i trajat æe do kraja 2007. godine. Ne-æe biti vezana niti uz bilo koje vrijeme litu-rgijske godine, niti uz Misijsku nedjelju. Po-zivamo sve katolièke pisane i slušane medijeu našoj Domovini i šire da budu potporaovogodišnjoj akciji za Zambiju. Ne zaborav-imo kako su u afrièkoj zemlji Zambiji dubo-ki i neizbrisivi tragovi nazoènosti hrvatskihmisionara i misionarki tijekom minulih de-setljeæa. O svima njima, posebno o BorisuDabi, puno smo èuli i èitali u katolièkimtiskovinama posebno u misijskom informati-vnom listu Radosna vijest.

Hvala Vam dragi prijatelji misija.Neka dobri Bog obilno nagradi Vaše nesebi-èno darivanje. Neka naša ovogodišnja akcijabude nošena papinim pozivom za Misijskunedjelju 2007.: “Sve Crkve za cijeli svijet!” Mise odluèimo za Zambiju!

Svoje priloge mo`ete slati i dostavitiMisijskoj središnjici Nacionalne uprave Pa-pinskih misijskih djela BiH sa sjedištem uSarajevu na sljedeæi naèin: dobrotom pojed-inca, preko `upnih ureda i ordinarijata, pu-tem pošte i @preko banke. Naša adresa: Mi-sijska središnjica, Kaptol 32, 71000 Sarajevo,tel/faks: 033/667-889; e-mail: mi-ssio.bih@.net.ba, web: missio.ba. Bankovniraèun u KM: UniCredit Zagrebaèka bankad.d.; Raèun primatelja: 3383207700006576;Primatelj: Nacionalna uprava PMD BiH;Svrha doznake: Za don Borisa Dabu. Devi-zni raèun: UniCredit Zagrebaèka banka d.d.;IBAN BA 39 3383207700006576; Primatelj:Nacionalna uprava PMD BiH; Svrha dozna-ke: Za don Borisa Dabu. (missio.ba)

pril

ozi

Izgradimo Crkvu u Zambiji

168 VRHBOSNA 2/2007

naši po

ko

jnic

i

U utorak 26. lipnja ove godine bolnoje odjeknula diljem nadbiskupije Vrhbosa-nske vijest o iznenadnoj smrti sveæenika mr.Joze Tomiæa, duhovnika naših bogoslova iprofesora na Vrhbosanskoj katolièkoj teolo-giji u Sarajevu.

Jozo Tomiæ je roðen 22. rujna 1966. odroditelja Tune i Anice r. Pejiæ u Gornjoj Ko-mušini, `upa Komušina. Rastao je u kršæan-skoj obitelji zajedno s petoricom svoje braæei sestrom, a u komušnaskom svetištu veæ odnajranijeg djetinjstva usvajao duboku oda-nost i iskrenu ljubav prema Bla`enoj DjeviciMariji. Nakon završene osnovne škole u ro-dnom mjestu otišao je, kao sjemeništaracVrhbosanske nadbiskupija, u sjemenište uZadar, gdje je 1985. maturirao. Slijedeæe go-dine, nakon odslu`ebog vojnog roka u Tuzli,doašo je u bogosloviju u Sarajevo, tu završioteološki studij te 13. prosinca 1992. u `upi sv.Josipa u Zenici bio zareðen za sveæenika.Uobièajeno mladomisnièko slavlje u rodonoj`upi je zbog ratnog vihora moralo izostati,ali je mladi sveæenik Jozo samo tri dana na-kon reðenja spremno došao u opkoljeno Sa-rajevo na svoju prvu sveæenièku slu`bu `u-pskog vikara u katedralnoj `upi PresvetogaSrca Isusova. Tu je slu`bu vršio do 1994. ka-da je imenovan odgojiteljem sjemeništaracau Zadru. Tri godine kasnije poslan je napostdiplomski studij pastoralne teologije uRim, gdje je postigao gradus magistra teo-logije. Njegov povratak iz Rima 2000. godinekao da je jedva doèekala ratnim strahotamapoharana i opustošena nadbiskupija Vrhbo-sanska. Tada mu je, naime, bilo povjerenoviše slu`bi: ispovjednik bogoslova, biskupi-jski voditelj teèajeva priprave za kršæanskibrak te `upnik na Palama. A godinu danakasnije bivaju mu povjerene i nove slu`be:glavni tajnik Biskupske konferencije BiH,profesor na Vrhbosanskoj katolièkoj teologi-ji te èlan Sveæenièkog vijeæa Vrhbosanskenadbiskupije. 2004. godine je razriješenslu`be glavnog tajnika BK BiH i `upnièkeslu`be na Palama te imenovan duhovnikombogoslova u bogosloviji u Sarajevu. Na tojslu`bi zatekla ga je iznenadna smrt u utorak

26. lipnja 2007. u 41. godini `ivota i 15. godi-ni sveæeništva.

Kao što je vidljivo, u relativno krataksveæenièki vijek stale su brojne, vrlo odgov-orne pa i teške sveæenièke slu`be. Jozo ih jevršio marno, samozatajno i uvijek vedro. Ra-dovao se malim stvarima, ustrajno bio na ra-spolaganju svima koji su ga trebali, za svako-ga nalazio rijeèi potpore i ohrabrenja. Sve bito bilo teško i zamislivo, a pogotovo teškoostvarivo, bez duboke vjere u Boga, `arkeljubavi prema svome sveæenièkom zvanju iprema Crkvi, i osobito bez spremnosti na`rtvu. A svemu se tome Jozo mogao nauèitiveæ u svojoj obitelji i u svojoj Komušini podokriljem i zaštitotm Spasiteljeve i naše majkeMarije, Gospe Kond`ilske. Otišao je izmeðunas sveæenik koji je doduše bio krhka fiz-ièkog zdravlja, ali oèito jaka duha i postojanevjere. Ili, kako napisa rektor zavoda sv. Jero-nima u Rimu, “dobar, uravnote`en, tih, uslu-`an, uvijek spreman na šalu, gorljiv sveæe-nik”.

Svetu misu zadušnicu u crkvi sv. Æiri-la i Metoda te sprovodne obrede na saraje-vskom groblju Bare predvodio je, vidno po-tresen, nadbiskup vrhbosanski Vinko kardi-nal Puljiæ uz koncelebraciju još petrocie bi-skupa (apostolski nuncij u BiH mons. F.D'Errico, biskup biskupije Limburg u Nje-maèkoj Kamphaus, mostraski biskup mons.R. Periæ, banjoluèki biskup mons. F. Koma-rica i pomoæni vrhbosanski biskup mons. P.Sudar) te preko 120 sveæenika, a uz sudjelo-vanje brojnih redovnica razlièitih druzbi,Komušanaca iz Komušine i dijaspore, sra-jaevskih vjernika te mnogih prijatelja iznanaca iz BiH i Hrvatske. Tako širok spek-tar sudionika na posljednjem oproštaju odJoze kazuje dovoljno o njegovoj sposobnos-ti da sa svima rado komunicira i svima spre-mno pomogne 'nositi bremena' ovozema-ljskog putovanja prema vjeènosti.

Tvojim iznenadnim odlaskom izme-ðu nas, dragi Jozo, u nas se uselila tiha tuga.“Nemirno je srce naše” i zato, pro`etiuskrsnom nadom, upravljamo svoju moli-tvu Ocu nebeskom: Gospodine, daruj mir

+Vlè. mr. Jozo Tomiæ

VRHBOSNA 2/2007 169

naši p

oko

jnic

i

srcu Jozinih roditelja, rodbine i prijatelja;daruj mir srcu nadbiskupa vrhbosanskogkardinala Vinka, koji je Jozu prije petnaestgodina za sveæenika zaredio, a sada ga tebi uvjeènost ispraæa; smiluj se Gospodine, zboruprezbitera Crkve Vrhbosanske i mojesto,koje je po tvojoj svetoj volji Jozinim odla-skom ostalo prazno, ti, Oèe dobri, po svom

znanju, ljubavi i milosrðu što prije popuni;daruj mir i utjehu svima koji su ga poz-navali, poštovali i voljeli. A njega, slugusvoga sveæenika Jozu, uèini Gospodine na-šim zagovornikom pred svojim licem u kra-ljevstvu ljubavi i mira.

preè. Marijan Pejiæ

170 VRHBOSNA 2/2007