VRHBOSNAVRHBOSNABroj 3/2007- Godina CXXI - Sarajevo, srpanj 2007.

SLU@BENO GLASILO VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

VRHBOSNA 3/2007

Sadržaj

Uvodnik - Oproštaj od oltara........................................................................................................173

- SVETA STOLICASve Crkve za cio svijet....................................................................................................................174

- BK BIHSupremum signaturae apostolicae tribunal................................................................................177Supremum signaturae apostolicae tribunal................................................................................178Supremum signaturae apostolicae tribunal................................................................................179Decretum..........................................................................................................................................180Odobrenje programa pastoralne godine na vrhbosanskoj katolièkoj teologiji....................181Odobrenje peèata Vrhbosanskog meðubiskupijskog suda drugog stupnja.........................182Imenovanja.......................................................................................................................................183

- VRHBOSANSKA NADBISKUPIJAPoruka roditeljima i uèenicima i svim èlanovima župne zajednice na poèetku katehetske iškolske 2007/2008 godine...............................................................................................................184Susret dijecezanskih sveæenika vrhbosanske nadbiskupije.....................................................186Izvještaj o euharistijskom klanjanju u župnoj zajednici..........................................................187Izgradimo crkvu u Zambiji............................................................................................................18741. Dan sredstava društvenog priopæavanja..............................................................................188Listopad - mjesec krunice..............................................................................................................189Molitva za domovinu.....................................................................................................................189Hodoèašæe u hrvatsko nacionalno svetište Marija Bistrica......................................................190Misijska nedjelja..............................................................................................................................190Èlanovi sveæenièkog vijeæa Vrhbosanske nadbiskupije............................................................191Sjednica Zbora konzultora Vrhbosanske nadbiskupije............................................................193Ovlast ispovjedanja........................................................................................................................193

Izdavaè:Vrhbosanska nadbiskupija Kaptol 7, BiH - 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije(MCVN)

Odgovara:Vinko kardinal Puljiæ,vrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Zdenko Spajiæ, kancelar

Tehnièki urednik:Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

Grafièka obrada:MCVN

Tisak:Graforad - Zenica

VRHBOSNA - Službeno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Godišnji izvještaj o sudjelovanju sveæenika u izgradnji sveæenièkogdoma do 1. IX. 2007.........................................................................................................................195Godišnji izvještaj o radu “Meðupomoæi” za razdoblje 15. IX. 2006. - 15. IX. 2007...............197Poruka župnicima, katehetama i katehisticama u Vrhbosanskoj nadbiskupiji za poèetakpastoralne i šk. 2007/2008 godine.................................................................................................199Imenovanja i premještaji................................................................................................................200Sjemeništarci Vrhbosanske nadbiskupije u Travniku šk. god. 2007/08..................................203Odobrenje peèata Vrhbosanskog nadbiskupijskog suda prvog stupnja...............................204Povelja...............................................................................................................................................205Kronika vrhbosanskog nadbiskupa od 20. 06. do 27. 08. .........................................................206

- PRILOZIHomilija apostolskog nuncija nadbiskupa Alessandra D’Errica.............................................209Prava vjernika i prava i dužnosti župnika obzirom na groblja...............................................211Popravljeno i dopunjeno izdanje rimskog obrednika “Blagoslovi”........................................215Cjenik kalendara i naljepnica za blagoslov kuæa.......................................................................216Misijski imendanski kalendari 2008. ...........................................................................................217

- NAŠI POKOJNICI+Vlè. mr. Franjo Tomaševiæ...........................................................................................................218

VRHBOSNA 3/2007

Kad bi èovjek znao trenutak svoje smrtii imao dovoljno vremena da to uèini, zasigurnobi jedna od najvažnijih stvari u takvoj situacijibila oproštaj s najvoljenijim osobama odnosnosa svime onim što mu je u životu znaèilo neštoposebno. Kad bi jedan sveæenik imao to istoznanje i priliku, vjerojatno bi osjetio potrebuuèiniti isto što i svaki drugi èovjek. Jer sveæeni-ci su ljudi i umiru kao i ostali ljudi. Popis osobas kojima bi se jedan sveæenik želio oprostiti bibio zasigurno vrlo razlièit, ovisno od osobnostipojedinog sveæenika, naèina života, starosnedobi... Stoga nije smisleno nabrajati razlièitemoguænosti. Ukoliko bi se radilo o materijalnimstvarima, a sigurno i one zauzimaju odreðenomjesto u životu svakoga èovjeka pa tako isveæenika, opet bi lista bila vrlo raznolika, pon-ajprije ovisno o naèinu života.

No ovdje se želim pozabavitimoguænošæu pozdrava s jednom materijalnomstvari. Bilo bi zanimljivo znati da li ijedansveæenik ima prigodu ili se uspije oprostiti odoltara. Život nas uèi da se u životu javljajurazlièite situacije kada sveæenik više nemaprigodu vratiti se ponovno oltaru. Iznenadnasmrt je jedan od razloga koji uèini povratakoltaru nemoguæim. Meðutim, postoje i druge.A oltar zauzima važno, ako ne i najvažnijemjesto u životu sveæenika. Prièa se da je jedansveæenik obièavao poljubiti oltar tako da semoglo dobro èuti kada to uèini. Na upit zašto toradi, njegov odgovor je bio: "On mene hrani."Ako ni zbog jednog drugog razloga, onda samoradi ovoga sveæenik bi imao dovoljno razlogada u jednoj zamišljenoj situaciji kakva jepostavljena na poèetku, poželi oprostiti seupravo od oltara kao jednog od najvažnijih unjegovom životu.

Liturgija maronitske Crkve ima nazavršetku euharistijskog slavlja jednu molitvupod nazivom “Oproštaj s oltarom” kojusveæenik tiho izgovara nakon što otpusti narod.U prijevodu na hrvatski ona glasi ovako:Ostaj u miru, o sveti oltaru Božji,nadam se da æu ti se vratiti u miru.Neka darovi koje sam primio od tebeoproste moje grijehe i priprave meda mogu stajati besprijekoran pred Kristovim

tronom.Ne znam hoæu li biti u moguænosti ponovno se vratiti tebi da prinesem žrtvu.Èuvaj me, o Gospode, i zaštiti svoju svetu Crkvuda može biti put spasenja i svjetlo svijeta. Amen.

Malo je stvari koje sveæenika prate krozživot tom uèestalošæu i prisutnošæu kao oltar.Nema osobe koja u njegovom životu s njimepreðe toliki put kao oltar. Ako se radi o normal-nom sveæenièkom životu, onda nema ni stvari -osim èasoslova i eventualno krunice - koja jenazoènija u njegovom životu. A zasigurnonema važnijeg predmeta. Oltar ne samo hranisveæenika, u duhovnom i materijalnom smislu,nego je to mjesto njegovog stvarnog samo-prikazanja. Tu na oltaru, sveæenik živi svojuvjeru i doživljava vjeru zajednice, donosi svojetegobe i doživljava nove kadgod se susreæe sonim trenucima proroèkog iskušenja u susretus nevjericom i okorjelošæu naroda èesto tvrdešije.

Gledajuæi u tom svjetlu važnost oltara usveæenikovom životu, onda se ova maronitskamolitva pojavljuje kao velièanstven i dubokizraz vjere. Molitva izrièe važnost sveæenikovaunutarnjeg raspoloženja koje mu omoguæava umiru otiæi od oltara i ponovno mu u miru doæi.U toj molitvi oltar je shvaæen kao mjesto idogaðanje u kojem primamo neizrecive darovekoji brišu tragove naše ljudske slabosti igrešnosti i mogu nas uèiniti besprijekornimapred tronom Isusa Krista kada za to doðetrenutak a ne tek pozornica za odašiljanjeporuka i fasciniranje slušateljstva. No onasadržava i svijest o ljudskoj krhkosti koja možebiti razlogom da se sveæenik nikada više nevrati oltaru, da ne imadne prigodu ni oprostitise s njime. Koji god uzrok za to bio. Upravozbog te moguænosti, svaki odlazak s oltarazahtijeva svijest i ozbiljnost koji su dostojnimoguænosti da se radi o zadnjem susretu dvijustvarnosti koje su sudbonosno i egzistencijalnovezani u poseban odnos.

Dr. Zdenko Spajiæ

VRHBOSNA 3/2007 173

Oproštaj od oltara

Uvodnik

Draga braæo i sestre,U prigodi iduæega Svjetskog misijskog danaželja mi je pozvati sav Božji narod - pastire,sveæenike, redovnike, redovnice i laike - nazajednièko promišljanje o žurnosti i važnos-ti koju misijsko djelovanje ima takoðer u ovonaše doba. Ne prestaju se, naime, razlijegati,kao podsjetnik svim ljudima i usrdni apel,rijeèi kojima je Isus Krist, raspeti i uskrsli,prije no što æe uziæi na nebo, apostolimapovjerio misijsko poslanje: "Poðite dakle iuèinite mojim uèenicima sve narode krsteæiih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i uèeæi ihèuvati sve što sam vam zapovjedio!" (Mt28,19-20). U ostvarenju zahtjevnog djelaevangelizacije podupire nas i prati sigurnostda je On, gospodar žetve, s nama i da trajnoupravlja korake svog naroda. Krist je tajneiscrpni izvor poslanja Crkve. Ove nasgodine usto još jedan razlog potièe naobnovljenu misijsku zauzetost: slavi senaime 50. obljetnica enciklike sluge BožjegaPija XII. Fidei donum, kojom se promièe ipotièe suradnja meðu Crkvama za misiju adgentes.

"Sve Crkve za cio svijet" tema jeiduæeg Svjetskog misijskog dana. Ona pozi-va mjesne Crkve na svih pet kontinenata dapostanu svjesne žurne nužnosti pokretanjamisijskog djela sred mnogih i teških izazovanašega doba. Prilike u kojima ljudi žive zaci-jelo su se u meðuvremenu promijenile i ovihsu se desetljeæa poduzeli veliki napori zaširenje evanðelja, osobito poèevši odDrugoga vatikanskog koncila naovamo.Ostaje ipak još mnogo toga za uèiniti da bi seodgovorilo na misijski poziv koji Gospodinneumorno nastavlja upuæivati svakomkršteniku. On u prvome redu nastavlja pozi-vati Crkve takozvane drevne tradicije, kojesu nekoæ za misije davale ne samo materijal-na sredstva veæ takoðer lijep broj sveæenika,redovnika, redovnica i laika, oživljujuæi takodjelotvornu suradnju meðu kršæanskimzajednicama. Ta je suradnja urodila obilnimapostolskim plodovima kako za mladeCrkve u misijskim zemljama, tako i zacrkvene stvarnosti iz kojih su misionari

odlazili u misije. Pred nadiruæom sekular-iziranom kulturom, koja, kako se ponekadèini, sve više prodire u zapadna društva, tesu Crkve, promatrajuæi pored ostalog krizuobitelji, opadanje broja zvanja i sve veæestarenje klera, izložene opasnosti da sezatvore u same sebe, da s malom nadomgledaju u buduænost i popuste u svojim mis-ijskim nastojanjima. No, upravo je ovotrenutak da se s pouzdanjem otvore Božjojprovidnosti, jer Bog nikada ne napušta svojnarod veæ ga snagom Duha Svetoga vodiprema ispunjenju svoga vjeènog naumaspasenja.

Dobri Pastir poziva takoðer Crkve ukojima je Radosna vijest tek u najnovijedoba naviještena da se velikodušno posvetemisiji ad gentes. Premda se u svome razvojususreæu s nemalim poteškoæama i prepreka-ma, te zajednice bilježe stalan rast. Neke odnjih imaju sreæu da obiluju sveæenicima izavjetovanim osobama koje se u ne malombroju, unatoè tome što postoje velikepotrebe in loco, šalje da obavljaju svoju pas-toralnu i apostolsku službu na drugim mjes-tima, pa i u zemljama drevne evangelizacije.Svjedoèimo tako veoma korisnoj "razmjenidarova", koja je na korist cijelome Kristovumistiènom tijelu. Živa mi je želja da se misi-jska suradnja još više osnaži i da se istodob-no prepozna vrijednost skrivenih talenata ikarizmi svakog pojedinca. Želim, nadalje, daSvjetski misijski dan pridonese tome da svekršæanske zajednice i svaki krštenik postanusve više svjesni da je Kristov poziv na širen-je njegova Kraljevstva sve do nakraj zemljeupuæen svima "Crkva je misionarska po svo-joj naravi - piše Ivan Pavao II. u encikliciRedemptoris missio - jer Kristova zapovijednije nešto prigodno i izvanjsko, nego dopiredo same srži Crkve. Iz toga slijedi da je cijelaCrkva i svaka Crkva poslana poganima. Pa isame vrlo mlade Crkve, da bi taj misijski žarprocvao i kod njihovih zemljaka, vrlo je prik-ladno da što prije stvarno sudjeluju u opæemmisijskom radu Crkve, šaljuæi i same mision-are da po svem svijetu naviještaju evanðelje,makar trpjele od nestašica klera" (br. 62).

174 VRHBOSNA 3/2007

SVETA

STO

LIC

A

Poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski misijski dan 2007.

Sve Crkve za cio svijet

Pedeset godina od povijesnog pozivamoga prethodnika Pija XII. s enciklikomFidei donum na suradnju meðu Crkvama umisijskoj službi, želio bih ponovno potvrditida naviještaj evanðelja ništa nije izgubio nasvojoj aktualnosti i da je prijeko potreban. Uspomenutoj enciklici Redemptoris missiopapa Ivan Pavao II. je, sa svoje strane, pre-poznao da je "misija Crkve, zasigurno, širaod samog 'zajedništva meðu crkvama': uzpomoæ koju pruža pri ponovnoj evange-lizaciji, ona mora takoðer iæi dalje u smisluosobitoga misijskog poslanja" (br. 64).Misijska zauzetost ostaje prema tome, kaošto je to više put ponovljeno, prva službakoju Crkva duguje današnjem èovjeèanstvu,kako bi se kulturne, društvene i etièke prom-jene upravilo u pravom smjeru i u njihutkao duh evanðelja; kako bi se Kristovospasenje pružilo èovjeku našega doba, kojije u mnogim krajevima svijeta ponižen i pot-laèen zbog siromaštava koja su zahvatilaširoke slojeve, nasilja i sustavnog nijekanjaljudskih prava.

Crkva tom sveopæem poslanju nemože izmaæi; ono za nju predstavlja snažnuobvezu. Buduæi da je Krist povjerio misijskoposlanje u prvome redu Petru i apostolima,ono danas prije svega spada u dužnostPetrova nasljednika, kojega je Božja provid-nost izabrala da bude vidljivi temeljcrkvenog jedinstva, te biskupe koji suizravno odgovorni za navještaj evanðelja,bilo kao èlanovi biskupskog zbora, bilo kaopastiri mjesnih Crkava (usp. Redemptorismissio, 63). Obraæam se, stoga, pastirimasvih Crkava koje je Gospodin postavio naèelo jedinog mu stada: neka u grudimasvakog od vas plamti žar za naviještanjem iširenjem evanðelja! Upravo je to bila brigakoja je prije pedeset godina nagnala sluguBožjega Pija XII. da misijsku suradnju uèinitakvom da bude što primjerenija zahtjevimavremena. Osobito u pogledu evangelizacijeon je zatražio od zajednica u zemljamadrevne evangelizacije da šalju sveæenike uispomoæ nedavno osnovanim Crkvama.Ustanovio je tako novi "misijski subjekt" kojije dobio naziv po prvim rijeèima enciklike"Fidei donum". U vezi s tim je pisao:"Gledajuæi s jedne strane bezbrojno mnoštvonaših sinova koji su, osobito u zemljama

drevne kršæanske tradicije, dionici dobravjere, a s druge još brojnije mnoštvo onihkoji još uvijek išèekuju poruku spasenja,osjeæamo gorljivu želju da vas, èasno braæo,potaknemo da svojim žarom podupretesvetu stvar širenja Crkve u svijetu". Pritomdodaje: "Dao Bog da nakon našega pozivamisijski duh dublje prodre u srce svihsveæenika i, po njihovu služenju, raspiri mis-ijski žar u srcima svih vjernika" (AAS XLIX1957., 226).

Zahvaljujemo Gospodinu na svimobilnim plodovima kojima je urodila ta mis-ijska suradnja u Africi i drugim krajevimasvijeta. Mnoštvo sveæenika, nakon što sunapustili svoje zajednice, stavili su svojeapostolske snage u službu katkad tek nastal-ih zajednica u siromašnim krajevima i zeml-jama u razvoju. Meðu njima je ne mali brojmuèenika koji su, svjedoèenju rijeèi i apos-tolskom predanju, pridružili žrtvu života.Ne smijemo isto tako zaboraviti ni mnogeredovnike, redovnice i laike volontere kojisu se, zajedno s prezbiterima, žrtvovali zaširenje evanðelja sve do na kraj svijeta. NekaSvjetski misijski dan bude prigoda da se umolitvi sjetimo te naše braæe i sestara u vjerii svih onih koji se nastavljaju žrtvovati nanepreglednom misijskom polju. MolimoBoga da njihov primjer posvuda probudinova zvanja i novu misijsku svijest u kršæan-skom narodu. Zapravo, svaka se kršæanskazajednica raða kao misijska i upravo se natemelju hrabrosti evangeliziranja mjeriljubav vjernika prema njihovu Gospodinu.Mogli bismo tako reæi da se, kada je o rijeè ovjerniku kao pojedincu, ne radi više jednos-tavno o suradnji u djelu evangelizacije, veæ otome da i oni sami osjete da su protagonistii suodgovorni za misiju Crkve. Ta suodgov-ornost podrazumijeva da poraste uzajamnozajedništvo meðu zajednicama i poveæa seuzajamna pomoæ što se tièe kako osoblja(sveæenika, redovnika, redovnica i vjernikavolontera) tako i korištenja sredstava koja sudanas nužna za evangelizaciju.

Draga braæo i sestre, misijsko poslan-je koje je Krist povjerio apostolima tièe sedoista svih nas. Neka Svjetski misijski danbude zato povoljna prilika da togapostanemo dublje svjesni i zajedno zacr-tavamo duhovne i odgojne pravce djelovan-

VRHBOSNA 3/2007 175

SVETA

STO

LIC

A

ja koji æe unaprijediti suradnju meðuCrkvama i obuèavanje novih misionara zaširenje evanðelja u ovom našem dobu. Nesmije se ipak pritom zaboraviti da je prvi iosnovni doprinos koji smo pozvani pružitimisijskom djelovanju Crkve molitva: Žetvaje velika, ali radnika malo - kaže Gospodin.Molite dakle gospodara žetve da radnikepošalje u žetvu svoju" (Lk 10,2). "U prvomredu - pisao je prije pedeset godina papa PioXII. èasne uspomene - molite, dakle, èasnabraæo, molite više. Sjetite se velikihduhovnih potreba mnogih naroda koji su joštako daleko od prave vjere odnosnouskraæeni za pomoæ koja im je potrebna daistu saèuvaju" (AAS, nav., str. 240). On jetakoðer pozvao da se èešæe prikazuju miseza misije, primjeæujuæi da je "to u skladu sGospodinovim željama, koji ljubi svojuCrkvu i želi da se proširi i cvate u svim kra-jevima zemlje" (isto, str. 239).

Draga braæo i sestre, i ja ponavljam tajpoziv koji je danas aktualan više no ikadaprije. Neka se u svim zajednicama usrdnomoli "Oca našeg koji je na nebesima" dadoðe njegovo Kraljevstvo na zemlji.Pozivam osobito djecu i mlade, koji su uvijekspremni za velikodušni misijski polet.Obraæam se bolesnima i onima koji trpe,

podsjeæajuæi na vrijednost njihovetajanstvene i nezaobilazne suradnje u djeluspasenja. Pozivam zavjetovane osobe inapose klauzurne samostane da umnožesvoje molitve za misije. Neka se, zahvalju-juæi zauzetosti svih vjernika, na èitavuCrkvu proširi duhovna mreža molitve i pot-pore evangelizaciji. Neka Djevica Marija,koja je majèinskom brižnošæu pratila prvuCrkvu na njezinu putu, vodi naše korake i uovom našem dobu i izmoli nam novuPedesetnicu ljubavi. Neka, napose, u namaprobudi svijest da smo svi misionari, da nas,naime, Gospodin sve poziva da budemo nje-govi svjedoci u svakom trenutku svoga živ-ota. Sveæenicima "Fidei donum", redovnici-ma, redovnicama, laicima volonterimazauzetim na prvim crtama evangelizacije,kao i svima onima koji se na razne naèineposveæuju naviještanju evanðelja poruèu-jem da ih se svakodnevno spominjem u svo-jim molitvama i svima im od srca udjeljujemsvoj apostolski blagoslov.

Iz Vatikana, 27. svibnja 2007., na svetkovinuDuhova

Papa Benedikt XVI.

176 VRHBOSNA 3/2007

SVETA

STO

LIC

A

VRHBOSNA 3/2007 177

BK

BIH

178 VRHBOSNA 3/2007

BK

BIH

VRHBOSNA 3/2007 179

BK

BIH

180 VRHBOSNA 3/2007

BK

BIH

VRHBOSNA 3/2007 181

BK

BIH

182 VRHBOSNA 3/2007

BK

BIH

VRHBOSNA 3/2007 183

BK

BIH

Dekretom br. 220-1/07 od 14. kolovoza 2007. mons. dr. Ante Brajko imenovan je predsjed-nikom Meðubiskupijskog suda Vrhbosanske metropolije drugog stupnja.

Dekretom br. 220-2/07 od 14. kolovoza 2007. dr. fra Velimir Blaževiæ imenovan je braniteljemženidbenog veza u Meðubiskupijskom sudu Vrhbosanske metropolije drugog stupnja.

Dekretom br. 220-3/07 od 14. kolovoza 2007. dr. fra Ivan Sesar imenovan je èlanomMeðubiskupijskog suda Vrhbosanske metropolije drugog stupnja.

Dekretom br. 220-4/07 od 14. kolovoza 2007. dr. Klara Æavar imenovana je èlanom i kance-larom Meðubiskupijskog suda Vrhbosanske metropolije drugog stupnja.

Dekretom br. 220-5/07 od 14. kolovoza 2007. vlè. Fabijan Stanušiæ imenovan je bilježnikomMeðubiskupijskog suda Vrhbosanske metropolije drugog stupnja.

Imenovanja

184 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Pozdrav

Na poèetku godine župne kateheze iujedno na poèetku školske i vjeronauène2007/2008 godine, dragi vjernici, zajednosam s vama u svim vašim brigama i neizvjes-nostima, vašim planovima i èežnjama, usvem našem zajednièkom nastojanju, ovomprigodom, napose, oko odgoja i obrazovan-ja naših uèenika i mladih te rasta i dozrije-vanja u vjeri i nas odraslih u našim župnimzajednicama. Pozdravljam vas rijeèima Sv. Pavla apostolaiz njegovog pisma zajednici u Efezu: Nekabude hvaljen Bog, Otac Gospodina našegaIsusa Krista - on koji nas blagoslovi svakimduhovnim blagoslovom na nebesima uKristu (Ef 1,3).

Veæ sam ranije, za istu prigodu,uputio svoju Poruku našim župnicima, žup-nim vikarima i suradnicima, svim našimkatehetama i katehisticama okupljenima naseminaru - Jedanaestome Katehetskomdanu (Sarajevo, 1. rujna 2007), a da nas, naKatehetsku nedjelju, koja se ove godine sla -vi u svim našim župama 16. rujna, ovim Pi -smom obraæam se i vama, dragi roditelji iuèenici, poštovani ravnatelji škola i djelatni-ci u prosvjeti, svi ma vama zauzetima uodgoju i obrazovanju, vije ænicima pastoral-nih i drugih župnih vijeæa, jednom rijeèju,svakome vjerniku napose, svakoj ma lojzajednici u župi i svakoj župnoj zajednici ucjelini.

Želim danas, s vama, iznova, zajed-nièki razmišljati o velikom zadatku što namga Bog svi ma postavi i povjeri da ga prih-vatimo i s ljubavlju ispunimo: - zadatak odraslima (obitelji, školi i Crkvi) -odgajati i pouèavati u vjeri djecu i mlade; - zadatak djeci i mladima - dati se voditi ipouèavati, sve do graðanske i kršæanskezrelosti, rado ulažuæi svoje sposobnosti isvoje vrijeme;

- zadatak svima - konstantno živjeti vjeru, unjoj rasti i svjedoèiti je u svojoj župnoj zajed-nici i da na šnjem svijetu.

Želim danas, na Katehetsku nedjelju,sa svima vama slaviti Oca nebeskoga iGospodina našega Isusa Krista koji nam jePut, Istina i Život i zazvati Duha Svetoga damilošæu svojom pretièe i pomoæu prati našeplemenito nastojanje oko odgoja i rasta uvjeri tijekom godine što je u župi i školi,upravo, zapoèinjemo.

Analiza stanja

Uvažavajuæi suvremene smjerniceOpæeg direktorija za katehezu, po kojima, Uorganiziranju katehetskog (vjeronauènog)djelovanja polazišna toèka partikularneCrkve mora biti analiza sadašnjega stanja(ODK 279), osvræem se namjerno na nekeokolnosti, koje danas pozitivno ili negativnoutjeèu na odgoj i obrazovanje, na rast uvjeri, uopæe na èovjekov život i opstanak nazemlji, gdje se on, po Božjoj zamisli, istovre-meno, treba sigurnim korakom kretatiputem prema vjeènosti.

A kakve su oznake našega mjesta,vremena i društva? Hvala Bogu, možemonabrojati cijeli niz zbivanja i okolnosti kojesu pozitivne i podupiru graðanski i vjerniè-ki život pojedinaca i naroda, kao i život idjelovanje Crkve Kristove u ovakvom suvre-menom svijetu, a to su: ponajprije, još bro-jne naše vjerne kršæanske obitelji; savjesni iodgovorni roditelji i uèenici koji se preko96% u anketiranju javno izjašnjavaju zavjeronauk u školi; postepeno raðanje iformiranje skupina - malih zajednica unutaržupa - po kojima nanovo oživljavaju, jaèajui zapoèinju organiziranije djelovati župnezajednice u Nadbiskupiji; jasnoæa u nauèa-vanju i sigurnost vrhovnog pastiraBenedikta XVI. pape, u predvoðenju, veli-ki su dar Božji Crkvi 21. stoljeæa; suvremeno

Poruka roditeljima i uèenicima i svim èlanovima župne zajednice na poèetku

katehetske i školske 2007/2008 godine

VRHBOSNA 3/2007 185

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

crkveno zakonodavstvo i smjernice; na razi-ni države znaèajan Zakon o slobodi vjere inedavno potpisani Temeljni ugovor izmeðuSvete Stolice i Bosne i Hercegovine. Kovome tiskanje Biblije, Katekizma KatolièkeCrkve i njegovog Sažetka (Kompendija) nahrvatskom jeziku èine Rijeè Božju i naukuKatolièke Crkve svakome lako dostupnom iprezentnom. Koliko su tek obogaæenjeCrkve našega vremena brojni katehete ikatehistice s visokom struènom spremom -laici, redovnice i sveæenici - sada posveposveæeni župnoj katehezi i vjeronauku.Nikada ranije nismo imali tako kvalitetnevjeronauène planove i programe s istimtakvim vjeronauènim udžbenicima kakvedanas imamo za sve razrede osnovnih isrednjih škola te moguænost uporabenajnovijih tehnièkih pomagala za izvoðenjesuvremene vjeronauène nastave. Naše vri-jeme obilježava zapaženi vjerski tisak iizdavaštvo. Takoðer nisu rijetki odgojno-obrazovni i vjerski sadržaji u javnim elek-tronskim i pisanim medijima. Ne kanimnikako navoditi sve pozitivno, osim što jošistièem da imamo i svoj Katehetski ured kojiorganizira i koordinira cjelokupno katehet-sko djelovanje u Nadbiskupiji.

Nažalost, ima i druga strana medalje.Negativnosti, kao što su: grešan i sablažnjivživot odraslih èlanova Crkve, vjersko nez-nanje, nesavjesnost i neodgovornost, kon-formizam i liberalizam, manipuliranjemladima, manjak ideala i destrukcija, porastpohlepe za novcem, neuredan, nastran, -poganski život takozvanog kršæanskoga svi-jeta, najveæa su prepreka prakticiranju vjerei, napose, na putu mladih k Bogu.

Dok èesto naš èovjek, odrastao ilimlad, u svojoj prostodušnosti idealizira ipokušava imitirati život i poimanjezapadnoga svijeta, upravo otuda biva zah-vaæen zadahom demona, oca laži, koji unosipomutnju uma i sveopæi nered gazeæi moral-na naèela do izvrtanja i samog sustava vri-jednosti božanskoga i naravnoga reda izakona. Sotona, ponajviše sa Zapada, našemèovjeku, osobito putem destruktivnih medi-ja, nudi, uporno propagira, èak ucjenjivaèkinameæe takozvanu "humanistièku religiju"-

bez vjere u Boga. Nešto mraèno i rušilaèkoproisteklo iz glava beskrupuloznih svjetskihmoænika, bezbožaca i masona, tajnih i"otvorenih društava" - sve do Pokreta novo-ga doba (New Age - nju eidža) koji samsebe, poput Lucifera, pokušava proglasitibogom! A onda nudi i napastuje, zasljeplju-je i dezorijentira, mami i omamljuje, osobitonaše mlade navodi i zavodi, ubija i odvodi usmrt, u nepovrat. Novija tragièna povijestèovjeèanstva svjedoèi kako su ideje "velikoghumanizma" i represivnog liberalizama, bezvjere Boga, završile na francuskimbarikadama, boljševièkim gulazima i nacis-tièkim konclogorima, kako su se pretvorili unajgori "antihumanizam" koji se oèitovao usvoj svojoj "stravi i užasu" mraènoga 20. stol-jeæa, stoljeæa ratova, prolijevanja krvi imasovnog ubijanja nedužnih ljudskih biæa.

Budite hrabri i ustrajni

Na ovim prostorima, u ovom vre-menu i društvu, mi smo kršæani hrabri opti-misti. Ne plašite se zala i Zloga! Ali buditeipak veoma oprezni i budno pratite od kogai odakle dolaze i prijete. Svoj pogled podig-nite i usmjerite više na tolike pozitivnosti idobra kojima Bog obasiplje svijet i svojuCrkvu. Budite hrabri - opredijelite se zaIsusa! Oduševljeno i ustrajno iæi za Isusom.Isus je Kralj kraljeva i Gospodar i današnjihmoænika i gospodara svijeta. I On nas razu-mije i potièe: U svijetu imate muku, alihrabri budite - ja sam pobijedio svijet (Iv16,33). A za Crkvu svoju jamèi: Ni vrata pak-lena neæe je nadvladati (Mt 16,18). Otac namšalje Branitelja - Duha Svetoga da nas pouèio svemu i dozove nam u pamet sve što jeIsus rekao (usp. Iv 14,26). Duh Sveti nasdanas po svojoj Crkvi uèi istini i uvodi uživot kršæanske vjere osobito župnom kate-hezom i vjeronaukom u školi.

Glavna je svrha vjeronauka u školisustavno i što cjelovitije upoznavanje vjere,a svrha je župne kateheze što cjelovitije i štodublje uvoðenje (inicijacija) u osobno iskust-vo vjere, koje se najdjelotvornije uèi, slavi iživi u konkretnoj vjernièkoj zajednici (usp.Župna kateheza u obnovi župne zajednice,

U skladu s dosadašnjom praksom, u rujnu æe se održati susret dijecezanskih sveæeni-ka Vrhbosanske nadbiskupije. U pastoralnom kalendaru za ovu godinu susret je predviðenza srijedu 19. rujna 2007. godine. Stoga ovim pozivam sve dijecezanske sveæenikeVrhbosanske nadbiskupije na naš godišnji susret, koji æe se održati u predviðenom terminuu Vrhbosanskoj katolièkoj bogosloviji.

Dnevni red:9:30 - Susret zapoèinje molitvom Treæeg èasa

- Nadbiskupova pozdravna rijeè- "Sluga Božji Josip Stadler, uzor za pastoral duhovnih zvanja" - dr. Pavo Jurišiæ- Rasprava

10:45 - Stanka11:15 - Godišnji izvještaj o radu "Meðupomoæi" - dr. Zdenko Spajiæ

- Izvještaj o sudjelovanju sveæenika u financiranju Sveæenièkog doma - dr. Spajiæ- Izvještaj o tijeku realizacije projekta Sveæenièkog doma - vlè. Fabijan Stanušiæ

12:00 - Blagoslov gradilišta buduæeg Sveæenièkog doma13:00 - Objed

Susret je obavezan za sve dijecezanske sveæenike koji se nalaze na podruèju dijeceze.Izostanak je opravdan samo zbog teškog razloga i uz pismenu ispriku koju treba dostavitibarem tri dana prije susreta. Naši sveæenici koji djeluju izvana dijeceze su dobro došli nasusret, posebno oni koji djeluju u Republici Hrvatskoj. U Bogosloviji postoji moguænostprenoæišta, a kultura ophoðenja zahtijeva najavu poglavarstvu Bogoslovije za prenoæište.

186 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

str. 9). Stoga danas, na Katehetsku nedjelju,pozivam i hrabrim sve roditelje i uèenike:odluèno se, u anketiranju što ga škola provo-di, izjasnite - za vjeronauk u školi. Iskoristitevrijeme i blagodat škole! Tijekom oveškolske godine savjesno i marljivo uèite sveškolske predmete. Vjeronauk s posebnomljubavlju!

Prema smjernicama Crkve "Župa je,bez sumnje, najznaèajnije mjesto u kojemuse oblikuje i oèituje kršæanska zajednica.Ona je redovito podruèje raðanja i rasta uvjeri" (ODK 257). Oèekujem, dragi vjernici,da se tijekom ove godine svatko od vas zain-teresira, pronaðe, pridruži i aktivno sudjelu-je u sebi primjerenoj skupini, grupi, malojzajednici u svojoj župi. To je župna kate-

heza. Želimo obnoviti župnu katehezu unašoj Nadbiskupiji, jer od nje živi vjerapojedinca, naših obitelji, župnih zajednica icijele Crkve Božje. Po njoj bivamoosposobljeni za svjedoèenje i navještanjeEvanðelja, što i jest uloga svakoga kršæaninau svijetu.

U vašem životu, u svem vašem trudui zalaganju tijekom nastupajuæe godinežupne kateheze i školske 2007/2008 godine,neka vas blagoslovi Svemoguæi Bog Otac iSin i Duh Sveti i prati trajni zagovor BDM -Majke Crkve.

Vinko kard. Puljiæ, nadbiskup i metropolit vrhbosanski

Susret dijecezanskih sveæenika vrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo, srijeda 19. rujna 2007. godine

Na sve zazivam obilje Božjeg blagoslova te se iskreno radujem susretu i srdaèno pozdravl-jam.

Vinko kardinal Puljiæ,nadbiskup vrhbosanski

Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

VRHBOSNA 3/2007 187

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Plenarno zasjedanje Kongregacije za bogoštovlje u 2009. godini æe u središtu razma-tranja imati Euharistijsko klanjanje. Stoga je Kongregacija zatražila od biskupskih konferen-cija da im dostave krakto izvješæe o iskustvima glede Euharistijskog klanjanja na podruèji-ma njihovih dijeceza. Da bismo mogli odgovoriti zahtjevu spomenute kongregacije, potreb-no je prikupiti izvješæa iz pojedinih biskupija s podruèja BKBiH.

Stoga ovim tražim od svih župnika da najkasnije do 15. listopada 2007. godinedostave izvještaj o Euharistijskom klanjanju u svojoj župi. U izvještaju je potrebno svratitipozornost na slijedeæe aspekte:

- Mjesto i vrijeme održavanja klanjanja;- Poštivanje liturgijskih odredbi;- Sudjelovanje vjernika u klanjanju (pojedine osobe, skupine, udruge...);- Stvarne zapreke s kojima se susreæu;- Duhovni plodovi.

Zahvaljujuæi na suradnji, zazivam Božji blagoslov i iskreno pozdravljam.

Dr. Zdenko Spajiæ, kancelar Vinko kard. Puljiæ,

nadbiskup vrhbosanski

Izvještaj o euharistijskom klanjanju u župnoj zajednici

Svim župnim uredima Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 4. rujna 2007.Broj: 1053/2007

Izgradimo crkvu u ZambijiSvim župnim zajednicama u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Datum: 7. rujna 2007.Broj: 1061/2007

Veæ ste upoznati iz Misijske središnjice, kao i preko Katolièkog tjednika te internetstranica, da smo odluèili pokrenuti jednu plemenitu akciju misijskog duha za prikupljanjesredstava za izgradnju crkve u Zambiji, u župi koja je povjerena misionaru vlè. Borisu Dabi.

Iako se i sami nalazimo u obnovi porušenih crkava u našoj Nadbiskupiji, kao i drugihpotrebnih zdanja, ipak je važno izgraðivati duh solidarnosti i misijski duh, kako bismo bili

188 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

41. Dan sredstava društvenog priopæavanjaNedjelja 30. rujna 2007.

Datum: 10. rujna 2007.Broj: 1068/2007

U skladu s odlukom Biskupske konferencije BiH, da se Dan sredstava društvenogpriopæavanja obilježava u Bosni i Hercegovini u posljednju nedjelju u rujnu, mi æemo unašoj Nadbiskupiji to obilježiti 30. rujna 2007. godine.

Nadam se da æe na vrijeme biti dostavljeni potrebni materijali kako bi se što bolje pas-toralno organizirao ovaj dan u župnim zajednicama. Posebno je važno obratiti pozornost naovogodišnju poruku pape Benedikta XVI. za taj dan pod naslovom: Djeca i komunikacijskasredstva: izazov za odgoj (vidi Vrhbosna 1/2007 str. 10-12.).

Pozivam i potièem sve župnike, pastoralne djelatnike kao i sve vjerouèitelje i kate-hete, da savjesno prouèe poruku Svetog Oca te js ozbiljno pripreme za Dan sredstavadruštvenog priopæavanja, kako bi smo svi odgovorili na poziv Crkve.

Na sve zazivam obilje Božjeg blagoslova te iskreno pozdravljam!

Vinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski

Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

živa Crkva koja se ne zatvara u svoj mali svijet. Ni mi ne bismo mogli uæi u ovaj veliki pro-jekt obnove da nam nisu pomogli toliki dobri ljudi svojom velikodušnošæu.

Radi toga doživljaja i osjeæaja, mi æemo u našoj Nadbiskupiji pristupiti prikupljanjudobrovoljnih priloga, pored redovnih misnih milostinja. Prilozi se neæe skupljati u oblikuredovnih milostinja, nego neka se bilo u crkvi bilo u župnoj kancelariji priredi posebnomjesto (kasa) za davanje dobrovoljnih priloga na nakanu: Izgradimo crkvu u Zambiji. Nekase prikupljeni novac dostavi u Ekonomat, koji æe proslijediti Misijskoj središnjici, ili pakdirektno u Misijsku središnjicu.

Živo se nadam da æe sveæenici i svi pastoralni djelatnici zajedno s vjernicima odgov-oriti na ovaj poziv i tako posvjedoèiti svoju velikodušnost i solidarnost, kao i misijski duh nanašim prostorima.Zazivam Božji blagoslov i iskreno pozdravljam.

Vinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski

Dr. Zdenko Spajiæ, kancelar

VRHBOSNA 3/2007 189

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Listopad - mjesec kruniceDatum: 10. rujna 2007.Broj: 1069/2007

Iako je, u brojnim našim župnim zajednicama, ustaljena praksa molitva Krunice prijesvete Mise, na poseban naèin želimo mjesec listopad obilježiti upoznavanjem, produbljivan-jem i ustaljivanjem redovne molitve Krunice.

Od velike je važnosti nastojanje oko izgraðivanja redovite navike moljenja Krunicekako osobno tako obiteljski ali i kao župna zajednica te i na taj naèin "prebirati u svom srcu"poput Marije otajstva Spasenja. Jer je Krunica Evanðelje u malom.

Sluga Božji Josip Stadler je rekao: "Jedva ima bolje molitve, koja bi Bogu bila draža, aMariji milija od Krunice, te æe jedva biti 'molitve' koja æe onako sigurno prodrijeti oblak ipreko Marije do prijestolja Božjega brže doæi i hitrije biti uslišana, kao krunica".

A na drugom mjestu æe reæi: " Molitva je hrana ljubavi, jaèanje vjere i utvrda ufanja.Ona veseli srca, ona dovodi do spoznanja istine, odolijeva napasti, odgoni žalosti, odluka-ma daje nove jakosti i u umornoj duši pobuðuje novu revnost".

Zazivajuæi na sve Božji blagoslov i moleæi zagovor Blažene Djevice Marije, Kraljicekrunice, iskreno pozdravljam.

Vinko kardinal PuljiæPredrag Stojèeviæ, vicekancelar nadbiskup vrhbosanski

Molitva za domovinuÈetvrtak, 25. listopada 2007.

Ovo je veæ šesta godina kako pozivam sve vjernike, sveæenike, redovnike i redovnicena molitvu za Domovinu na dan smrti posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromaniæ-Kosaèa. Podsjeæam na odredbu koju sam donio o proslavi ovoga dana (vidi Vrhbosna 4/2002,str. 400). Neka se i ove godine 25. listopada u svim župama slavi sv. Misa za Domovinu(Zborna molitva u RM str. 722. a ostalo iz obrasca Za napredak naroda).

U subotu 20. listopada 2007. godine slavit æu sv. Misu na Bobovcu s poèetkom u 11:00sati. Pozivam sve koji se mogu prikljuèe na molitveno hodoèašæe za Domovinu. Na toj sv.Misi prikljuèiti æe se i vojska i policija koji su katolici, predvoðeni svojim vojnim kapelani-ma u našoj domovini Bosni i Hercegovini.

U radosnom oèekivanju susreta i zajednièke molitve, na sve zazivam obilje Božjegblagoslova te iskreno pozdravljam.

Vinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski

Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

190 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Hodoèašæe u hrvatsko nacionalno svetište Marija Bistrica

Nedjelja, 14. listopada 2007.

Prošle godine smo po prvi puta kao Nadbiskupija sudjelovali u godišnjem nad-biskupijskom hodoèašæu u Hrvatsko nacionalno Marijansko svetište u Mariji Bistrici. Tadasmo najavili da æemo nastaviti s tim hodoèašæem. Ove godine æe nam se pridružiti ihodoèasnici iz Banjaluèke biskupije.Na ovo hodoèašæe pozivamo i sve naše vjernike koji su protjerani sa svoga ognjišta te su se

udomili izvan naših župa. Uprava svetišta æe poslati za tu prigodu i plakate, ne samo u našežupe nego i po župama u Hrvatskoj.

Pozivam sve vjernike, koji mogu i hoæe organizirano sudjelovati na zajednièkoj sve-toj Misi u Marijanskom svetištu u Mariji Bistrici u nedjelju 14. listopada 2007. godine spoèetkom u 11:00 sati.Preporuèam raniji dolazak u svetište kako bi hodoèasnici imali vremena za sakramenat

Pomirenja. Nakon svete Mise uslijedit æe krataka stanka za objed te u 14:00 sati zajednièkapobožnost Križnog puta.

Kao što nam je kroz svu povijest Presveta Bogorodica bila utoèište, utjeha i zaštita,tako želimo i u ovim vremenima iæi stopama otaca na putu vjere i pobožnosti.

Radosno Vas oèekujuæi u Hrvatskom nacionalnom Marijanskom svetištu, sve iskrenopozdravljam i zazivam obilje Božjeg blagoslova.

Vinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski

Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

Datum: 10. rujna 2007.Broj: 1072/2007

Misijska nedjelja21. listopada 2007.

Na 29. nedjelju kroz crkvenu godinu, 21. listopada 2007. godine, Crkva slaviMisijsku nedjelju, kada se molitvom, poticajnom rijeèi i skupljanjem priloga ukljuèujemou misijsku akciju cijele Katolièke crkve. Za tu zgodu Središnjica Papisnskih misijskih djelauputit æe potrebne materijale, koji pomažu organiziranju pastoralne animacije misijskedjelatnosti u župi. Uz poruku Svetog Oca tu je i misijski mjeseènik Radosna vijest, kojidonosi misijske èlanke i vijesti.

Taj dan se uz poticajne rijeèi, osobnu i zajednièku molitvu za misije i misionare,skuplja jedna milostinja za misije koju dostavljamo u Ekonomat nadbiskupije. Tu nakanunema nitko pravo drugaèije usmjeravati.

Datum: 10. rujna 2007.Broj: 1073/2007

VRHBOSNA 3/2007 191

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Ovim pozivam sve župnike, pastoralne djelatnike, vjerouèitelje i vjerouèiteljice, kaoi sve katehete i katehistice župne kateheze, te sve vjernike naše nadbiskupije da poradimona širenju misijskog duha, zvanja i misijskog mjeseènika Radosne vijesti.

Zazivajuæi na sve obilje Božjeg blagoslova u neumornom širenju i svjedoèenjuEvanðelja, iskreno pozdravljam.

Vinko kardinal Puljiænadbiskup vrhbosanski

Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

Èlanovi sveæenièkog vijeæa Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 18. rujna 2007.Broj: 1113/2007

Ovim potvrðujem izabrane èlanove Sveæenièkog vijeæa Vrhbosanske nadbiskupijena mandat od pet godina u skladu s odredbama Zakonika kanonskog prava (kan. 496-501)i Statuta SVVN:

Izabrani i potvrðeni predstavnici župnika:

Fojnièki arhiðakonat:Vlè. Luka Brkoviæ, župnik na Marijin Dvoru i fra Mato Cvjetkoviæ, župnik u Banbrdu

Guèogoranski arhiðakonat:Mons. Mato Janjiæ, župnik u Travniku i fra Zoran Livanèiæ, župnik u Vitezu

Plehanski arhiðakonat:Vlè. Filip Maršiæ, župnik u Derventi i fra Mirko Filipoviæ, župnik na Plehanu

Toliški arhiðakonat:Vlè. dr. Ivo Balukèiæ, župnik u Odžaku i fra Joso Oršoliæ, župnik u TišiniIzabrani i potvrðeni predstavnici župnih vikara:

Fojnièki i guèogoranski arhiðakonat:Vlè. Marko Majstoroviæ, ž. vikar na Stupu i fra Željko Brkiæ, ž. vikar u Varešu

Plehanski i toliški arhiðakonat:Vlè. Josip Šimunoviæ, ž. vikar u Oštroj Luki-Boku i fra Nikola Matanoviæ, ž. vikar u Tuzli

Izabrani i potvrðeni predstavnici VKT i Franjevaèke teologije:

Vlè. mr. Božo Odobašiæ, profesor na VKT i dr. fra Miro Jeleèeviæ, profesor na FT

192 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Predstavnici vrhbosanskih sveæenika na službi izvan dijeceze:

Vlè. Pero Ljubièiæ, župnik u Karlshuldu i vlè. Stipo Miloš, župnik u Blatu na Korèuli

Izabrani i potvrðeni predstavnik sveæenika izvan gore navedenih skupina:

Mons. Ivo Tomaševiæ, generalni tajnik BK BiH

Èlanovi SVVN snagom službe:

Mons. dr. Pero Sudar, pomoæni biskup i generalni vikarMons. dr. Mato Zovkiæ, generalni vikarFra Mijo Džolan, provincijal Franjevaèke provincije Bosne Srebrene Preè. Marijan Pejiæ, personalni vikarPreè. dr. Pero Pranjiæ, sudski vikarPreè. dr. Zdenko Spajiæ, kancelarPreè. Luka Kesedžiæ, ekonomVlè. dr. Niko Ikiæ, rektor Vrhbosanske katolièke bogoslovijeFra dr. Mile Babiæ, dekan Franjevaèke teologije

Ovim imenujem slijedeæe èlanove SVVN (èl. 12 Statuta SVVN i kan. 497 § 3 ZKP):

Mons. dr. Anto Æosiæ, dekan VKTVlè. mr. Luka Tunjiæ, rektor sjemeništa i ravnatelj KŠC u TravnikuMons. Pero Jukiæ, proèelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupijeProf. dr. Šimo Maršiæ, povjerenik za pastoral mladihVlè. dr. Pero Brkiæ, direktor Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije.

Na sve èlanove Sveæenièkog vijeæa Vrhbosanske nadbiskupije i naš zajednièki radza dobro ove mjesne Crkve zazivam Božji blagoslov.

Vinko kardinal Puljiæ,nadbiskup vrhbosanski

Zdenko Spajiæ, kancelar

VRHBOSNA 3/2007 193

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Sjednica Zbora konzultora Vrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo, utorak - 09. listopada 2007.

Datum: 18. rujna 2007.Broj: 1112/2007

Ovim sazivam redovnu sjednicu Zbora konzultora Vrhbosanske nadbiskupije koja æese održati uoèi sjednice Sveæenièkog vijeæa Vrhbosanske nadbiskupije, u utorak 9. rujna2007. godine s poèetkom u 15:00 sati u prostorijama Vrhbosanskog nadbiskupskog ordinar-ijata.

Na toj sjednici æemo razmotriti pitanje permanentnog teološko-pastoralnog obrazo-vanja sveæenika te pitanje nužnosti i naèina provoðenja jedne temeljitije duhovne obnoveunutar prezbiterija Vrhbosanske nadbiskupije. Promišljanje o ovim zahtjevnim temama bitrebalo ukljuèiti i pitanje rada s kandidatima za sveæeništvo i njihovu pripravu za sveæeniè-ki red. Iako je potpuna zauzetost svih struktura Crkve neophodna za cjelovitu obnovu nar-oda kojemu služimo, èini mi se izuzetno važnom jedno dublje i sveobuhvatno zauzimanjeoko izgradnje i obnove sveæenièke osobnosti kako bi naš rad i svjedoèenje u narodu imaloveæu vjerodostojnost.

Druga cjelina našega promišljanja æe se odnosti na potrebu definiranja prioritetadjelovanja i stvaranje pastoralnog plana za više godina. Nerijetko se mogu èuti prigovori onepostojanju sustavnog planiranja i preèestoj prinuðenosti pojedinaènog osmišljavanja isnalaženja u èesto kompliciranim uvjetima života. Stoga nam se nameæe pitanje što se možeuèiniti u okolnostima kakve jesu kako bismo kao mjesna Crkva djelovali organizirano iprimjereno vremenu i okolnostima u kojima živimo.

Konaèno, posvetit æemo se pitanju moguænosti i smisla eventualnog održavanja Saboramladih Vrhbosanske nadbiskupije.

U nadi dobre suradnje iskreno pozdravljam i želim svaki Božji blagoslov!

Vinko kardinal Puljiæ,nadbiskup vrhbosanski

Dr. Zdenko Spajiæ, kancelar

Ovlast ispovijedanjaDatum: 13. rujna 2007.Broj: 1089/2007

Na temelju izvještaja predsjednika Komisije za ovlast ispovijedanja msgr. Dr. MateZovkiæa, generalnog vikara, vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljiæ podijelio je ovlastispovijedanja u Vrhbosanskoj nadbiskupiji sljedeæim prezbiterima:

I. Prezbiterima koji su nazoèili treæem seminaru i položili usmeni ispit podijeljena jetrajna ovlast ispovijedanja:

194 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

1. Vlè. Ilija Ivoš2. Vlè. Tadija Ivoš3. Vlè. Perica Majiæ4. Vlè. Mario Oršoliæ5. Vlè. Vlatko Rosiæ6. Vlè. Boris Salapiæ7. Vlè. Predrag Stojèeviæ8. Vlè. Mario Jeliæ, OFM9. Vlè. Josip Tomas; OFM

II. Prezbiterima koji us nazoèili drugom seminaru i pristupili pismenom ispitu produže-na je ovlast ispovijedanja na godinu dana odnosno do sljedeæeg seminara:

1. Vlè. Damir Paviæ, OFM2. Vlè. Dario Udovièiæ; OFM

III. Prezbiterima koji su nazoèili prvom seminaru i pristupili pismenom ispitu podijelje-na je ovlast ispovijedanja na godinu dana odnosno do sljedeæeg seminara:

1. Vlè. Marinko Filipoviæ2. Vlè. Damir Ivanoviæ3. Vlè. Mladen Kalfiæ4. Vlè. Josip Šimunoviæ5. Vlè. Josip Vajdner6. Vlè. Mario Divkoviæ, OFM7. Vlè. Danijel Rajiæ, OFM8. Vlè. Mišo Sirovina, OFM9. Vlè. Franjo Dalibor Stjepanoviæ

Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

VRHBOSNA 3/2007 195

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Godišnji izvještaj o sudjelovanju sveæenika uizgradnji sveæenièkog doma do 1. IX. 2007.

1. Primitak

Op}i pregled

2. Visina neuplaæenih sredstava za 2007.

3. Opæa struktura aktivnih sveæenika

4. Cjeloviti izvještaj za 2007. godinu

Po završetku kalendarske godine, svaki sveæenik æe primiti popis svih sveæenika s naznaèenom visinomdavanja i dugovanja svakog pojedinog sveæenika.

1 Pravilnik o sudjelovanju sveæenika u financiranju Sveæenièkog doma odreðuje u § 1 da æe "evidenciju o obvezama i sudjelovanju sveæenika usufinan

ciranju Sveæenièkog doma voditi kancelar i vicekancelar" a u § 2 odreðuje da je "dužnost vice/kancelara... jednom godišnje dati izvještaj o sud-jelovanju

sveæenika u izgradnji Sveæenièkog doma."2

Ovdje su uraèunata samo ona sredstva koja su uplaæena kao obvezatni doprinos sveæenika za 2007. godinu.3 Pod pojmom "donacije" ovdje se ne podrazumijevaju uplate donatorskih ustanova (Renovabis, Kirche in Not...) nego ona sredstva koja suuplatili

sveæenici preko svoje obveze ili sredstva koja je prikupio nadbiskup u razlièitim prigodama. 4 U broj sveæenika nisu ukljuèeni mladomisnici.

196 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

4. Cjeloviti izvještaj za 2007. godinu

6. Uplata doprinosa preko banke

Uplata u BiH na transakcijski raèun: 154 999 50003 548 06 Primatelj: Vrhbosanska nadbiskupija - Sveæenièki dom

Uplata iz inozemstva: UPI Banka d.d.Obala Kulina bana 9a, SarajevoSWIFT: UPBKBA22IBAN: BA391549995000354806Devizni raèun: 53371200-780828 Primatelj: Vrhbosanska nadbiskupija - Sveæenièki dom

U Sarajevu, 19. rujna 2007. Izvještaj naèinili:Zdenko Spajiæ, kancelar

Predrag Stojèeviæ, vicekancelar

VRHBOSNA 3/2007 197

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

OPÆI PREGLED

1. Prihodi

2. Rashodi

3. Potraživanja "Meðupomoæi"

4.1 Opæa struktura aktivnih sveæenika u sustavu "Meðupomoæi"

Godišnji izvještaj o radu “Meðupomoæi”za razdoblje 15. IX. 2006. - 15. IX. 2007.

1 Sve promjene se odnose na stanje na dan 15. rujna 2006. (v. prošlogodišnji izvještaj).2 Status pojedinih sveæenika u sklopu "Meðupomoæi" nije još u potpunosti odreðen pa su uvršteni meðu ukljuèene èlanove dok se njihov status ne riješi.3 Meðu èlanove "Meðupomoæi" u Nadbiskupiji nije uraèunato 3 mladomisnika koji su u postupku ukljuèenja.4 Iz sustava "Meðupomoæi" se iskljuèuju èlanovi koji nisu uplatili za pet ili više godina (v. èlanak 6 § 2).

198 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

4.2 Struktura sveæenika ukljuèenih u "Meðupomoæ" 5

5. Struktura umirovljenika u sustavu "Meðupomoæi"

6. Predviðeni rast mirovinskog boda

VRHBOSNA 3/2007 199

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Iz Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije

Porukažupnicima, katehetama i katehisticama

u Vrhbosanskoj nadbiskupiji za poèetak pastoralne i šk. 2007/2008 godine

Poštovani!

Za dobro funkcioniranje katehetskeslužbe u partikularnoj Crkvi od temeljne jevažnosti formacija njezinih kateheta i kate-histica, kako sveæenika, redovnika i redovni-ca tako i vjernika laika. Ona zapoèima i odvi-ja se po samim odgojnim i studijskimplanovima na crkvenim institucijama, alitime ne završava, nego se zbiva trajno - onaje permanentna (usp. ODK 233-235).

Katehetski dani, ove godine veæ XI. uneprekidnom nizu, izrazi su odgovornosti,brige i organiziranog nastojanja naše Crkveza trajnim usavršavanjem svih svojih kate-hetskih djelatnika.

Pozivam prvenstveno sve župnike ižupne vikare, a potom sve redovnike iredovnice zauzete u katehezi, sve katehis-tice i katehete laike, da se odazovete i osob-no sudjelujete na XI. Katehetskom danu,našem redovnom i zajednièkom godišnjemseminaru, što æe se održati u Vrhbosanskojkatolièkoj bogosloviji, Sarajevo (JosipaStadlera 5), u subotu 1. rujna 2007. spoèetkom u 9 sati.

Zašto ovom prigodom posebice na -gla ša vam i pozivam vas župnike i vašesuradnike-žu pne vikare?

Zato što ste vi župnici službenivoditelji župne zajednice, koja je mjesto,nosilac, sadržaj i cilj kateheze (ODK 217-232.,CT 67). Sam izraz župna kateheza pojašnja-va da je prvotno mjesto katehetskog djelo-vanja kršæanska zajednica - župa. Projektžupe kao "zajednice zajednica" obuhvaæa,usklaðuje i ujedinjuje vidove vjerskog odgo-

ja i pouèavanja svih uzrasta i kategorija te seostvaruje u zajedništvu praktiènim kršæan-skim životom i svjedoèenjem (usp. ODK258). Katehezu, zapravo, gledamo kao èinkoji prati cijeli život èovjeka u crkvenojzajednici. Takvom se katehezom i samažupna zajednica hrani i obnavlja. NašaCrkva Vrhbosanska u ovom trenutku osjeæakao signum temporis potrebu oživljavanja iorganiziranja župne kateheze i time obnavl-janja župnog zajedništva. U tu svrhu, napoèetku šk. 2007/2008 godine, kada prak-tièno zapoèima i nova pastoralna godina,Crkva nastoji okupiti, ujediniti, ohrabriti,organizirati i pokrenuti na suradnju svesvoje snage zauzete, bilo u župnoj katehezi ivjeronauku u školi, bilo na drugim podruèji-ma i vidovima katehiziranja. Za školskivjeronauk veæ imamo svoj kvalitetan Plan iprogram kao i vjeronauène udžbenike pa idosta dobru organiziranost, ali je sada važnoi neodgodivo da, svaki župnik na sastankusa župnim pastoralnim vijeæem i svim svo-jim suradnicima zauzetima u katehezi,poèetkom rujna, u svojoj konkretnoj župnojzajednici pripremi i zapoène s izvoðenjemvlastitog plana župne kateheze za pastoralnu2007/2008 godinu te do konca rujna obaviupis novih èlanova u posebne zajednice, odnosnoskupine u župi. Na ovako veliko polje rada i uovako važne planove i programe uvodi nas,nadam se, sretno odabrana tema XI.Katehetskog dana, a glasi:

Organiziranom župnom katehezom premaobnovi župne zajednice

(predavaè: s. Lucila dr. Zovak).

Nakon izložene teme slijedi, kao primjer:

Br: 163-07/2007 Sarajevo, 27. srpnja 2007

200 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Prezentacija plana i programa za minis-trantsku skupinu

(prezentira: prof. Dejan Èaplar).

Svi smo mi, uvjeren sam, svjesni kakoje pred nama velik i uzvišen zadatak, kojispada na bit našega zvanja i poslanja pa jesuvišno i napominjati da je sudjelovanje naovom seminaru i obvezatno.

Sve ohrabrite i obradujte

Pozdravite i ohrabrite roditelje iuèenike, da se odluèno izjasne za vjeronauku školi a svi neka se rado pridruže odgo-varajuæoj skupini u svojoj župnoj zajednici.

To æe tek biti pravi ustuk preferiranomateizmu i nehumanom humanizmu što gamoænici svijeta danas svjesno, planirano i natako otvoren naèin nameæu djeci, mladima iodraslima, posebice putem medija.

Obradujte ih svojom ljubaznošæu oponovnom susretu u župi i školi kao i svo-jom spremnošæu u cijelosti im posvetiti isvoje sposobnosti i svoje vrijeme.

Znam da ste i sami sretni što smouspjeli prirediti i tiskati novo (2. dopunjeno)izdanje vjeronauènih udžbenika za sverazrede osnovne škole. Naši æe ihosnovnoškolci, ako Bog da, moæi imati urukama veæ koncem kolovoza, a zadužen je

kao i do sada, da ih dopremi u svako mjestonaš veæ od ranije ovlašteni distributer"Logovita" iz Mostara.

Katehetska nedjelja

Naše župnike i sve vas zauzete u katehezimolim, da meðusobno dogovorno, složno i sljubavlju pripravite u župi slavlje Katehetskenedjelje (ove godine to je 16. rujna) i takomolitveno i sveèano obilježite ujedno poèe-tak nove školske godine s poèetkom godinežupne kateheze. Uz sveèanije prigodnoEuharistijsko slavlje i Zaziv Duha Svetoga, nekase proèita i moje posebno Pismo roditeljima,uèenicima i svim vjernicima što æe ga svakažupa blagovremeno primiti posredovanjemnašega Katehetskog ureda.

S Božjom pomoæu, vidimo se uskorona XI. Katehetskom danu, a dotad Vassrdaèno pozdravljam i zazivam na Vas obiljeBožjeg blagoslova po zagovoru MarijeMajke Crkve.

Mons. Petar Jukiæ, Vinko kard. Puljiæ,proèelnik nadbiskup vrhbosanski

Imenovanja i premještajiVlè. Danijel Nikoliæ, OFM, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Juraja muèenika u Vitezu(dekret broj 823-1/2007 od 6. srpnja 2007.)

Vlè. Zoran Vukoviæ, OFM, imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Rami-Šæitu(dekret broj 823-2/2007 od 6. srpnja 2007.)

Vlè. Leon Kikiæ, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Juraja muèenika u Vitezu(dekret broj 823-3/2007 od 6. srpnja 2007.)

Vlè. Stipo Kljajiæ, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Ante Padovanskog uBusovaèi (dekret broj 823-4/2007 od 6. srpnja 2007.)

Vlè. dr. Ilija Èabraja je stavljen na raspolaganje biskupiji Chur (Švicarska) na pet godina(dekret broj 924/2007 od 27. srpnja 2007.)

VRHBOSNA 3/2007 201

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Vlè. Milan Blaha, sveæenik poreèko-pulske biskupije, imenovan je župnim vikarom u župi sv.Ante Padovanskoga u Žepèu (dekret broj 927/2007 od 27. srpnja 2007.)

Vlè. mr. Josip Lebo je razriješen službe ravnatelja KŠC "Sv. Franjo" u Tuzli i imenovanduhovnikom u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu (dekret broj 978/2007 od 14.kolovoza 2007.)

Vlè. Vlatko Rosiæ je razriješen službe odgojitelja u internatu KŠC "Sv. Josip" u Sarajevu i imen-ovan ravnateljem KŠC "Sv. Franjo" u Tuzli (dekret broj 979/2007 od 14. kolovoza 2007.)

Vlè. Mladen Kalfiæ je razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM na Stupu iimenovan župnikom župe Uznesenja BDM u Haljiniæima (dekret broj 996/2007 od 22.kolovoza 2007.)

Vlè. Ivo Kopiæ je razriješen službe župnika župe Uznesenja BDM u Haljiniæima i imenovanžupnikom župe Roðenja BDM u Modrièi (dekret broj 997/2007 od 22. kolovoza 2007.)

Vlè. Mario Æosiæ, mladomisnik, imenovan je odgojiteljem u internatu KŠC "Sv. Josip" uSarajevu (dekret broj 998/2007 od 22. kolovoza 2007.)

Vlè. Mato Araèiæ je razriješen službe župnika župe Roðenja BDM u Husinom i stavljen naraspolaganje dubrovaèkom biskupu na pet godina (dekret broj 999/2007 od 22. kolovoza2007.)

Vlè. Josip Tadiæ je razriješen službe Nadbiskupovog tajnika i imenovan ekonomom i prefek-tom u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu te riznièarom Vrhbosanske katolièketeologije (dekret broj 1000/2007 od 22. kolovoza 2007.)

Vlè. Nikola Pranjiæ je razriješen službe župnika župe Kraljice Krunice u Krepšiæu i stavljen uprivremenu mirovinu (dekret broj 1001/2007 od 22. kolovoza 2007.)

Vlè. Mato Mikièiæ je razriješen službe župnika župe Krista Kralja na Ceru i službe upravitel-ja župe sv. Ante Padovanskog u Velikom Prnjavoru-Soèanici i imenovan župnikom župeKraljice Krunice u Krepšiæu (dekret broj 1012/07 od 24. kolovoza 2007)

Vlè. Damir Ivanoviæ je razriješen službe župnog vikara u katedralnoj župi Presvetog SrcaIsusova u Sarajevu i imenovan župnikom župe Krista Kralja na Ceru i upraviteljem župe sv.Ante Padovanskog u Velikom Prnjavoru - Soèanici (dekret broj 1013/07 od 24. kolovoza 2007)

Vlè. Marinko Mrkonjiæ je razriješen službe ekonoma u Vrhbosanskom bogoslovnom sje-meništu i službe riznièara Vrhbosanske katolièke teologije i imenovan župniukom župeRoðenja BDM na Husinu (dekret broj 1014/07 od 24. kolovoza 2007)

Vlè. Josip Grubišiæ je imenovan Nadbiskupovim tajnikom (dekret broj 1017/07 od 24.kolovoza 2007)

Vlè. Juro Šantor je razriješen službe župnika župe sv. Roka u Prudu (dekret broj 1020/07 od24. kolovoza 2007)

202 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Vlè. Josip Kneževiæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Presvetog SrcaIsusova u Prozoru (dekret broj 1024/07 od 24. kolovoza 2007)

Vlè. Marko Majstoroviæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDMna Stupu u Sarajevu (dekret broj 1025/07 od 24. kolovoza 2007)

Vlè. Pavo Kopiæ je razriješen službe župnika župe Gospe Sniježne u Deževicama i imenovanžupnikom župe sv. Roka u Prudu (dekret broj 1026/07 od 27. kolovoza 2007)

Vlè. Slaviša Stavnjak je razriješen službe župnog vikara u župi Presvetog Srca Isusova uProzoru i imenovan župnikom župe Gospe Sniježne u Deževicama (dekret broj 1027/07 od27. kolovoza 2007.)

Vlè. Mirko Ivkiæ imenovan je dekretom Ordinarija biskupije Gurk-Klagenfurt provizoromžupa Winklern, Mörtschach i Rangersdorf (dekret broj 1670/07 od 03. srpnja 2007)

Vlè. Mato Araèiæ je imenovan dekretom Ordinarija Dubrovaèke biskupije upraviteljem župeGospe od Sniga u Pupnatu (dekret broj 568/07 od 29. kolovoza 2007)

DOZVOLE ZA GRADNJU

Dekretom broj 435/2007 od 3. svibnja 2007. odobrava se projekt župne crkve sv. FranjeAsiškog na Dobrinji u Sarajevu.

VRHBOSNA 3/2007 203

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Sjemeništarci Vrhbosanske nadbiskupije uTravniku šk. god. 2007/08

I. razred 13 sjemeništaraca

II. razred 11 sjemeništaraca

III. razred 12 sjemeništaraca

IV. razred 7 sjemeništaraca

204 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

VRHBOSNA 3/2007 205

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

206 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

20. 06. - Kardinal se uputio u Travnik na sus-ret sa ministrantima koji su imali trodnevnuduhovnu obnovu. U popodnevnim satimapripravio ih za ispovijed, ispovijedao tepredsjedao sv. Misom. Nakon veèere odgo-varao na njihova pitanja.21. 06. - Bila je podjela diploma maturantimau KŠC-u sv. Josip. Popodne je kardinal slaviosvetu Misu zahvalnicu za proteklu akadem-sku godinu za studente u crkvi sv. Æirila iMetoda u Sarajevu. Naveèer je, u dvoranipape Pavla VI. sudjelovao na predstavljanjuŠariæeve Biblije.22. 06. - U pratnji tajnika uputio se u Mü n -chen, gdje ga je doèekao vlè. Mato Marijiæ ,župnik u Buchenbergu.23. 06. - Kardinal je predvodio procesiju odvatrogasnog doma do župne crkve, a podsvetom Misom je podijelio sakrament svetekrizme. Popodne je predvodio svetu Misu uKemptenu, na poziv p. Gugiæa, gdje je ta ko -ðer podijelio sakrament sv. potvrde. Na -veèer se kardinal uputio u München, gdje jebio dragi gost u domu Ive Sadriæa, koji jeovom prigodom okupio na veèeri svesveæenike koji su angažirani u inozemnojpa stvi u okolici Münchena.24. 06. - Kardinal se uputio u Altöting - na -jveæe Marijansko svetište u Bavarskoj, gdjeje predvodio 34. hodoèašæe Hrvata koji živei rade u ovom dijelu Njemaèke. Na svetojmisi je bilo oko pet tisuæa hodoèasnika. Na -kon sveèane veèernje, kardinal se ponovnoupu tio u Buchenberg.25. 06. - Predsjedao je susretu vrhbosanskihsveæenika koji se nalaze u pastvi u ovomdijelu Njemaèke. Popodne se uputio u Rim. 26. 06. - Ujutro u 8 sati je slavio sv. misu uJeronimu. U 11 sati se susreo s papinimtajnikom kardinalom Bertoneom.27. 06. - Ujutro je slavio svetu misu u crkvisv. Jeronima. U 10 i 30 je sudjelovao nasveèanoj audijenciji kod pape, zajedno sèlanovima odbojkaškog kluba "Napredak" izOdžaka. U popodnevnim satima vratio se uSarajevo.

28. 06. - Primio je Marijana Pejiæa, zatim Ma -tu Zovkiæa. Poslije se susreo s biskupom Fra -njom Komaricom, a iza toga s apostolskimnuncijem Alessandrom D’Errico. U 14 sati jepredvodio pokojnièko slavlje u crkvi sv.Æirila i Metoda za +sveæenika Jozu Tomiæa.U 16 sati je predvodio sprovod na grobljuBare. Na misi i sprovodu je sudjelovalopreko stotinu sveæenika. Naveèer je bio do -maæin umirovljenom limburškom biskupuKamphausu.29. 06. - pod svetom misom u 10 i 30 u sara-jevskoj katedrali zaredio je trojicu novihsveæenika: vlè. Josipa Kneževiæa, vlè. MarkaMajstoroviæa, vlè. Maria Æosiæa te trojicufratara. Popodne je primio gospodina C. S.Schillinga - visokog predstavnika u BiH.30. 06. - Uputio se u župu Sivša, gdje je u pri-jepodnevnim satima podijelio sakrament sv.potvrde. Popodne je krizmao u župi Ga re -vac.01. 07. - Primio je vlè. Ivu Tomiæa, zatim vlè.Matu Mikièiæa.02. 07. - U jutarnjim satima uputio se u Lju -bljanu. Popodne je sudjelovao na sprovodu imisi za pokojnog ljubljanskog nadbiskupaAlo jzija Šuštara. Naveèer se vratio uBanjaluku gdje je prenoæio.03. 07. - Slavio je sv. misu u biskupskoj kapelibl. Ivana Merza u Banjaluci. Poslije je sud-jelovao na godišnjem susretu misionara tepredavanju mostarskog biskupa RatkaPeriæa i misionarskom izlaganju i predstavl-janju rada. Poslije se vratio u Sarajevo, a upovratku se svratio u župu Tesliæ. 04. 07. - Primio je mons. Bosiljka Rajiæa, za -tim fra Ivana Mariæa, te rektora vlè. NikuIkiæa. U popodnevnim satima je primio preè.Marijana Pejiæa i vlè. Miroslava Èavara.05. 06. - Primio je vlè. Predraga Stojèeviæa ivlè. Marija Æosiæa. U 11 sati je predvodio sv.misu u crkvi sv. Æirila i Metoda kao završatakademske godine za bogoslove.06. 07. - Primio je preè. Luku Kesedžiæa, s.Em a nuelu Škarica, gðicu Božanu Katava,mons. Matu Zovkiæa i vlè. Antu Lediæa.

Kronika vrhbosanskog nadbiskupa od 20. 06. do 27. 08.

07. 07. - Uputio se u Varaždin gdje je sudjelo-vao na sjednici predstavnika Caritasa HBK iBK BiH. Popodne je sudjelovao na pred-stavljanju referata o pokojnom sveæenikuvlè. Vilimu Cecelji u župi sv. Ilije kodVaraždina. Nakon toga je u istoj župi pred-vodio svetu misu uz koncelebraciju mjesnogbiskupa mons. Josipa Mrzljaka i desetaksveæenika. Poslije mise je održan još jedanreferat, a zatim se kardinal uputio u Zagreb.Prenoæio je na Naumovcu kod èasnih sestaraSlužavki malog Isusa. 08. 07. - Slavio je sv. misu u kapelici gener-alne kuæe SMI na Naumovcu, a onda seuputio u Blato na Korèuli, gdje ga je uveèernjim satima doèekao župnik vlè. StipoMiloš.09. 07. - Posjetio je kuæu sestara u Prižbi,zajedno s profesorom Stipom Nimcom. U 12sati je sudjelovao na sveèanom primanjukod sestara milosrða Od propetog Isusa uBlatu - bili su prisutni svi gradski èelnici iokolni župnici. Naveèer je nazoèio viteškimigrama na trgu ispred župne crkve u Blatu.U 19 sati je predvodio sveèanu procesiju kr -oz Blato, a u 20 sati slavio svetu misu natrgu. 10. 07. - Na putu u Sarajevo, navratio je uNeum gdje se susreo s dubrovaèkimbiskupom mons. Želimirom Puljiæem, kodžupnika don Ivice Puljiæa.11. 07. - Kardinal je ugostio gospodina Ade -lia Bergamaschi koji je došao s grupomgostiju. Popodne se uputio u Banjaluku.12. - 15. 07. - Sudjelovao je na zasjedanju BKBiH u Banjaluci.15. 07. - Na blagdan sv. Bonaventure - patronbanjoluèke katedrale, predvodio je sv. misu.Popodne se uputio u Sombor gdje je pred-sjedao sveèenoj veèernjoj.16. 07. - Na blagdan Gospe Karmelske pred-vodio je svetu misu u samostanu Karmel uSomboru. Popodne se vratio za Sarajevo.17. 07. - Primio je vlè. Šimu Maršiæa i gðicuBožanu Katava. Popodne je sudjelovao nasjednici odbora za valorizaciju projekata kojisu upuæeni na Caritas HBK u sklopu sredsta-va prikupljenih u akciji solidarnosti pomoæiBiH. 18. 07. - Primio je vlè. Marija Æosiæa. Nakontoga se susreo s profesorom Jakovom Peha -rom, iz hrvatskog leksikografskog instituta

BiH sa sjedištem u Mostaru. Poslije je prim-io sestre iz Meðugorja, a iza toga p. VinkaMaslaæa. Popodne je primio vlè. MiroslavaÈavara, zatim sveæenika Nikicu Lozanèiæa,te mons. Marka Josipoviæa. Naveèer je posje-tio centar mladih VN-a, gdje je pod svetommisom blagoslovio kapelu posveæenu "IvanuPavlu II.".19. 07. - Primio je Vikicu Vujica, a popodneIvu Lozanèiæa.20. 07. - Na patron sv. Ilije proroka predvo-dio je svetu misu u Bosanskom Brodu. U po -vratku je posjetio župu Derventa i župuBijelo Brdo.21. 07. - Predvodio je svetu misu u LJubinoj,župa èemerno. Popodne se uputio za Za -greb. 22. 07. - Predvodio je svetu misu u KarmeluBrezovica, odakle se u pratnji rektora VBS-a,dr. Nikice Ikiæa, uputio u Lugano u Švi-carskoj gdje su prenoæili kod biskupa.23. 07. - Zajedno su posjetili mons. JulijanaKo zinoviæa, najstarijega vrhbosanskog sve -æe nika a u popodnevnim satima uputili su seza Zagreb.24. 07. - Susreo se s vlè. Ivanom Toljom. Naputu za Banjaluku navratio je u BosanskuGradišku. U veèernjim satima pohodio ježupu Mahovljani u blizini Banjaluke. 25. 07. - U pratnji mons. Ante Orlovca uputiose u Prijedor. Posjetili su mjestvo ubojstvavlè. Ivana Grgiæa. Na tom muèenièkom mje -stu pomolili su se kardinal, biskup FranjoKomarica, sveæenici, bogoslovi, èasne se stre,te oko dvadesetak vjernika. U 11 sati je pred-vodio svetu misu u muèenièkoj župi Bri ševo.Popodne su posjetili grob + sveæenikaTomislava Matanoviæa. 26. 07. - Iz Banjaluke se uputio u Brusnicu.Tu je blagoslovio kapelu u mjestu Dobrevode, posveæenu svetoj Ani. Popodne je pos-jetio župu Svilaj kod Odžaka, filijala Vrbovate se vratio u Sarajevo.27. 07. - Primio je vlè. Matu Araèiæa, zatim fraIvana Pervana i gosp. S. Staniæa iz Kreševa.Poslije se susreo s direktoricom fundacijeKo nrad - Adenauer gospoðom CatherineCh r i stine Krause. Iza toga se susreo s pale sti -nskim veleposlanikom i gosp. Dr. ZuhairomAl - Shunom - predsjednikom visokog isla -msk og komiteta Palestine i imam - hatibomu Jeruzalemu. Poslije se susreo s Colonellom

VRHBOSNA 3/2007 207

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

208 VRHBOSNA 3/2007

VR

HB

OS

AN

SK

A N

AD

BIS

KU

PIJ

A

Pasqualeom Agliecom - komandantom Ca -rabiniera. Iza toga se susreo s novim visokimpredstavnikom u BiH, gosp. MiroslavomLajèakom. Popodne je primio preè. MarijanaPejiæa. 28. 09. - U veèernjim satima kardinal se upu -tio u Banjaluku.29. 07. - U Banjaluci je predvodio svetu misuza sve pokojne iz obitelji Puljiæ. Popodne seupu tio u Starigrad na moru, zajedno sbiskupom Franjom Komaricom.02. 08. - Na blagdan Gospe od Anðela uputiose u Trogir, gdje se susreo s naèelnikomopæine. Iza toga je predvodio sveèanu grad-sku procesiju te slavio sveto misno slavlje natrgu ispred crkve.11. 08. - Kardinal se vratio u Sarajevo. Uveèernjim satima je predvodio svetu misu usarajevskoj katedrali za + nadbiskupa Ma -rka Jozinoviæa.12. 08. - Uputio se u Bosanski Šamac gdje jeposvetio župnu crkvu Srca Isusova koja jena istom mjestu sagraðena gdje je staracrkva koja je srušena u ratu. Uz kardinala jebio nazoèan i mons. Ilija Janjiæ - kotorskibiskup.13. 08. - Kardinal je primio vlè. Ivana Kupr -ešaka, preè. Zdenka Spajiæa, vlè. Ivana Ra -vliæa, preè Peru Pranjiæa, vlè. Tomu Kne -ževiæa, vlè. Jakova Pavloviæa, mons. Ivu Tom -a ševiæa, vlè. Ivana Tolja i gosp. Jozu Petro -viæa. Popodne se susreo s pomoænim bisku -pom Perom Sudarom. Primio je i vlè. Miro -slava Èavara, te vlè. Tomu Mlakiæa. 14. 08. - Primio je preè. Luku Kesedžiæa.Popodne se uputio u Komušinu gdje je uoèiBla gdana Velike Gospe predvodio misu una šem najveæem Marijanskom svetištu. Za -tim se uputio u Travnik te prenoæio u sje-meništu.15. 08. - Na blagdan Velike Gospe, iz Tra -vnika slavio je sv. misu u župi Seonica kodTomislav Grada, gdje je predvodio sveèanuprocesiju s Gospinim kipom i slavio svetumisu. Popodne se vratio u Sarajevo, te naStupu slavio sveèanu veèernju svetu misuzajedno s washingtonskim umirovljenimkardinalom McCarrickom.16. 08. - Zajedno s kardinalom McCarrickom

posjetio je reisa Mustafu Ceriæa.. U popod-nevnim satima je slavio svetu misu uIzbiènom u blizini Širokog Brijega. Gdje jeposlije sudjelovao i na slavlju, tradicionalnojIzbièijadi. Naveèer je sudjelovao na utakmi-ci Široki Brijeg - Hapoel (Izrael). U kasnimsatima vratio se u Sarajevo, gdje je razgo-varao sa banjoluèkim biskupom FranjomKomaricom. 17. 08. - Ugostio je gosp. Adelio Bergamaschis grupom Talijana. Poslije je primio mons.Ivu Tomaševiæa. Iza toga je su predsjedao jesjednicom graðevinskog odbora za sveæeniè-ki dom. Popodne se uputio u Mariju Bistricu.18. 08. - Na prvu subotu poslije Velike Go s -pe, predvodio je svetu misu u Mariji Bistricigdje se okupio velik Broj hodoèasnika. Upopodnevnim satima pohodio samostanKarmeliæanki u Mariji Bistrici te posjetio Za -go rske Brege - rodno mjesto biskupa Vale -ntina Pozaiæa gdje se susreo s njime. 19. 09. - Predvodio je svetu misu u Go spi -nom svetištu u Mariji Bistrici, a popodne sevra tio u Sarajevo.20. 08. - Primio je gosp Franju Mariæa, vlè.Niku Ikiæa, te vlè. Ivicu Mršu.21. 08. - Posjetio je KŠC na Banjskom Brijegugdje je uputio rijeè profesorima povodompo èetka nove školske godine, te obišaozgradu KŠC-a u obnavljanju. Posjetio je Mi -si jsku središnjicu i prostorije BK BiH. Naruèku je ugostio obitelj Bernadiæ iz Španjo -lske. Popodne je primio preè. Marijana Pe -jiæa. 22. 08. - Primio je vlè. Damira Ivanoviæa, vlè.Pavu Šekeriju, vlè. Maria Bernadiæa. Poslijeje posjetio nuncijaturu zajedno s vlè. TomomKneževiæem. Popodne je primio mons. PeruJukiæa. 23. 08.- Susreo se s provincijalom fra MijomDžolanom. Poslije je primio s. KristijanuJuriæ. Zatim, susreo se s gosp. BrunomIljkiæem iz udruge "Prsten". Primio je vlè.Antu Dominkoviæa i vlè. Marinka Anto lo -viæa. 27. 08. - Primio je fra Marijana Karaulu, vlè.Josipa Kneževiæa i gðicu Vikicu Vujicu.

Kroniku vodio: vlè. Josip Tadiæ

VRHBOSNA 3/2007 209

PR

ILO

ZI

1. Odlomak iz Evanðelja koji smo slušalipreuzet je iz petoga poglavlja Evanðelja sve-toga Mateja: to jest iz prvoga velikogaIsusova govora, poznatoga kao Govor naGori ili Govor o blaženstvima.

Danas kad slavimo Meðunarodni dan mira,na poseban naèin nam odzvanja sedmoblaženstvo koje je Krist objavio: “Blaženimirotvorci, jer æe se sinovima Božjim zvati. “

Ova Kristova rijeè je nadahnjivala ipodržavala tijekom stoljeæa mnoge osobedobre volje; a upuæena je i nama veèeras kaoobeæanje i kao apel:

Kao obeæanje nagrade, koju æe Bog - KraljMira i Sudac pravedni - dati onima koji uslužbu mira stavljaju svoje vrijeme i svojeenergije;

I kao apel da pojaèamo svoja nastojanja okomira meðu narodima, posebice u ovim kraje-vima i u ovoj Zemlji.

2. Èini mi se da je ovaj odlomak izabran vrloprikladno za naše molitveno slavlje, ukonkretnom kontekstu Bosne i Hercegovine.Prošlo je deset godina od završetka rata.Dejtonski ugovori imali su zaslugu da suzaustavili tutnjavinu i razaranja oružja.Mnogo je uèinjeno u ovim godinama napodruèju materijalne obnove i na pomirenjumeðu stranama koje su bile u ratu. Alitakoðer je istina da u svome svakodnevnomiskustvu nažalost èesto ustanovimo da ostajejoš mnogo za uèiniti kako bi se završilozapoèeto djelo.

Oèito se ne može zadovoljiti èinjenicom dasada nema više rata. Mir, koji bismo željeli

vidjeti ostvaren, jest sveukupnost pozitivnihuvjeta, koji garantiraju pojedincima i zajedni-cama da se izraze i da se razvijaju smireno,uz poštovanje ljudskoga dostojanstva svakeosobe, u skladu s drugima, s odnosima kojise nadahnjuju na kriterijima pravde i soli-darnosti.

3. Mogu se razumjeti razlike koje još preosta-ju u Zemlji i zapreke koje se još pojavljuju.Ali u molitvenom kontekstu našega slavlja,pitam se - i htio bih postaviti na razmišljanjevama osobama dobre volje i mirotvorcima:Sto možemo uèiniti? Koji bi mogao biti naš dopri-nos u izgradnji ove vrste mira - dubljega, praved-nijega i trajnijega - u ispunjenju svoje misije isluženja koje èinimo Zemlji?

Ustvari, u granicama potrebne kratkoæe ovemeditacije, htio bih naznaèiti tri temeljnauvjeta, koji mi se èine posebice važni unašem kontekstu.

a. Sveti Otac Benedikt XVI. u svojojposljednjoj Poruci za Svjetski katolièki danmira, od 1. sijeènja ove godine, upotrijebio jejedan izraz koji me vrlo dirnuo. On kaže dase danas više negoli ikada trebamo uvjeritidaje mir dar i obveza. Evo dakle prve naz-nake: Mir je dar, dar Božji, jer Bog u kojegavjerujemo jest Kralj mira; i jer iz izravnogiskustva znademo da on ne može bitiuspostavljen samo našim djelima i nastojan-jima. Zato treba moliti za mir, kao što to èin-imo veèeras, moleæi od Boga dar mira i - akoje potrebno - pratiti molitvu djelima pokore,u skladu s najboljim obièajima velikih religija.

b. Meðutim, mir je i zadaæa, jerimamo obvezu uèiniti svoj dio. On je zadaæakoja od svakoga zahtijeva strpljivu i stalnu

Molitveno slavlje u povodu Meðunarodnoga dana mira

Homilija apostolskoga nuncija nadbiskupa Alessandra D'Errica

Pravoslavna saborna crkva u Sarajevu 21. rujna 2007.

210 VRHBOSNA 3/2007

PR

ILO

ZI

obvezu èija je nakana sudjelovati aktivno iodgovorno na Božjem planu ureðene iskladne ljudske obitelji. Nažalost znademodobro kako neke osobe i neka društvenapodruèja upadaju ponekada u rizik da seobeshrabre pred poteškoæama; ili gore, da seiskljuèe misleæi da je zadaæa previše tvrda idaju ponajprije trebaju riješiti Vlasti i speci-jalizirane Ustanove Meðunarodne zajed-nice. Stoga danas naroèito trebamo obnovitisvijest da smo svi i svaki pojedini pozvani nazadaæu svjedoèenja i djelovanja; to jest:osobe koje vjeruju u mir i u njegovu službustavljaju ponajbolje od onoga što imaju.

c. Postoji na kraju treæi aspekt, kojismatram od primarne važnosti. Mir kojiželimo, i za koji danas molimo, jest onaj uzkoji æe se brzo - s Božjom pomoæu i uz nasto-janja svih - uspostaviti u potpunosti i ovdjeskladni odnosi meðu pojedincima i meðukonstitutivnim narodima. Da bi se topostiglo, uvjeren sam da je potrebno tražitiod svih obnovu dinamizma pomirenja.

Oèito ovdje se ne radi o tome da se naðenaèin kako bi se zaboravilo ili ostavilo postrani rane i ba rijere nedavne prošlosti.Znademo dobro da nije la ko stiæi do toga ukratko vrijeme, jer dogaðaji pro šlosti neizb-ježno ostaju zapisani u pamæenju, po je -dinaca i zajednica; barem za neko vrijeme.Stvar je u tome da bi trebalo gledati u

buduænost više ne go li u prošlost; a ako sesjeæanje na trauma tska iskustva nastavivraæati, treba - kao što nam je predložiloprvo èitanje - nadahnjivati se na logiciljubavi, koja je oèišæujuæa i inovativna (naBogu Ljubavi, bogatom milosrðem i opros-tom) - umjesto na logici osvete, koja jerazarajuæa i ponavlja nasilje.

Ova logika zahtijeva da se ostave po stranisumnje i predrasude i da se radi s povjeren-jem i s obnovljenom nadom u pozitivan ikonstruktivan dijalog: navlastito danas kadsu u raspravi problemi koji su hitni zasadašnjost i buduænost Zemlje.

4. Draga Eminencijo, metropolita Nikolaju,zahvaljujem Vam na pozivu koji ste miuputili da predložim koju refleksiju ovojsugestivnoj molitvenoj zajednici. Prihvatiosam ga vrlo rado jer znam da dolazi od pri-jateljskoga srca i od brata u Biskupstvu kojimi je uvijek bio bliz, veæ od prvih dana mogadolaska u Sarajevo.

Zajedno s Vama, kolegama iz Diplomatskogakora, poštovanim Uglednicima i svim osoba-ma dobre volje koje su ovdje došle, s pov-jerenjem uzdižem svoju molitvuSvemoguæemu Gospodinu koji vodi povijesti naše korake. Neka Bog -Kralj Mira-blagoslovi naše želje i uvijek prati naše nas-tojanje službenika mira. Amen!

VRHBOSNA 3/2007 211

PR

ILO

ZI

Buduæi da pastoralni djelatnici naterenu imaju po nekad teškoæa oko tumaèen-ja prava i obveza nad gro bljima, pokušat æuovdje donijeti kanonske odre dbe i njihovatumaèenja, s posebnim osvrtom na naše kra-jevno pravo, kako bi im ponudio više svjetla,a time doprinio rješenju u danim pote ško æa -ma.

Kan. CIC-a '17 je odreðivao u kan.1206 da je pravo Crkve imati vlastita groblja1,ali je za nas važniji kan. 1208 koji kaže:“Svaka župa neka ima svoje groblje, osim akoje ordinarijevim zakonitim nalogom osno-vano jedno za više njih”. No buduæi da jegraðansko društvo sve više išlo u sekular-izaciju, a mnoge države sužavale pravoCrkve i, osobito gle de grobalja, donosilevlastite propise - a po vla sti tom nahoðenju iprotivne gornjim kanonskim odre dbama,novo zakonodavstvo Crkve je svo je odredbepostavilo drugaèije.

U ZKP iz '83 stoji u kan. 1240, p. 1.:“Neka Crkva, gdje je moguæe, ima svoj grobl-ja, ili u svjetovnim grobljima barem prostoreodreðene za preminule vjernike, koja treba dase pravilno blagoslove”. Negdje je to neost-varivo pa stoga p. 2 dopunja stav Crkve:"Ako se pak ni to ne može postiæi, neka sesvaki put pravilno blagoslove pojedinigrobovi". Da su stvari bile otežane vidi se i izsljedeæeg novog kan. 1241 koji glasi: "Župe iredovnièke ustanove mogu imati svoje groblje".Iz oba navedena kanona proizlazi da jeCrkva u biti "kodificirala" krajevno pravo,odnosno pomirila se sa graðanskim zakono-davstvom kakvo gdje jest.

Višestoljetna tradicija, a nešto igraðanske odredbe su uvjetovale našu kra-jevnu Crkvu da je po tom pitanju našla svojmodus vivendi. Od starine svaka konfesija na

našim prostorima je imala svoja vlastitagroblja, a u gradovima ako je i bilo zajed-nièko, svatko je imao svoju parcelu svlastitim bogoštovnim prostorom.Ostavimo, meðutim, druge konfesije postrani, a pogledajmo vlastito stanje. Iz prak-tiènih razloga, radi uda ljenosti, loših puteva,a i radi osobnog ponosa vjernici su, boljereèeno svako selo za sebe, poklanjali ilikupovali komad zemlje da bude njihovogroblje, ali su ga uvijek "uknjižili" na župukao gruntovno vlasništvo. Stoga imamo isasvim malih župa, a u njima mnogo grobl-ja!

Groblje je, zbog specifiène okolnosti iteška života posebno u turskim vremenima,kod nas uvijek imalo èak trostruku svrhu,kakvu ni Zapad ni opæa Crkva ne poznaju.

Prvotna je ona da se tu pokapajupokojni. U tome smo izjednaèeni sa svimdrugim ljudima i vjernicima bilo koje konfe-sije.

Drugotna je svrha od starine da se nagroblju za dotiène stanovnike sela držiblagoslov polja i usjeva na njihov seoski"patron", koji si izabrali u dogovoru sa žup-nikom. Oni tada pozivaju svoje prijatelje iroðake na mjesno slavlje. Uvijek je za tu pri-liku bila procesija, sveèani blagoslov, zatimsv. Misa za narod, a iza toga su domaæinipozivali goste i prijatelje u da ih pogoste,prava mjesna slavlja. U nekim krajevima jeobièaj da se imaju i jesenski blagoslovi, kaoznak zahvalnosti za ljetinu. Tako je grobljena svoj naèin bilo seosko svetište i njihovo"proštenište". Ta tradicija je u nas živa još odturskih vremena, kada nije bilo crkava, negosu jedino groblja služila za nedjeljna i liturgi-jska slavlja i u njima su bili "oltari".

U veæini grobalja se uprilièuje i

Prava vjernika i prava i dužnosti župnikaobzirom na groblja

1 Iz prvih kršæanskih vremena potjeèe za groblje latinska rijeè “dormitorium - coemetrium” - poèivalište. Sv. Ivan Zlatoustireèe da smo “mi na groblju samo uspavani” (PG 49, str. 393.) “U grèko-rimsko vrijeme zajednièka groblja su postojala samo zasiromahe,a bogataši su sebi gradili mauzoleje i spomenike, izvan gradova uz glavne prometnice...” (L. CHIAPPETTA, Prontuario didiritto canonico, izd. Dehoniane, Roma 1994, str.218).

212 VRHBOSNA 3/2007

PR

ILO

ZI

blagoslov grobova, odnosno moljenje opi-jela za blagdan Svih Svetih i Dušni Dan.Vjernici smatraju, a tako ih i uèimo i tako impropovijedamo, da se kroz molitvu najlakšei najbolje odužujemo svojim dragim pokojn-ima. Mogu, doduše oni i sami na grobovimamoliti, ali im je draže kada to uèini njihovžupnik, jer je on po službi njihov liturg, takoda za te jesenske dane naša katolièka grobljajednostavno "ožive" od posjetilaca, cvijeæa,svijeæa i vrlo pobožnih molitava.

Meðutim komunisti su, iz njima svo-jstvenih razloga - dakako pod pritiskom ibez suglasnosti Crkve - donijeli "Zakon ogrobljima", tj. oduzeli nam groblja i predaliih mjesnim zajednicama da one vode briguo ureðenju, ograðivanju, èišæenju, proširi-vanju. To je negdje bolje, a negdje lošije usp-jelo. Ali zaèuðujuæe je da se nisu miješali uprava Crkve tj prava župa, koja grobljakoriste i kao sveta mjesta, gdje su se i daljeodržavali blagoslovi i služile sveèane mise,vodile procesije (a upravo su njih posvudazabranjivali, osim u grobljima). Isto takonajèešæe nisu dublje zadirali u imovinsko-pravne odnose, pa su veæina naših grobalja,posebno u selima ostala i dalje u grun-tovnom vlasništvu Crkve. Ta državna "labil-nost" je na svoj naèin postala olakšica nakonpada socijalistièkog režima, jer je Crkvaopet ušla u posjed svojih vlasnièkih pravanad grobljima, a u dogovoru s vjernicima ipod vodstvom župnika i dalje se rješavajukonkretna pitanja oko svakog groblja.Izuzetak su od toga središnja, "zajednièka"groblja po gradovima, a za njih vrijedesasvim drugi odredbe, veæ kako gdje.

U zadnje vrijeme, meðutim, kod nassu nastale neke pastoralne teškoæe i to višemeðu župnicima, nego meðu vjernicima.Èesto smo imali veæe selo, od kojega jedandio pripada jednoj župi, a drugi drugoj, nozajednièko im je groblje. Nadalje, èesto suosnivane nove župe, a groblje je moždaostalo u staroj župi, i ljudi se nerado odvaja-ju od grobova svojih predaka pa se žele idalje tamo kopati. Ima i obrnutih sluèajeva:da je razgranièenjem prostora staro zajed-nièko groblje došlo u novu župu, jasno spravom svih vjernika da se i dalje u njemu

ukopavaju, bez obzira pripadaju li staroj ilinovoj župi. Vremenom su i vjernici došli dovlastitih uvjerenja i želja pa sami odluèujugdje æe se pokapati i gdje æe biti "njihovo"groblje. To im i kan. 1180, p. 2. ZKPomoguæuje jer kaže: "Svakome je dopuštenoizabrati groblje za ukop, osim ako se topravom zabranjuje". I ugla vnom nema velik-ih teškoæa ni razmimo ila ženja žu pnika kadaje pokapanje i sprovod u pitanju. Sva ki žup-nik vodi sprovod svojih župljana, a gdje æebiti grobno mjesto, to se dogovaraju samivjernici i "dijele" ta mjesta po nekom svom"kljuèu", u što se župnici i ne miješaju.

No ima mnogo više teškoæa kad su upitanju one druge dvije svrhe naših grobaljai prava vjernika na groblju, tj. kada su poljs-ki blagoslovi - proljetni i jesenski - teblagoslov grobova - moljenje opijela i sv.Mise na Sve Svete, odnosno Dušni dan.Nastaje pitanje više meðu župnicima negome ðu vjernicima tko ima pravo, a tko ganema; gdje i dokle seže "jurisdikcija" župni-ka na èijem se pro storu groblje nalazi i moželi on snagom te "prostorne" jurisdikcijeuskratiti svako pravo svom kolegi župnikususjedne župe na tom "spornom" gro blju,pogotovo može li ogranièiti pravo "susje do -vim vjernicima", koji su suvlasnici baš togagroblja. U nesporazumima stvaraju seprotesti i su kobi meðu vjernicima, te se i okotoga gloðemo i su kobljavamo, (što nam jeinaèe u krvi). Uzmemo li u razmatranje stan-je na podruèju cijele Nadbi sku pije, imamonekoliko razli?itih situacija.

1. Župnici se dogovore kada æe bitibla goslov polja i kada sv. Mise na Sve sveteili Dušni dan i oba se naðu zajedno da buduna usluzi jednim i drugim župljanima.

2. Župnik, èija župa nije vlasnikgroblja ne miješa se u prava i dužnostionoga komu groblje po teritoriju pripada iprepušta sve njemu, a tamo se uopæe nepojavljuje, makar i uz rizik da njegovi vlasti-ti župljani ne budu u svemu "adekvatnouslu ženi". Odrièe se, na raèun mora, èakdijela svojih prihoda "ad honestam sustenta-tionem".

3. Radi pozivanja na svoja prava i na

VRHBOSNA 3/2007 213

PR

ILO

ZI

pravo svojih župljana, suvlasnika tog grobl-ja, taj isti župnik za njih, iako to nije njegovteritorij, na tom groblju ima obrede, ali udrugo vrijeme od onoga kada ima župnik naèijem podruèju se groblje nalazi, jer je tostvarno i jedino groblje jednog dijela nje-govih vlastitih župljana.

4. Nastaje spor meðu župnicima imeðu jednim i drugim župljanima i traži seposredovanje mjesnog ordinarija.

Polazna toèka u našem pastoralno-pra vnom razmišljanju neka bude osnovnoduhovno pravo vjernika, koje je sadržano ukan 213: "Vje rnici imaju pravo primati odsvetih pastira pomoæ iz duhovnih dobaraCrkve, osobito Božje rijeèi i sakramenata".Jasno ovaj je kanon naèelna odredba o prav-ima vjernika i naèelna odredba o brizi pastiraza njih. Sliènih "opæih" odredaba naæi æemo iu graðanskom zakonodavstvu: npr. pravosva kog graðanina na sigurnost ili pravo nazdra vstvenu zaštitu. A s druge strane posto-ji dužnost npr. èuvara reda da vode brigu oopæem poretku, a dužnost lijeènika i zdra -vstvenog osoblja da rje ša vaju zdra vstvenepro bleme stanovništva, no kad je u pitanjukonkretni NN. Èovjek i konkretni sluèaj,onda se zna koji policajac mora odraditiposao i koji lijeènik mora biti tom NN. naraspolaganju.

Pogledajmo sada što kažu kanoni opastoralnim dužnostima župnika. Kan. 519odreðuje: "Župnik je vlastiti pastir povjerenemu župe… da za tu zajednicu (misli se nasvakog pojedinca, župljanina u toj zajednici)obavlja službu nauèavanja, posveæivanja iupravljanja…". Ovdje bih posebno istakorijeè posveæivanja, (a mogla bi stajati i rijeèblagoslivljanja), jer se u groblju obavlja iblagoslov polja i usjeva, a i blagoslov grobo-va, odnosno moljenje opijela na grobovimapokojnika. Povežemo i to sa sviješæu vjerni-ka tj. da oni znaju tko je dužan i èija je prvot-na briga da njih i njihove pokojne blagosli-

vati i za njih moliti. Jasno da to oèekuju odsvoga župnika, jer je on njihov pastir. Podrevnom obièaju za tu uslugu oni župnika ihonoriraju. A buduæi da je uzdržavanjenaših župnika djelo mi èno ovisno i o timdarovima kod blagoslova polja i grobalja,onda iz toga blagoslova, mise i molitve opi-jela ostvaruje i on svoje župnièko pravo "adhonestam sustentationem". Na gornju odred-bu možemo nadovezati i propis kan. 530, t.6b "Župniku su posebno povjereni sljedeæi sv.èini: obavljanje sprovoda; : voðenje procesijaizvan crkve i podjeljivanje sveèanih blagoslo-va izvan crkve". Izvancrkvene procesije, irekli bismo skoro jedine kod nas, su upravoove po grobljima. Stvarno su sveèaniblagoslovi polja: križem svijeæama; jednom,pa s tri - "Trojstvo", sv. vodom i moljenjemlitanija Svih Svetih. Ta je pobožnost vrloomiljela našim vjernicima i stvarno joj radonazoèe, makar i poduže traje. O timblagoslovima izrièito govori i "Red euharisti-jske procesije2 ".

A što se tièe sprovoda, osim onoguobièajenog obreda ukopa, što satvarokanon uzima kao posebnu dužnost župnikau našim krajevima vjernicima je takoðer vrlovažna prisutnost sveæenika u trenutkumolitve za pokojne bilo na Sve Svete, bilo naDušni Dan. Negdje je nezaobilazan obièaj"obilazak grobova", a to znaèi i molitva opi-jela sa spominjanjem vlastitog imena poko-jnika i odrješenjem. Ljudi su na tu i osjetljivii imaju pravo oèekivati da je tu nazoèan,njima na uslugu, vlastiti župnik.

Župnik je odredbom kan. 534, p. 1."obvezan namijeniti misu za povjereni munarod (pro populo) svake nedjelje i blagdanazapovjedanih u njegovoj biskupiji…". Poljskiblagoslov u jednom selu na groblju je njihovblagdan i uistinu "festa primae classis". Žup-nici su od starina te mise prikazivali baš "propopulo" - za to selo i blagoslov u njemu, nadnjegovim stanovnicima i nad njihovim polji-ma, onima iz jedne i iz druge župe, ako im je

2 Ovaj odrednik je izdala KS iz Zagreba, god. 1985. i kad govori o prosnim danima na str. 54 izrièito kaže: “Buduæi da seu nekim našim krajevima održava i procesija na Markovo i proljetni blagoslov polja, koji istog smisla kao i slavljaProsnih dana, može se ovaj obred upotrijebiti i u tim sveèanostima”

214 VRHBOSNA 3/2007

PR

ILO

ZI

groblje zajednièko. Isto tako kan. 899, kadgovori o velièini euharistijskog slavlja ovakonaglašava: "Ono je èin samoga Krista iCrkve…a vje rnicima združenim u njegovu pri-nošenju daje se kao duhovna hrana (p.1)".Kanon naglašava i su ra dnju predsjedatelja ivjernika: "a svi prisutni vje rnici… suraðujutime što sudjeluju svatko na svoj naèinprema razlièitosti redova i … služba (p. 2)".Jasno, iz tako bogatog vrela milosti, pa i naseoskom groblju "svi sudionici primaju iznjega obi lje plodova, radi èega je KristGospodin i usta novio euharistijsku žrtvu (p.3)". Vjernici upravo duboko u srcu takodoživljavaju blagoslov polja po grobljima isveèane mise blagdana Svih Svetih uDušnoga Dana. Sa svim ovim je povezana iodredba kan. 932, p. 1: "Neka se euharistijskoslavlje oba vlja na svetom mjestu…", a kan. 1240izrièito odreðuje da se groblje blagoslovi (štoje pridržano biskupu - kann. 1205 -1207).Nema stoga nimalo sumnje da je upravogroblje prikladno i dolièno mjesto zaeuharistijsko slavlje.

Župnik, na teritoriju kojega župe segroblje nalazi i koje je uknjiženo kao grun-tovno vlasništvo te župe ogranièen jeosnovnim pravom onih drugih vjernika, kojisu "uèesnici" ili "suvlasnici" tog groblja, a pri-padaju drugoj župi i imaju vlastitog župni-ka. Prvi župnik se ne može pozvati ni najednu kanonsku odredbu ZKP, osim na teri-torijalnu jurisdikciju. No, prenaglašavajuæinju, on uskraæuje pravo vjernicima drugežupe koji su ipak suvlasnici i suuèesnici togagroblja te i oni imaju prava na sve duhovneblagodati, koje naši vjernici, po krajevnompravu i starodrevnoj praksi na grobljimamogu i trebaju uživati. Ovdje se u biti"sudaraju" teritorijalna i personalna jurisdik-cija. Teritorijalna ima svoju vrijednost,kanonsko pravo joj daje prednost, ali je ipersonalna u nekim životnim prilikamanezaobilazna. Temeljem te iste - personalnejurisdikcije vojni kapelani, naši "misionari"po zapadnim zemljama i toliki drugi crkvenidjelatnici s nazivom "kapelan" (kan.564-572),makar i žive i rade na nekom prostoru, gdjenetko drugi ima teritorijalnu jurisdikciju,snagom pastoralne službe imaju personalnu

jurisdikciju nad svoji podložnicima, najèešæeizjednaèenu sa župnièkom jurisdikcijom.

Veæini župnika je to i jasno obziromna za je dnièka groblja, i veæina njih serazumno dogovaraju. Ali ako veæ netkostvara problem i poziva se na svoja jurisdik-cijska teritorijalna prava zato što je groblje ugranicama njegove župe, onda kolegi susje-du - vicinusu i vjernicima iz njegove župeèini nepravdu: njemu jer mu uskraæuje dio"doliènog uzdržavanja" od njegovih vjernikakoji se baš tamo kopaju i jer su suvlasnici toggroblja. U biti problem uglavnom i nastajezbog tih vjernièkih darova. No nepravda je iza te vjernike ako njihov župnik na tomegroblju (bilo da neæe radi mira ili vlastitekomotnosti, bilo da mu onaj drugi ne da) nedrži za njih blagoslov i ne moli za njihovepokojnike. Prvi æe župnik obièno reæi da sus-jeda ne treba, jer to "on sve može sam uradi-ti". To je toèno, ali obveza npr. mise "pro pop-ulo" njega ne veže ni za koga, osi m za nje-gove župljane. Zaèuðuje isto tako da se tajžupnik ne "gura" kada treba voditi sprovod iukapati nekoga iz susjedove župe u tomistom gro blju, jer to uvijek prepušta susjedu,što je i razumljivo.

Temeljem naše tradicije i gore nave-denih kanonskih odredaba idealno bi bilosljedeæe: Župnik na èijem se prostorugroblje nalazi neka ima inicijativu i trebao bina vrijeme kazati kolegi kada bi bio poljskiblagoslov, a kada sv. Misa na Sve Svete iDušni Dan i da zajedno koncelebriraju.Možda jedne godine predvodi jedan, adruge drugi, ili jedan predvodi sv Misu, adrugi ima poljski blagoslov. Od upisanihdarova svakome neka ide ono što su èiji vjer-nici upisali, a milostinja se lako može podi-jeliti prema postotku obitelji koje su dionicitog groblja. Kod moljenja opijela po grobovi-ma neka su oba prisutna, pa neka svatkomoli nad grobovima svojih župljana, ili jed-nostavno neka svim vjernicima budu oba naraspolaganju, pa koliko koji izmoli, neka zato i bude od vjernika honoriran (tako,uostalom, rade župnici po centralnim grad-skim grobljima). Vjerujem da bi ovo najlakšeprihvatili i vjernici obadviju župa.

Sablažnjivo bi bilo, meðutim, da onaj

VRHBOSNA 3/2007 215

PR

ILO

ZI

drugi župnik u neko drugo vrijeme imablagoslov polja za svoj dio sela ili da služineku drugu sv. Misu za Dušni Dan, premdabi imao na to pravo i bila bi mu to dužnostjer je i to dio pastoralne brige za njegovevjernike, ako mu ništa drugo ne preostaje.No najgore je ako nastane takav nespo-razum, da su i prava susjednog župnika iprava njegovih vje rnika, a suuèesnika toggroblja obezvrijeðena za bra nom prvog žup-

nika. Savjetovao bih stoga žu pniku, koji imateškoæa u tome i problem ne mo že riješiti, dase obrati na Ordinarijat, a onda æe biti obad-vojici mjerodavno ono što mjesni Ordi narijodredi. U svakom sluèaju prava drugog žup-nika i njegovih vjernika treba zaštititi.

Dr. Pero Pranjiæ, prof.

Popravljeno i dopunjeno izdanjerimskog obrednika "Blagoslovi"

Poèetkom srpnja 2007. godine uizdanju Kršæanske sadašnjosti u Zagrebu,koja je službeni izdavaè liturgijskih knjigaBiskupske konferencije Bosne i Hercegovinei Hrvatske biskupske konferencije, objavl-jeno je dugooèekivano popravljeno i dopun-jeno izdanje rimskog obrednika "Blago slo vi".Ovaj obrednik priredila je samo Biskupskakomisija Hrvatske biskupske konferencije zalitu rgiju.

Novoobjavljena liturgijska knjigaizišla je u novom ruhu s obzirom na samoblik, tisak kao i na sam sadržaj. Na velikuradost svih korisnika liturgijskih knjigaCrkve u Hrvata - to jest hrvatskog govornogpodruèja - na prvim stranicama uvažen je,nakon što je to uèinjeno po prvi puta u ned-jeljnom lekcionaru objavljenom poèetkomsijeènja 2007. godine, najveæi dio principakoji karakteriziraju zajednièko izdavanjeliturgijskih knjiga velikih govornih podruèjasvijeta bez obzira na velièinu biskupskihkonferencija i brojnost vjernika: njemaèko,englesko, francusko, španjolsko i dr. Odmahna poèetku donesena su dva dokumentakojim Zbor za bogoštovlje i stegu sakrame-nata, temeljem odvojenih zahtijeva pred-sjednikâ dviju biskupskih konferencija BKBiH i HBK, odobrava uporabu spomenutogobrednika. Meðutim, na žalost sva prava sobzirom na Copyright ima samo jedna i toHrvatska biskupska konferencija, dok to istopravo nema Biskupska konferencija BiH.Zato svi oni koji na primjer budu željeli

koristiti bilo koji tekst iz ovog obrednika upripremanju i tiskanju liturgijskih pomagalamorat æe tražiti i dobiti odobrenje Hrvatskebiskupske konferencije.

Novoobjavljeni obrednik liturgijskoje obogaæenje s obzirom na blagoslovepotrebne tijekom liturgijske godine. Unesenje lijepi broj novih blagoslova koje do sadanismo imali u starom obredniku, kao naprimjer Blagoslov na spomendan sv. Blaža iliMladomisnièki blagoslov. Veliki jenedostatak ovog obrednika što na kraju uSadržaju nisu uneseni svi blagoslovi kojenovoobjavljeni obrednik ima, a što su uradiliskoro svi obrednici drugih govornih podruè-ja. Ponovljena je ista pogreška koja je uèinje-na u spomenutom izdanju Lekcionara.Možda je odgovor prireðivaèa kako se svemože naæi u Abecednom kazalu na krajuobrednika. Zato æe svi korisnici izgubitipuno vremena kako bi saznali koje sveblagoslove sadrži novoobjavjeni obrednik.Budimo radosni da je izišao iz tiska i da jenapravio korak dalje s obzirom nablagoslove na koje veæ desetljeæima èekanaša vjernièka svakodnevnica. Nadat je sekako æe u novom izdanju svi propusti bitiispravljeni, a u drugim liturgijskim knjigamaneæe biti napravljeni. Cijena novog obredni-ka u knjižari Kršæanske sadašnjosti uZagrebu iznosi 380,- kn.

mr. Tomo Kneževiæ, prof.

216 VRHBOSNA 3/2007

PR

ILO

ZI

VRHBOSNA 3/2007 217

PR

ILO

ZI

218 VRHBOSNA 3/2007

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

Vlè. mr. Franjo Tomaševiæ, župnikžupe Roðenja BDM u Modrièi, tragièno jepreminuo od strujnog udara 6. kolovoza u41. godini života i 15. godini sveæeništva.Vlè. Franjo je roðen 1. prosinca 1966. godineu Vidovicama od roditelja Vinka i Ane r.Ivkiæ. Za sveæenika je zareðen 29. lipnja1993. godine u Ðakovu. Kao mladomisnik jegodinu dana vršio službu prefekta u sje-meništu u Zadru a potom dolazi na službužupnog vikara u župu Srca Isu sova u opkol-jenom Sarajevu. U ljeto 1995. go dine jeupuæen na postdiplomski studij prava u Rimgdje je 1998. godine postigao licencijat. Istego dine se vraæa u Nadbiskupiju te najprijevrši slu žbu nadbiskupovog tajnika a potomje imenovan pre fektom u Vrhbosanskojkatolièkoj bogosloviji. Isto vremeno obnaša islužbu profesora crkvenog prava naVrhbosanskoj katolièkoj teologiji. U ljeto1999. godine je imenovan župnikom kate-dralne žu pe Srca Isusova u Sarajevu a ujesen iste godine je imenovan i sudskimvikarom Ženidbenog suda. Po isteku man-data sudskog vikara, imenovan je su cemženidbenog suda. Od 2001. godine je i èlanSve æenièkog vijeæa Vrhbosanske nad-biskupije u je dnom mandatu. Od jeseni2006. godine je župnik u župi Roðenja BDMu Modrièi.

Vlè. Franjo je sahranjen 8. kolovoza usvojoj rodnoj župi Vidovice kod Orašja naSavi. Misu za dušnicu u župnoj crkvi sv. Vidau Vidovicama pre dslavio je pomoæni biskupvrhbosanski mons. dr. Pero Sudar, pomoænibiskup vrhbosanski, u za jedništvu s roðen-im Vidovljaninom mons. Ilijom Janjiæem,biskupom kotorskim, te uz suslavlje 120sveæenika koji su došli iz svih krajevaVrhbosanske biskupije kao i iz drugihbiskupija u BiH i Hrva tskoj. Na Misizadušnici sudjelovalo je i oko 40 èasnih ses-tara koje su predvodile pjevanje te velikibroj vjernika od kojih je tek polovina moglauæi u žu pnu crkvu gdje je bio izloženo tijelopokojnog sveæenika Franje.

U prigodnoj propovijedi biskup

Sudar je kazao kako ima stanja i okolnosti ukojima svaka ljudska rijeè i svaki govor gubisvoj smisao i svoju vrijednost te je najvrijed-nija tišina. "Jedno od ta kvih stanja i okolnos-ti jest smrt koja je, ljudski gle dano, negacijaživota ali i i sjena, ako ne i ne gacija svegaonoga što èovjek u životu uspio napraviti išto je imao u planu - sve to negdje gubi svojsmi sao. I to svaka smrt… Meðutim, oèimavjere i sna gom Božje rijeèi sve poprimasmisao i to novi boža nski smisao", kazao jebiskup Sudar istièuæi da i ono što se ljudskismatra nesreæom, Bog može voditi punisreæe i izgubljeni život pretvoriti u dobijeniživot te tako svaka smrt i ispraæaj postaje èinzahvale i solidarnosti, a u isto vrijeme inajveæa škola života. "Znamo da je pokojnisveæenik Franjo tre bao i mogao uVrhbosanskoj nadbiskupiji još pu no togauèiniti i pomoæi ovoj Crkvi da uznese bre meporaæa, da navijesti radost spasenja, danavije sti istinu što i besmisao pretvara usmisao, što smrt pretvara u život; da budesin onima kojima više ni vlastiti sinovinemaju snage biti sinovi, da bude brat, ses-tra, prijatelj onima koje nitko ne že li takvimazvati, da poðe tamo odakle drugi radoodlaze. Dok si postavljamno to pitanje i ljud-ski pro matramao, Bog nam odgovara da Onima svoje vri jeme i svoje planove. I zato jeovo izazov svima na ma: prihvatiti smisaobesmisla, prihvatiti vjeru i u okolnostimavlastite nemoæi, ali iznad svega pri hva titièvrstinu vjere i istinu da oni, koji se odazo vuBožjem pozivu, kao što je to zasigurno èinioi po kojni Franjo, i svoje ljudske spsobnostistave u slu žbu njegove Crkve, da takvedoèekuje na vratima smrti i kroz nju provo-di u puninu života vjeèni Go spodar života.Samo iz te èvrstine vjere moguæe jepretvoriti i smrt žalosti u usklik zahvalnostipa i ra dosti. I pokojni Franje je, unatoè svihljudskih lsa bosti živio sveæenièki život nošensnagom te vje re. I zato mi danas imamopravo kazati - nije važno koliko je živio ništo je sve uèinio, ali jest važno za koga i zaštoje živio i jest važno kako je èinio.

+Vlè. mr. Franjo Tomaševiæ

VRHBOSNA 3/2007 219

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

Od pokojnog Franje u ime sveæenikaVrhbosanske nadbiskupije oprostio sekancelar dr. Zdenko Spajiæ prikazajuæi nje-gov životni put i izražavajuæi duboku vjeruda se Franjo približava onom iskustvu kojesmo mi kao vjernièku nadu slavili u liturgijina dan kada je on iz vremena prešao uvjeènost, nakon èega æe moæi reæi:"Gospodine, lijepo nam je ovdje biti..." U imegeneracije sveæenika oprsotio se vlè. AndrijeJanjiæ, župnik župe sv. Ane u Radunicama,koji je zajedno s pokojnikom išao u osnovnuškolu i dalje u sjemenište preko studija svedo reðenja u ratnom vremenu 1993. godine.Izrazio je zahvalnost pokojniku te suæutroditeljima, braæi i sestrama pokojnika."Vama, dragi roditelji, Bog je na dar dao sinaFranju a Vi ste ga darovali Bogu i Crkvi. Vašsin Franjo služio je Bogu i Crkvi sve dok ganije, ljudskim oèima gledano, prerano uzeo sovoga svijeta". U ime župne zajednice odpokojnika se oprostio vlè. Mato Majiæ koji jekazao da je pokojni Franjo napunio 40 godi-na, a broj 40 u Bibliji znakovit je broj. "Vlè.

Franjo umro je ovom svijetu na blagdanPreobraženja. Pozvao ga je Gospodin nabrdo Tabor da vidi njegovo preobraženolice", rekao je župnik Majiæ podsjeæajuæi daje sveæenik Franjo bio prepoznatljiv po osm-jehu što je bio znak da se radovao Bogu, èov-jeku i životu.

U dugoj sprovodnoj povorci sveæeni-ci iz generacije pokojnoga Franje nosili sunjegovo tijelo. Opraštajuæi se kod grobabiskup Janjiæ je istaknuo da sveæenik Franjopotjeèe ne samo iz župe koja je izuzetnobogata duhovnim zvanjima, nego i iz obiteljiiz koje je poteklo èak devet Bogu posveæenihosoba - pet sveæenika i èetiri èasne sestre. Uime svih njih izrazio je zahvalnost svima kojisu došli moliti za pokojnika ili uputili suæutte ohrabrio u vjeri roditelje, braæu i sestrepokojnoga Franje koji je spuštan u grob dokse pjevala uskrsna popijevka "Kraljice neba,raduj se".

Neka mu milosrdni Gospodin udijelivjeèni život. Poèivao u miru Božjem!

220 VRHBOSNA 3/2007

221 VRHBOSNA 3/2007