Služb.putov.Ripup 3.10

3 / 2010

Pla

će i n

aknade

124

Izdaci za službena putovanja u zemlji i inozemstvuPravo radnika na naknadu troškova nastalih na službenom putovanju može biti regulirano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca. Neoporezivi iznosi naknade troškova putovanja te visina dnevnica regulirani su odredbama Pravilnika o porezu na dohodak. Kod obračunavanja službenog putovanja u inozemstvo primjenjuju se propisi za korisnike državnog proračuna, a ti se propisi odnose i na poduzetnike. Autorica u nastavku članka detaljnije piše o nastanku, obračunu i isplati izdataka nastalih kod službenog putovanja u zemlji ili inozemstvu, te daje veći broj praktičnih primjera.

Valentina Bocak, dipl. oec.

Pravo na naknadu troškova službenog puta i način obračunavanja troškova nastalih prilikom službenog putovanja mogu biti uređeni su odredbama kolektivnih ugovora1, pravilnika o radu2, ugovora o radu ili nekim drugim aktom poslodavca.

Troškovi koji nastaju kod službenog putovanja u inozemstvo obračunavaju se prema odredbama Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna pri-znaju u materijalne troškove3 (u nastavku članka Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo).

1 Važno je napomenuti da iako neki od poslodavaca nisu potpisnici kolektivnih ugovora – propisana je obvezna primjena kolektivnih ugovora za djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, putničke agencije, humanitarnog razmi-niravanja te drvne i papirne industrije i to na sve poslodavce i radnike koji rade u tim djelatnostima. To znači da svi poslodavci koji se bave navedenim djelat-nostima, neovisno o broju zaposlenih radnika, moraju primjenjivati kolektivne ugovore za pojedinu djelatnost. U kojim su Narodnim novinama objavljeni pojedini kolektivni ugovori te o pravima radnika koja proizlaze iz određenih kolektivnih ugovora možete vidjeti u svakom broju Ripup-a na početku rubrike RiPup INFO.

2 Sukladno odredbi čl. 130. st. 1. Zakona o radu, poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

3 Uredba je objavljena u Nar. nov., br. 50/92 i 73/93. Sukladno odredbama Pra-vilnika o porezu na dohodak, odredbe uredbe se primjenjuju kod utvrđivanja neoporezivih iznosa po osnovi nesamostalnog rada što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima.

UDK: 336.2/657.1

Uvjeti i odredbe za neoporezivu isplatu izdataka službenog putova-nja propisani su Pravilnikom o porezu na dohodak4.

1. Nalog za službeno putovanje

Prije nego što radnik krene na službeni put, poslodavac mu je dužan izdati nalog za službeno putovanje (putni nalog). Nalog za služ-beno putovanje minimalno mora sadržavati slijedeće podatke5:

nadnevak izdavanja, �

ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, �

mjesto u koje osoba putuje, �

svrha putovanja, �

vrijeme trajanja putovanja, �

vrijeme kretanja na put, �

podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje �

automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, �

potpis i pečat ovlaštene osobe, �

obračun troškova, �

likvidaciju obračuna te �

izvješće s puta. �

4 Pravilnik o porezu na dohodak objavljen je u Nar. nov., br. 95/05, 96/06 i 68/07.

5 Prema odredbama čl. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

1253 / 2010

Pla

će i n

aknadeValentina Bocak, dipl. oec.

125

Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito:

računi za cestarine, �

preslike ili potvrde putnih karata, �

računi za smještaj i drugo. �

1.1. Sadržaj naloga za službeno putovanje u inozemstvo

Sadržaj naloga za službeno putovanje u inozemstvo propisan je Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo6. Uzimaju-ći u obzir i odredbe kojima je u Pravilniku o porezu na dohodak propi-san sadržaj putnih naloga, nalog za službeno putovanje u inozemstvo treba sadržavati slijedeće podatke:

rješenje temeljem kojeg se nalog izdaje, �

ime i prezime osobe koja putuje, �

poslovi i zadaci koje obavlja osoba upućena na službeni put, �

cilj putovanja, �

naziv države i mjesta u koje se putuje, �

dan polaska i povratka odnosno trajanje službenog putova- �

nja, kategorija hotela u kojem će osoba upućena na službeni put �

boraviti (noćiti), vrsta prijevoznog sredstva (ukoliko se putuje osobnim auto- �

mobilom treba navesti registarske oznake vozila, podatke o početnom i završnom stanju brojila) podaci o (eventualno) osiguranom smještaju i hrani, �

uvjeti obračunavanja izdataka za službeno putovanje i �

izvješće s puta (ovjereno od strane nadležnog naredbodav- �

ca).

2. Izdaci za službeno putovanje

Izdaci za službeno putovanje obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu7

Izdaci za službeno putovanje obuhvaćaju:troškove smještaja, �

troškove prijevoza, �

troškove koji se nadoknađuju iz dnevnice: �

prehrana i a) prijevoz u mjestu u koje je osoba upućena na službeno b) putovanje, te

ostale troškove službenog puta. �

3. DnevniceDnevnice čine naknadu8 kojom se radniku nadoknađuju izdaci

prehrane, pića i prijevoza u mjestu u kojem je radnik upućen na službeno putovanje.

3.1. Uvjet minimalne udaljenosti za isplatu dnevnica

Dnevnice za službeno putovanje u zemlji ili inozemstvu isplaćuju se9 za putovanje iz mjesta u kojem je mjesto rada ili mjesto pre-bivališta / uobičajenog boravišta radnika u drugo mjesto (u kojem nije njegovo prebivalište ili uobičajeno boravište) koje je udaljeno

6 Prema odredbi čl. 3. Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo. 7 Prema odredbi čl. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br.

95/05, 96/06 i 68/07).8 Sukladno odredbi čl. 13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.9 Sukladno odredbi čl.13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

najmanje 30 kilometara, radi obavljanja poslova (vezanih uz radno mjesto radnika i djelatnost poslodavca) koji su navedeni u nalogu za službeno putovanje.

Ukoliko se prebivalište (ili uobičajeno boravište) radnika razlikuje od mjesta rada, a radnik na službeni put polazi iz mjesta svog prebi-vališta (ili uobičajenog boravišta) propisanu udaljenost od najmanje 30 kilometara treba računati od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta10.

Primjerice, ukoliko poslodavac sa sjedištem u Zagrebu, Ilica bb upućuje na službeni put u Vrbovec svog radnika koji stanuje u Du-gom selu i koji će na službeni put krenuti iz mjesta svog stanovanja – propisana udaljenost računati će se od mjesta stanovanja. Iako je udaljenost od Zagreba (Ilica) do Vrbovca veća od 30 km, a od Dugog sela do Vrbovca manja od 30 km – radnik neće imati pravo na isplatu dnevnice jer je udaljenost od mjesta s kojeg je krenuo na službeni put (mjesta stanovanja) do mjesta u koje ga poslodavac šalje manja od 30 km.

Ukoliko se na službeni put mora putovati morem –ne može se izravno primijeniti uvjet udaljenosti od 30 kilometara, već se ta mjer-na jedinica treba preračunati u morske milje (1 morska milja = 1852 metra). U takvim slučajevima, poslodavci mogu umjesto udaljenosti od 30 kilometara priznati udaljenost od 16,20 morskih milja (30 km = 30.000 m / 1852 m = 16,2) ili u odgovarajućem dijelu udaljenosti u morskim miljama, a u preostalom u kilometrima11.

3.2. Isplata dnevnice za radnika upućenog na seminar

Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je da poslodavac (pravna ili fizička osoba) može svom radniku, kojeg šalje na semi-nar ili savjetovanje (a na službenom je putu proveo minimalno 8 odnosno 12 sati) neoporezivo isplatiti dnevnicu12.

Međutim, poslodavac koji je obveznik poreza na dohodak (fizička osoba - obrtnik ili druge osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost13), a koji svog radnika šalje na školovanje i stručno usavrša-vanje - ne može tom radniku (neovisno o broju provedenih sati na službenom putu) neoporezivo isplatiti dnevnicu14.

U navedenom slučaju, poslodavac „dohodaš“ može za svog rad-nika, kojeg je poslao na školovanje i stručno usavršavanje, u izdatke priznati: - troškove prijevoza na i sa školovanja i stručnog usavršava-nja, do visine cijene karata sredstava javnog prijevoza i – troškove smještaja u visini stvarnih izdataka15.

Poslodavci poduzetnici (pravne osobe) nemaju ograničenja vezana za isplatu dnevnica kada svog radnika šalju na školovanje i stručno savjetovanje, tj. mogu neoporezivo isplatiti dnevnicu tim radnicima (koji su poslani na školovanje ili stručno usavršavanje koje je vezano za djelatnost poslodavca).

10 Prema mišljenju Ministarstva financija od 3. studenog 2005. godine, Klasa: 121-02/05-01/7, Ur. broj: 513-07-21-01/05-2.

11 Prema mišljenju Ministarstva financija – Porezne uprave od 13. rujna 2001. godine, Klasa: 410-01/01-01/794, Ur.broj: 513-07/01-2.

12 Prema odredbi čl. 17. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak.13 Sukladno odredbi čl. 17. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04)

– samostalna djelatnost obuhvaća: obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodna zanimanja i poljoprivredu i šumarstvo.

14 Prema odredbama čl. 25. st. 1. t. 2.3. Pravilnika o porezu na dohodak.15 Prema odredbama čl. 17. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, a vezano za

odredbe čl. 25. st. 2. t. 2.3.istog Pravilnika.

3 / 2010

Pla

će i n

aknade

Izdaci za službena putovanja u zemlji i inozemstvu

126

3.3. Isplata dnevnice i drugih troškova službenog putovanja obrtnicima

Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja16 te osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva17 mogu u troškove priznati sve troškove službenog putovanja koje učine oni osobno18 i to pod istim uvjetima (visini i na način) koji su propisani po osnovi nesamostalnog rada tj. pod kojima ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima19.

Ukoliko si navedeni poduzetnici isplate naknade za troškove služ-benog puta iznad propisanih iznosa, razlika se ne smatra porezno priznatim izdatkom20, pa se niti ne knjiži u Knjizi primitaka i izdata-ka.

Isto tako, nema zapreke da si i obrtnici koji su istovremeno zaposle-ni kod nekog poslodavca (tj. koji uz nesamostalni rad obavljaju obrt ili dr. samostalnu djelatnost), priznaju u izdatke troškove službenog putovanja (do neoporezivog iznosa) koje su obavili za potrebe svog obrta, neovisno o tome što su zaposleni kod nekog poslodavca.

3.4. Razlikovanje dnevnice i terenskog dodatka

Kako je u Pravilniku o porezu na dohodak, osim neoporezivog iznosa dnevnica propisana i neoporeziva isplata terenskog dodat-ka u tuzemstvu i inozemstvu (koji se isplaćuje kada radnik boravi izvan mjesta svog prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca, izdvojene poslovne jedinice i kada poslodavac obavlja djelatnost koja je vezana za rad na terenu, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta minimalno 30 kilo-metara), u praksi se često postavlja pitanje treba li radniku isplatiti dnevnicu ili terenski dodatak.21

Isplata dnevnice isključuje mogućnost isplate terenskog dodatka21, tj. radnik ne može u isto vrijeme primiti i te-renski dodatak i dnevnicu, već samo jedno od toga.

Terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svog prebivališta ili boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili izdvojene poslovne jedinice poslodavca – kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i od uobičajenog prebivališta ili boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta minimalno 30 kilometara).

Više o terenskom dodatku možete pročitati u RiPup-u broj 5/2009.

Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojem je mjesto rada ili iz mjesta uobi-čajenog boravišta ili prebivališta radnika koji se upućuje na službe-no putovanje u drugo mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara od navedenih mjesta, radi obavljanja određenih poslova navedenih

16 Prema čl. 18. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04), djelat-nostima slobodnih zanimanja smatraju se : samostalna djelatnost stomatolo-ga, liječnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora i td.

17 Prema čl. 18. st. 3. fizičke osobe koje su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost po posebnom zakonu, a poticaje ostvaruju prema posebnim zakonima.

18 Prema čl. 25. st. 1. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak.19 Prema čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak, vezano za čl. 10. t. 10. Zakona

o porezu na dohodak.20 Prema odredbi čl. 22. st.1. t. 4. Zakona o porezu na dohodak.21 Prema odredbi čl. 14. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

u nalogu za službeno putovanje, a koji su vezani za djelatnost po-slodavca.

4. Službeno putovanje u zemlji

4.1. Izdaci za smještajKada radnik na službenom putu provede više dana, mora imati

osigurano noćenje.Poslodavac može svom radniku isplatiti troškove noćenja na služ-

benom putovanju u visini stvarnih izdataka22.Poslodavac može svom radniku isplatiti trošak noćenja u hotelu

bilo koje kategorije temeljem priložene vjerodostojne isprave (raču-na) – budući u Pravilniku o porezu na dohodak nije propisana kate-gorija hotela.

Ukoliko poslodavac želi ograničiti troškove smještaja do određene kategorije (primjerice za hotel sa tri zvjezdice), odredba o tome mora biti ugovorena u kolektivnom ugovoru, ugovoru o radu ili pravilniku o radu.

Kako se u izdatke priznaju samo izdaci za noćenje23 (jer se izdaci za prehranu nadoknađuju iz dnevnice), osoba koja na službenom puto-vanju koristi puni ili polu pansion24, treba u ugostiteljskom objektu u kojem boravi (npr. hotelu) zatražiti račun u kojem će trošak noćenja biti iskazan posebno.

Primjerice, ako je radnik upućen na službeni put u trajanju od 3 dana, te u ugostiteljskom objektu (u kojem je smješten) osim usluge noćenja s doručkom, koristi i uslugu punog pansiona (ručak i veče-ru), treba od ugostitelja zatražiti da na računu odvojeno iskaže trošak noćenja (s doručkom) od troškova punog pansiona (ručak i večera). Na primjer ako usluga punog pansiona iznosi 1.500,00 kuna, na računu treba biti iskazana cijena noćenja s doručkom u iznosu od 1.100,00 kuna i cijenu ručka i večere u iznosu od 400,00 kuna.

Poslodavac će radniku nadoknaditi trošak noćenja s doručkom u iznosu od 1.100,00 kuna, dok će se trošak ručka i večere nadokna-diti iz isplaćene dnevnice.

Ukoliko poslodavac radniku nadoknadi puni trošak smještaja (svih 1.500,00 kuna) i isplati dnevnicu, razlika od 400,00 kuna (porezno nepriznat trošak) čini plaću radnika25

U slučaju da osoba upućena na službeni put boravi kod rodbine ili prijatelja, ne može u nalogu za službeno putovanje iskazati trošak smještaja budući za smještaj nema vjerodostojne dokumentacije (računa) kojom bi dokazala trošak smještaja.

4.2. Izdaci za prijevozIzdaci za prijevoz obračunavaju se u visini cijene prijevoznog sred-

stva koje je korišteno na službenom putovanju i označeno na nalogu za službeno putovanje, a temeljem priložene vjerodostojne doku-mentacije (karte za prijevoz, račun za gorivo i sl.).

Ukoliko je na nalogu za službeno putovanje, odobreno korištenje javnog prijevoza (primjerice autobusa), radnik uz nalog za službeno putovanje treba priložiti izdani račun ovlaštenog prijevoznika (primje-rice, putnu kartu ili račun izdanu od strane „Samoborček“-a).

Iznimno, ukoliko je radnik, u pojedinačnim izvanrednim okolnosti-ma (primjerice, gubitak izvornog računa, njegovo uništenje, krađa i

22 Prema odredbi čl. 13. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak.23 Noćenje (u našoj zemlji) podrazumijeva noćenje s doručkom.24 Puni pansion obuhvaća doručak i 2 obroka (ručak i večeru), a polupansion

doručak i 1 obrok (ručak ili večeru).25 Dobiveni iznos čini neto iznos (plaću), te ga je potrebno preračunati u bruto

iznos plaće i obračunati propisane doprinose i porez (+ prirez, ako je propi-san).

1273 / 2010

Pla

će i n


127

slično), izgubio izvorni račun – uz nalog za službeno putovanje može se priložiti potvrda o cijeni prijevoznih karata (koju izdaje ovlašteni prijevoznika čije je prometno sredstvo korišteno za prijevoz na poje-dinom službenom putovanju)26.

Troškovi prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje, nadoknađuju se iz dnevnice, pa se primjerice karta za tramvaj, taksi i sl. ne priznaje kao iz-datak prijevoza službenog puta.

Međutim, ukoliko je, primjerice radnik za prijevoz od aerodroma do mjesta u koje je upućen na službeni put koristio taksi (ili neki drugi oblik prijevoza) – taj se prijevoz ne smatra prijevozom u mjestu (već do mjesta) službenog puta i priznaje se kao poseban trošak prijevoza (i nadoknađuje radniku).

4.2.1. Korištenje sredstava javnog prijevozaKada radnik putuje sredstvima javnog prijevoza (autobus, vlak,

avion, brod i sl.), poslodavac radniku kao trošak prijevoza priznaje iznos prijevozne karte i ostale posebno plaćene troškove (primje-rice prijevoz prtljage autobusom, taksu u zračnoj luci ili kolodvoru, rezervaciju mjesta i td.).

Svi se ti troškovi priznaju samo uz priloženu vjerodostojnu doku-mentaciju (na primjer, autobusnu kartu; kartu za brod, vlak, avion i sl.; račun za plaćenu rezervaciju mjesta, račun za prijevoz prtljage i sl.).

U slučaju kada je radniku na nalogu za službeno putovanje odo-breno korištenje javnog prijevoza (primjerice autobusa), a radnik ipak koristi vlastiti osobni automobil, izdatak za prijevoz ne može se priznati prema potvrdi o visini cijene javnog prijevoza27 (primjeri-ce autobusne karte) – budući se kao vjerodostojna dokumentacija (za priznavanje troškova službenog putovanja) priznaje samo izvorni račun ovlaštenog prijevoznika.

4.2.2. Prijevoz osobnim automobilomUkoliko radnik za službeni put koristi vlastiti osobni automobil,

poslodavac radniku može neoporezivo isplatiti trošak prijevoza u vi-sini od 2,00 kune po prijeđenom kilometru u službene svrhe28.

Međutim, u kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu može biti uređeno pravo radnika na naknadu troška korištenja vlastitog osobnog automobila za službeno putovanje u određenom postotku cijene goriva (na primjer 30% od cijene benzina eurosuper 95). Tako obračunan iznos naknade troška korištenja vlastitog auto-mobila u službene svrhe može premašiti neoporezivi iznos od 2,00 kune po kilometru. U tom slučaju razlika (iznad 2,00 kn po kilometru) čini plaću radnika29.

Ukoliko se radniku (prema odredbama kolektivnog ugovora, ugo-vora o radu ili pravilnika o radu) kao trošak službenog puta vlastitim osobnim automobilom priznaje primjerice 30% cijene benzina euro-super 95 po prijeđenom kilometru – a radnik putuje automobilom koji troši dizel gorivo, te uz nalog za službeno putovanje priloži račun za kupljeno dizel gorivo, kod priznavanja troška službenog putovanja obračunavati će se 30% cijene benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru (a ne goriva navedenog na priloženom računu).

26 Prema mišljenju Ministarstva financija – Porezne uprave od 15. prosinca 2005. godine, Klasa: 410-18/05-01/125, Ur. broj: 513-07-21-01/05-2.

27 Prema mišljenju Ministarstva financija – Porezne uprave od 14. lipnja 2006. godine, Klasa: 410-01/06-01/599, Ur. broj: 513-07-21-01/06-2.

28 Prema čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak.29 Kako dobiveni iznos čini neto iznos (plaću), potrebno ga je preračunati u bruto

iznos plaće i obračunati propisane doprinose i porez (i prirez, ako je propi-san).

Primjer 1. - Korištenje privatnog automobila na službenom putuRadniku je za službeni put iz Zagreba u Rijeku, odobreno korište-

nje vlastitog osobnog automobila. Poslodavac je u Pravilniku o radu propisao da radnik ima pravo na naknadu troška korištenja vlastitog osobnog automobila u službene svrhe u visini od 30% cijene benzina eurosuper 95. Na dan službenog puta cijena litre benzina eurosuper 95 bila je 8,48 kn. 30% navedene cijene iznosi 2,54 kn (8,48 kn x 30%). Radnik je od Zagreba do Rijeke i natrag prešao ukupno 384 kilometra. Trošak prijevoza, prema pravilniku o radu ukupno iznosi 975,36 kn (384 km x 2,54 kn). Neoporezivi iznos troška prijevoza iznosi 768,00 kuna (384 km x 2,00 kn). Kako je poslodavac, prema podnesenom obračunu putnih troškova radnika, priznao (i isplatio) trošak prijevoza prema pravilniku o radu u iznosu od 975,36 kn, ra-zlika u iznosu od 207,36 kuna (975,36 kn – 768,00 kn) čini plaću radnika.

Radniku se kod prijevoza vlastitim osobnim automobilom, nadoknađuju i izdaci nastali tijekom službenog puta za cestarinu, tunelarinu, mostarinu i slKada radnik za službeno putovanje koristi službeni osob-ni automobil, poslodavac mu nadoknađuje sve troškove koji nastaju tijekom putovanja automobilom (prema prilo-ženim računima za gorivo, cestarinu, tunelarinu, mosta-rinu i sl.)

4.3. Dnevnice u zemljiOsim što radnik treba biti upućen na službeni put u mjesto koje je

od njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno mjesta rada udaljeno minimalno 30 kilometara30, pravo na isplatu neopore-zivog iznosa dnevnice31 ostvaruje se:

u punom iznosu od 170,00 kuna, ukoliko radnik na službenom �

putu provede više od 12 sati, u pola iznosa od 85,00 kuna, ako radnik na službenom putu �

provede više od 8 a manje od 12 sati.Ukoliko poslodavac isplati radniku dnevnicu u višem iznosu (ako

je tako propisano kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili pra-vilnikom o radu), razlika iznad propisanog neoporezivog iznosa čini plaću radnika.

4.4. Ostali izdaciRadnik na službenom putu može imati izdatke koji su neposredno

vezani uz službeno putovanje, a koje mu poslodavac može nadokna-diti temeljem priložene vjerodostojne dokumentacije.

To mogu biti: izdaci korištenja telefona, �

izdaci najma opreme za potrebe prezentacije, �

izdaci najma prostorije za sastanke i sl. �

4.5. Predaja obračuna putnih troškovaPropisima nije određen rok u kojem radnici trebaju predati obračun

putnih troškova (prema nalogu za službeno putovanje) svom poslo-davcu.

Poslodavac može rok za predaju obrasca odrediti u pravilniku o radu ili nekom drugom internom dokumentu.

30 Kod putovanja morem se ne može primijeniti uvjet udaljenosti od 30 kilome-tara, već se ta mjerna jedinica treba preračunati u morske milje (1 morska milja = 1852 metra) – što čini udaljenost od 16,20 morskih milja.

31 Neoporezivi iznosi dnevnica propisani su čl. 13. st. 2. t. 13 Pravilnika o porezu na dohodak.

3 / 2010

Pla

će i n

aknade


128

U praksi poslodavci uglavnom upisuju rok predaje obračuna putnih troškova temeljem putnog naloga na samom putnom nalogu.

Primjer 2. - Obračun troškova putovanja kod službenog puta u zemlji

Poslodavac „Poduzetnik“ d.o.o. uputio je svog radnika Ivu Jurića (iz Zagreba) na službeni put u Šibenik.

Jurić je na put krenuo 26.03.2010. u 7,00 sati iz Zagreba, a vratio se 29.03.2010. u 20,00 sati. Poslodavac mu je za prijevoz odobrio korištenje službenog automobila i isplatio akontaciju putnih troškova u iznosu od 3.000,00 kuna.

Radnik Jurić je bio smješten u hotelu u kojem je noćenje (s doruč-kom) iznosilo 400,00 kuna. Jurić je u hotelu koristio usluge punog pansiona (noćenje s doručkom + ručak i večera) čija cijena po danu iznosi 600,00 kuna. Jurić je u hotelu obavio telefonske razgovore u visini od 22,00 kune.

U hotelu je zatražio da mu na računu odvojeno iskažu trošak no-ćenja od troška ručka i večere. Račun je za 3 dana boravka u hotelu iznosio ukupno 1.822,00 kune, od čega je:

odvojeno iskazano noćenje za 3 dana u iznosu od 1.200,00 �

kuna (1.091,91 kn + PDV 109,09 kn),trošak ručka i večere u iznosu od 600,00 kuna (3 x 200,00 kn), �

tetrošak telefonskih razgovora 22,00 kune (18,03 kn + PDV 3,97 �

kn).Jurić je račun priložio uz obračun putnih troškova. Poslodavac

neće snositi troškove ručka i večere (u iznosu od 600,00 kuna) već će radniku isplatiti dnevnicu od 170,00 kuna po danu.

Budući je radnik putovao auto cestom, platio je cestarinu u uku-pnom iznosu od 272,00 kune (za što je uz obračun putnih troškova priložio 2 računa po 136,00 kuna). Natočio je gorivo u iznosu od 720,00 kuna (za što je priložio jedan račun u iznosu od 350,00 i drugi u iznosu od 370,00 kuna). Priloženi računi za gorivo i cestarinu ne-maju sve zakonski propisane elemente za odbitak pretporeza.

Jurić je na putu je proveo ukupno 85 sati (26.09. od 7 do 24 = 17 sati (1. dnevnica); 27.09. od 0 do 24 = 24 sata (2. dnevnica); 28.09. od 0 do 24 =24 sata (3. dnevnica) i 29.09. od 0 do 20 sati (povratak) = 20 sati (4. dnevnica) i to sve dane više od 12 sati, čime je stekao pravo na isplatu 4 pune dnevnice.

“Poduzetnik“ d.o.o. (tvrtka – ustanova)

Zagreb, 25.03.2008. (mjesto i datum)

Broj1 17/2010 god.

NALOG ZA SLUŽBENO PUTOVANJE

IVO JURIĆ (ime i prezime)

na radu u veleprodaji poduzeća „Poduzetnik“ d.o.o. na radnom mjestu voditelja veleprodaje otputovati će dana 26.03.2010. na službeno putovanje u Šibenik radi sastanka s poslovnim partnerima

Predviđeno trajanje putovanja 4 dana.Iznos dnevnice je 170,00 kuna.

Za ovo službeno putovanje odobrava se akontacija putnih troškova u iznosu od 3.000,00 kuna (slovima kuna) tri tisuće kuna Za prijevoz može koristiti: u odlasku službeni automobil ZG 5728 AG u povratku službeni automobil ZG 5728 AG

(naznačiti brzi, ekspresni ili putnički vlak, razred vlaka ili broda, zrakoplov, kola za spavanje, kušet kola ili brodski krevet)

Pismeno izvješće obavljenom zadatku podnijeti u roku od 3 dana nakon povratka s puta.

Anić M. M.P. Petričić A. (potpis odgovorne osobe) (potpis direktora)

1 Tekući broj knjige evidencije služb.putovanja

Zahvaljujemo na vašem povjerenju!

Pretplatite se na RiPupRAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

1293 / 2010

Pla

će i n


129

OBRAČUN PUTNIH TROŠKOVA Nalog za sl.putovanje br. 17/10

Broj priloga: 5

Za izvršeno službeno putovanje na temelju ovog putnog naloga podnosim ovaj obračun

na put sam krenuo-la dana 26.03.2010. god. u 7 sati

Vratio- la sam se dana 29.03.2010. god. u 20 sati

na putu sam proveo -la ukupno 85 sati što čini 4 dnevnica + sati

VRSTA TROŠKOVA

I. DNEVNICAukupan broj dnevnica iznos jedne dnevnice UKUPNO

1. 4 170,00 680,00

2.

3. Ukupno dnevnice 680,00

II. IZDACI ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA RELACIJA

Sredstvo i vrsta prijevoza (npr. brzi vlak)

Razred (klasa) km UKUPNO od

stanje brojčanika do

stanje brojčanika

1. ZAGREBA 67022 ŠIBENIKA 67361

2. ŠIBENIKA 67361 ZAGREBA 67700

3.

4.

5.

6. Ukupno izdaci za prijevoz

III. OSTALI TROŠKOVI

UKUPNO

1. smještaj u hotelu 1.200,00

2. trošak telefona 22,00

3. računi za gorivo 720,00

4. računi za cestarinu 272,00

5. Ukupni ostali troškovi 2.214,00

SVeUKUPNI TROŠKOVI (I.3. + II.6. + III.5.) 2.894,00

minus ISPLAĆeNA AKONTACIJA 3.000,00

OSTATAK ZA isplatu - povrat 106,00

Zagreb, 30.03.2010. Anić M. Petričić A. Jurić

(mjesto i datum) potpis odgovorne osobe potpis direktora

Pregledao likvidator Isplatio / vratio blagajnik Rukovoditelj računovodstva

IZVJEŠĆE O REZULTATIMA SLUŽBENOG PUTOVANJA(Ako ovaj prostor nije dovoljan, izvješće treba napisati posebno i priložiti ga obračunu putnih troškova)

U razdoblju od 26. do 29.03.2010. godine obavljeni su razgovori (sastanci) sa poslovnim partnerima „Ribar“ d.o.o., „Barka“ d.o.o., „Smokva“ d.o.o. i „Maslina“ d.o.o. Sa poduzećem „Ribar“ d.o.o. produljen je ugovor o poslovnoj suradnji, dok su novi ugovori sklopljeni sa poduzećima „Smokva“ d.o.o. i „Maslina“ d.o.o.

Jurićpotpis

3 / 2010

Pla

će i n

aknade


130

Izvješće sa službenog putovanja treba sastaviti i priložiti uz svaki putni nalog, da bi se isti smatrao urednim i vjerodostojnim32 budući je prema mišljenju Ministarstva financija – Porezne uprave33: „…radnik upućen na službeno putovanje obvezan u putnom nalogu, osim ostalih propisanih podataka, sastaviti i izvješće s puta, …to izvješće treba upućivati na konkretnu svrhu određenog službenog putovanja, uz poziv na o tome ispostavljene isprave …“.

Knjiženje:

Opis Konto Duguje Potražuje

1) Isplata akontacije za službeni putGlavna blagajnaPotraživanja od zaposlenih

102166

3.000,00

3.000,00

2) Obračun troškova službenog putovanjaDnevnice za službena putovanja u hrvatskojTroškovi prijevoza na službenom putu (272,00+720,00)Troškovi smještaja na službenom putuOstali troškovi službenog putaPotraživanje za PDV (pretporez)Potraživanje od zaposlenih

44200442104423044291600166

680,00

992,001.090,91

18,03113,06

2.894,00

3) Povrat neiskorištenog predujma po obračunu službenog putovanjaGlavna blagajnaPotraživanje od zaposlenih

102166

106,00

106,00

Nadalje, Ivo Jurić je u poduzeće donio račun konobe „Antonija“ iz Primoštena u iznosu od 470,00 kuna, u kojoj je 27.03.2010. ugostio poslovne partnere (tražio je račun R-2 u kojem je kao kupac/kori-snik usluge naveden njegov poslodavac „Poduzetnik“ d.o.o.). Kako navedeni izdatak čini trošak reprezentacije samog poduzeća, Jurić nije navedeni račun iskazivao u obračunu putnih troškova, već mu je poslodavac isplatio 470,00 kuna preko blagajne (i knjižio nave-deni račun na kontu reprezentacije, koja je 70% porezno nepriznat trošak).

Primjer 3. - Obračun troškova prijevoza privatnim automobilom radnika kod službenog puta

Pretpostavimo da je primjer isti kao i prethodni, ali da je radnik prijevoz na službenom putu obavio privatnim automobilom.

U tom se slučaju radniku ne može refundirati nastali trošak gori-va, ali mu se može neoporezivo isplatiti 2,00 kune po prijeđenom kilometru34.

Budući je radnik od Zagreba do Šibenika (i natrag) prešao ukupno 678 kilometara (339 + 339), u navedenom mu se primjeru može neoporezivo isplatiti 1.356,00 kuna (678 kilometara x 2,00 kune).

Obračun troškova putovanja i njihovo knjiženje, u navedenom slu-čaju, izgledalo bi ovako:

32 Sukladno odredbi čl. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, a vezano za čl. 13. st. 2. t. 1., 2.,5., 13. i 14. istog Pravilnika, izdaci za službena putovanja obračunavaju se temeljem urednog i vjerodostojnog putnog naloga i prilo-ženih isprava. Putni nalog, kao vjerodostojna isprava, između ostalog, treba sadržavati i izvješće s puta.

33 Mišljenje Ministarstva financija – Porezne uprave od 25. svibnja 2006., Kla-sa: 411-01/06-01/533, Ur. broj: 513-07-21-01/06-2.

34 Sukladno odredbi čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

Telefon za savjete 01/ 48 36 04601/ 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danomod 8.30-13.00 sati

1313 / 2010

Pla

će i n


131

OBRAČUN PUTNIH TROŠKOVA Nalog za sl.putovanje br. 17/08

Broj priloga: 5

Za izvršeno službeno putovanje na temelju ovog putnog naloga podnosim ovaj obračun

na put sam krenuo-la dana 26.03.2010. god. u 7 sati

Vratio- la sam se dana 29.03.2010. god. u 20 sati

na putu sam proveo -la ukupno 85 sati što čini 4 dnevnica + sati

VRSTA TROŠKOVA

I. DNEVNICAukupan broj dnevnica iznos jedne dnevnice UKUPNO

1. 4 170,00 680,00

2.

3. Ukupno dnevnice 680,00

II. IZDACI ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA RELACIJA

Sredstvo i vrsta prijevoza (npr. brzi vlak)

Razred (klasa) km UKUPNO od

stanje brojčanika do

stanje brojčanika

1. ZAGREBA 67022 ŠIBENIKA 67361 os. automobil 339 678,00

2. ŠIBENIKA 67361 ZAGREBA 67700 os. automobil 339 678,00

3.

4.

5.

6. Ukupno izdaci za prijevoz 1.356,00

III. OSTALI TROŠKOVI

UKUPNO

1. smještaj u hotelu 1.200,00

2. trošak telefona 22,00

3. računi za cestarinu 272,00

4.

5. Ukupni ostali troškovi 1.494,00

SVeUKUPNI TROŠKOVI (I.3. + II.6. + III.5.) 3.530,00

minus ISPLAĆeNA AKONTACIJA 3.000,00

OSTATAK ZA isplatu - povrat 530,00

Zagreb, 30.03.2010. Anić M. Petričić A. Jurić

(mjesto i datum) potpis odgovorne osobe potpis direktora

Pregledao likvidator Isplatio / vratio blagajnik Rukovoditelj računovodstva

Knjiženje:


1) Isplata akontacije za službeni putGlavna blagajnaPotraživanja od zaposlenih

102166 3.000,00

3.000,00

3 / 2010

Pla

će i n

aknade


132

2) Obračun troškova službenog putovanjaDnevnice za službena putovanja u hrvatskojTroškovi prijevoza na službenom putu Naknada za uporabu privatnog automobilaTroškovi smještaja na službenom putuOstali troškovi službenog putaPotraživanje za PDV (pretporez)Potraživanje od zaposlenihObveze prema zaposlenom s temelja službenog putovanja

442004421044224423044291600166

2670

680,00 272,00 1.356,00 1.090,91 18,03 113,06

3.000,00

530,00

3) Isplata razlike radniku po obračunu službenog putovanjaGlavna blagajnaObveze prema zaposlenom s temelja službenog putovanja

102

166 530,00

530,00

5. Službeno putovanje u inozemstvo

Službeno putovanje u inozemstvo regulirano je odredbama Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove35 (u nastavku članka: Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo).36

Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo primjenjuje se na sve isplatitelje: trgovačka društva, obrtnike (i dr. osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost), neprofitne organizacije, proračun i proračunski korisnici i dr.36

Pod službenim putovanjem u inozemstvo smatra se službeno puto-vanje iz Republike hrvatske u stranu državu i obratno – iz jedne dr-žave u drugu i iz jednog mjesta u drugo na teritoriju strane države37.

5.1. Izdaci za službeno putovanje u inozemstvo

Izdaci za službena putovanja u inozemstvo obuhvaćaju izdatke za smještaj, hranu i prijevoz38.

5.1.1. Izdaci za smještajIzdatak za smještaj obračunava se temeljem plaćenog računa u

hotelu , uključujući hotel „A“ kategorije39.Iznimno se članovima hrvatske delegacije, prevoditeljima i osoba-

ma iz osiguranja te delegacije, na međunarodnim skupovima i su-sretima gdje uvjete smještaja određuje domaćin, mogu nadoknaditi troškovi hotela iznad „A“ kategorije.

Troškovi smještaja za dnevni odmor mogu se nadoknaditi samo članovima zrakoplova, ako zadržavanje na aerodromu traje duže od 4 sata između dva leta tijekom 24 sata (konkretnije ako su članovi zrakoplova stigli na aerodrom u 9,00 sati a slijedeći let imaju tek u 16,00 sati).

35 Uredba je objavljena u Nar. nov., br. 50/92 i 73/93. Sukladno odredbama Pra-vilnika o porezu na dohodak, odredbe uredbe se primjenjuju kod utvrđivanja neoporezivih iznosa po osnovi nesamostalnog rada što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima.

36 Sukladno odredbi čl. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika o porezu na dohodak.37 Prema čl. 2 Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo.38 Prema odredbi čl. 4. Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo.39 Kako se kategorija hotela označava zvjezdicama, a ne više slovima – ovaj dio

uredbe nije primjenjiv u cijelosti.

5.1.2. Izdaci za hranuIzdaci za prehranu na službenom putu u inozemstvo nadoknađuju

se iz dnevnice40.

Ukoliko je na službenom putovanju u inozemstvu osigura-na besplatna hrana, dnevnica se umanjuje za 80%.

5.1.3. Izdaci za prijevozIzdaci za prijevoz obračunavaju se u visini cijene prijevoznog sred-

stva koje je korišteno na službenom putovanju i označeno na nalogu za službeno putovanje, a temeljem priložene vjerodostojne doku-mentacije (karte za prijevoz, račun za gorivo i sl.).

Radniku se u trošak prijevoza priznaje samo prijevoz odobren u putnom nalogu, pa ako radnik, primjerice umjesto odobrenog prijevoza autobusom koristi avionski prijevoz i uz putni nalog priloži avionsku kartu – neće mu se priznati taj trošak prijevoza (budući mu je odobren prijevoz autobusom). Ukoliko radnik uz putni nalog priloži potvrdu o cijeni prijevoza autobusom (budući karte za prijevoz autobusom nema, jer isti nije koristio) – ne može mu se temeljem potvrde priznati trošak prijevoza, budući se potvrda o cijeni karte ne smatra vjerodostojnom dokumentacijom.

Naime, sukladno mišljenju Ministarstva financija od 15. prosinca 2005. godine41 radnik uz nalog za službeno putovanje treba priloži-ti izdani (izvorni) račun ovlaštenog prijevoznika. Iznimno, ukoliko je radnik, u pojedinačnim izvanrednim okolnostima (primjerice, gubitak izvornog računa, njegovo uništenje, krađa i slično), izgubio izvorni račun – uz nalog za službeno putovanje može se priložiti potvrda o cijeni prijevoznih karata (koju izdaje ovlašteni prijevoznika čije je prometno sredstvo korišteno za prijevoz na pojedinom službenom putovanju).

Troškovi prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje, nadoknađuju se iz dnevnice, pa se primjerice račun za taksi, kartu metroa i sl. ne priznaje kao izdatak prijevoza službenog puta.

Međutim, ukoliko je radnik za prijevoz od aerodroma do mjesta u koje je upućen na službeni put koristio taksi (ili neki drugi oblik prijevoza) – taj se prijevoz ne smatra prijevozom u mjestu već do mjesta službenog puta i priznaje se kao poseban trošak prijevoza (i nadoknađuje radniku).

5.1.3.1. Korištenje sredstava javnog prijevozaKada radnik putuje sredstvima javnog prijevoza (autobus, vlak, avi-

on, brod i sl.), poslodavac radniku kao trošak prijevoza priznaje iznos prijevozne karte i ostale posebno plaćene troškove (primjerice za prijevoz prtljage autobusom, taksu u zračnoj luci ili kolodvoru, rezer-vaciju mjesta i td.).

Svi se ti troškovi priznaju samo uz priloženu vjerodostojnu doku-mentaciju (na primjer, autobusnu kartu; kartu za brod, vlak, avion i sl.; račun za plaćenu rezervaciju mjesta, račun za prijevoz prtljage i sl.).

5.1.3.2. Prijevoz osobnim automobilomIako Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo,

nije posebno regulirana mogućnost korištenja osobnog automobila, poslodavac može radniku odobriti upotrebu vlastitog ili službenog osobnog automobila za službeni put u inozemstvo.

40 Sukladno odredbi članka 13. stavka 3. Uredbe o izdacima za službena puto-vanja u inozemstvo.

41 Mišljenje Ministarstva financija – Porezne uprave od 15. prosinca 2005. godi-ne, Klasa: 410-18/05-01/125, Ur. broj: 513-07-21-01/05-2.

1333 / 2010

Pla

će i n


133

Radnik koji na službenom putu koristi osobni automobil (privatni ili službeni), dužan je na putnom nalogu navesti početno i završno stanje brojila.

Ukoliko radnik za službeni put koristi vlastiti osobni automobil, poslodavac radniku može neoporezivo isplatiti trošak prijevoza u vi-sini od 2,00 kune po prijeđenom kilometru u službene svrhe42.

Ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrđeno pravo radnika na naknadu troška korištenja vlastitog osobnog automobila za službeno putovanje u određenom postotku cijene goriva (na primjer 30% od cijene benzina eurosuper 95 po kilometru), koji može premašiti neoporezivi iznos od 2,00 kune po kilometru - razlika (iznad 2,00 kn po kilometru) čini plaću radnika43.

Radniku se kod prijevoza vlastitim osobnim automobilom, nado-knađuju i izdaci nastali tijekom službenog puta za cestarinu, tunela-rinu, mostarinu i sl

Kada radnik za službeno putovanje koristi službeni osobni auto-mobil, poslodavac mu nadoknađuje sve troškove koji nastaju tije-kom putovanja automobilom (za gorivo, cestarinu, tunelarinu, mo-starinu i sl., a temeljem priloženih računa, potvrda i td.).

5.2. Ostali izdaci službenog putovanja u inozemstvo

Tijekom službenog putovanja u inozemstvo mogu nastati i odre-đeni izdaci koji su izravno vezani za službeno putovanje, a koje po-slodavac može nadoknaditi radniku uz predočenje vjerodostojne dokumentacije (računi, potvrde i sl.).

To su izdaci: pribavljanja putničkih isprava, �

za cijepljenje i liječnički pregled (ako ih ne prizna Ministarstvo �

zdravstva) u stvarnim iznosima, nastali na službenom putovanju u inozemstvo (prenošenje, �

unošenje, prevoženje i iznošenje službene pošte; razne takse, pristojbe i sl.), korištenja telefona, interneta i sl. (koji su nužni za obavljanje �

poslova), iznajmljivanja prostorija za sastanke, stenografske i daktilo- �

grafske usluge, najam pisaćih strojeva za potrebe službene korespondencije i pripremu službenih izvještaja i sl.

5.3. Dnevnice kod službenog putovanja u inozemstvo

Visina dnevnice koju poslodavac može neoporezivo isplatiti rad-niku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo, određena je Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz državnog proračuna44.

U nastavku tabelarno prikazujemo neoporezive iznose dnevnica za službena putovanja u inozemstvo.

42 Prema čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak.43 Kako dobiveni iznos čini neto iznos (plaću), potrebno ga je preračunati u bruto

iznos plaće i obračunati propisane doprinose i porez (i prirez, ako je propi-san).

44 Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz državnog proračuna objavljena u Nar. nov. br. 8/06.

Neoporezivi iznos dnevnica za službena putovanja u inozemstvo

Naziv države Iznos dnevnica

AFGANISTAN 35,00 USD

ALBANIJA 30,00 eUR

ALŽIR 40,00 USD

ANDORA 70,00 eUR

ANGOLA 35,00 USD

ARGeNTINA 50,00 USD

ARMeNIJA 50,00 USD

AUSTRALIJA 85,00 USD

AUSTRIJA 70,00 eUR

AZeRBeJDŽAN 50,00 USD

BeLGIJA 70,00 eUR

BJeLORUSIJA 50,00 USD

BOLIVIJA 40,00 USD

BRAZIL 40,00 USD

BOSNA I heRCeGOVINA 30,00 eUR

BUGARSKA 40,00 eUR

CIPAR 60,00 eUR

CRNA GORA 30,00 eUR

čeŠKA 50,00 eUR

čILe 40,00 USD

DANSKA 70,00 eUR

eGIPAT 40,00 USD

eSTONIJA 40,00 eUR

eTIOPIJA 35,00 USD

FILIPINI 40,00 USD

FINSKA 70,00 eUR

FRANCUSKA 70,00 eUR

GRUZIJA 50,00 USD

heLeNSKA RePUBLIKA 60,00 eUR

hONG KONG 95,00 USD

INDIJA 40,00 USD

INDONeZIJA 40,00 USD

IRAN 60,00 USD

IRAK 60,00 USD

RePUBLIKA IRSKA 70,00 eUR

ISLAND 80,00 eUR

ITALIJA 70,00 eUR

IZRAeL 70,00 USD

JAMAJKA 35,00 USD

JAPAN 85,00 USD

JeMeN 35,00 USD

JORDAN 35,00 USD

JUŽNOAFRIčKA RePUBLIKA 50,00 USD

KANADA 85,00 USD

KAZAhSTAN 50,00 USD

3 / 2010

Pla

će i n

aknade


134


KeNIJA 35,00 USD

KINA 50,00 USD

KIRGIZIJA 50,00 USD

KOLUMBIJA 40,00 USD

KONGO 35,00 USD

DeMOKRATSKA NARODNA RePUBLIKA KOReJA 40,00 USD

RePUBLIKA KOReJA 70,00 USD

KUBA 35,00 USD

KUVAJT 70,00 USD

LATVIJA 40,00 eUR

LIBANON 35,00 USD

LIBeRIJA 40,00 USD

LIBIJA 40,00 USD

LITVA 40,00 eUR

LUXeMBURG 80,00 eUR

MADŽARSKA 50,00 eUR

MAKeDONIJA 30,00 eUR

MALeZIJA 40,00 USD

MALTA 60,00 eUR

MeKSIKO 35,00 USD

MOLDOVA 40,00 USD

KNeŽeVINA MONAKO 70,00 eUR

MOZAMBIK 35,00 USD

NIZOZeMSKA 70,00 eUR

NORVeŠKA 80,00 eUR

NOVI ZeLAND 70,00 USD

NJeMAčKA 70,00 eUR

PAKISTAN 40,00 USD

PeRU 35,00 USD

PANAMA 50,00 USD

POLJSKA 40,00 eUR

PORTUGAL 60,00 eUR

RUMUNJSKA 40,00 eUR

RUSKA FeDeRACIJA 50,00 USD

SAUDIJSKA ARABIJA 50,00 USD

SeNeGAL 35,00 USD

SINGAPUR 85,00 USD

SIRIJA 50,00 USD

SJeDINJeNe AMeRIčKe DRŽAVe 95,00 USD

SLOVAčKA 50,00 eUR

SLOVeNIJA 50,00 eUR

SRBIJA 30,00 eUR

SUDAN 35,00 USD

ŠPANJOLSKA 60,00 eUR

ŠVICARSKA 80,00 eUR


ŠVeDSKA 80,00 eUR

TADŽIKISTAN 50,00 USD

TUNIS 35,00 USD

TURKMeNISTAN 50,00 USD

TURSKA 50,00 eUR

UKRAJINA 50,00 USD

UZeBeKISTAN 50,00 USD

UJeDINJeNO KRALJeVSTVO VeLIKe BRITANIJe I SJeVeRNe IRSKe

70,00 eUR

UJeDINJeNI ARAPSKI eMIRATI 50,00 USD

OSTALe NeSPOMeNUTe DRŽAVe 35,00 USD

Neoporezive iznose dnevnica za službena putovanja u inozemstvo možete pronaći u svakom od brojeva RiPup – a u rubrici RIPUP INFO – dnevnice.

5.3.1. Obračun dnevnica kod službenog puta u inozemstvo

Jedna dnevnica se obračunava za svaka 24 sata provedena na službenom putu u inozemstvu.

Za ostatak vremena od 8 do 12 sati obračunava se pola dnevni-ce, a za dulje od 12 sati jedna dnevnica45.

Dnevnica za državu u koju se putuje, obračunava se od sata pre-laska Hrvatske granice.

Dnevnica za državu iz koje se putuje, obračunava se do sata pre-laska Hrvatske granice.

Vrijeme putovanja do hrvatske granice, odnosno pri povratku sa službenog puta od hrvatske granice do mjesta s kojeg se krenulo na službeni put – se uračunava u isplatu dnevnice u zemlji.

Ukoliko se putuje zrakoplovom, dnevnica za državu: � u koju se putuje se obračunava od sata polaska zrakoplova s posljednje zračne luke u hrvatskoj, � iz koje se putuje do sata povratka zrakoplova na prvu zračnu luku u hrvatskoj.

Kod putovanja brodom, dnevnica za državu: � u koju se putuje se obračunava od sata polaska broda s po-sljednjeg pristaništa u hrvatskoj, � iz koje se putuje do sata povratka broda u prvo pristanište u hrvatskoj.

Kod službenog putovanja u više zemalja: kod � odlaska se obračunava dnevnica za zemlju u koju se pu-tuje, u � povratku se obračunava dnevnica za zemlju u kojoj je služ-beni put završen.

Primjer 4. - Računanje dnevnice kod službenog puta u Italiju (proputovanje kroz Sloveniju)

Mario Perić je upućen na službeni put u Milano, za što mu je odo-bren prijevoz autobusom. Iz Splita je krenuo 20.03.2010. u 6,00 sati, hrvatsku granicu prešao je u 11,00 sati. U Italiju ulazi u 13,30 sati (što znači da je proputovanje kroz Sloveniju trajalo 2 sata i 30 minu-ta). Pri povratku 24.03.2010. iz Milana kreće u 12,00 sati, a talijan-sku granicu prelazi u 17,30 sati. hrvatsku granicu prelazi u 20,15 sati (proputovanje kroz Sloveniju trajalo je 2 sata i 45 minuta). U Split stiže 25.03. u 2,30 sati.

45 Prema odredbi čl.9. Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo.

1353 / 2010

Pla

će i n


135

Mario Perić je na putu proveo ukupno 116 sati i 30 minuta (20.03. od 6 do 24 = 18 sati; 21.03. od 0 do 24 = 24 sata; 22.03. od 0 do 24 = 24 sata; 23.09. od 0 do 24 = 24 sata; 24.09. od 0 do 24 = 24 sata i 25.03. od 0 do 2,30 sati (povratak) = 2 sata i 30 minuta).

Od navedenog je u inozemstvu proveo 105 sati i 15 minuta, a u zemlji 11 sati i 15 minuta:(20.03. pri polasku na sl. put. od 6 do 11 (prelaska granice Rh) = 5 sati; 24.03.pri povratku sa sl. puta od 20,15 (prelaska granice Rh) do

24 sata = 3 sata i 45 minuta i 25.03. od 0 do 2,30 = 1 sat i 30 minuta). Perić je stekao pravo na 4 pune i pola inozemne dnevnice (24 + 24 + 24 + 24 + 9 sati i 15 minuta). Poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti po jednu dnevnicu za službeno putovanje u inozemstvo46 za svakih 24 sata provedenih u

inozemstvu, a za ostatak vremena od 8 do 12 sati pola dnevnice, odnosno za više od 12 sati cijelu dnevnicu. Dnevnice utvrđene za putovanje u stranu državu obračunavaju se od sata prelaska granice hrvatske, a dnevnice za stranu državu iz koje se dolazi - do sata prelaska hrvatske granice47.

Proputovanje kroz Sloveniju trajalo je ukupno 5 sati i 15 minuta (2 sata i 30 minuta u polasku + 2 sata i 45 minuta u povratku) – tj. manje od 12 sati, te se tih 5 sati i 15 minuta prenosi na sate provedene u Italiji.

Radnik je u Italiji proveo ukupno 100 sati, koji se uvećavaju za sate prenesene iz Slovenije (5 sati i 15 minuta) i ukupno iznose 105 sati i 15 minuta.

Iz navedenih 105 sati i 15 minuta mogu se obračunati 4 pune dnevnice (4 x 24 sata po danu=96) koje iznose 96 sati, dok će se na preo-stalih 9 sati i 15 minuta (105 sati i 15 minuta – 96 sati) obračunati pola dnevnice za Italiju.

Kako se pravo na pola dnevnice ostvaruje za više od 8 do 12 sati provedenih na službenom putu, kod korištenja pola dnevnice za Italiju računa se 12 sati. Od tih 12 sati se oduzima stvarno provedenih 9 sati i 15 minuta – što do 12 sati iznosi 2 sata i 45 minuta.

Budući je to vrijeme koje nedostaje do 12 sati – to se tih 2 sata i 45 minuta iskazuje u minusu (-2.45). Ti se sati prenose na hrvatsku i umanjuju sate provedene na službenom putu kroz hrvatsku.Kako je putovanje kroz hrvatsku trajalo ukupno 11 sati i 15 minuta, isti se umanjuju za prenesena 2 sata i 45 minuta (iz Italije) i iznose 8

sati i 30 minuta – što je dovoljno za obračun pola dnevnice u hrvatskoj.Navedeni obračun dnevnica prikazujemo u Tabeli 1.

Tabela 1.

Zemlja DatumPolazak/ulazak

Granica/od-lazak

(dolazak)

Broj sati

Ukupnosati

Prijenos satislijedećuzemlju

Donos satiiz prethodne

zemlje

Sveukupnosati

Izračunza

prijenos

Broj sati zaobračundnevnica

Brojdnevnica

Iznosjedne

dnevnice

Ukupnodnevnice

Hrvatska20.03. 6.00 11.00 5

24./25.03. 20.15 02.30 6.15 11.15 -2.45 8.30 8.30 1/2 170,00 kn 85,00 kn

Slovenija20.03. 11.00 13.30 2.30

24.03. 17.30 20.15 2.45 5.15 5.15 0 - - 50 eUR -

Italija

20.03. 13.30 24.00 10.30 5.15 105.15 108

21.-23.3. 3 x 24 72 9.15-12= -2.45 (96+12) 4 1/2 70 eUR 315 eUR

24.03. 17.30 17.30 100 -2.45

116.30* 116.30**

Za provjeru nam može poslužiti usporedba “ukupno sati“ provedenih u pojedinim zemljama (116.30 sati*) sa „brojem sati za obračun dnevnica“ (116.30 sati**) – koji moraju biti jednaki.

Primjer 5. - Računanje dnevnice kod službenog puta u više zemaljaDomagoj Marić upućen je na službeni put u Njemačku, Francusku i Španjolsku. Poslodavac je odobrio prijevoz zrakoplovom. Na put je

krenuo 21.03.2010. u 6,00 sati. Iz zračne luke je zrakoplov za Njemačku poletio u 9,30 sati. Marić je u Njemačkoj boravio 25 sati, potom u Francuskoj 48 sati i u Španjolskoj 25 sati. U zračnu luku u Zagrebu sletio je 25.03.2010. u 11,30 sati. Do kuće mu je stigao za 3 sata (u 14,30 sati).

Marić je na službenom putu proveo ukupno 104 sata i 30 minuta, od čega 98 u inozemstvu i 6 sati i 30 minuta u zemlji (21.09. pri polasku na sl. put od 6 do 9,30 tj. do sata polaska zrakoplova, te 24.09. pri povratku sa sl. puta od 11,30 tj. sata slijetanja zrakoplova do povratka kući u 14,30).

Marić je na službenom putu u Njemačkoj proveo 25 sati, čime je stekao pravo na jednu punu dnevnicu u Njemačkoj. Kako su za punu dnevnicu dovoljna 24 sata – jedan se sat (od 25) prenosi na slijedeću zemlju – Francusku.

Boravak u Francuskoj trajao je 48 sati, što čini pravo na dvije pune dnevnice u Francuskoj. Jedan preneseni sat iz Njemačke čini ukupno 49 sati (48 + 1), a kako je za dvije pune dnevnice dovoljno 48 sati (2 x 24 sata) – jedan se sat prenosi u slijedeću zemlju – Španjolsku.

U Španjolskoj je Marić proveo ukupno 25 sati – što čini jednu punu dnevnicu u Španjolskoj. Iz Francuske je prenesen jedan sat, što ukupno čini 26 sati (25 + 1). Kako su za punu dnevnicu dovoljna 24 sata, to se 2 sata prenose u hrvatsku.

Marić je kroz hrvatsku putovao ukupno 6 sati i 30 minuta. Kada se pribroje 2 prenesena sata iz Španjolske – ukupan broj sati u hrvatskoj iznosi 8 sati i 30 minuta, što je dovoljno za obračun pola dnevnice u hrvatskoj.

Navedeni obračun dnevnica prikazujemo u Tabeli 2.

46 Prema odredbama čl. 9. i 11. Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo, a vezano za odredbe čl. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika o porezu na dohodak.47 Mišljenje Ministarstva financija od 13. lipnja 2007. godine, Klasa: 121-02/07-01/3, Ur.broj: 513-07-21-01/07-2.

3 / 2010

Pla

će i n

aknade


136


Granica/odlazak(dolazak)

Broj sati

Ukupnosati

Prijenos satislijedećuzemlju

Donos satiiz prethodne

zemlje

Sveukupnosati

Izračunza

prijenos

Broj sati zaobračundnevnica

Brojdnevnica

Iznosjedne

dnevnice

Ukupnodnevnice

Hrvatska21.3. 6.00 9.30 3.30

25.3. 11.30 14.30 3 6.30 2 8.30 8.30 1/2 170,00 kn 85,00 kn

Njemačka21.3. 9.30 24.00 14.30

22.3. 10.30 10.30 25 1 25 25-24=1 24 1 70 eUR -

Francuska

22.3. 10.30 (do 24) 13.30

23.3. 0.00 24.00 24 1 49 49-48=1 48 (2x24) 2 70 eUR 140 eUR-

24.3. 10.30 10.30 48 1

Španjolska24.3. 10.30 24.00 13.30 1 26 26-24=2 24 1 70 eUR 70 eUR

25.3. 11.30 11.30 25 2

104.30* 104.30**

Za provjeru nam može poslužiti usporedba “ukupno sati“ provedenih u pojedinim zemljama (104.30 sati*) sa „brojem sati za obračun dnevnica“ (104.30 sati**) – koji moraju biti jednaki.

Primjer 6. - Računanje dnevnice kod službenog puta u više zemalja Radnik Saša Jurić upućen je na službeni put u Njemačku, Belgiju i Bosnu i Hercegovinu. Poslodavac je odobrio prijevoz službenim osobnim

automobilom. Jurić je na put iz Zagreba krenuo 13.04.2010. u 9.50 sati. Granicu sa Slovenijom prešao je u 10.45 sati,gdje je boravio 10 sati i 10 minuta, te je granicu sa Austrijom prešao u 20,55 sati. Granicu sa Njemačkom prešao je 14.04.2010. u 02.45 sati. U Njemačkoj je boravio 21 sat i 35 minuta. Granicu s Belgijom prešao je 15.04.2010. u 00.20 sati, u kojoj je boravio 19 sati i 40 minuta. U povratku je granicu sa Nje-mačkom prešao u 20 sati, gdje je opet boravio 22 sata i 15 minuta. Granicu sa Austrijom prešao je16.04.2010. u 18.15 sati, a sa Slovenijom u 23.45 sata. U Hrvatsku je ušao17.04.2010. godine u 01.40 sati. Granicu sa Bosnom i Hercegovinom prešao je istog dana u 07.30 sati. U Bosni i Hercegovini je boravio 9 sati, te je u 16.30 sati prešao Hrvatsku granicu. U Zagreb je stigao u 21 sat.

Jurić je na službenom putu u Sloveniji proveo ukupno 11 sati i 50 minuta (od čega 10 sati i 10 minuta 13.04.2010. i 1 sat i 40 minuta u dane 16 i 17.04.2008.), čime je stekao pravo na pola dnevnice u Sloveniji. Kako se pravo na pola dnevnice ostvaruje za više od 8 do 12 sati provedenih na službenom putu, kod korištenja pola dnevnice za Sloveniju računa se 12 sati. Od tih 12 sati se oduzima stvarno provedenih 11 sati i 50 minuta – što do 12 sati iznosi 10 minuta. Budući je to vrijeme koje nedostaje do 12 sati – to se 10 minuta iskazuje u minusu (-0.10). Te se minute prenose u slijedeću zemlju – Austriju.

Proputovanje kroz Austriju trajalo je ukupno 11 sati i 20 minuta (od čega 5 sati i 50 minuta 13. i 14.04.2010. i 5 sat i 30 minuta dana 16.04.2008.), koji se umanjuju za prenesenih 10 minuta iz Slovenije i iznose 11 sati i 10 minuta – što je dovoljno za izračun pola dnevnice u Austriji. Kako se za pola dnevnice računa 12 sati, od istih se oduzima izračunanih 11 sati i 10 minuta – što do 12 sati iznosi 50 minuta u minusu. Te se minute prenose u iduću zemlju – Njemačku.

Boravak u Njemačkoj trajao je ukupno 43 sata i 50 minuta (od čega 21 sat i 35 minuta dana 14. i 15.04.2010., te 22 sata i 15 minuta dana 15. i 16.04.2008.). Budući se od navedenih sati oduzimaju minute prenesene iz Austrije (-0.50 sati), ukupan broj sati u Njemačkoj iznosi 43 sata, što je dovoljno za priznavanje jedne pune dnevnice (24 sata) i pola dnevnice (12 sati). Dakle, jedna i pola dnevnica iznose ukupno 36 sati (24 + 12), iz čega proizlazi „višak“ od 7 sati koji se prenose u slijedeću zemlju – Belgiju.

Jurić je u Belgiji proveo ukupno 19 sati i 40 minuta (dana 15.04.2008.) godine, što sa prenesenih 7 sati iz Njemačke ukupno iznosi 26 sati i 40 minuta (19.40 sati + 7 sati). Iz navedenih 26 sati i 40 minuta proizlazi pravo na jednu punu dnevnicu. Puna dnevnica se računa za 24 sata, iz čega proizlazi „višak“ od 2 sata i 40 minuta (26.40 sati – 24 sata), koji se prenose u slijedeću zemlju – Bosnu.

U Bosni i Hercegovini je Jurić proveo 9 sati (dana 17.04.2008.) , koji se uvećavaju za prenesenih 2 sata i 40 minuta – što ukupno iznosi 11 sati i 40 minuta (9 sati + 2.40 sati) i dovoljno je za računanje pola dnevnice u Bosni i Hercegovini. Budući pola dnevnice iznosi 12 sati, od istih se oduzima izračunanih 11 sati i 40 minuta – što do 12 sati iznosi 20 minuta. Kako tih 20 minuta nedostaje do 12 sati – tih se 20 minuta s predznakom minus (-0.20) i prenose se na Hrvatsku.

Marić je kroz Hrvatsku putovao ukupno 11 sati i 30 minuta (dana 13.04.2008. 55 minuta, te 17.04.2010. godine 6 sati i 5 minuta i 4 sata i 30 minuta). Prenesenih – 20 minuta iz Bosne i Hercegovine se oduzima od navedenog vremena, te ukupno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 11 sati i 10 minuta (11.30 sati – 20 minuta) – što je dovoljno za priznavanje pola dnevnice u Hrvatskoj.

Navedeni obračun dnevnica prikazujemo u Tabeli 3.

www.RiPup.hr

1373 / 2010

Pla

će i n


137

Tabela 3.


Granica/ odlazak(dolazak)

Broj sati

Ukupnosati

Prijenos sati

na slijedećuzemlju

Donos satiiz prethod-ne zemlje

Sveukupnosati

Izračunza

prijenos

Broj sati za

obračundnevnica

Brojdnevnica

Iznosjedne

dnevnice

Ukupnodnevnice

Hrvatska

13.4. 9.50 10.45 0.55

17.4. 01.25 07.30 6.05 1/2 170,00 kn 85,00 kn

17.4. 16.30 21.00 4.30 11.30 -0.20 11.10 11.10

Slovenija

13.4. 10.45 20.55 10.10

16.4./17.4. 23.45 01.25 1.40 11.50 11.5012-11.50=

-0.1012 1/2 50 eUR-a 25 eUR-a

Austrija

13.4./14.4. 20.55 02.45 5.50

16.4. 18.15 23.45 5.30 11.20 -0.10 11.1012-11.10=

-0.5012 1/2 70 eUR-a 35 eUR-a

-0.50= (11.20-

0.10)

Njemačka

14.4./15.4. 02.45 00.20 21.35

15.4./16.4. 20.00 18.15 22.15 43.50 -0.50 43 36-43= 7 36 1 1/2 70 eUR-a105

eUR-a

7= (43.50-

0.50)(24+12)

Belgija

15.4. 00.20 20.00 19.40 19.40 7

2.40 26.40 24-26.4= 2.40 24 1 70 eUR-a 70 eUR-a

Bosna i hercegovina

17.4. 07.30 16.30 9 9 2.40

-0.20 11.4012-11.40=

-0.2012 1/2 30 eUR-a 15 eUR-a

107.10* 107.10**Za provjeru nam može poslužiti usporedba “ukupno sati“ provedenih u pojedinim zemljama (107.10 sati*) sa „brojem sati za obračun

dnevnica“ (107.10 sati**) – koji moraju biti jednaki.

5.3.1. Obračun putnih troškovaPo povratku sa službenog putovanja u inozemstvu48, radnik je dužan u roku od sedam dana podnijeti obračun putnih troškova i pisani

izvještaj koji je ovjerio nadležni naredbodavac.Uz obračun putnih troškova radnik treba priložiti vjerodostojne isprave kojima će dokazati troškove koje je naveo u obračunu i to:

račune za smještaj, �

račune za gorivo i obračun troškova prijevoza (ako je putovao osobnim automobilom), račune za cestarinu, tunelarinu i sl., �

prijevozne karte (ako je putovao javnim prijevozom), potvrde o plaćenom prijevozu prtljage, aerodromske takse, račun za rezervaciju i sl., �

račun za upotrebu spavaćih kola ili kabine, �

računi za korištenje telefona, račun za pribavljanje putničkih isprava, račun za vizu itd. �

pisani dokaz o tečaju nacionalne valute itd. �

Ako su uz obračun putnih troškova priloženi računi iskazani u valuti zemlje u kojoj je izvršeno službeno putovanje, a dnevnice su (za tu ze-mlju) izražene u drugoj valuti – tada treba obvezno priložiti pisani dokaz o tečaju nacionalne valute u odnosu na valutu u kojoj je izražena dnevnica za tu zemlju.

Ukoliko se pisani dokaz o tečaju nacionalne valute u odnosu na valutu u kojoj je izražena dnevnica za tu zemlju ne priloži uz obračun putnih troškova – troškovi se po takvim priloženim računima ne mogu priznati.

5.4. Obračun i isplata izdataka za službeno putovanje u inozemstvoPoslodavac može radniku kojeg upućuje na službeni put u inozemstvo, isplatiti deviznu akontaciju u visini procijenjenih troškova putova-

nja49 (ovisno o vremenu koje će radnik provesti na službenom putovanju i zemlji u koju putuje).Poslodavac koji šalje radnika na službeni put u inozemstvo, potreban iznos deviza može:

podići sa svog deviznog računa u banci ovlaštene za poslove s inozemstvom ili �

kupiti od ovlaštene banke ( � ako deviznih sredstava na računu nema dovoljno).48 Prema odredbama čl. 19. Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo49 Prema čl. 19. Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo.

3 / 2010

Pla

će i n

aknade


138

Ukoliko poslodavac želi podići potrebna devizna sredstva (za službeni put u inozemstvo) sa svog deviznog računa u banci, mora banci dostaviti pravilno popunjen i ovjeren nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14).

U slučaju da poslodavac nema dovoljno sredstava na deviznom računu, tada ovlaštenoj banci treba uplatiti: potrebnu protuvrijednost deviza u domaćoj valuti ( � po prodajnom tečaju banke) i naknadu za bankarske usluge � 50, te pravilno popuniti, i ovjeriti nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14).

Nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14) popunjava se sukladno Uputi za provedbu odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom51, od točke 98 do 102.

Banka će poslodavcu (nalogodavcu), temeljem dostavljenog naloga za doznaku u inozemstvo (nalog 14) isplatiti traženi iznos efektivnog stranog novca.

U nastavku dajemo primjer popunjenog Naloga 14 za podizanje devizne akontacije za troškove službenog puta u inozemstvu prema Pri-mjeru 4.:

NALOG ZA PLAĆANJE U INOZEMSTVONalog 14

1 Nalogodavac (50a):PODUZETNIK d.o.o.Zagreb, Ilica bb

Telefon: Referent: MB:4921777 Jurić 01234455

2 Naziv banke:BANKA ZAGREB d.d.Zagreb, Savska bb

MB: 3456789

7072

7

3 Nalog broj (20): 11 4 Instrument plaćanja: gotovina

5 Iznos plaćanja (32A): Šifra: 978 Oznaka: EUR Iznos: 800,00

6 Troškovi banke (71A): 1 – na teret poslodavca

7 Banka korisnika (57a):

Šifra države:

8 Korisnik (59a): MARIO PERIĆ Šifra korisnika: 2

Šifra države: 191Račun / BAN korisnika:

9 Osnova plaćanja: SLUŽBENO PUTOVANJE Šifra: 285

10 Troškovi vanjskotrgovinskog posla: 0 – osnovni posao

11 Podaci o plaćanju (70):PUTNI NALOG broj 9

12 Broj iz nadzorne knjige: 11Godina: 2010.

13 Broj prijave kreditnog posla:

14 Oznaka i broj vrijednosnog papira:

15 Plaćanje na teret: PODUZETNIK d.o.o.

16 Napomena: 17 Ovjera nalogodavca:

18 Mjesto i datum predaje naloga:Zagreb, 19.03.2010.

5.4.1. Devizna blagajnaDomaće pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost za koju su registrirane, mogu imati deviznu blagajnu za potrebe službenog putova-

nja u inozemstvo52. Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjesečju može biti do iznosa u vrijednosti od 1.500,00 eura, a izračunava se

tako da se zbroje dnevna stanja svakoga dana u tromjesečju i dobiveni zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana u tome tromjesečju53.

50 Visinu naknade za bankarske usluge određuje banka svojim općim uvjetima.51 Pročišćeni tekst Upute objavljen je u Nar. nov. br. 136/05, ispravak u Nar.nov. br. 143/05, te izmjene i dopune u Nar. nov. br. 37/06.52 Sukladno odredbama točke X. Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama,

stranoj gotovini i čekovima (Nar. nov., br. 54/06 i 132/07).53 Sukladno odredbi točke X. st. 1. i 3. Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u

kunama, stranoj gotovini i čekovima.

1393 / 2010

Pla

će i n


139

Za držanje većeg iznosa gotovine u deviznoj blagajni, poslodavci podnose zahtjev hrvatskoj narodnoj banci, koja izdaje odobrenje na rok do godine dana. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja, poslodavac treba priložiti izvod iz registra trgovačkog suda i podatak o prosječ-nom dnevnom stanju devizne blagajne u protekloj godini.

Poslodavac koji ima deviznu blagajnu, može u istoj imati najviše 1.500,00 eura za potrebe službenih putovanja u inozemstvo, koje može podići u banci predajom jednog naloga 14, na kojem će u opisu osnove plaćanja navesti „za polog u deviznu blagajnu u svrhu službenog puta u inozemstvo“.

Kada uputi radnika na službeni put u inozemstvo, a akontaciju mu isplaćuje iz svoje devizne blagajne, poslodavac treba radniku izdati potvrdu54 kojom opravdava iznošenje strane gotovine u službene svrhe. Potvrda mora sadržavati slijedeće podatke:

serijski broj potvrde, �

ime osobe koja putuje, �

zemlja u koju putuje, �

iznos i valuta koja se iznosi, te �

žig i potpis ovlaštenih osoba. �

Poslodavac (pravna osoba) je o izdanim potvrdama dužna voditi registar izdanih potvrda55.

Ukoliko poslodavac nema deviznu blagajnu, akontaciju podiže s deviznog računa prije samog službenog puta radnika. U tom slučaju, uz putni nalog daje radniku i ovjeren primjerak naloga 14, kojim rad-nik pravda carinicima iznošenje deviza iz zemlje.

5.4.2. Obračun putnih troškova sa službenog putovanja u inozemstvu

Radnik po povratku sa službenog putovanja podnosi obračun put-nih troškova. Ukoliko mu je isplaćena akontacija, moguća su dva slučaja:

da su 1) izdaci nastali tijekom službenog puta veći od isplaćene akontacije, te se određeni iznos treba vratiti (isplatiti) radniku.

Poslodavac koji ima deviznu blagajnu, obračunani će iznos ispla-titi radniku iz devizne blagajne.

Poslodavac koji nema deviznu blagajnu utvrđeni će iznos podići iz banke podnošenjem naloga 14, te ga isplatiti radniku.

da su 2) izdaci nastali tijekom službenog puta manji od isplaće-ne akontacije, pa radnik vraća više isplaćeni iznos.

Poslodavac koji ima deviznu blagajnu, vraćeni će iznos zaprimiti u deviznu blagajnu.

Poslodavac koji nema deviznu blagajnu će vraćeni iznos predati banci (koja će nalogom 10, izvršiti storno izvršenog plaćanja).

Primjer: Pojednostavljeni obračun putnih troškova za službeno putovanje u inozemstvo

Radnik je obavio službeno putovanje u Italiju u trajanju od 49 sati i stekao pravo na 2 dnevnice. Prije polaska na put isplaćena mu je akontacija u iznosu od 400,00 eura. Radnik je, nakon povratka uz putni nalog priložio odgovarajuću dokumentaciju i plaćen račun hotela za smještaj. Obračun je izvršen kako slijedi:

2 dnevnice po 70,00 eura 140,00 eura �

2 noćenja po 100,00 eura 200,00 eura �

Ukupni izdaci 340,00 euraisplaćena akontacija 400,00 eura �

razlika za povrat 60,00 eura �

54 Prema odredbama IV. st. 4. Odluke o unošenju i iznošenju gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira (Nar. nov. br. 111/03 i 82/06).

55 Prema odredbi čl. IV. st. 6. Odluke o unošenju i iznošenju gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira.

Knjiženje:


1) Doznaka banci za kupnju deviza 400 eura x 7,336 (prodajni tečaj poslovne banke)Žiro računDevizni račun

100103 2.934,40

2.934,40

2) Doznaka banci za proviziju (3%)Žiro računBankarska provizija

100447 88,03

88,03

3) Podizanje predujmaDevizni računDevize u blagajni

103105 2.934,40

2.934,40

4) Isplata predujmaPotraživanja od zaposlenihDevize u blagajni

166105

2.934,402.934,40

5) Obračun službenog puta- dnevnice: 140 eura x 7,302 (srednji tečaj HNB)Potraživanja od zaposlenihDnevnice za službena putovanja u inozemstvo - smještaj 200 eura x 7,302 (srednji tečaj HNB)Potraživanja od zaposlenihTroškovi smještaja na službenom putu

1664420

1664423

1.022,28

1.460,40

1.022,28

1.460,40

6) Povrat više isplaćenog predujma u blagajnu: 60 eura x 7,302 (srednji tečaj HNB)Potraživanja od zaposlenihDevize u blagajni

166105 438,12

438,12

7) Nastala negativna tečajna razlikaPotraživanja od zaposlenihNegativna tečajna razlika

166721 13,60

13,60

Pri obračunu službenog putovanja u inozemstvo koristili smo sred-nji tečaj hNB za preračun u kune56.

Iz primjera je vidljivo da je radnik po povratku sa službenog puta opravdao troškove u iznosu od 360,00 eura, što po tečaju HNB iznosi 2.482,68 kuna (360 x 7,302). Ostatak deviza u iznosu od 60,00 eura se vraća u deviznu blagajnu, što po tečaju HNB iznosi 438,12 kuna. Razlika između obračunane svote troška puta i isplaćene akontacije iznosi 451, 72 kune (2.934,40 – 2.482,68), iz čega proizlazi tečaj-na razlika kao razlika između tečaja po kojoj je poslodavac (pravna osoba) kupio devize i srednjeg tečaja HNB u iznosu od 13,60 kuna (451,72 – 438,12).

5.4.3. Plaćanje stranom gotovinom i čekovima u inozemstvu

U praksi se može desiti da poslodavac šalje radnika na službeni put u inozemstvo, gdje radnik mora stranom gotovinom (ili čekom) platiti primljeni predračun (za robu ili uslugu) stranog dobavljača.

Na primjer, kada poslodavac šalje radnika na seminar u inozem-stvo, za što je od priređivača primio predračun, poslodavac treba banci predati zahtjev za podizanje stane gotovine ili čekova. Uz za-htjev treba priložiti primljeni predračun.

Za plaćanje robe ili usluge stranim dobavljačima, poslodavci-ma (pravnim osobama) je dopušteno platiti u stranoj gotovini i čeko-vima u iznosu do 3.000,00 eura mjesečno. Za veće iznose mora se podnijeti zahtjev hrvatskoj narodnoj banci57.

56 Sukladno odredbi čl. 45. Zakona o deviznom poslovanju, prema kojoj se za iskazivanje potraživanja i obveza prema inozemstvu koristi srednji tečaj hrvat-ske narodne banke za strana sredstva plaćanja.

57 Prema odredbama čl. III. Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezident u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, gotovini i čekovima (Nar. nov., br. 54/06 i 132/07).

3 / 2010

Pla

će i n

aknade


140

U roku od 60 dana od dana podizanja strane gotovine ili čekova, poslodavac mora dostaviti banci dokaze da je podignuta gotovina i/ili čekovi iskorištena za plaćanje usluge (ili robe) stranom dobavljaču ili ih vratiti na svoj devizni račun u banci. Ukoliko je poslodavac stra-nom dobavljaču platio manje nego što je podigao strane gotovine u banci, tada će u banku mora vratiti razliku.

5.5. Zdravstvena zaštita za vrijeme službenog puta u inozemstvu

Za radnika koji je upućen na službeni put58 u inozemstvo treba se hZZO-u podnijeti Prijava – odjava boravka u inozemstvu (tiskanica T-4), temeljem koje hZZO izdaje Potvrdu o pravu na korištenje zdrav-stvene zaštite u inozemstvu59.

Ukoliko se, prije službenog puta, Potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu nije stigla ishodovati60, a radnik je u inozemstvu bio u situaciji da mora koristiti zdravstvenu zašti-tu, hZZO će u postupku rješavanja zahtjeva za naknadu troškova korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu utvrđivati osnovanost zahtjeva provjerom: medicinske dokumentacije, računa o izvrše-nom liječenju, dokumentacije o službenom putu, uplati posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za vrijeme službenog puta, te na osnovi nalaza, mišljenja i ocjene ovlaštenog doktora područnog ureda hZZO-a, kojim je utvrđeno da je pružena zdravstvena zaštita bila neophodna i da se nije mogla odgoditi do povratka u Republiku hrvatsku. Ukoliko radnik koristi zdravstvenu zaštitu u državama s kojima Republika hrvatska ima sklopljen ili preuzet ugovor o socijalnom osiguranju (kojim je propisana ugovo-rena potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite), potrebno je odmah od hZZO-u podnijeti zatražiti izdavanje ugovorene potvrde (potvrdu mogu zatražiti i radnik, inozemni nositelj osiguranja ili inoze-mna zdravstvena ustanova u kojoj se osiguranik liječi). Ukoliko se za tog radnika ne zatraži ugovorena potvrda o pravu na korištenje zdrav-stvene zaštite u inozemstvu, hZZO će snosi troškove tako korištene zdravstvene zaštite u visini koliko bi iznosili da je ugovorena potvrda pribavljena, umanjene za iznos Zakonom propisanog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite.

Ukoliko je radnik, za kojeg prije puta nije ishodovana Potvrda, ko-risti zdravstvenu zaštitu u državi s kojom Republika hrvatska nema sklopljen ili preuzt ugovor o socijalnom osiguranju, odnosno ako ugovorom o socijalnom osiguranju nije regulirano korištenje zdrav-stvene zaštite, hZZO snosi troškove korištene zdravstvene zaštite u visini stvarnih troškova umanjenih za iznos propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju61.

6. Neoporeziva isplata troškova službenog putovanja

Poslodavci mogu neoporezivo isplaćivati dnevnice i troškove veza-ne za službeno putovanje62 kako slijedi:

58 Sukladno odredbi čl. 10. st. 6. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja zdrav-stvene zaštite u inozemstvu (objavljenom u Nar. nov., br. 50/09 i 118/09), pod službenim putem u inozemstvo podrazumijeva se boravak u inozemstvu do 30 dana, neovisno o razlozima toga puta.

59 Sukladno odredbi čl. 7. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu.


61 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju objavljen je u Nar. nov., br. 150/08, 94/09 i 153/09.

62 Sukladno odredbama čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak

troškove prijevoza na službenom putu u visini stvarnih izdata- �

ka, troškove noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih �

izdataka, dnevnice u zemlji do 170,00 kuna (za putovanje koje je trajalo �

minimalno 12 sati), odnosno 85,00 kuna (za putovanje koje je trajalo više od 8 a �

manje od 12 sati), dnevnice za službena putovanja u inozemstvo do visine i pod �

uvjetima koji su utvrđeni propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike dr- �

žavnog proračuna, za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u iznosu �

do 2,00 kune po kilometru.

6.1. Kome se neoporezivo mogu isplatiti troškovi službenog putovanja

Navedene troškove službenog putovanja, poslodavci mogu neo-porezivo isplaćivati:

svojim � radnicima (s kojima imaju sklopljen ugovor o radu), fizičkim osobama koje su � izaslane na rad u republiku Hrvat-sku po nalogu inozemnog poslodavca, za službena putova-nja vezana za djelatnost tuzemnog poslodavca, � članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako su po toj osnovi osigurane, osobama koje � pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim voj-nim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, osobama koje se � nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili volonterima (na dobrovoljnoj praksi).

Ukoliko poslodavci isplate troškove službenog puta u iznosu koji je veći od porezno dopustivih, razlika iznad neoporezivog iznosa čini plaću radnika. Kako ta razlika čini neto primitak radnika, isti je po-trebno preračunati u bruto iznos na koji se obračunavaju propisani doprinosi, te porez i prirez (ako je propisan).6364

Obrtnici i dr. osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu u troškove priznati sve troškove službenog puto-vanja kojeg učine oni osobno63 i to pod istim uvjetima (visini i na način) koji su propisani po osnovi nesamo-stalnog rada tj. pod kojima ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima64.

7. Isplata troškova službenog puta vanjskim suradnicima

7.1. Isplate troškova službenih putovanja vanjskim suradnicima kod poduzetnika

Poslodavci – poduzetnici često obavljanje određenih poslova po-vjeravaju osobama koje nisu kod njih zaposlene, već iste obavljaju temeljem ugovora o djelu, a naknade koje im isplaćuju imaju obi-lježje drugog dohotka.

Ukoliko te osobe, radi obavljanja određenog posla moraju puto-vati u zemlji ili inozemstvu, a ugovorena je naknada svih troškova vezanih za izvršenje nekog posla –sveukupni troškovi službenih pu-

63 Prema odredbama čl. 25. st. 1. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak.64 Prema odredbama čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

1413 / 2010

Pla

će i n


141

tovanja (prijevoz, smještaj u hotelu, dnevnice) čine drugi dohodak i podliježu obvezi obračunavanja i plaćanja obveznih doprinosa te poreza na dohodak po stopi od 25% (i prireza, ako je propisan).

Isto tako, isplata troška službenog putovanja članovima skupšti-na i nadzornih odbora trgovačkih društava, stečajnim upraviteljima, sucima porotnicima, sudskim vještacima, trgovačkim putnicima, akviziterima, tumačima, prevoditeljima i dr. – smatra se drugim dohotkom, te podliježe obračunu i plaćanju obveznih doprinosa te poreza po stopi od 25% i prireza (ako je propisan).

Izuzetak od obračunavanja obveznih doprinosa postoji u slučaju kada se trošak službenih putovanja isplaćuje za obavljanje nekog autorskog ili umjetničkog djela. U tom se slučaju ne obračunavaju doprinosi, već samo porez po stopi od 25% i prirez (ako je propi-san).

Kako isplata troška službenog putovanja osobama koje ostvaru-ju drugi dohodak, čini neto naknadu istu je potrebno preračunati u bruto iznos – o čemu detaljnije možete pročitati u svakom od brojeva RiPup – a u rubrici INFO – ugovori o djelu, te u rubrici INFO – autorske naknade.65

7.2. Isplate troškova službenih putovanja vanjskim suradnicima u neprofitnim organizacijama

Troškovi službenog putovanja (troškovi prijevoza, troškovi noćenja, i dnevnice u zemlji i inozemstvu, naknade za ko-rištenje privatnog osobnog automobila u službene svrhe) mogu se do utvrđenih iznosa65, neoporezivo nadoknaditi fizičkim osobama koje nisu zaposlenici i ne primaju na-knadu za svoj rad u neprofitnoj organizaciji, a upućene su na službeni put za potrebe neprofitne organizacije.Fizičkim osobama koje nisu zaposlenici, ali za svoj rad u neprofitnoj organizaciji primaju naknadu, mogu se ne-oporezivo priznati samo troškovi prijevoza i noćenja na službenom putu i to samo ako uz službeni nalog prilože račune (za prijevoz i noćenje) koji glase na neprofitnu organizaciju.

Dakle, osobi koja nije zaposlenik, ali za svoj rad u neprofitnoj organizaciji prima naknadu ne mogu se neoporezivo svi troškovi službenog putovanja (kao što su dnevnice u zemlji i inozemstvu, na-knada za korištenje osobnog automobila u službene svrhe u iznosu od 2,00 kuna po kilometru), već samo troškovi prijevoza i smještaja za što računi moraju glasiti na neprofitnu organizaciju.

Ukoliko neprofitna organizacija tim osobama ipak isplati, primjeri-ce dnevnice ili trošak smještaja koji ne glasi na neprofitnu organiza-ciju – isplaćena se naknada tretira kao drugi dohodak, koji podliježe obračunu i plaćanju obveznih doprinosa te poreza po stopi od 25% i prireza (ako je propisan).

8. Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu uplaćuje se za osobe koje su upućene na službeni put u inozem-stvo.

65 Prema odredbama čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak .

Obvezu uplate posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene za-štite u inozemstvu66 ima:

� poslodavac koji svog radnika upućuje na službeni put u ino-zemstvo, � isplatitelj drugog dohotka koji osobu koja ostvaruje primitke s obilježjem drugog dohotka šalje na službeni put u inozem-stvo, osiguranik koji � obavlja samostalnu djelatnost obrta, samo-stalnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva, kada sam pu-tuje na službeni put u inozemstvo.

Kada se na službeno putovanje u inozemstvo šalje osoba koja za svoj rad ne ostvaruje primitke koji bi imali obilježje drugog dohotka (primjerice, ako neprofitna organizacija upućuje na službeni put u inozemstvo osobu koja za svoj rad u organizaciji ne prima nikakvu naknadu) – obvezu uplate posebnog doprinosa za korištenje zdrav-stvene zaštite u inozemstvu ima osoba koju se upućuje na službeni put u inozemstvo.

U tom se slučaju posebni doprinos plaća prema obračunu nadlež-nog područnog ureda hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

8.1. Obračun posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

Kod službenog puta koji traje do 30 dana, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu se obračunava po stopi od 20% na najnižu mjesečnu osnovicu67.

Ako službeni put traje manje od 30 dana, tj neko kraće razdoblje tijekom mjeseca, osnovica za plaćanje posebnog doprinosa utvrđu-je se na način da se iznos najniže mjesečne osnovice podijeli sa brojem dana tog mjeseca a potom pomnoži sa brojem dana koje je radnik proveo na službenom putu.

Osnovica za obračun posebnog doprinosa u mjesecu koji traje: 31 dan iznosi 78,75 kuna po danu (2.441,25 / 31), �

30 dana iznosi 81,38 kuna po danu (2.441,25 / 30), te �

29 dana � 68 iznosi 84,18 kuna po danu (2.441,25 / 29).Posebni doprinos će, prema navedenim osnovicama, za mjesec

koji ima: 31 dan iznositi 17,42 kuna (87,12 kn x 20%) po danu, �

30 dana iznositi 18,00 kuna (90,02 kn x 20%) po danu, te �

28 dana iznositi 19,29 kuna (96,45 kn x 20%) po danu. �

Tako će se, na primjer za osobu koja je u ožujku (koji ima 31 dan) na službenom putovanju u inozemstvu provela 6 dana, osnovica za obračun posebnog doprinosa utvrditi kako slijedi: 6 x 87,12= 522,72 kune. Posebni doprinos po stopi od 20% iznosi 104,54 kune(522,72 x 20%) za provedenih 6 dana na službenom putu u inozemstvu (što iznosi 17,42 kn po danu = 104,54 kn / 6).

8.2. Uplatni računi za posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

Doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu uplaćuje se na račun:Uplatni račun: Državni proračun Rh: 1001005-1863000160

66 Prema odredbi čl. 4. t. 30. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov. br. 147/02, 175/03 i 177/04).

67 Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za 2008.godinu iznosi 2.441,25 kuna, prema odredbi čl. 4. Naredbe o iznosima osnovica za obračun obveznih osiguranja za 2008. godinu (Nar. nov. br. 119/07).

68 Budući je 2008. godina prijestupna – veljača ima 29, a ne 28 dana.

3 / 2010

Pla

će i n

aknade


142

Poziv na broj – uplatitelj pravna ili fizička osoba (obrt, slobodno zanimanje):

68 8443 – OIB (11 znamenki)

Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za radnike koji su službeno putovali u inozemstvo upisuje se u obra-zac ID (u rubriku pod rednim brojem III.3. «Zdravstveno osiguranje», podbroj 3.3.).

Fizičke osobe – obrtnici, samostalna zanimanja i poljoprivrednici, koji su službeno putovali u inozemstvo, za sebe popunjavaju obrazac ID sa identifikatorom 12, pod rednim brojem III.3., podbroj 3.3.

Podaci o plaćenom posebnom doprinosu za korištenje zdravstve-ne zaštite u inozemstvu ne upisuju se u R-Sm obrazac.

8.3. Korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

Za radnika koji je upućen na službeni put69 u inozemstvo treba se hZZO-u podnijeti Prijava – odjava boravka u inozemstvu (tiskanica T-4), temeljem koje hZZO izdaje Potvrdu o pravu na korištenje zdrav-stvene zaštite u inozemstvu70.

Ukoliko se, prije službenog puta, Potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu nije stigla ishodovati71, a radnik je u inozemstvu bio u situaciji da mora koristiti zdravstvenu zašti-tu, hZZO će u postupku rješavanja zahtjeva za naknadu troškova korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu utvrđivati osnovanost zahtjeva provjerom: medicinske dokumentacije, računa o izvrše-nom liječenju, dokumentacije o službenom putu, uplati posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za vrijeme službenog puta, te na osnovi nalaza, mišljenja i ocjene ovlaštenog doktora područnog ureda hZZO-a, kojim je utvrđeno da je pružena zdravstvena zaštita bila neophodna i da se nije mogla odgoditi do povratka u Republiku hrvatsku. Ukoliko radnik koristi zdravstvenu zaštitu u državama s kojima Republika hrvatska ima sklopljen ili preuzet ugovor o socijalnom osiguranju (kojim je propisana ugovo-rena potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite), potrebno je odmah od hZZO-u podnijeti zatražiti izdavanje ugovorene potvrde (potvrdu mogu zatražiti i radnik, inozemni nositelj osiguranja ili inoze-mna zdravstvena ustanova u kojoj se osiguranik liječi). Ukoliko se za tog radnika ne zatraži ugovorena potvrda o pravu na korištenje zdrav-stvene zaštite u inozemstvu, hZZO će snosi troškove tako korištene zdravstvene zaštite u visini koliko bi iznosili da je ugovorena potvrda pribavljena, umanjene za iznos Zakonom propisanog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite.

Ukoliko je radnik, za kojeg prije puta nije ishodovana Potvrda, ko-risti zdravstvenu zaštitu u državi s kojom Republika hrvatska nema sklopljen ili preuzet ugovor o socijalnom osiguranju, odnosno ako ugovorom o socijalnom osiguranju nije regulirano korištenje zdrav-stvene zaštite, hZZO snosi troškove korištene zdravstvene zaštite u visini stvarnih troškova umanjenih za iznos propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju72.

Treba napomenuti da se u slučaju slanja radnika u inozemstvo na školovanje i stručno usavršavanje, na vrijeme dulje od 30 dana, obvezno hZZO-u podnosi Prijava boravka u inozemstvu temeljem

69 Sukladno odredbi čl. 10. st. 6. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja zdrav-stvene zaštite u inozemstvu (objavljenom u Nar. nov., br. 50/09 i 118/09), pod službenim putem u inozemstvo podrazumijeva se boravak u inozemstvu do 30 dana, neovisno o razlozima toga puta.



72 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju objavljen je u Nar. nov., br. 150/08, 94/09 i 153/09.

koje se dobije Potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu73.

9. Troškovi službenog putovanja izaslanih radnika

Kada su fizičke osobe (stranci) izaslane na rad u Republiku hrvat-sku po nalogu inozemnog poslodavca, te ih tuzemni isplatitelj poša-lje na službeni put u zemlji ili u inozemstvo (za obavljanje poslova koje su u vezi sa djelatnosti tuzemnog isplatitelja – poslodavca), neoporezivo im se mogu isplatiti slijedeće naknade74:

troškovi prijevoza na službeni put, �

troškovi noćenja na službenom putu, �

naknada za korištenje osobnog automobila u iznosu od 2,00 �

kune po prijeđenom kilometru, dnevnice u tuzemstvu i �

dnevnice u inozemstvu. �

Ne zaboravite: � Prije kretanja na službeni put poslodavac radniku izdaje putni nalog. � Porezno priznati izdaci za službeno putovanje obraču-navaju se temeljem vjerodostojne dokumentacije (za smještaj (noćenje s doručkom), troškove puta , te izda-ci korištenja telefona, najma opreme za potrebe prezen-tacija i sl.).Neoporezivi iznos dnevnica (koje čine naknadu za troš- �

kove za prehranu, piće i prijevoza u mjestu) za službeni put u Hrvatskoj, koji je dulji od 8 sati iznose 85,00 kn, te dulji od 12 sati 170,00 kn. Neoporezivi iznosi dnevni-ca za službeni put u inozemstvu određeni su Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz državnog proračuna. Minimalna udaljenost mjesta u koje se radnik šalje na službeni put je 30 km (od sjedišta poslodavca i prebiva-lišta /boravišta radnika). � Ukoliko je na službenom putu u inozemstvo osiguranja prehrana, dnevnica se umanjuje za 80%. � Kod službenog puta u inozemstvo (u trajanju do 30 dana), poslodavac obračunava i uplaćuje poseban do-prinos za službeno putovanje u inozemstvo po stopi od 20% na najnižu mjesečnu osnovicu (ovisno o broju dana u mjesecu).Ukoliko radnik na službeni put putuje javnim prijevozom, �

kao trošak prijevoza priznaje se iznos prijevozne karte, dok se kod korištenja vlastitog osobnog automobila pri-znaje izdatak od 2,00 kn/km. � Isplata troškova službenih putovanja vanjskim suradni-cima (temeljem ugovora o djelu) smatra drugim dohot-kom. � Isplata troškova službenog putovanja vanjskim surad-nicima u neprofitnim organizacijama su neoporezive ukoliko osoba poslana na službeni put u toj organizaciji nije zaposlena i ne prima naknadu. Nakon izvršenog službenog putovanja, uz putni nalog tre- �

ba priložiti izvješće sa službenog putovanja.

73 Prema odredbama čl. 5. do 9. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korište-nja zdravstvene zaštite u inozemstvu.

74 Sukladno odredbama čl. 13. st. 9. Pravilnika o porezu na dohodak, a vezano za odredbe čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak.

Documents

Služb.putov.Ripup 3.10