- 1 -

1. UVOD

Graditeljstvo je grana tehnike, koja podrazumijeva projektiranje, građenje, uporabu,

održavanje, te uklanjanje građevine, pri čemu se ne smije ugroziti život i zdravlje ljudi,

okoliš, druge građevine i stvari, kao niti stabilnost tla na okolnom zemljištu.

Razvitak graditeljstva započeo je daleko ranije u povijesti, još sa starim civilizacijama.

Važno je znati da je graditeljstvo najstarija tehnička struka.

Građenje kao planirana djelatnost učinilo je ljude neovisnima od slučajnog skrovišta.

Najstariji nalazi sežu iz prije 28 000 god. pr.kr. (starije kameno doba).

Tisućljetno iskustvo u takvim naseobinama sažima se u opća načela planiranja i metode

konstruiranja. Prirast stanovništva, zemljoradnja, socijalno raslojavanje i gradovi

pretpostavka su za nastanak visokorazvijenih kultura:

• 3200. g. pr.kr. – Mezopotamija;

• 2900. g. pr.kr. – Egipat;

• 2500. g. pr.kr. – Indija;

• 1800. g. pr.kr. – Kina;

• 800. g. pr.kr. – Južna i Srednja Amerika.

Izgrađene građevine služile su za navodnjavanje i dovođenje pitke vode, za stanovanje, za

promet, za obranu itd.

Izgradnjom građevina počinju se javljati smetnje u graditeljstvu, koje se javljaju kao dio

proizvodnog sustava. Poznato je da deformiraju transformaciju ulaznih komponenata u

sustavu, što uzrokuje smanjenje učinaka u izlaznom prostoru. Poželjno je stoga omogučiti

identifikaciju smetnji i njihovih uzroka s ciljem poduzimanja intervencija za njihovo

smanjenje i otklanjanje.

Smetnje ne nastaju spontano, več svaka ima svoj uzrok.

S obzirom na činjenicu da se u proizvodnom sustavu javlja više smetnji s brojnim

uzrocima, treba utvrditi one što prevladavaju s najvećim djelovanjem. Smetnje s najvećim

djelovanjem kao posljedicu imaju najviše i najveće deformacije sustava.

- 2 -

2. FORMULACIJA I POSTUPAK RJEŠAVANJA PROBLEMA

Kako je svaki proizvodni sustav određen ciljem, koji kroz podsustav transformacije,

mijenja ulazne sastavnice ulaznog prostora u rješenje sustava u obliku izlaznih sastavnica

izlaznog prostora, to su smetnje dio podsustava upravljanja toga sustava.

Djelovanje na smetnje provodi se kroz regulacijski sustav koji djeluje kao element u

podsustavu upravljanja. Djelotvornost toga regulacijskog sustava ovisna je o kvaliteti

intervencije na smetnje koje se u sustavu pojavljuju.

Intervencije kojima se djeluje na smanjenje i dokinuće smetnji ovisne su pak o kvaliteti

informacija temeljem kojih se smetnje utvrđuju. Stoga je posebice važno pronalaziti i

postaviti postupke utvrđivanja smetnji, definirati uzrok nastajanja, iz čega proizlaze

informacije za djelovanje, što i jest problem koji se nastoji riješiti ovim proučavanjem.

Kako je zadaća proučavati deformacije koje se u sustavu javljaju, to se razmatranje

usmjeruje na smetnje koje to uzrokuju. Za rješavanje problema moguće je primjeniti više

modela kojima se smetnje mogu utvrditi, procijeniti i odrediti njihovo djelovanje te utjecaj

na proizvodni sustav.

Za rješavanje problema mogu se primjeniti poznate analitičke metode:

• hijerarhijska analiza,

• analiza vrijednosti,

• ABC analiza,

• analiza uzročnog djelovanja.

- 3 -

2.1. Hijerarhijska analiza

Hijerarhijskom analizom možemo dijeliti smetnje na:

• glavne i

• sporedne

Problem je istražiti uzroke njihovog nastajanja.

Glavne smetnje imaju najveće posljedice, najviše smetaju u graditeljstvu, te utječu na rok,

troškove i kvalitetu.

Sporedne smetnje se mogu javiti često ili rijetko, ali analiziranjem na tržištu ne uzrokuju

velike posljedice. Te posljedice rješavaju se u „hodu”, a ponekad se dogodi da se i ne

zamijete.

Najveću pozornost posvećujemo glavnim smetnjama, koje su hijerarhijski poredane po

važnosti.

2.2. Analiza vrijednosti

Analitičko vrednovanje je sustavno promatranje funkcija ustroja kaka bi se odredili utjecaji

smetnji na veličinu vrijednosti proizvodnje.

Značajna obilježja analitičkog vrednovanja jesu:

• orijentiranje na jedan točno određeni cilj, koji je moguće kvalificirati,

• funkcionalno orijentirana analiza smetnji traženjem zadovoljavajućeg rješenja na

osnovi logike,

• iscrpno proučavanje smetnji identifikacijom i kvantifikacijom.

Analitičko vrednovanje identificiranih smetnji vrši se na način da se smetnja promatra kao

funkcija. U tom postupku funkcija može biti:

- 4 -

• glavna ili temeljna funkcija, koja tumači primarno proučavanje smetnje i njen

utjecaj na proizvodni sustav,

• sporedna ili pomoćna funkcija, koja tumači sekundarni značaj proučavanja

smetnje, ali koja služi da se ispune pojedini uvjeti glavne funkcije,

• neodređena funkcija, koja je nižeg hijerarhijskog stupnja i ima mali utjecaj,

• nevažna funkcija koja ima najmanji utjecaj i predstavlja smetnje koje najmanje

deformiraju proizvodni sustav. Uzimaju se u obzir onda kad se želi provesti

maksimalna štednja.

2.3 ABC analiza

ABC analiza služi kao pomoćno sredstvo pri stupnjevanju smetnji i utvrđivanja glavnih,

koje imaju najveći utjecaj. ABC analizom se pronalaze veličine u odnosu na utjecaj u

ukupnoj masi s ciljem podjele na tri područja. Ta se analiza bazira na podjeli po Lorenz-

Petrou i prvi put je uporabljena za podjelu prihoda.

Ta se metoda koristi kako bi se utvrdio intenzitet učešća smetnji u količinskom smislu, da

se tako definiraju smetnje koje imaju najveći utjecaj na deformaciju proizvodnog sustava.

Istraživanja pokazuju da manji broj smetnji imaju najveći utjecaj na deformaciju

proizvodnog sustava, pa se tada osnovna pažnja posveti analizi tih smetnji. Utjecaj

preostalog velikog broja smetnji je manji, pa se tada promatraju kao sekundarne.

- 5 -

SLIKA 1. Dijagram ABC analize

Iz dijagrama sa slike 1. vidljivo je da najprije treba analizirati smetnje iz područja „A” i

njima posvetiti osnovnu pažnju, a nakon toga u drugoj fazi promatrati preostale, koje imaju

daleko manji utjecaj. Smetnje iz grupe „C” se mogu izostaviti iz analize, odnosno uključiti

u slučaj potrebe provedbe krajnje uštede.

Na slici vidimo da se u području “A” 0-20% smetnji javlja rijetko, ali da izazivaju 80%

deformacije. U području “B” , 20-50% smetnji se javlja često, ali izazivaju 15%

deformacije, dok se u području “C” 50-100 % smetnji često javlja ali izazivaju 5%

deformacije.

Da bi analiza smetnji bila potpuna, potrebno je identificirati uzroke njihova nastajanja na

temelju kojih će proizaći informacije za intervenciju njihova smanjenja i mogućeg

uklanjanja u daljnjem tijeku proizvodnje.

Svaki graditeljski projekt započinje provjerenim i jasno utvrđenim osnovama, ali je konačni

ishod upitan radi podložnosti djelovanja mnoštva vanjskih i unutarnjih čimbenika. Uzroci

neizvjesnosti koji bi ishodili sigurnom uspjehu graditeljskog projekta su brojnost,

međudjelovanje, te nepredvidivost utjecajnih čimbenika. Stoga se analiza rizika i

- 6 -

neizvjesnosti obvezno primjenjuje za prognozu cijene, vremena i drugih utjecaja, u ranim

fazama graditeljskih projekata.

Rizik i neizvjesnost karakteriziraju situacije gdje je stvarni rezultat za pojedini događaj ili

aktivnost vjerojatan uz devijaciju od proračunatog ili procjenjenog. To znači da data radnja

ima više od jednog mogućeg rezultata. U praksi postoji mišljenje da je rizik stupanj

podložnosti isključivo negativnim događajima i njihovim vjerojatnim posljedicama. U tom

smislu moguće je definirati rizik kao „izloženost mogučnosti ekonomskog i financijskog

gubitka, fizičke štete ili odgode kao posljedice pridružene poduzimanju određenog smjera

akcija” ili također u negativnom kontekstu kao „šansu sigurnog nastupa nepovoljno

utjecajnih okolnosti na ciljeve projekta”. Uz rizik često se kao pridruženi termin pojavljuje

i pojam neizvjesnosti.

U svakodnevnim situacijama postoji niz nepoznatih i nepredviđenih utjecaja i okolnosti

koje se mogu okarakterizirati kao rizične pojave. Ove pojave imaju za rezultat štetne

posljedice, pa se kao takove trebaju prvenstveno prepoznati, spriječiti i izbjeći. Ako to nije

moguće, treba ih se barem umanjiti i ciljeve preusmjeriti novim boljim rješenjima.

2.4. Analiza uzročnog djelovanja

Kao što je prethodno navedeno, osnovni zadatak kod proučavanja utjecaja smetnji u

proizvodnom procesu, koje u graditeljstvu predstavljaju rizik, je njihova identifikacija i

utvrđivanje utjecaja na proizvodnju.

Analiza uzročnog djelovanja upravo omogućuje takav pristup. Osnovna misao te analize

sastoji se u pretpostavci da jedna posljedica rizika najčešće ima više uzroka. Proučavanje i

utvrđeno djelovanje može biti pozitivno ili negativno, odnosno, željeno ili neželjeno.

Obzirom na činjenicu da se proces građenja u osnovi odvija između dva glavna sudionika,

invenstitora i izvoditelja, koji svaki za sebe ima određene zahtjeve i mogućnosti, to je svrha

takvog odnosa ispunjenja glavnih ciljeva: ugovorene cijene i roka izvedbe, te projektirane

kvalitete. Zahtjevi i mogućnosti u takvom zajedničkom odnosu moraju biti usmjereni

- 7 -

jedinstvenom konačanom cilju. Rizici koji se u sustavu mogu javiti, deformiraju proizvodni

sustav i smanjuju učinke konačnog cilja koji je predpostavljen graditeljskim proizvodom-

građevinom.

SLIKA 2. Odnos glavnih sudionika u izgradnji građevine prema zajedničkom cilju

Da bi se istražili utjecaji rizika na upravljanje proizvodnim sustavom potrebno je istražiti

sve potencijalne uzroke rizika, sustavno ih obraditi i poredati po stupnju utjecaja na

deformaciju proizvodnog sustava. U tom postupku moraju se utvrditi utjecajne veličine

rizika i utjecajni uzroci.

Utjecajni uzroci se moraju razlučiti hijerarhijski na :

• glavne uzroke,

• sporedne uzroke,

• poduzroke.

- 8 -

SLIKA 3. Dijagram uzročnog djelovanja smetnji

Najčešće je slučaj da se realnost procjene povećava kako projekt napreduje. Ipak, glavne

odluke stvaraju se na početku projekta na temelju procjene i odobrenja. Zato je realna

procjena troškova i rokova potrebna što prije. Slijedi da svi rizici i nesigurnosti koji mogu

utjecati na projekt moraju biti prepoznati u što ranijoj fazi projekta. Postoji drugi, ali ne

manje važan razlog za rano prepoznavanje rizika i nesigurnosti: usmjeravanje pažnje na

politiku i strategiju kontrole rizika, npr. kroz strategiju ugovaranja. Time se ističu ona

područja gdje je budući dizajn, razvoj, istraživanje ili poboljšanje najpotrebnije.

Projektni rizik karakteriziraju 3 čimbenika rizika: rizični događaj, mogućnost rizika i

ugroženi iznos.

2.4.1. Utjecajne veličine

Prisutan je veći broj utjecajnih veličina kao subjekt smetnji, koje djeluju na proizvodni

proces, koje se međutim mogu koncentrirati na četiri osnovna subjekta i to:

• čovjek,

• stroj,

• metoda građenja,

• materijal.

- 9 -

Tako se smetnje mogu proučavati kroz navedene glavne utjecajne veličine čime će biti

uključen glavni dio deformacije proizvodnog sustava.( SLIKA 4)

SLIKA 4. Dijagram uzročnog djelovanja smetnji s glavnim utjecajnim veličinama

Osim navedenih glavnih utjecajnih veličina mogu se promatrati i druge, kao što su okolina,

planiranje, organizacija, marketing itd. Svakako je nužno da se za svaki konkretni

proizvodni sustav utvrde najvažnije utjecanje veličine, koje se moraju uključiti u postupak.

Važno je razlučiti izvore projektnih rizika od njihovih efekata. Konačno, svi rizici u

provedbi projekta utječu na ove čimbenike:

• neuspjeh u postizanju pretpostavljenog troška, vremena i kvalitete,

• prekoračenje troška, vremena i loša kvaliteta,

• nepostizanje traženih funkcionalnosti.

U identifikaciji rizika preporučljivo je da voditelji projekta sami izrade njihov detaljan

popis, obzirom na tip projekta koji vode.

Najučestaliji oblici rizika koji se pojavljuju u projektu sadržani su u nekoliko osnovnih

grupa:

• komercijalni neuspjeh projekta,

• pojava nesreće, katastrofe i sl,

• nedostaci, pogreške, i defekti projekta,

• prekoračenje planiranog vremena i planiranih troškova.

Složenost upravljanja rizikom u projektu uvjetovana je spoznajom o dodatnoj diobi rizika.

- 10 -

Prva podjela upućuje na mogućnost razdiobe rizika u dvije razine:

• rizici pridruženi samo određenim dijelovima projekta,

• rizici koji djeluju na projekt u cjelini.

Daljnja podjela je posljedičnog karaktera:

• rizici koji djeluju samo na vrijeme,

• rizici koji djeluju samo na troškove,

• rizici koji djeluju na vrijeme i troškove.

Postoji i podjela koja oslikava oblik pojave rizika u projektu:

• pojava pojedinačnog rizika u projektu,

• pojava kombinacije (grupe) rizika u projektu.

2.4.2. Postupno rješavanje zadatka

Analiza uzročnog djelovanja provodi se u koracima s ciljem da se postigne optimalno

rješenje. To znači da treba načiniti više dijagrama uzročnog djelovanja dok se ne dođe do

traženog cilja.

Postupak analize uzročnog djelovanja provodi se u 7 koraka i to:

• Identifikacija rizika,

• Analiza djelovanja rizika s izbjegavnjem vjerojatnosti pojava,

• Pronalaženje uzroka rizika,

• Stupnjevanje uzroka,

• Vrednovanje uzroka,

• Traženje rješenja otklanjanja rizika,

• Odluka i intervencija na rizike.

Prema navedenim koracima potrebno je sustavno i točno provoditi postupak u želji da se

dobije što veći učinak.

- 11 -

2.4.3. Prikaz vremena proizvodnje u odnosu na zastoje

Promatramo li vrijeme proizvodnje Tp kao ukupno potrošeno vrijeme, tada se ono dijeli na

vrijeme rada TR i izgubljeno vrijeme TL. Vrijeme rada ukljućuje i zastoje (što je vidljivo iz

slike 5.) koji uzrokuju gubitak vremena.

Vrijeme proizvodnje sastoji se od vremena rada i izgubljenog vremena:

Tp = TR + TI

Tp- vrijeme proizvodnje

TR- vrijeme rada

TI- izgubljeno vrijeme

- 12 -

SLIKA 5. Shema vremena i proizvodnje

- 13 -

3. RAŠČLANJIVANJE UZROKA NEŽELJENOG UTJECAJA

Uzroke, koji su razlog rizika, te deformiranju proizvodnog sustava, možemo podijeliti:

• prema glavnim utjecajnim veličinama,

• prema lokaciji djelovanja u odnosu na gradilište, tj. da li nastaju na samom

gradilištu ili izvan njega.

Prema prikazanoj podjeli, pojedini se uzroci preklapaju, jer često ovise o nizu čimbenika, tj.

mogu se nalaziti u različitim podjelama. Što dubljom i sveobuhvatnijom podjelom uzroka

rizika možemo ih bolje spoznati, smanjiti ili čak ukloniti njihovo djelovanje na proizvodni

sustav.

Klasifikacija rizika i njihovih posljedica je prva radnja koja podrazuimjeva izradu sustava

razvrstavanja s ciljem olakšanja daljnjeg rada.

Budući da je područje izučavanja rizika vrlo „mlado”, a obuhvaća vrlo široko područje,

teško je pronaći jednoobraznu podjelu. Postoji mnoštvo podjela rizika, no teško se odlučiti

za najbolju i najprikladniju. Podjele su izvršnene po svim tematskim područjima i mjestu

pojavljivanja.

3.1. Uzroci prema glavnim utjecajnim veličinama

Kao subjekti rizika u proizvodnim procesima, prisutno je više utjecajnih veličina.

Može se prikazati četiri glavna subjekta rizika i to:

• radno mjesto radnika

• uporaba mehanizacije i sredstava rada,

• materijal i energija, te

• metode rada.

- 14 -

Uzroci koji izazivaju zastoje iz područja rada radnika mogu biti:

• loša organizacija radnog mjesta (suvišno kretanje, loš raspored sredstava...),

• loša opskrba materijalom (čekanje na materijal ili njegovo vračanje...),

• nedovoljna obuka radnika,

• loši uvjeti rada,

• slaba zaštita rada radnom mjestu, uslijed nepogodnog alata i opreme,

• flukutacija radnika radi kršenja radne discipline,

• neodgovarajući raspored rada i odmora,

• neprimjeren sustav nagrađivanja,

• loši međuljudski odnosi (slab i neosiguran smještaj, putovanje na radno mjesto i

sl.)

Uzroci koji izazivaju zastoje iz područja uporabe mehanizacije i ostalih sredstava za

rad jesu:

• loš raspored strojeva,

• loše organizirana služba održavanja i popravaka,

• nestručno i neodgovorno rukovođenje,

• loše uključivanje u rad strojeva koji rade u neprekinutom nizu- lancu,

• nedovoljno poznavanje osobina strojevai uređaja,

• preopterečenost strojeva kao i nedovoljno angažiranje kapaciteta,

• loš izbor strojeva po kapacitetu i vrsti,

• primjena radnog mjesta stroja, dijelova ili alata, prilagodba stroja konstrukciji,

te tekuće održavanje i sl. neuklonjivi rizici.

- 15 -

Uzroci koji izazivaju zastoje iz područja uporabe meterijala i energije jesu:

• rastur materijala- loše rukovanje, uskladištenje, suvišan transport itd.,

• loša uporaba materijala,

• pretjerano gomilanje materijala,

• nemarno i nesvjesno rukovanje,

• nedovoljna kontrola,

• neracionalno rabljenje otpadaka,

• primjena neprikladnih strojeva i uređaja,

• primjena neprikladnog materijala,

• primjena neprimjerenih vrsta konstrukcije,

• loš raspored i lokacija izvorišta energije,

• slabe prometnice i energetske instalacije.

Uzroci koji izazivaju zastoje zbog metoda rada, odnosno organizacijskih postupaka

jesu:

• nedovoljna priprema proizvodnje,

• nedovoljna koordinacija pojedinih službi u tvrtki,

• slabo organizirana služba evidencije i kontrole,

• nedovoljna radna disciplina,

• loše organizirana služba zaštite pri radu,

• loša evidencija uzroka nesreća pri radu,

• nepotpuna tehnička dokumentacija, projekta organizacije, radnih naloga i sl.

- 16 -

3.2. Uzroci prema lokaciji djelovanja u odnosu na gradilište

Uzroci prema lokaciji djelovanja u odnosu na gradilište, koji su razlog rizicima i koji

deformiraju proizvodni sustav mogu se opčenito podijeliti u dvije grupe:

• unutarnji uzroci

• vanjski uzroci

SLIKA 6. Izvori rizika koji djeluju na vrijeme i troškove građenja.

- 17 -

1.) Unutarnji uzroci

Unutarnji uzroci su vezani za gradilište i građevinu ili za odnose s investitorom.

Uzroci vezani za gradilište i građevinu su:

• vrsta građevine,

• položaj i lokacija građevine,

• veličine i oblik građevine,

• način građenja i organizacija proizvodnje,

• tehnički utjecaji.

Uzroci vezani za odnose s investitorom su:

• rokovi izrade tehničke dokumentacije,

• rokovi građenja,

• pravodobna predaja gradilišta izvoditelju,

• financiranje,

• zahtjevi kvalitete,

• uporabivost građevine.

2.) Vanjski uzroci

Vanjski uzroci uključuju utjecaje koji nisu u svezi s događajima na gradilištu. Ti uzroci

mogu vrlo nepovoljno utjecati na proces građenja i moraju se u odnosu na tu nepovoljnost

uzeti u obzir.

Ti su uzroci sljedeći:

• klimatske i vremenske prilike,

• opčeniti utjecaj okoline,

• prirodne sile,

• utjecaj vanjskog prometa,

• opskrba resursima (radnici, strojevi, materijali),

• utjecaj drugih gospodarskih grana.

- 18 -

4. RIZIK U PROIZVODNOM SUSTAVU IZVO ĐENJA PROJEKTA

Rizik i neizvjesnost javljaju se u svim graditeljskim projektima. Važno je ralikovati izvore

rizika od njihovih posljedica. Bez obzira na njihove uzroke, svi rizici mogu utjecati na

ciljeve projekta.

Rizici su povezani sa specifičim događajima ili djelatnostima i podrazumijeva se da postoji

raspon posljedica događaja rizika, a svaka se posljedica može dogoditi. Događaj rizika

može utjecati bilo na resurse ili na radove. Osim vjerojatnosti da se rizik dogodi, koja može

biti velika ili mala, i posljedica rizika može biti također velika ili mala, pa u tom smislu

može biti znatan ili zanemariv.

U proizvodnom sustavu građenja transformacijom ulaznih sastavnica i djelovanjem okoline

često dolazi do poremečaja koji deformiraju sustav i smanjuju njegove izlazne učinke,

odnosno umanjuju poslovni uspjeh.

Praćenjem poremećaja i smetnji na gradilištima, njihovom sistematizacijom i statističkom

obradom može se doći do veličina koje pripadaju riziku i mogu se uključiti u kalkulaciju.

U praksi će zacijelo uvijek ostati jedan dio poremečaja koji se nisu mogli predvidjeti, a koji

bi trebali biti obuvaćeni rizikom.

Osim navedenog, rizik se može pojaviti i zbog niske ponude koja se iz određenih

poslovnim razloga plasira na tržištu.

- 19 -

4.1. Pojam rizika

Rizik znači kvantifikaciju nepredviđenih okolnosti koje nastaju zbog poremećaja u

poslovnom sustavu investicijskog projekta, odnosno u proizvodnom sustavu izvođenja

projekta.

Rizik se može pojaviti u 2 oblika:

• zbog plasiranja niske ponude na tržištu,

• u proizvodnji.

Rizik zbog plasiranja niske ponude na tržištu u odnosu prema realnoj proračunskoj

vrijednosti projekta pojavljuje se u slučajevima velike konkurencije na tržištu,

nezaposlenosti kapaciteta i drugih razloga koji vode do poslovne odluke da se ide na tržište

s oštrom i niskom ponudom.

Rizik koji se pojavljuje u proizvodnji tijekom građenja vezan je uz poremečaje proizvodnih

procesa na koje može djelovati više utjecaja. Taj je rizik u određenoj vezi s vrijednošću

projekta, pa je svakako veći što je veća vrijednost projekta.

SLIKA 7. Dijagram rizika

- 20 -

Rizici se mogu prikazati grafički kao funkcija vrijednosti projekta (slika 7.).

Rizik zbog niske ponude prikazan je krivuljom (1) koja u početnom dijelu dijagrama ima

velike vrijednosti, a u području realne kalkulacijske vrijednosti ima male vrijednosti.

Rizik u odnosu prema veličini vrijednosti projekta ima suprotnu krivulju, tj. projekti male

vrijednosti imaju mali rizik, a projekti velike vrijednostti imaju veliki rizik (krivulja 2).

Kako krivulje (1) i (2) imaju obrnuto razmjerni odnos, to je sjecište tih krivulja, odnosno

područje bliže tom sjecištu („Ci”) zanimljivo za procjenu rizika, i unutar njega trebale bi se

kretati vrijednosti ponuda. To je zapravo područje vrijednosti ponude za određeni projekt

koje u odnosu na oba prikazana rizika omogućuju uspješnost u proizvodnom sustavu

građenja.

Izrada kalkulacije izračunavanjem jediničnih cijena po vrstama radova iz troškovnika mora

sadržavati sustavno uključivanje svih troškova u obliku planiranih troškova, koji će se

tijekom procesa proizvodnje pojaviti, pa na taj način treba dimenzionirati cijene.

Shema proračuna mora biti jednostavna, jasna i pregledno sustavno postavljena, tako da

omogućuje praćenje ostvarenih troškova po istom sustavu po kojem je i izrađena. Jedna

takva shema prikazana je sljedećom slikom.

- 21 -

SLIKA 8. Shema kalkulacije

Cp = DTR + ITR + A

CK = CK + A

ITR= DTR * F

DTR= TR1+TR2+TR3

ITR= TR4+TR5

Cp- cijena prodaje

CK- cijena koštanja

DTR- direktni troškovi tada

ITR- indirektni troškovi rada

A- akumulacija

F- faktor indirektnih troškova

- 22 -

4.2. Poremećaji u prizvodnji i rizik

Poremečaji mogu imati različite uzroke koje svakako treba analizirati. Svaki poremećaj

troši nepredviđeno vrijeme i povećava troškove koji nisu planirani u dijelu troškova

izvedbe radova na gradilištu.

U nastojanju da se postignu optimalni uvjeti u procesu građenja, potrebno je poznavati

poremećaje koji se mogu obuhvatiti rizikom u proizvodnji. U shemi kalkulacije troškovno

je uključen određen dio rizika u dijelu akumulacije koji treba pokriti eventualne poremećaje

u proizvodnji.

U građenju su poznati razni utjecaji koji su uzročnici smanjivanja planiranog uspjeha

proizvodnje pa ti utjecaji moraju ući u područje rizika. Ako se promatraju mogući poznati

uzroci rizika, tada se može govoriti o stohastičkom utjecaju rizika u proizvodnji.

Rizik može postojati i djelovati na više dijelova troškova, s tim da zapravo povećava

troškove, svakako uzrokovan poremećajima u procesu proizvodnje.

Prema vrstama rizici se dijele na:

• pojedinačne rizike,

• posebne rizike,

• opće rizike privredne organizacije.

U tablici 1. prikazan je mogući utjecaj rizika na dijelove troškova. Dio troškova rizika

označen s TR6 sastavljen je iz dva dijela: TR6 – AR1 i TR6 – AR2. Prvi dio odnosi se na

opći rizik poduzeća, a drugi je onaj dio koji se ne može točno utvrditi.

Koliki je utjecaj pojedinog dijela rizika na troškove prikazano je brojem križića, što može

poslužiti kao odgovarajuća orijentacija pri dimenzioniranju njegove konačne veličine.

Broj križića utvrđen je na temelju logističke analize i praćenja te utvrđivanja podataka kod

pojedinih građevinskih poduzeća i njihovih gradilišta.

- 23 -

TABLICA 1. Prikaz utjecaja raznih vrsta rizika na djelove troškova

- 24 -

4.3. Stohastički utjecaj rizika

Organizacija izvedbe redovito se koncentrira na djelovanje na ljude koji sudjeluju u

građenju, što predstavlja aktivnost koja je najviše podložna stohastičkim utjecajima.

Troškovi rada (TR1) i dio troškova uređenja gradilišta (TR4) koji se odnose na rad radnika

prema tome podložni su znatnim stohastičkim utjecajima.

Djelovanje različitih stohastičkih utjecaja mora se obuhvatiti jedinstvenom temeljnom

veličinom.

Pojava jednoga takvoga utjecaja uzrokuje prekid ili smanjivanje učinka proizvodnog

aparata. Prekid odnosno izgubljeno vrijeme ili stupanj smanjivanja učinka može se

upotrijebiti kao mjerilo za djelovanje toga utjecaja. U tom postupku izgubljeno vrijeme

treba služiti kao baza. U slučajevima u kojima je mjerljivo samo smanjivanje učinka, a ne

vrijeme, preračunavanje se mora izvršiti vrijednostima za izgubljeno vrijeme.

Vrijeme proizvodnje sastoji se od vremena učinka ( TU) i vremena zastoja (TZ).

SLIKA 9. Shema podjele vremena proizvodnje

- 25 -

Svaki stohastički utjecaj rizika pri svojoj pojavi uzrokuje različitu veličinu izgubljenog

vremena odnosno vrijeme zastoja „Tzi”.

Ukupno vrijeme zastoja iznosi:

Odnos između vremena zastoja Tz i vremena učinka Tu je koeficijent praznog vremena koji

se označava sa λi

Pomoću koeficijenta praznog vremena zadovoljava se uvjet:

Zadovoljavanjem navedenog uvjeta istovremeno se osigurava mogućnost obuhvaćanja

neovisnog izgubljenog vremena.

Ukupni utjecaj svih istraživanih stohastičkih faktora za jedan građevinski process može se

izraziti sumom koeficijenata praznog vremena:

pri pronalaženju koeficijenata praznog vremena, zbog željene neovisnosti, valja paziti da

svaki utjecaj bude jasno utvrđen i njegovo djelovanje naznačeno samo s jednom

vrijednošću “λ”.

Neovisnost događaja zbog pojedinih stohastičkih utjecaja može se prikazati matematički

produktom linearnih operatora “P”

Taj odnos govori da vjerojatnost događaja λ1 ne ovisi o tome hoće li se λ2 pojaviti ili ne, i

obratno.

- 26 -

Kod više događaja neovisnost je osigurana kada je :

što znači da vjerojatnost svakoga toga događaja ne ovisi o tome koji će događaj i koliko

ostalih biti prisutno.

Pri obuhvaćanju stohastičkih utjecaja valja paziti da pojava jednog događaja nije

uvjetovana pojavom drugih slučajnih događaja. Između pojedinih događaja ne treba

postojati nikakav direktni odnos pa time u odnosu prema ovisnim varijablama imamo

provedbu znatno jednostavnijega računskog postupka.

Najvažniji utjecajni faktori na troškove rada “TR1” su sljedeći:

• klimatske i vremenske prilike,

• organizacija proizvodnje,

• građevinski strojevi,

• uvjeti gradilišta,

• vrijednost rada radnika.

- 27 -

5. UTJECAJ RADNE OKOLINE NA ČOVJEKA

Građevinari su kao proizvoditelji i izvršitelji izloženi brojnim utjecajima iz radne i životne

okoline.

5.1. Mikroklima

• temperatura,

• relativna vlažnost zraka,

• sustav i kretanje zraka,

• toplinska zračenja,

• drugi utjecaji kao npr.:

• nazočnost raznih čestica u zračnom sustavu (prašina i sl.),

• primjese ispušnih štetnih plinova iz strojnih sustava (tunelski radovi,

procesi asfaltiranja i sl.),

• buka i potresi (primjena alata i strojeva na komprimirani zrak, minerski

radovi i sl.),

• niski tlak i razrijeđeni zrak (na visokim nadmorskim razinama i sl).

Neke od utjecaja zahtijevaju:

• posebnu fizičku pripremu i zdravstveno stanje građevinskih radnika,

• stalni stručni nadzor pri radnoj aktivnosti građevinskih radnika,

• stalni nadzor zdravlja građevinskih radnika i/ili,

• posebne sustave zaštite pri radu radnika.

- 28 -

5.2. Utjecaj zraka

Sustav zraka sadrži :

• 78% dušika (N),

• 21%kisika (O),

• 1% ostalih plinova.

Bitna obilježja sustava zraka:

Kisik (O) rijetko pada ispod podnošljive granice od 19%, a stanje za organizam postaje

kritično kad padne ispod granice od 14%.

Ugljični dioksid (CO2) rijetko pada ispod koncentracije od 0.3%, a pri koncentraciji većoj

od 1 % nastupa umor ljudskog organizma i pad učinka za oko 8 %.

Stanje postaje kritično kad je koncentracija veća od 2.4 % , i zbog toga je vrlo bitno

dovoditi svježi zrak pri podzemnim radovima.

5.3. Utjecaj temperature

Efektivna temperatura je pojam kojeg čine: temperatura zraka, relativna vlažnost zraka i

strujanje zraka.

Poželjne vrijednosti efektivne temperature ovisne su o stupnju izloženosti i intenzitetu rada.

Obilježje rada Efektivna temperatura

Vrlo jednostavan ≤ 18 ˚C

Jednostavan 16-18 ˚C

Složen i intenzivan 13-16 ˚C

TABLICA 2. Obilježja radnih aktivnosti i efektivne temperature

- 29 -

Utjecaj klimatskih uvjeta na proizvodnju u građevinarstvu

Građevna aktivnost u izrazito toplim područjima zahtijeva:

• odvijanje radnih procesa u ranim jutarnjim satima,

• odvijanje radnih procesa u kasnim popodnevnim satima,

• organiziranje rada u noćnoj smjeni.

Građevna aktivnost u kontinentalnim područjima može zahtijevati:

• prekidanje rada u zimskim mjesecima,

• intenziviranje rada u ljetnim mjesecima.

Negativni utjecaji na radnu i životnu sposobnost građevinara uzrokuju neujednačen radni

ritam radnika, razvoj profesionalnih oboljenja kod građevinskih radnika, rani invaliditet

kod većeg broja radnika, i prijevremeni odlazak u invalidsku mirovinu.

SLIKA 10. Utjecaj klimatskih uvjeta na rad čovjeka

- 30 -

5.4. Utjecaj osvjetljenja

Oko čovjeka prima elektromagnetske valove, koje doživljava kao obojenu svjetlost. Samim

vidom čovjek kontrolira oko 80 % aktivnosti.

Umjetno osvijetljenje u građevinarstvu

Temeljni zahtjevi za umjetnim izvorima odnose se na:

• podzemne radove,

• dnevne radove u skladišnim zatvorenim prostorima,

• noćne radove,

• industrijske radove u trećoj radnoj smjeni.

Način osvjetljivanja umjetnom svjetlošću može biti direktan, indirektan i poluindirektan.

Preporuča se koristiti indirektno osvjetljavanje koje se u najvećoj mjeri približava

raspršenoj dnevnoj svetlosti jer utječe na zamor očiju radnika.

5.5. Utjecaj tame

Slijed privikavanja osjetilnih stanica na mrežnici oka pri prijelazu iz dnevnog svijetla u

tamu:

• nastup trenutnog šoka – sljepoća,

• raspoznavanje obrisa predmeta u tami,

• djelomično uočavanje boja,

• uspostava potpune osjetljivosti oka u tami ,

pri čemu se povećava osjetljivost oka.

Neadvekatna osvijetljenost može utjecati na smanjenje sigurnosti izvršitelja. Valja uvijek

imati na umu, pri pri projektiranju radnih prostora, da se nikad neće moći postići potpuna

osvijetljenost svih prostora.

- 31 -

Noćni rad u trećoj smjeni

Građevinari redovito obavljaju radove u noćnoj smjeni zbog rada koji omogućuje

tehnološki plan gradnje, jednostavniju prometnu komunikaciju i temperaturne uvjete za

ugradnju...

Ipak bitno je znati da ljudski organizam nije “programiran” za rad po noći. Istraživanja

pokazuju da u noćnoj smjeni dolazi do povećanog broja pogrešaka.

SLIKA 11. Nastupanje grešaka u noćnoj smjeni

- 32 -

5.6. Utjecaj buke

Poznato je da ljudska čujnost graniči s osjetom neugode i boli.

Radnici u proizvodnji zbog zaštite od buke koriste antifonske štitnike, zbog osobne zaštite i

zaštite samog zdravlja. Za zaštitu od buke koriste se i spužvasta izolaciona gradiva u

halama, ili pak ambalaže za jaja na zidovima u industrijskim prostorima.

SLIKA 12. Polja ljudske čujnosti

- 33 -

5.7. Utjecaj ovisnosti

Građevinari su vjerojatno izloženiji više porocima i ovisnostima nego ostale tehničke

struke.

Alkoholizam

Alkoholizam u građevinarstvu dosta je izložena ovisnost i veliki je problem.

Alkoholizirana osoba češće napušta posao zbog izmišljenog razloga, češće izostaje iz posla,

rijetko stigne dovršiti posao. Kod takve osobe javlja se umor i mamurnost, osoba je često

razdražljiva...

Pušenje

Iako se pušenje razlikuje od ostalih ovisnosti i opijata i ono je štetno za zdravlje.

Negativni utjecaj pušenja na čovjeka:

• rizični je faktor nastupa brojnih bolesti,

• mortalitet pušaća je veći,

• češća su oboljenja,

• ugroženi su ljudski organi ( srce, želudac, crijeva, živčani sustav, pluča...).

Drogiranje

Jedan od najnegativnijih i najopasnijih opijata, jer za raliku od ostalih mogu biti češće

neizlječive ili čak smrtonosne, ovisno o tome dali se radi o teškim ili lakim drogama.

Bez obzira o kojima se radi , podjednako su štetne za zdravlje i opasne za život čovjeka.

- 34 -

6. ZAKLJU ČAK

Upravljanje izvedbom projekata mora biti usmjereno tako da se kvalitetnim odlukama

djeluje na smanjenje poremećaja čime se smanjuje i rizik a time se stvaraju pretpostavke za

postizanje što boljeg poslovnog uspjeha.

Svaka izvedba projekta u toku izvođenja doživljava veće ili manje smetnje koje izazivaju

neku posljedicu. Proučavanjem smetnji posljedice mogu biti veće ili manje, ali vrlo važno

je svakoj posljedici pronaći uzrok. Poznatim uzrokom i pravilnim i pravovremenim

djelovanjem na uzrok, možemo spriječiti štetne posljedice.

Sve eventualne nepredviđene posljedice uključene su u svaku kalkulaciju preko rizika, jer

svaku smetnju, i očekivanu i neočekivanu, time unaprijed predvidimo.

- 35 -

7. LITERATURA

1. Lončarić, R (1995): Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, Građevinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Izdavač: Hrvatsko društvo građevinskih inženjera

2. Izetbegović, J;. Žerjav. V (2009): Organizacija građevinske proizvodnje, Građevinski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska udruga za organizaciju građenja, Izdavač: Apex

grupa

3. Buljat, V (1990): Utjecaj smetnji pri analizi rizika kod izvedbe graditeljskih projekata

(magistarski rad)

4. http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=8232 ( 7.9.2011.) 5. http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1517/povijest%20graditeljstva%201/10.povijest_graditeljstva_-_i_dio.pdf (7.9.2011) 6. Lončarić, R (1992): Izvođenje projekata, Hrvatski savez građevinskih inženjera, časopis

GRAĐEVINAR