Maja Čukušić Tea Dragičević Andrina Granić Mario Jadrić

Saša Mladenović

KAKO

KORISTITI

MOODLE

SUSTAV?

Razvoj, implementacija i korištenje obrazovnih materijala u Moodle sustavu

Maja Ćukušić Tea Dragičević Andrina Granić Mario Jadrić Saša Mladenović

Europska unija

Ulaganje u budućnost

Projekt je sufinancirala

Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Razvoj, implementacija i korištenje

obrazovnih materijala u Moodle

sustavu

Autori: Maja Ćukušić

Tea Dragičević

Andrina Granić

Mario Jadrić

Saša Mladenović

Recenzenti: Nikša Alfirević

Daniela Garbin Praničević

Tehnički urednik: Diana Mijačika

Tko smo mi?

„Studirajmo zajedno!“ (IPA4.1.2.2.02.01.c11) je projekt čiji je nositelj Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. Projekt je potpisan 21. kolovoza 2013. godine, u okviru međunarodnog natječaja „Integracija skupina u nepovoljnome položaju u redoviti obrazovni sustav“.

Cilj projekta je stvoriti uvjete za ravnopravno uključivanje slijepih i

slabovidnih osoba u nastavni proces na Ekonomskom i Filozofskom

fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Kontaktirajte nas!

Ekonomski fakultet u Splitu

Cvite Fiskovića 5

21000 Split, Hrvatska

Voditelj projekta: dr. sc. Marko Hell

Tel.: 021/430-640

Email: marko.hell@efst.hr

Web: www.studiramozajedno.eu

Kontakt za više informacija

Web: http://www.asoo.hr/defco/

E-mail: defco@asoo.hr

Web: www.mzos.hr

E-mail: esf@mzos.hr

Web: www.strukturnifondovi.hr

3

Sadržaj

DIO 1. KAKO KORISTITI MOODLE SUSTAV?

1. Što je to sustav za e-učenje?............................................................................................... 7

2. Zašto je Moodle popularan? ........................................................................................... 10

3. Je li Moodle pristupačan za slijepe i slabovidne osobe? ............................................. 13

4. Kako započeti s e-učenjem? ........................................................................................... 13

5. Kako izgleda tečaj/kolegij u Moodle sustavu? ............................................................ 16

6. Što od osnovnih sadržaja možete koristiti u Moodle sustavu? ................................. 25

7. Kako Moodle podržava diskusije i suradničko učenje? .............................................. 30

8. Kako je moguće u Moodle sustavu organizirati procjenu i samoprocjenu

usvojenih znanja?.............................................................................................................. 35

DIO 2. KAKO PRILAGODITI OBRAZOVNE MATERIJALE

SLIJEPIM I SLABOVIDNIM KORISNICIMA?

9. Što je web pristupačnost? ................................................................................................ 39

10. Koje su najvažnije smjernice pristupačnosti? ............................................................... 40

11. Kako voditi računa o pristupačnosti i upotrebljivosti Moodle sustava? .................. 46

12. Kako koristiti modul Knjiga u okviru projekta „Studirajmo zajedno!“? ................. 48

5

Uvodna riječ

Današnji tempo života često zadržava našu cjelokupnu koncentraciju nad poslom koji je

određen našom strukom. Na taj način slabo primjećujemo stvari, osobe i događaje koji su

sastavni dijelovi naše okoline, a nemaju direktni utjecaj na naš posao. Zastanemo li malo i

pogledamo oko sebe, postaviti će se pitanja: Postoje li u okolini osobe kojima je neophodno

naše znanje u svrhu ostvarivanja svih prava koje smo mi iskoristili da bi mogli pratiti ovaj ritam

života? Polazimo li svi s iste startne pozicije? Imamo li svi iste prilike?

Razvojem informatičkih tehnologija i jačanjem društvene odgovornosti, startne pozicije se

mogu približiti, a prilike ujednačiti. „Samo“ je potrebno, u kontekstu vlastite struke, udružiti

napore u smjeru izjednačavanja prilika.

Ovim projektom, udruživanjem: Županijske udruge slijepih osoba Split i Zadar,

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje u Splitu, Filozofskog fakulteta u Splitu, Sveučilišta Aarhus iz Danske te

studentske organizacije AIESEC Split, pod vodstvom Ekonomskog fakulteta u Splitu,

napravljen je korak u stvaranju jednakih prilika za studiranje slijepih i slabovidnih osoba.

S informatičkog aspekta to znači, koristeći informatičke tehnologije prilagoditi nastavni proces

slijepim i slabovidnim osoba u skladu s njihovim zahtjevima i mogućnostima. S društveno

ekonomskog aspekta to znači realizirana informatička rješenja implementirati u stvarni sustav

s osiguranjem buduće održivosti. U tu svrhu napisan je i ovaj priručnik koji predstavlja samo

djelić napora kojim akademska zajednica želi ujednačiti prilike za studiranje i integraciju slijepih

i slabovidnih osoba u studentski život. Priručnikom su opisane osnovne mogućnosti korištenja

Moodle sustava u svrhu praktičnog izjednačavanja prava na obrazovanje. U kombinaciji s

definiranim profilima korisnika koji se razvijaju ovim projektom, a sukladno zahtjevima slijepih

i slabovidnih osoba, nastavni materijali će postati svima jednako dostupni.

Posebno zadovoljstvo, kao voditelju ovog projekta, stvara mi pokazani interes svih partnera, a

posebno studenata s područja cijele Hrvatske, kako na izradi ove brošure tako i njihovoj

uključenosti već u fazi prijave projekta. To ukazuje da uvijek postoje dobri primjeri koji su

zahvaljujući ovog puta sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, pronašli put za svoju

potpunu implementaciju.

Marko Hell

Voditelj projekta

DIO 1.

KAKO KORISTITI MOODLE

SUSTAV?

7

1. Što je to sustav za e-učenje?

Tipičan sustav za e-učenje u osnovi je web aplikacija kojoj korisnici pristupaju putem web

preglednika na svojim računalima. Korisnici mogu pristupati sustavu za e-učenje s bilo kojeg

računala dok god imaju pristup internetu. Uobičajeno je da se ovakvi sustavi instaliraju na web

poslužiteljima (engl. server) koji se nalaze u školi, fakultetu ili nekoj drugoj organizaciji, pri čemu

pružaju mogućnost kreiranja tečajeva za e-učenje koji tako postaju mjesta za postavljanje i

dijeljenje materijala, online diskusije, rješavanje kvizova, predaju zadaća, itd.

Sustav za e-učenje može se koristiti kao potpora tradicionalnoj nastavi (obično za online

postavljanje materijala), kroz tzv. hibridni pristup, te prilikom učenja koje se u potpunosti

odvija online, pri čemu upravo potpuni online pristup koristi i najveći broj mogućnosti koje

pruža sustav za e-učenje.

Neke od mogućnosti sustava za e-učenje su:

Podizanje i dijeljenje materijala – većina sustava za e-učenje omogućava

jednostavno publiciranje materijala putem web formi te njihovo spremanje i čuvanje

na poslužitelju. Koristeći ovu mogućnost nastavnici jednostavno mogu podignuti

(engl. upload) materijal poput MS Power Point prezentacija s predavanja, nastavno

gradivo u MS Word dokumentu, članaka u PDF formatu i sl. kojima polaznici mogu

pristupati kada god požele.

Forum i chat – pružaju mogućnost komunikacije i izvan tradicionalne učionice. Dok

forumi polaznicima daju mogućnost da se za komunikaciju pripreme, što može voditi

i iznimno kvalitetnoj diskusiji, chat s druge strane omogućava brzu i neposrednu

komunikaciju koja je posebno korisna ako polaznici žele postavljati podpitanja o

nekoj temi, bilo nastavniku ili drugim polaznicima.

Kviz – predstavlja izvrstan alat za samoprocjenu i/ili procjenu znanja polaznika te

pruža brzu povratnu informaciju o ostvarenim rezultatima odnosno ishodima učenja.

Unutar Moodle sustava postoji velik broj različitih tipova pitanja koja se mogu koristiti

za samoprocjenu i/ili procjenu znanja.

Prikupljanje i pregledavanje zadaća – online prikupljanje zadaća jedan je od

jednostavnijih načina za praćenje i ocjenjivanje školskih i domaćih zadaća. Pruža

mogućnost procjene zadaća čak i od strane drugih polaznika te olakšava kontrolu

primjene nekih oblika plagijarizma.

Bilježenje ocjena – pruža polaznicima i nastavnicima mogućnost ažurnog praćenja

ostvarenih rezultata, pri čemu polaznici mogu i ne moraju imati uvid u rezultate svojih

kolega.

8

Treba napomenuti kako je svim sudionicima procesa e-učenja s Moodle sustavom kao

preduvjet potreban određeni hardver, mrežna veza i softver. Hardver dostupan na tržištu i

brzina pristupa internetu danas su više nego dovoljni, pa se glavni zahtjevi postavljaju u

pogledu softvera kojeg nastavnici, pružatelji usluge i polaznici moraju imati na svojem računalu.

Proizvođači sadržaja u Moodle sustavu su uglavnom nastavnici koji rade dizajn, pisanje,

ilustriranje, fotografiranje, animaciju, video i slično, a sve u svrhu osmišljavanja i izrade sadržaja

za e-učenje. U radu s Moodle sustavom nastavnici mogu imati i potrebu za dodatnim alatima

za kreiranje specifičnih sadržaja za e-učenje: alat za izradu lekcija, alat za izradu internetskih

stranica, alat za testiranje i procjenu znanja, uređivač medija, konverter sadržaja, itd., iako sam

Moodle dobro pokriva osnovne potrebe.

Korisnici sadržaja postavljenih u tečajevima za e-učenje u Moodle sustavu su s druge strane

polaznici, učenici, studenti te su njihovi zahtjevi uglavnom vezani uz alate za pristup sadržajima,

trebaju: web preglednik, media player, PDF preglednik, itd. Istovremeno se slabovidnim i

slijepim osobama treba osigurati alternativni način prikaza sadržaja pomoću alata na koje su

takvi korisnici navikli.

Pružatelj usluge je institucija ili organizacija koja omogućava širu dostupnost materijala

odnosno sustava za e-učenje primjerice putem mreže ili jednostavno osigurava dostupnost

sadržaja e-učenja korisnicima, ali i administratorima, korisničkoj podršci i drugima.

Odgovornosti pružatelja usluga odnose se na instalaciju i administraciju Moodle sustava za

e-učenje te prema potrebi uspostava nekih drugih poslužitelja i alata. Pružatelj usluge dužan je

osigurati pretpostavke za neometano korištenje sustava i od strane slabovidnih i slijepih osoba.

Inicijativa Projekta je da upravo Ekonomski fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

postanu takvi pružatelji usluga.

Sustavi za e-učenje omogućavaju samostalno učenje, ali i komunikaciju i suradnju, pri čemu

omogućavaju:

veću kreativnost nastavnika

mobilnost i fleksibilnost nastavnika i polaznika (u smislu vremena i prostora)

personalizaciju - polaznici mogu samostalno odlučiti o slijedu i ritmu učenja

veću dostupnost materijala za učenje

nove komunikacijske kanale za suradnju nastavnika i polaznika

nove modele procjene znanja: kvizovi za samoprocjenu,

procjena pomoću računala i slično, a koji čine procjenu znanja

integralnim dijelom procesa učenja

podršku promjenama, partnerstvima i transformaciji procesa

učenja

uštedu vremena, jednostavnu evaluaciju, trenutne povratne

informacije, neposredno praćenje napretka pri online procjeni znanja.

9

Ako se u obzir uzmu nacionalne politike vezane uz primjenu ICT-a, rastući trendovi na tržištu

e-učenja te promicanje novih paradigmi učenja može se zaključiti kako je e-učenje danas dio

potreba i očekivanja polaznika. U situaciji sve veće standardizacije i dostupnosti tehnologija i

platformi za e-učenje fokus se treba postaviti na poticanje interaktivnog učenja, demokratske

komunikacije u učionicama (bilo tradicionalnim ili online), rada na terenu i rješavanje problema,

mentorstva, samostalnog kontroliranog učenja, suradničkog učenja i dijeljenja ideja.

Proces pripreme elemenata tečajeva za e-učenje je svakako kreativniji i složeniji od puke

replikacije nastavnog procesa kroz nastavne jedinice pri čemu treba naglasiti kako je hibridno

učenje koje koristi najbolje značajke tradicionalnog i e-učenja idealan koncept za budućnost

obrazovanja. Nastavnicima se tako pruža mogućnost isporuke većine nastavnih sadržaja u

online okruženju pri čemu se vrijeme provedeno u učionici može iskoristiti za raspravu, pitanja

i rješavanje eventualnih problema s polaznicima. Nadalje, online diskusije pružaju priliku

brojnim polaznicima da se izraze na način koji u učionici ne bi mogli zbog sramežljivosti ili

nesigurnosti. Ovo je olakotna okolnost za one polaznike kojima treba više vremena da sastave

pitanja ili pripreme odgovore u online raspravi.

Brojne su prednosti korištenja sustava za e-učenje. Polaznici imaju sve bolju razinu

informatičke pismenosti te žele da većina nastavnih materijala bude dostupna putem weba

kako bi najnovijim informacijama pristupali onda kada to žele, te ispisivali samo onaj materijal

koji trebaju. Online komunikacija je za većinu polaznika u današnje vrijeme uobičajena te se

preporuča njeno intenzivno korištenje s obzirom da se ovaj oblik komunikacije vrlo

jednostavno odvija u sustavima za e-učenje.

Ako se pri implementaciji sustava za e-učenje sistematično u obzir uzmu tehnološki i pedagoški

aspekti e-učenja njihova primjena može znatno unaprijediti efektivnost i efikasnost učenja.

Učenje će biti najefektivnije i najefikasnije onda kada su nastavni materijali maksimalno

individualizirani i prilagođeni potrebama polaznika, čemu e-učenje izrazito doprinosi. Jedna od

prilagodbi je svakako i prilagodba sadržaja za prikaz slabovidnim i slijepim osobama.

10

2. Zašto je Moodle popularan?

Razvoj Moodle sustava s početkom u 1999. je bio prilično revolucionaran s obzirom da su

sustavi za upravljanje učenjem u to vrijeme bili izgrađeni uglavnom na temeljima tadašnjih alata

za upravljanje sadržajem (engl. Content Management System, CMS). Moodle je od početka

usmjeren na učenje, a ne toliko na same alate što se prvenstveno očituje u sučelju. Dok ostali

sustavi za e-učenje, usmjereni na tehnologiju, na naslovnici nude popis alata odnosno

funkcionalnosti sustava, Moodle je od samog početka rada u sustavu usmjeren na zadatak

učenja. U Moodle sustavu kolegij se može organizirati prema tjednu ili temi. Nadalje, dok ostali

sustavi podržavaju objavu uglavnom statičkog sadržaja, Moodle implementira alate za diskusiju

i razmjenu resursa - fokus nije na pružanju informacija, već na dijeljenju ideja i izgradnji znanja.

Cole i Foster (2008) navode kako se Moodle sustav može nazvati alatom koji je blizak

nastavnicima (engl. teacher-friendly) pa tako predstavlja prvu generaciju sustava za upravljanje

učenjem koji su zaista korisni.

Kao ilustraciju organizacijskih i tehničkih kriterija za odabir sustava za e-učenje u nastavku su

predstavljene karakteristike Moodle sustava koje mogu poslužiti kao dobar materijal

donositeljima odluke (prema službenim stranicama Moodle.org).

Kulturalni/organizacijski kriteriji koje Moodle sustav zadovoljava su:

Podrška - S obzirom da je Moodle besplatan sustav otvorenog koda (engl. open source)

razumljivo je da postoji više mogućnosti za podršku korisnicima nego kod drugih

sustava za upravljanje učenjem (engl. Learning Management System, akronim LMS). Ovo

se najbolje očituje kroz primjer stranice Moodle Docs (http://docs.moodle.org) koju

je izradila i održava zajednica Moodle korisnika. U zajedničkim diskusijama od 2001.

godine kontinuirano sudjeluje preko tisuću nastavnika i razvojnih inženjera. Pored

zajednice korisnika aktivni su i komercijalni pružatelji usluga koji nude usluge treninga

i podrške, instalacije i održavanja sustava te povezanih usluga.

Mogućnost prilagodbe - Otvorenost koda je razlog velike fleksibilnosti u razini promjena

samog sustava pa je tako moguća intervencija i u sam kod sustava ili pak izrada

modula i pluginova kako bi se dodala određena funkcionalnost koja nije sadržana u

samoj osnovnoj instalaciji. Iako je Moodle dijelom prilagođen za slijepe i slabovidne

osobe, pokazalo se kako trenutna razina prilagođenosti ne odgovara korisnicima koji

koriste čitače teksta jer im većina funkcionalnosti nije dostupna. Kako je Moodle

razvijen kao proizvod otvorenog koda moguće ga je prilagoditi vlastitim potrebama.

Filozofija - Moodle je zasnovan na konstruktivističkoj teoriji koja podržava izgradnju

zajednice korisnika, razmjenu iskustava i zajednički rad. Druge organizacije koje

11

dizajniraju sustave za učenje se često vode onim što smatraju da korisnicima odnosno

ustanovama treba, bez provjere kako stvari zaista funkcioniraju u praksi.

Inovativnost - Razvoj Moodle sustava nije ograničen onim „što se dobro prodaje“

budući je besplatan, tako da su funkcionalnosti koje razvijaju Moodle partneri često u

skladu s posljednjim trendovima u području obrazovanja. Filozofija otvorenog koda

doprinosi i ovoj kategoriji, budući škole i sveučilišta često poboljšavaju osnovnu

instalaciju prema vlastitim potrebama i vraćaju kod odnosno programsko rješenje kao

rezultat natrag u zajednicu.

Upotrebljivost - Ukratko, Moodle se može opisati kao „jednostavan i moćan“.

Razvojnim inženjerima su na raspolaganju smjernice za razvoj sučelja, a općenito se

smatra da je upravo sučelje jedna od jakih strana Moodle sustava. Pristup materijalu,

njegova isporuka i predstavljanje je jednostavno i vrlo intuitivno kako bi se podržao

niz automatiziranih i personaliziranih usluga kao što je učenje vlastitim tempom. Kod

upotrebljivosti potrebno je voditi računa o slijepim i slabovidnim korisnicima koji

koriste već postojeće čitače teksta te osigurati da korisnik ne mora mijenjati navike

prilikom uporabe Moodle sustava.

Tehnički kriteriji koje Moodle sustav zadovoljava su:

Visoka dostupnost - LMS mora biti dovoljno robustan da istovremeno služi različitim

potrebama tisuća polaznika, administratora, nastavnika i autora sadržaja. Način

upotrebe izrazito ovisi o specifičnom kontekstu implementacije. Općenito, Moodle

predstavlja web sučelje visoke dostupnosti, čime je polaznicima, mentorima i

administratorima omogućeno da se rutinski prijave na sustav i obavljaju svoje dnevne

zadatke.

Skalabilnost - Količina informacija odnosno sadržaj te broj korisnika značajno može

utjecati na infrastrukturu. U tom smislu, potrebno je dizajnirati sustav s mogućnošću

proširenja odnosno nadogradnje u odnosu na očekivani budući rast. Kao i kod bilo

kojeg web sustava, za uspješan rad na Moodle sustavu, presudan je pažljiv izbor

hardvera, operativnog sustava i baze podataka kako bi se osigurala visoka propusnost

i optimalan rad sustava. Jedna od većih Moodle instalacija (Otvoreno učilište

politehnike na Novom Zelandu) podržava rad preko 45.000 polaznika, a sadrži preko

6.500 Moodle kolegija. Ovo upućuje na činjenicu da je Moodle arhitektura dobro

osmišljena te da omogućuje jednostavan odgovor na eventualnu buduću potražnju

prilagodbom ili izmjenom tehnologije na kojoj radi.

Interoperabilnost - Kako bi podržao sadržaj iz različitih izvora i integraciju s hardverom

i softverom raznih proizvođača, LMS treba razmjenjivati podatke putem otvorenih

12

industrijskih standarda. Moodle tako, među ostalim načinima, podržava prijavu na

sustav provjerom u LDAP bazi korisnika, najčešće korištenim standardnim

protokolom za tu svrhu. S aspekta interoperabilnosti sadržaja Moodle podržava uvoz

paketa prema SCORM/AICC/IMS standardima. Jednako tako, pitanja za izradu

testova se mogu uvesti prema nizu različitih formata. Po pitanju RSS informacija,

Moodle sadrži module koji omogućuju njihov prikaz, dok se poruke na forumu, unosi

u pojmovnik i sadržaj baza podataka mogu izvesti na isti način (RSS-om) i tako

prikazati unutar ili izvan samog sustava. Jedna od standardnih funkcija Moodle

sustava je uvoz/izvoz podataka XML datotekama.

Stabilnost - LMS infrastruktura kakvu nudi Moodle može pouzdano i učinkovito

funkcionirati kao i bilo koji drugi sustavi važni za svakodnevni rad (engl. mission critical)

(24 sata i 7 dana u tjednu). Ovo je vrlo sličan kriterij kao visoka dostupnost i

skalabilnost koji su već opisani gore.

Sigurnost - Kao i kod bilo kojeg sustava za suradnju, LMS bi trebao podržavati

selektivno ograničavanje i kontroliranje pristupa online sadržaju, resursima i

administrativnim funkcijama, kako interno tako i eksterno, prema različitim grupama

korisnika. Sustav uloga koje Moodle podržava, među ostalima, uključuje

administratore, nastavnike, nastavnike bez prava uređivanja sadržaja (ponekad se

nazivaju asistenti), studente/polaznike i goste. Svakoj ulozi dodijeljen je jasno

definirani niz privilegija odnosno prava. Osnovna jedinica organizacije prema kojoj

se podešavaju uloge je kolegij. Administrator može kolegiju dodijeliti bilo koji broj

nastavnika (sa ili bez prava uređivanja sadržaja). Kolegij uključuje niz datoteka,

rasprava na forumima i drugih aktivnosti za koje nastavnici mogu odlučiti jesu li

vidljive ili skrivene polaznicima.

Moodle radi osobito dobro onda kada se koristi u kombinaciji s tradicionalnim podučavanjem

u učionicama, pri čemu je moguće stvoriti za polaznike privlačno hibridno obrazovno

okruženje.

Navest će se samo neki primjeri:

u klasičnu nastavu moguće je uvesti dodatne online aktivnosti

zadati polaznicima izradu kritičkih osvrta na gradivo putem bloga

potaknuti polaznike na timski rad na dokumentu koristeći

wiki

postaviti niz aktivnosti učenja izrađenih u nekom od

dostupnih softvera, kao što je Hot Potatoes

navesti linkove na web stranice relevantne za tečaj

istaknuti popis stvari koje polaznici trebaju uraditi prije

dolaska na sat.

13

3. Je li Moodle pristupačan za slijepe i slabovidne osobe?

Citat jednog od ključnih programera Moodle sustava ističe (JISC TechDis, 2013): “Mislim

da ne postoji „pristupačna“ verzija. Moodle je pristupačan za širok spektar korisnika i

kontinuirano unaprjeđuje pristupačnost, kao i upotrebljivost, sigurnost i pedagošku

fleksibilnost. Niti jedan od ciljeva nema definiranu konačnu vrijednost, već se svakom

novom verzijom postiže napredak. Bilo bi jako čudno da netko tvrdi da su „dovoljno

pristupačni“ i „da ne postoji potreba za dodatnim poboljšanjem.“

Calvo i suradnici (2012) su proveli evaluaciju sustava s korisnicima i ekspertima. Rezultati

su pokazali kako Moodle nije pristupačan slabovidnim osobama te da je potrebno razviti

alat koji će pomoći kod pristupačnosti.

Iako Moodle zajednica pokušava riješiti probleme pristupačnosti, postoji niz promjena

koje je potrebno provesti kako bi se osigurala i poboljšala pristupačnost za sve, bez obzira

na okolnosti. Većina nastavnika i programera je fokusirana na osiguravanje pristupačnih

materijala, kako bi svi studenti imali jednake uvijete, ali jako je važno naglasiti da korisnik

ne može pristupiti tim materijalima ako sam sustav za učenje nije pristupačan. Iz

navedenog razloga potrebno je prilagoditi sustav za svaku ciljnu skupinu korisnika, a

posebno treba obratiti pozornost na skupinu korisnika koja možda nije brojna, ali je jako

važna, a to je skupina slijepih i slabovidnih korisnika. Upravo se uključivanjem

korisnika u prilagodbu postojećeg sustava Moodle ostvaruje potrebna razina

pristupačnosti za svaku skupinu korisnika na što je stavljen poseban naglasak u ovom

projektu. Upravo to je ovim Projektom postignuto.

Drugi dio knjige je posvećen ovoj tematici.

4. Kako započeti s e-učenjem?

Proces planiranja e-učenja je iznimno bitan za cjelokupni uspjeh e-učenja, a najčešće obuhvaća

aktivnosti od analize suvremenih trendova u obrazovanju i identifikacije karakteristika

polaznika tečajeva za e-učenje; zatim osmišljavanja okoline za učenje koja odgovara sadržaju,

ciljanoj publici i tehničkoj platformi te odabira odgovarajuće platforme za e-učenje; pa sve do

formuliranja očekivanih ishoda e-učenja i izrade operativnog plana odnosno scenarija e-učenja.

Za opis navedenih aktivnosti s teorijskim uporištem i detaljnijom razradom svake od faza s

primjerima čitatelja se upućuje na knjigu „E-učenje: koncept i primjena“ autora Ćukušić i Jadrić

(2012, str. 98-120).

Cilj faze planiranja procesa e-učenja je osmišljavanje ishoda i scenarija e-učenja prema

određenom kontekstu. Prema kontekstu je moguće odrediti i koji je prikladan uzorak dizajna

tečaja za e-učenje. Nadalje, definiraju se i formaliziraju očekivani ishodi učenja, a u skladu s

vlastitim razumijevanjem pedagoških i tehničkih principa i mogućnosti sustava.

14

Potom se izrađuje scenarij – shematizirana slika onoga što se događa pri učenju, a može se

koristiti kao alat za planiranje, ali i kontroliranje.

U fazi koja prethodi izradi scenarija treba odrediti i popisati ishode e-učenja ukoliko takvi već

ne postoje u dokumentaciji organizacije. U istoj fazi treba jasno definirati što se scenarijem želi

postići. Ishodi učenja predstavljaju instrument razvoja plana i programa, te provjere njegove

konzistentnosti. Na razini programa preporučeno je definirati 15 do 30 ishoda učenja, na razini

predmeta 5 do 10, a na razini nastavne cjeline 5 do 15 (Divjak, 2009). Naravno, ishodi učenja

na razini predmeta trebaju korelirati s ishodima učenja na razini programa, ili trebaju osigurati

ulazne kompetencije za neki drugi predmet koji doprinosi ishodima učenja čitavog programa.

Ishodi učenja predmeta trebaju biti povezani s nastavnim metodama, načinom praćenja

polaznika i predviđenim opterećenjem polaznika u predmetu. Dakle, ishodi učenja se trebaju

uspostaviti u fazi dizajna programa ili scenarija, a rezultate treba u suštini mjeriti prema tim,

postavljenim očekivanjima. Očekivanja su povezana sa znanjima, razumijevanju i sposobnosti

polaznika, a nastaju kao rezultat procesa učenja. Ulančavanjem se s razine nastavne cjeline,

gdje je moguće definirati više ishoda učenja, identificira 4 do 8 ishoda na razini tečaja

odnosno predmeta iskazanih oblikom „nakon uspješno savladanog tečaja, polaznici će

moći/riješiti/evaluirati/analizirati…“.

S obzirom na praksu planiranja u obrazovnim institucijama, na scenarij se može misliti kao na

planski dokument srednje ročnosti, strukturiranu shemu rada koju treba popuniti na sustavan

i logičan način i prema kojem se može jednostavno izraditi niz planova e-nastavnih cjelina. U

scenariju je potrebno navesti područja kroz koja će se prolaziti pri izvođenju aktivnosti e-učenja

po točno utvrđenom redoslijedu. Scenarij je u osnovi shematizirana slika onoga što se događa

pri učenju. Pri planiranju scenarija nastavnik treba povezati ishode učenja i očekivane rezultate

s aktivnostima učenja, navesti alate/resurse koji će se koristiti kako bi se postigli ishodi, zatim

strategije procjene i vrijeme alocirano za svaku aktivnost učenja. Korištenje ovakvih

operativnih planova odnosno predložaka scenarija e-učenja pomaže pri planiranju i realizaciji

scenarija e-učenja.

Neke od tipičnih aktivnosti koje treba napraviti prilikom izrade plana scenarija e-učenja su

ukratko opisane.

Pripremna faza - Treba jasno identificirati grupu ili grupe polaznika te posebno:

temu/područje, kontekst/nivo obrazovanja, naziv i domenu scenarija, broj polaznika,

potrebno predznanje i pedagoške pristupe na kojima se sam scenarij temelji.

Postavljanje ishoda učenja i očekivanih rezultata - Navode se ishodi aktivnosti

učenja (odgovorom na pitanje što se očekuje od polaznika nakon implementacije

scenarija ili svake od aktivnosti) te očekivani rezultati scenarija e-učenja. Ishodi učenja

15

i očekivanja nastavnika bi trebali biti vrlo jasno izraženi, objavljeni i preneseni

polaznicima od samog početka scenarija.

Opisi aktivnosti učenja - Prema postavljenim ishodima učenja moguće je postaviti

(i opisati) slijed aktivnosti učenja koje će scenarij slijediti kako bi se postigli ishodi

učenja.

Popis alata i resursa - Tehnička oprema koja će se koristiti (na primjer sustav za e-

učenje, mobilni uređaji i bilo koja druga hardverska ili softverska oprema) bi trebala

biti navedena uz svaku aktivnost učenja, jednako kao i svi ostali resursi kao što su

udžbenik, digitalna ploča, mape, linkovi i bilo koji drugi materijal.

Određivanje strategije procjene znanja - Ovisno o prirodi materijala za učenje

potrebno je koristiti niz tehnika procjene. Rezultate je moguće provjeriti objektivno,

testovima, metodama samoprocjene i međusobne procjene ili pregledavanjem

materijala kojeg su producirali polaznici.

Alokacija vremena - Svakoj aktivnosti potrebno je alocirati određeno vrijeme npr.

tjedan dana za neograničen broj pokušaja rješavanja kvizova za samoevaluaciju,

mjesec dana za rad na samostalnom projektu i slično.

Planiranje sadržaja - Odgovarajući resursi i tehnike procjene zahtijevaju

odgovarajući sadržaj i pitanja za procjenu znanja. Potrebno je popisati koji je to online

ili offline sadržaj, vrstu medija i slično.

Očito je da se u pripremnoj fazi definira prvi dio scenarija koji se odnosi na opće informacije

o kurikulumu, a ostatak na konkretne aktivnosti učenja.

Kao pomoć nastavnicima za popunjavanje operativnih planova može poslužiti Moodle Tool

Guide for Teachers (Seitzinger, 2010) koji daje pregled Moodle modula (tehnološki aspekt) i

aktivnosti učenja (pedagoški aspekt) i njihove veze. Ova matrica može izvrsno poslužiti pri

odabiru alata i resursa za scenarij.

Uloga materijala za podršku nastavnicima iznimno je bitna. Na stranici Moodle Docs

(http://docs.moodle.org) koju je izgradila i održava zajednica korisnika mogu se naći iznimno

korisni materijali za nastavnike vezani uz samu tehničku stranu sustava, ali i uz prikladne

metodološke postavke. Slijedom toga, nastavnici ili administratori, odnosno nositelji inicijative

za uvođenje i održavanje sustava za e-učenje mogu kombinirati i iskoristiti postojeće stručne

materijale u svrhu treninga korisnika i tako uštedjeti na vremenu, ali i maksimalno iskoristiti

znanje eksperata s područja.

16

Izdano je preko 20 knjiga o Moodle sustavu, a na stranici Moodle priručnici

(http://docs.moodle.org/en/Moodle_manuals) objavljeno je preko 60 priručnika na

engleskom i drugim jezicima. Diljem svijeta održavaju se i Moodle konferencije (Moodle Moot)

kojima prisustvuju Moodle dizajneri i korisnici, a pored zajednice korisnika aktivni su i

komercijalni pružatelji usluga. Oni nude usluge treninga i podrške, instalacije i održavanja te

povezanih usluga kao što su smještaj (engl. hosting) Moodle instalacije i slično. Popis organizacija

koje se bave ovom vrstom posla dostupna je na Moodle stranicama. Korisni izvori informacija

su i forumi na kojima se nalazi arhiva pitanja od 2001. godine, a na kojima direktno na

postavljena pitanja odgovaraju aktivni nastavnici i razvojni inženjeri. Isto tako, u Moodle

sustavu je dostupna ugrađena opcija pomoći gdje se korisniku po kliku na ikonu prikazuje opis

i pojašnjavaju povezane mogućnosti za gotovo svaki od dijelova sustava.

5. Kako izgleda tečaj/kolegij u Moodle sustavu?

Početna i povezane stranice pojedinog kolegija namijenjene su dodavanju različitih sadržaja

prije početka i tijekom održavanja samog kolegija. U središnji dio stranice najčešće se dodaju

različiti materijali i aktivnosti odvojene u tematske cjeline ili organizirane po tjednima tijekom

odvijana kolegija. Osnovni nastavni materijali (tekstualne stranice, web stranice, linkovi,

datoteke i oznake) čine jezgru većine online tečajeva. Većina interakcije polaznika i nastavnika

će biti povezana s onim što su polaznici pročitali ili pregledali. Dodavanje osnovnih sadržaja

nastavnicima daje priliku za razmišljanje o tome kako će se materijal diskutirati i koristiti.

Bočni dijelovi stranice predviđeni za dodatne sadržaje prikazane u tzv. blokovima, s

ciljem nadopune osnovnog sadržaja te olakšanog pristupa tom sadržaju. Sam sadržaj

kolegija najčešće kreira nastavnik, a puno rjeđe administrator ili kreator kolegija.

Sadržaj koji se može dodati temama ili tjednima unutar Moodle kolegija može biti resurs

ili aktivnost. Resursi su oni materijali za koje se od polaznika očekuje da ih pregleda, na

primjer, datoteke odnosno predavanja koja nastavnik objavi, linkovi na internetu, videa i

tako dalje. Aktivnosti su s druge strane interaktivnog tipa i najčešće predstavljaju sve ono

što polaznici trebaju učiniti nakon što pregledaju i svladaju postavljene resurse. Baš kao

što Moodle omogućuje polaznicima da kolegije istražuju nelinearno, tako i nastavnicima

omogućuje da izgrađuju tečajeve na fleksibilan način, nelinearno. Redoslijed dodavanja

materijala i funkcionalnosti u sam kolegij ovisi isključivo o nastavniku. Ako nastavnik i

ne zna gdje započeti, na primjer nije siguran treba li organizirati kolegij oko tjednog ili

tematskog oblika, treba ipak odabrati jedan oblik i početi s dodavanjem materijala. U

slučaju da primijeti da je ipak drugačiji oblik prikladan za danu situaciju, nastavnik

jednostavno može promijeniti format i rasporediti sadržaj drugačije.

17

Moodle sustav se može locirati na tri mjesta na web poslužitelju odnosno računalu ovisno

o tome gdje je instaliran:

Sama aplikacija zauzima jedan direktorij pod nazivom Moodle s mnogim

poddirektorijima za različite module.

Datoteke koje prenose polaznici i nastavnici kao što su fotografije i zadaće,

pohranjene su u direktoriju s Moodle podacima (Moodle Data).

Sadržaji koje je moguće kreirati kroz Moodle (web stranice, kvizovi,…), informacije

o korisnicima, podaci o korištenju sustava, itd., nalaze se u Moodle bazi podataka.

Slika 1. Izgled naslovne stranice kolegija tematskog oblika

Za dodavanje sadržaja u kreirani kolegij potrebno se prijaviti s računom nastavnika ili

administratora stranice te potom u gornjem desnom kutu početne stranice kolegija

kliknuti na opciju Omogući izmjene. Na stranici se tada otvara niz uređivačkih alata sa

sljedećim funkcijama:

- uredite naslov

- uredi postavke

- pomakni udesno

- premjesti

- sakrij

- dupliciraj

- dodijelite uloge

- obriši

18

Ako je kolegij još uvijek nedovršen tj. nastavnik ga razvija i u onom trenutku kada je

vrijeme za njegovu objavu, pojedini dijelovi na kojima nastavnik još radi se mogu sakriti

klikom na ikonu oka, a po dovršetku otkriti.

Prilikom odlučivanja o tome koji će se blokovi prikazati korisnicima treba uzeti u obzir

njihovu razinu informatičke pismenosti. Ako su polaznici iskusni korisnici internetskih

tehnologija, mogu im se prikazati svi blokovi s aktualnim informacijama o kolegiju jer su

vješti u ignoriranju informacija koje im ne trebaju. No, ako su polaznici početnici u

korištenju računala ili interneta, oni mogu pretpostaviti da prisutnost bloka traži njihovu

pažnju ili interakciju. Naravno, blokovi se mogu uključivati i isključivati po potrebi.

Svakako treba napomenuti kako se izgled stranica mijenja s obzirom na odabranu temu

koja definira raspored pojedinih blokova, izgled i slično. Temelj prilagodbe sustava

slijepim i slabovidnim korisnicima je primjena teme koja će osigurati djelotvornu

uporabu čitača teksta kojima se slijepe i slabovidne osobe najčešće služe.

Istodobno će se ostalim korisnicima sustava sadržaj prikazivati na njima uobičajen i

primjeren način.

Slika 2. Izgled naslovne stranice kolegija tematskog oblika s omogućenim izmjenama

Korisnik u ulozi nastavnika vidi puno različitih opcija i materijala na zaslonu, a koje

polaznici ne vide. Da bi se stekla jasna ideja o tome kako polaznik vidi kolegij može se

koristiti opcija u izborniku Postavke i to Promijeni ulogu u… Po završetku, korisnik

se klikom na Vrati me u moju normalnu ulogu vraća na originalni prikaz prema

ovlastima korisničke uloge u kojoj se nalazi.

Korisničko sučelje Moodle sustava moguće je nadopuniti različitim blokovima, svaki od

kojih dodaje nove funkcionalnosti te pruža različite vrste informacija svojim korisnicima.

Odabrane blokove je moguće postaviti na razini cjelokupnog sustava, a koji se onda

19

pojavljuju na početnoj stranici prilikom prijave korisnika u sustav. Ovdje se najčešće

postavljaju blokovi relevantni za sve korisnike sustava te za sve kolegije na kojima oni

sudjeluju.

Blokove je također moguće postavljati i na razini pojedinog kolegija, pri čemu će se

prikazane informacije odnositi samo na taj konkretan kolegij. Isto tako, svi korisnici,

prilikom uređivanja vlastitog profila mogu odabrati željene blokove za prikaz ukoliko im

je administratorskim postavkama to omogućeno.

Bez obzira na razinu na kojoj se prikazuju pojedini blokovi, važno je prilikom njihovog

postavljanja odabrati one koji najbolje nadopunjuju svrhu i cilj kolegija te koji imaju

značenje za korisnike. Isto tako, blokove je važno znati međusobno organizirati na

najbolji način te ih pozicionirati na prava mjesta.

Ono što je specifično za Moodle 2+ inačice je mogućnost da

se, za razliku od prijašnjih verzija, blokovi mogu postavljati i

unutar svih resursa i aktivnosti povezanih s pojedinim

kolegijem. Isto tako, moguće je postaviti odabrane blokove na

način da se istovremeno prikazuju na više kolegija, primjerice

na svim kolegijima unutar određene kategorije predmeta.

Unutar standardne Moodle instalacije postoji veći broj

predefiniranih blokova koje je moguće koristiti. Dodatno,

moguće je potražiti i preuzeti i druge blokove sa službene

Moodle stranice (http://moodle.org).

Prilikom instalacije Moodle sustava, po zadanim postavkama

se prikazuje nekolicina blokova na razini sustava te na razini pojedinih kolegija. Tako se

na desnoj strani kolegija mogu primijetiti blokovi poput: Nove obavijesti, Buduća

događanja, Nedavna aktivnost te Pretraži forume.

Ovoliki broj izbornika, kao i sadržaj koji je primjeren za ostale korisnike, slabovidnim i

slijepim osobama predstavlja poseban problem. Na Projektu je napravljena prilagodba

sustava s kojom se omogućuje i dalje korištenje svih navedenih blokova, ali će naglasak

kod slabovidnih i slijepih osoba biti stavljen na bitne informacije koje kognitivno ne

opterećuju korisnika, ali mu daju mogućnost doći do željenih informacija.

20

Slika 3. Blokovi koji se prikazuju na razini kolegija prema zadanim opcijama

Za dodavanje novih blokova potrebno se prijaviti s računom administratora ili nastavnika

(ovisno o tome želi li se određeni blok postaviti na razini cijelog sustava ili pojedinog

kolegija). Potom je potrebno uključiti opciju Omogući izmjene unutar postavki s lijeve

strane (ukoliko se blok dodaje na razini sustava) ili u gornjem desnom kutu (ukoliko se

blok dodaje na razini pojedinog kolegija). Pri dnu prikazane stranice nalazi se sekcija

Dodaj blok, unutar koje je potrebno odabrati željeni blok iz padajućeg izbornika Dodaj.

Nakon odabira, blok se pojavljuje na stranici te je za daljnje uređenje postavki bloka

potrebno odabrati ikonu operacije koja otvara obrazac za podešavanje.

Slika 4. Mogućnosti uređivanja postavki bloka

21

U otvorenom obrascu, Konfiguriranje bloka, definiraju se postavke o tome gdje se

pojavljuje određeni blok, hoće li biti vidljiv te kakva mu je težinska vrijednost (manja

težinska vrijednost znači višu poziciju pri vrhu stranice).

Slika 5. Obrazac za podešavanje bloka Nove obavijesti

Neki od najčešće korištenih blokova, a koji su uključeni u standardnu instalaciju su:

Aktivnosti - Blok aktivnosti sadrži sve tipove aktivnosti dostupne na kolegiju. Blok s

popisom dostupnih aktivnosti korisnicima, bilo nastavnicima, bilo polaznicima, pruža

sistematičnu, abecedno poredanu listu aktivnosti, koja također predstavlja i prečicu za

lakši odabir željenih aktivnosti.

Slika 6. Prikaz bloka Aktivnosti

Nastavnik mora biti svjestan kako se samom uporabom modula koji se nalaze na

raspolaganju u Moodle okruženju neće osigurati dostupnost svih resursa slijepim i

slabovidnim osobama. Također, treba voditi računa o tome da se kod studenata ne stvori

konfuzija uporabom previše različitih elemenata koji se koriste.

22

Blog izbornik - Svaki korisnik Moodle sustava može, ukoliko je to administratorskim

postavkama omogućeno, pisati vlastiti blog i unutar njega objavljivati različite članke.

Kreiranjem bloka Blog izbornik moguće je pretraživati objavljene članke na blogovima

korisnika, pregledavati osobne članke te dodavati nove.

Slika 7. Prikaz bloka Blog izbornik

Kalendar Blok - Kalendar je iznimno praktičan i vrlo često korišten, kako na razini

sustava, tako i na razini pojedinog kolegija jer omogućuje prikaz nadolazećih zadaća,

kvizova i ostalih aktivnosti koje polaznici trebaju izvršiti. Datumi postavljeni kao krajnji

rok za predaju odnosno izvršenje aktivnosti osjenčani su, a postavljanjem pokazivača

miša na pojedini osjenčani datum prikazuje se naziv predstojećih događaja ili zadataka te

konačni datum za njihovu predaju s linkom. Tako kalendar nije isključivo vremenski

orijentir za polaznike kolegija, već ujedno i podsjetnik na njihove obaveze.

Slika 8. Prikaz bloka Kalendar

23

Kalendar se oslanja na vizualizaciju, što nije prilagođeno slabovidnim i slijepim osobama.

Kodiranje bojama kod nekih osoba nije primjereno, pa treba voditi računa o profiliranju

konkretne grupe korisnika. Za slijepe i slabovidne osobe će se u sklopu ovog projekta

osigurati dostupnost kalendara, ali kao dodatne informacije koja neće opteretiti osnovni

radni prostor korisnika.

Komentari - Blok Komentari omogućuje korisnicima ostavljanje vlastitih komentara o

različitim sadržajima, te pregledavanje komentara ostalih korisnika. Polaznici mogu

ukloniti samo vlastite objavljene komentare.

Slika 9. Prikaz bloka Komentari

Moji kolegiji - Blok Moji kolegiji prikazuje sve kolegije kojima korisnik ima pristup, uz

mogućnost pregleda svih kolegija u sustavu. Popis ujedno predstavlja linkove do kolegija

kojima je tako moguće pristupiti.

Slika 10. Prikaz bloka Moji kolegiji

Kao i kod ostalih izbornika, ovaj modul oslanja se na vizualizaciju, popis kolegija koje je

student upisao. Kada je student u mogućnosti pisati vlastite bilješke koje mu pomažu pri

usvajanju potrebnih znanja, nije poželjno jednostavno ih izbrisati po završetku

akademske godine. Ako se na popisu pak nalaze svi do sada odslušani kolegiji popis može

narasti do te mjere da korisnik koji koristi čitač teksta izgubi više minuta kako bi došao

do kolegija koji ga zanima.

Nedavna aktivnost - Blokom Nedavna aktivnost prikazuju se najnovije aktivnosti

polaznika i nastavnika od zadnje prijave korisnika u sustav. Neke od praktičnih

automatskih objava mogu uključivati predaju zadaće polaznika ili ažuriranje određenog

24

resursa ponuđenog kolegijem i slično. Na takav način polaznicima se daje do znanja da

su određeni resursi ažurirani nakon njihovog prethodnog pristupa kolegiju.

Slika 11. Prikaz bloka Nedavna aktivnost

Ovaj je modul izuzetno koristan, ali ga treba posebno prilagoditi za slijepe i slabovidne

osobe, kako ne bi „zagadio“ radni prostor čitača teksta.

Prijava - Ukoliko posjetitelj nije prijavljen u sustav, u gornjem desnom kutu te u središtu

donjeg dijela naslovne stranice prikazana je poveznica preko koje se može prijaviti u

sustav. Nakon prijave u sustav ovaj blok posjetitelju više nije vidljiv.

Slika 12. Prikaz bloka Prijava

Poruke - Blok Poruke predstavlja prečicu za prikaz primljenih poruka pojedinom

korisniku. Na početnoj stranici kolegija ili sustava unutar bloka Poruke prikazuje se broj

primljenih poruka te njihove pošiljatelje. Alternativan pristup porukama koje korisnik

primi je kroz putanju Postavke / Postavke mog profila / Poruke.

Slika 13. Prikaz bloka Poruke

25

Korisnici online - Blok Korisnici online prikazuje imena i prezimena korisnika koji su

trenutno prijavljeni u Moodle sustav ili se nalaze unutar stranica kolegija na koji se blok

odnosi. Ukoliko se blok postavi na početnu stranicu sustava, bit će prikazani svi korisnici

prijavljeni u Moodle sustav, bez obzira na kolegij na kojem se trenutno nalaze unutar

samog sustava.

Slika 14. Prikaz bloka Korisnici online

6. Što od osnovnih sadržaja možete koristiti u Moodle

sustavu?

Osnovni ili tzv. statički nastavni materijali postavljeni na Moodle sustav su resursi koje

polaznici čitaju, ali bez uspostave interaktivnosti. To su materijali kao što su web stranice,

grafički elementi i Adobe Acrobat dokumenti. Osnovni sadržaji se dodaju putem

padajućeg izbornika Dodavanje resursa, pomoću kojeg se mogu kreirati web stranice,

linkovi na web sadržaje, datoteke, oznake koje prikazuju tekstove i/ili slike te

multimedijske sadržaje. Moduli koji se koriste za organizaciju osnovnog tekstualnog i

multimedijalnog sadržaja, datoteka i prikaz sadržaja mape, poveznica na vanjske sadržaje

te natpisa i obavijesti su kratko predstavljeni u nastavku.

Tekstualni i multimedijski sadržaji - Radi se o unesenom sadržaju koji je moguće

uređivati pomoću alatne trake prikazane u zaglavlju okvira za tekst, kroz klasični

tekstualni uređivač s alatima za uređivanje fontova i stilova, umetanje slika, poveznica,

simbola… Osim tekstualnog sadržaja, na stranice kolegija je moguće postavljati i različite

multimedijske sadržaje. Korisnici za pregled postavljenih multimedijskih sadržaja trebaju

imati određene softverske alate, a koji podržavaju postavljene formate sadržaja. Moodle

podržava objavu velikog broja formata (audio: .mp3 ,.ogg, .ram; video: .swf, .flv, .rpm,

.rm, .mp4, .mpg, .ogv, .mov, .m4v, .avi, .wmv) no treba voditi računa o ispravnom

opisivanju i postavljanju navedenih datoteka.

26

Slika 15. Prikaz tekstualnog i multimedijskog sadržaja u Stranici

Treba voditi računa kako multimedijalni sadržaj u pravilu nije prilagođen slijepim i

slabovidnim osobama. Ako koristite multimedijalne sadržaje potrebno je osigurati

alternativni sadržaj koji je prilagođen za slijepe i slabovidne osobe.

Datoteke i mape - Kada polaznik klikne na datoteku, računalo će najprije pokušati

otvoriti tu datoteku. Na primjer, ako se radi o PDF datoteci, računalo korisnika će

pokušati koristiti Adobe Acrobat za otvaranje tog dokumenta. Ako se radi o datoteci

napravljenoj u programu za obradu teksta, računalo će pokrenuti Word ili neki drugi

program za obradu teksta da bi je otvorilo. Ako nastavnik to želi, postavke za direktno

otvaranje datoteke se mogu izmijeniti na način da se korisnika „prisili” da najprije

preuzme datoteke na vlastito računalo i da je kasnije otvori. Kod prikaza datoteka

ponovno treba voditi računa o tome mogu li ih korisnici otvoriti i čitati. Uobičajeni

formati čiju objavu Moodle podržava su: .doc, *.xls, *.ppt, *.ppts, *.pdf, *.odt, *.zip,

*.rar…. Prikaz sadržaja mape služi za internu organizaciju sadržaja i grupiranje

pojedinačnih datoteka.

27

Slika 16. Prikaz korištenja datoteka i mapa

Iako se mogu koristiti različiti formati datoteka, sam format datoteke ne osigurava

čitljivost sadržaja od strane čitača kojeg koriste slijepe i slabovidne osobe.

Najjednostavniji primjer je .pdf format kojeg može čitati čitač teksta, ali ako je npr. knjiga

skenirana, tada će je čitač prepoznati kao niz slika te korisnik neće doći do sadržaja. Isto

vrijedi i za tablice koje kada se u tekst ubace bez definiranog opisa postaju beskorisne

korisnicima koji koriste čitač teksta.

Poveznice na vanjske sadržaje - Na naslovnoj stranici kolegija moguće je postaviti

poveznice na vanjske sadržaje dostupne na webu, a također je moguće postaviti

poveznice i na vlastite datoteke dodane u samom kolegiju.

Slika 17. Prikaz poveznica na vanjske sadržaje

28

Kada koristite poveznice na vanjske sadržaje vodite računa da je isti prilagođen i za slijepe

i slabovidne osobe.

Natpis - Natpis može pomoći u organizaciji materijala unutar sekcije dajući još jednu

razinu za organizaciju sadržaja. Natpis može sadržavati neograničenu količinu teksta, slika

ili nekih drugih sadržaja koji se mogu postaviti na web stranicu. Glavni cilj natpisa trebao

bi biti preglednija organizacija sadržaja naslovnice kolegija (npr. na slici ispod „Materijali

i aktivnosti s vježbi“).

Slika 18. Prikaz natpisa

Svakako bi trebali koristiti natpis kao način za davanje dodatnih informacija o

materijalima koji slijede. Navedeno će pomoći svim korisnicima u odluci o tome koji će

korak dalje poduzeti.

Obavijesti - Prilikom kreiranja novog kolegija automatski je kreiran i forum s

obavijestima, smješten pri vrhu središnjeg dijela naslovne stranice kolegija. Forum

Obavijesti predstavlja poseban tip foruma, namijenjen isključivo informiranju polaznika

kako bi bili u tijeku s relevantnim događanjima u vezi kolegija, ali ne i u interakciji.

29

Slika 19. Prikaz obavijesti

Iako u sklopu obavijesti možete dodavati i datoteke to bi trebalo izbjeći, a obavijesti bi

trebale biti kratke i informativne. Za ostale aktivnosti postoje drugi oblici koje možete

koristiti.

RSS sadržaji - Web portali s vijestima ili blogovima često objavljuju RSS kanale kako bi

korisnici mogli pročitati sadržaj ili sažetak sadržaja i bez da trebaju posjetiti taj portal

korištenjem nekog od dostupnih RSS preglednika. RSS izvori/novosti predstavljaju vrlo

jednostavan način za dodavanje ažurnih i relevantnih sadržaja vlastitom kolegiju.

Slika 20. Prikaz RSS sadržaja

Kada koristite ovaj modul vodite računa o prilagodbi sadržaja za slijepe i slabovidne

osobe.

30

7. Kako Moodle podržava diskusije i suradničko učenje?

Prethodno prikazano dodavanje raznih statičkih sadržaja u obliku resursa kolegija

predstavlja pasivni način učenja u kojem polaznici koriste materijale različitog tipa za

usvajanje materije tečaja. Diskusije i suradničko učenje potiču interakciju među

polaznicima na kolegiju te se u Moodle sustavu mogu realizirati na više načina. Ovaj oblik

učenja poticajno djeluje na polaznike u smislu njihovog motiviranja i poticanja na daljnja

istraživanja. Sam sustav za učenje tako postaje zanimljiviji korisnicima jer su u

mogućnosti međusobno dijeliti svoja znanja te usvajati nova znanja na privlačan način.

Takav pristup svakako utječe na povećanje stupnja participacije, ali i zadovoljstva Moodle

korisnika.

Moodle omogućava niz aktivnosti koje karakteriziraju pozitivnu društvenu

međuovisnost: davanje i primanje pomoći, razmjena resursa i informacija, davanje i

primanje povratnih informacija, izazivanje i ohrabrivanje sudionika, te zajednička

refleksija na napredak i proces učenja.

Neke od smjernica za primjenu suradničkog učenja u Moodle sustavu:

suradničke projekte ili probleme za raspravu treba dodijeliti malim heterogenim

grupama ili parovima

alate za asinkronu komunikaciju treba koristiti kada se želi naglasiti refleksija i

samostalno istraživanje polaznika

alate za sinkronu komunikaciju treba koristiti kada se želi istaknuti grupna

sinergija i društveni aspekti

grupne zadatke i uloge polaznicima treba dodijeliti kako bi ih se potaknulo na

dublje promišljanje.

Moodle omogućuje polaznicima suradnju kroz module kao što su: Wiki za zajedničko

stvaranje sadržaja, Forum za razmjenu ideja i konverzacije u dužem periodu vremena,

Rječnik za uspostavu zajedničkog razumijevanja koncepata i pojmova učenja, Poruke za

privatne kanale komuniciranja, Chat za istovremeno sudjelovanje, itd. Komunikacija s

polaznicima je moguća i kroz modul Zadaci, komentare na objave na blogu i slično.

Forum - Forumi pružaju prostor za raspravu i razmjenu dokumenata i medija te se mogu

koristiti za međusobnu procjenu polaznika ili za procjenu individualnih doprinosa.

Polaznici mogu čitati poruke na forumu, primati direktnu povratnu informaciju za svoj

rad te pogledati problem/temu iz različitih perspektiva koje se mogu iščitati u poslanim

porukama kolega. Također, polaznici mogu jednostavno dijeliti i komentirati rad drugih

polaznika i njihovih priloga. Forumi omogućavaju asinkronu komunikaciju

(komunikaciju koja se ne odvija u isto vrijeme), što polaznicima često više odgovara jer

mogu posvetiti više vremena sastavljanju odgovora.

31

Slika 21. Prikaz foruma

Forumi koji imaju intenzivnu raspravu teško se prate putem čitača.

Chat - Ovaj modul omogućava jednostavnu komunikaciju koja se za razliku od foruma,

odvija sinkronizirano, u realnom vremenu. Naime, svi korisnici koji su uključeni u chat

nalaze se istovremeno na Moodle sustavu.. U e-učenju chat se može se koristiti za

razgovor o određenoj temi u realnom vremenu, primjerice za brainstorming, igranje uloga

ili za postavljanje pitanja i davanje odgovora prilikom prezentacije. Pri ovakvom obliku

učenja polaznicima odgovara chat jer razgovori koji se vode

ostaju zapisani te se mogu prema potrebi konzultirati

kasnije. Chat soba može postati mjesto susreta za sve

polaznike tečaja u kojoj mogu surađivati i razmjenjivati

informacije.

32

Slika 22. Prikaz chata

Poruke - Poruke koje se koriste u Moodle sustavu su alat koji preuzima ulogu prostora

za neformalno druženje. Polaznici iz različitih kolegija mogu se virtualno sastati i

razgovarati o problemima kada se zateknu online u isto vrijeme što može poslužiti za

stvaranje jačeg osjećaja zajedništva. Primanje i slanje poruka preko Moodle sustava

podrazumijeva privatnu komunikaciju između nastavnika i polaznika odnosno između

dvaju polaznika. Poruke nisu strogo vezane za pojedini kolegij ili neku određenu

aktivnost te je moguće slati i primati poruke bilo kome od prijavljenih korisnika u Moodle

sustavu.

33

Slika 23. Prikaz poruke

Wiki - Wiki omogućuje polaznicima kolaborativno pisanje, uređivanje i povezivanje

HTML dokumenata. Polaznicima se pruža mogućnost rada u zajedničkom okruženju, pri

čemu je napredak vidljiv svim polaznicima i nastavnicima u bilo koje vrijeme. Wiki

također pruža mogućnost praćenja povijesti izmjena i unosa napravljenih od strane

različitih korisnika kako bi se omogućilo brisanje unosa ako je potrebno.

Slika 24. Prikaz wikija

Kod wiki stranica treba voditi računa o alternativnom tekstu kada se koriste slike.

Dodatan problem predstavljaju tablice koje predstavljaju poteškoću kada ih se čita

pomoću čitača teksta.

Rječnik - Rječnik predstavlja vrlo praktičnu aktivnost Moodle sustava koja omogućuje

kreiranje jedinstvene baze unutar koje se nalaze različite definicije pojmova s kojima se

polaznici susreću na kolegiju. U postavkama je moguće odabrati opciju koja i polaznicima

daje ovlasti unosa i uređenja definicija.

34

Slika 25. Prikaz rječnika

Blog - Individualni blogovi omogućuju polaznicima da izraze vlastite refleksije javno, pri

čemu to može biti prikladniji način od poruke na forumu. Blogovi su zanimljiva

funkcionalnost Moodle sustava koja polaznicima daje priliku za pisanje i čitanje o

različitim temama, a nastavnicima približava stavove i razmišljanja polaznika. Neki od

načina korištenja blogova za učenje su: pisanje dnevnika o učenju i naučenom, pisanje

zabilješki o eksperimentu ili projektu koji polaznik provodi, pisanje zadataka i kritičkih

prikaza, diskusija o nastavnim aktivnostima i slično.

Slika 26. Prikaz bloga

35

8. Kako je moguće u Moodle sustavu organizirati procjenu

i samoprocjenu usvojenih znanja?

Na samom početku važno je da nastavnik odluči koja je uloga procjene i samoprocjene

znanja u tečaju e-učenja. Je li namjera mjeriti učinkovitosti e-učenja kako bi se ispitala

prolaznost na razini kolegija, programa ili ustanove ili samostalno mjerenje napretka

pojedinog polaznika? Bitno je utvrditi želi li se testirati znanje, vještine, stavovi ili

ponašanje, te u koje svrhe, kako bi se mogle primijeniti prikladne tehnike i testovi.

Moodle sustav podržava različite tipove testiranja/ocjenjivanja znanja kao što su pitanja

s jednim ili više točnih odgovora, podudaranje pojmova, rangiranje, ocjenjivanje

otvorenih pitanja, eseja ili rada na projektu. Moguće je ocjenjivati niz aktivnosti koje se

potom mogu uključiti u Evidenciju ocjena (engl. Gradebook). Dok se bodovi iz modula

kao što su Zadaća, Kvizovi i Radionice automatski evidentiraju, za neke aktivnosti

potrebno je uključiti opciju praćenja uspjeha putem ove cjelovite liste postignuća u

evidenciji. Postoji i mogućnost pružanja kvalitativnih povratnih informacija o uspješnosti

provedenih aktivnosti učenja.

Bez obzira na alat za procjenu pojedinog cilja učenja, treba utvrditi prihvatljivu razinu

performansi (primjerice prolaznost na kvizu s pitanjima višestruke mogućnosti odabira

mogu se postaviti na 70%) kako bi se moglo ustanoviti jesu li performanse polaznika

prihvatljive ili nisu. Razina performansi se može temeljiti na odluci nastavnika ili

prethodno utvrđenom standardu, pri čemu postavljena mjerila trebaju osigurati izazovne,

ali dostižne ciljeve. Bitno je istaknuti da sve online aktivnosti i projekti trebaju biti

adekvatno vrednovani kako bi se motiviralo polaznike na sudjelovanje u aktivnostima e-

učenja.

Zadaća - Zadaća je aktivnost koju polaznici izvršavaju izvan samog sustava (npr. domaće

zadaće ili rješenja zadatka na satu) te je po završetku predaju na predviđeno mjesto u

Moodle sustavu. Na ovaj način mogu se predavati eseji, kritički osvrti, proračunske

tablice, prezentacije, fotografije ili manji audio i video isječci. Zadaća je koristan modul

kojim se mogu prikupiti kreativniji odgovori polaznika u usporedbi s primjerice

kvizovima.

Kako izgleda zadaća možem vidjeti na idućoj slici.

36

Slika 27. Prikaz zadaće

Kviz - Moodle sustav omogućuje fleksibilnu izgradnju različitih kvizova kao alata za

učenje i evaluaciju polaznika. Svako pitanje kviza predstavlja samostalnu, potpuno

funkcionalnu web stranicu, a to podrazumijeva da svako pitanje kviza može uključivati

tekst, slike, audio i video materijale. Primjeri pitanja koji se mogu koristiti u Moodle

sustavu su:

- Izračun (mogućnost kreiranja numeričkih pitanja sa zamjenskim znakovima koji

se supstituiraju konkretnim vrijednostima kada se kviz pokrene),

- Esej (kao odgovor na pitanje upisuje se tekst u formi eseja),

- Uparivanje pojmova (međusobno treba točno upariti pojmove složene u dvije

kolone),

- Pitanja višestrukog izbora odgovora (s više točnih odgovora ili sa samo jednim

točnim odgovorom),

- Upisivanje tekstualnog ili brojčanog odgovora u prazan prostor (moguće je

postaviti više točnih odgovora s različitim brojem bodova),

- Točno/Netočno (pitanje je tvrdnja za koju treba procijeniti je li točna).

Slika 28. Prikaz kviza

37

Kod slabovidnih i slijepih osoba treba voditi računa kako prije davanja odgovora treba

pročitati, ponekad i više puta svaki od odgovora i to slijedom, a tek onda odabrati

odgovor. Iz navedenog razloga preporučuje se dati manji broj ponuđenih odgovora kako

bi se smanjilo kognitivno opterećenje slijepih i slabovidnih osoba.

Lekcija - Lekcija je složena aktivnost, a može se koristiti za instrukcije i procjenjivanje

znanja. Lekcija predstavlja vrlo učinkovit tip aktivnosti koja je u suštini niz web stranica

pomoću kojih se polaznicima prezentiraju određene informacije ili pitanja. Prilikom

kreiranja lekcije niz stranica se pojavljuje logičkim slijedom kakvim bi ih i polaznik trebao

vidjeti kako bi nastavnik u svakom trenutku kreiranja lekcije istu mogao vidjeti iz buduće

perspektive polaznika.

Slika 29. Prikaz lekcije

Kada se koriste slike treba voditi računa o alternativnom prikazu.

Ocjene - Ocjene se koristi za pregled svih zabilježenih ocjena na kolegiju.

Slika 30. Prikaz ocjena

38

DIO 2.

KAKO PRILAGODITI

OBRAZOVNE MATERIJALE

SLIJEPIM I SLABOVIDNIM

KORISNICIMA?

39

9. Što je web pristupačnost?

Web pristupačnost (engl. Web Accessibility) se odnosi na osiguravanje dostupnosti

online sadržaja, usluga i aplikacija svim korisnicima, uključujući i osobe s posebnim

potrebama. S druge strane upotrebljivost (engl. Usability) je višedimenzionalni koncept

koji ovisi o aplikaciji, kontekstu korištenja i samoj svrsi, s ciljem osiguravanja visoke

pozitivne razine korisničkog iskustva. Iako se radi o međusobno usko povezanim

pojmovima, pristupačnost i upotrebljivost se uobičajeno adresiraju kao dva različita

koncepta. U svakom slučaju, u cilju osiguravanja zadovoljavajuće kvalitete interakcije kod

korisnika s posebnim potrebama, izuzetno je važno primjenjivati oba koncepta i to od

najranije faze dizajniranja relevantnih usluga, aplikacija i online sadržaja.

Na tržištu postoji veliki broj alata koji omogućavaju vrednovanje, testiranje pristupačnosti

web sjedišta/stranica. Međutim treba imati na umu da se velik broj zahtjeva

pristupačnosti naprosto ne može automatski testirati. Mnoge države imaju oznaku koja

ukazuje i implicira pristupačnost web sjedišta, kao što postoje i organizacije koje pružaju

obuku i konzalting po pitanju web pristupačnosti.

Nedostatak vizualne percepcije onemogućava korisnika prilikom sagledavanja cjelovitosti

korisničkog sučelja konkretne aplikacije. Stoga slijepe osobe često gube mnogo vremena

prilikom pronalaženja relevantnog sadržaja. Nadalje, ponavljanje istog sadržaja na svakoj

web stranici (npr. izbornik, navigacija i slično) također povećava dugotrajnost čitanja te

dodatno izaziva frustriranost korisnika. Temeljem navedenog, slijepe osobe za navigaciju

između linkova preferiraju korištenje tipke “Tab“ s tipkovnice ili korištenjem

navigacijskih tipki istražuju sadržaj redak po redak.

Takvo kretanje može dovesti do (Leporini et al, 2010):

Izostanka konteksta.

Prilikom korištenja Tab tipke korisnici mogu pristupiti samo malom dijelu teksta

te zbog toga nemaju uvid u cjelokupni kontekst stranice; u tom slučaju je

vjerojatno potrebno ponoviti postupak čitanja.

Poteškoća u razumijevanju elemenata korisničkog sučelja.

Naredbe koje koristi čitač ekrana omogućavaju kretanje putem linkova, tablica i

dugmadi koje stoga trebaju biti samo-objašnjavajuće i neovisne o kontekstu.

Poteškoće u radu s elementima za kontrolu obrazaca?

Redoslijed po kojem korisnik pristupa određenim elementima

forme (npr. korištenjem tipke tab) bi se trebao podudarati s

logičkim redoslijedom kojim su i sastavljeni elementi; ukoliko

je moguće, korisnik bi trebao moći „skočiti“ direktno na

grupu homogenih elemenata.

40

Karakteristike platforme za učenje predstavljaju samo jedan aspekt problema. Značajnu

ulogu ima format i priroda samog sadržaja (općenito je digitalizirani sadržaj pristupačniji),

kao i osiguravanje pristupačnosti sadržaja zainteresiranim korisnicima i izvan pre-

definiranog nastavnog rasporeda.

Na pristupačnost bilo kakvog iskustva u učenju i poučavanju utječe i pružanje potrebne

potpore, kako od strane samog nastavnika, tako od strane pojedinog korisnika drugom

korisniku. Dobra potpora može značajno doprinijeti povećanju pristupačnosti, dok loše

provedena potpora može negativno utjecat na pristupačnost. Prilikom rada sa sustavom

za e-učenje ili prijavom u neko okruženje za učenje, mogu se identificirati dvije razine

pristupačnosti (JISC TechDis, 2013):

Pristupačnost navigacije i

Pristupačnost sadržaja, uključujući:

Tehničku pristupačnost (“Je li ova slika sadrži opis za slijepe osobe?“) i

Kognitivna pristupačnost („Jesu li opisi obrisa/kontura mape smisleni slijepim

osobama?“).

Konačno, pristupačnost iskustva učenja također ima važnu ulogu. Ukoliko postoji

aktivno iskustvo učenja koje iziskuje uključenost, korisnici su motivirani da pokušaju

nadići barijere pristupačnosti. S druge strane monotono učenje demotivira i stvara

dodatne barijere pristupačnosti.

10. Koje su najvažnije smjernice pristupačnosti?

Literatura preporuča veći broj općih smjernica pristupačnosti i upotrebljivosti. Jedan

od mjerodavnih izvora je Web Accessibility Initiative (WAI) grupa

(http://www.w3.org/WAI) World Wide Web Consortium-a (W3C), koja definira

smjernice pristupačnosti za web sadržaj, alata za izrađivanje sadržaja te za dizajn

korisničkih agenata.

Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) W3C konzorcija su opće smjernice za

dizajniranje Web sadržaja koji će biti pristupačan i upotrebljiv korisnicima s poteškoćama

(http://www.w3.org/TR/WCAG20; posljednja verzija Web Content Accessibility

Guidelines (WCAG) 2.0). Međutim, u cilju što efikasne primjene opće smjernice je

potrebno dekomponirati na izričite i detaljne upute koje se mogu lako i brzo vrednovati.

U obzir se svakako mora uzeti i kontekst korištenja te željeni cilj (primjerice, ciljevi e-

poslovanja se uvelike razlikuju od onih društvenih mreža).

Kako bi se doprinijelo većoj primjeni i distribuciji, jedan od ciljeva je svakako

promoviranje i usvajanje smjernica i tehnologija standarda W3C kao što su WCAG 2.0 i

WAI-ARIA (Accessible Rich Internet Applications) (WAI-ARIA, 2013). WAI-ARIA 1.0

41

Authoring Practices: An author's guide to understanding and implementing Accessible Rich Internet

Applications je dokument iz ožujka 2013. godine koji ima za cilj objasniti princip izrade

pristupačnih web aplikacije primjenom WAI-ARIA (ARIA). Dokument objašnjava neke

stavke koje možda autorima nisu vidljive iz same WAI-ARIA specifikacije i preporuča

pristupe za izradu pristupačnih widgeta, navigacije te cjelokupnog „ponašanja“ koristeći

WAI-ARIA uloge, statuse i postavke. Iako se dokument direktno odnosi na razvojne

timove Web aplikacija, može biti koristan i programerima prilikom razvoja tehnologije

namijenjene korisnicima s poteškoćama. Navedeni je dokument dio WAI-ARIA

paketne dokumentacije koja je opisana na WAI-ARIA Overview

(http://www.w3.org/WAI/iskro/aria.php).

Primjena ARIA može poboljšati upotrebljivost Moodle-a na više načina, kao što je to

prikazano u dokumentu koji adresira „ARIA best practices“.

U nastavku se navode tri skupa smjernica koja ukazuju o kojim aspektima treba voditi

računa ukoliko se želi poboljšati ne samo pristupačnost već i upotrebljivost. Konkretno

radi se o (i) smjernicama pristupačnosti Web Content Accessibility Guidelines (WCAG)

koje priprema W3C konzorcij, (ii) općim načelima pristupačnosti ekstrahiranim iz

specifikacije pristupačnosti Moodle LMSa, te (iii) osnovnim načelima pristupačnosti koje

je definiralo englesko sveučilište Open University.

WCAG smjernice pristupačnosti

Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) predstavljaju standard za dizajniranje

pristupačnih Web sjedišta (tj. stranica). Standarde priprema World Wide Web

Consortium i kao takvi su prevedeni na nekoliko europskih jezika. Pravilno korištenje

HTML-a za strukturu te CSS-a za izgled je ključno kod dizajniranja pristupačne web

stranice (EBU, 2007-2013).

Struktura

U HTML-u postoje posebni elementi za paragrafe (p), naslove i podnaslove (h1, h2,…,

h6), liste (ul, ol i li). Naslovi u tablici moraju biti utvrđeni <th> elementima, a opisni

elementi ukazuju na ono što njihovo ime sugerira.

Obrasci

Kod obrasca je jako bitno da se tekstualno označe sve potrebne upute (primjerice ime,

adresa, ulica, država i sl.). Nakon toga slijedi povezivanje oznaka s odgovarajućim poljem

unutar forme. Iz tog razloga, vrijednost atributa označenog elementa mora biti jednaka

kao i vrijednost id atributa unesenog ili odabranog elementa. Ukoliko obrazac sadrži

povezana polja, tada trebaju biti povezani logički u jedan element. Polja koje je obvezno

ispuniti ne smiju biti označena kao takva isključivo korištenjem vizualnih oznaka,

primjerice samo crvenom bojom. Treba izbjegavati Captcha tehniku koja od korisnika

42

zahtjeva da unese kod koji je prikazan na slici. Taj kod nije moguće pročitati korištenjem

čitača ekrana, a ujedno i slabovidne osobe imaju problema kod dešifriranja navedenog

koda. Treba jasno navesti da je obrazac točno ispunjen, poslan i da greške prilikom

ispunjavanja nisu uočene. U posljednjem slučaju, korisnik mora na isti način biti

informiran o tome koja je pogreška nastala, gdje se nalazi i kako je treba ispraviti.

Audio i video

Ukoliko web stranica sadrži audio ili video materijal, treba imati na umu da neki korisnici

to naprosto nisu u mogućnosti čuti ni vidjeti. Upravo iz tog razloga WCAG sugerira da

za gluhe osobe bude opisan video te da su transkripti dostupni. Tekstualni transkripti su

odvojena stranica koja sadrži sve informacije o video ili audio materijalu: dijaloge,

zvukove te opis vizualnih efekata ukoliko je potrebno.

Neke dodatne smjernice:

Sva funkcionalnost aplikacije se mora realizirati, tj. mora moći biti izvedena

korištenjem tipkovnice.

Sve slike moraju imat „alt-atribute“ koji osiguravaju tekstualnu alternativu.

Tekst linka mora biti suvisao, imati značenje; obavezno izbjegavati na primjer

„klikni ovdje“.

Tekst linka može biti vizualno različit od teksta koji ne predstavlja link; preporuča

se podcrtavanje svih linkova unutar tekstualnog bloka.

Opća načela pristupačnosti iz specifikacije pristupačnosti

Moodle-a

Glavna načela pristupačnosti ekstrahirana iz specifikacije pristupačnosti Moodle-a su

navedena u nastavku (MoodleDocs, 2011).

Omogućiti korisničko podešavanje

Korisnici su heterogeni i te imaju različite potrebe i zahtjeve te je stoga nužno omogućiti

korisniku personalizaciju sustava. Većina korisnika s različitim poteškoćama, uključujući

slabovidne osobe i osobe s disleksijom, smatra da bi online sadržaj, skupa s elementima

korisničkog sučelja, bio čitljiviji ako bi oni sami mogli izabrati određeni font, veličinu,

boju pozadine ili boju slova. Temeljem navedenog najbolje je korisnicima omogućiti da

oni sami odaberu vlastite postavke. Najčešće se to provodi na način da se omogući da

web stranice ili softver „naslijede“ korisničke postavke pretraživača ili operacijskog

sustava.

43

Osigurati ekvivalente za vizualan i audio sadržaj te za elemente korisničkog

sučelja

Tekst online sadržaja je vjerojatno pristupačan već sam po sebi te može vrlo lako, uz

pomoć sintetizatora govora, pročitati uz pomoć čitača ekrana. Stoga je bitno tekstualno

opisati sve slike, grafiku, video sadržaj te oznake elementa korisničkog sučelja. Osim

navedenog, nužno je osigurati i tekstualni transkript svakog audio sadržaja.

U sučelju prikazati informacije na različite načine

Različiti ljudi različito koriste sučelja za pristup informacijama. Ukoliko postoji samo

jedan način prikaza informacija, vjerojatno će biti veliki broj korisnika koji u tom slučaju

neće moći učinkovito koristiti korisničko sučelje. Upravo je zbog toga bitno prikazivati

važne informacije na više različitih načina. Primjerice, ako je status neke kontrole prikazan

bojom važno ju je ujedno naglasiti i prikladnom tekstualnom oznakom koja će biti

pristupačna čitaču ekrana. Primjena ovog načela će omogućiti da i daltonisti, kao i svi

ostali koji koriste pomoćne tehnologije, nemaju problema s pristupačnosti.

Osigurati kompatibilnost s pomoćnim tehnologijama

Ova jednostavna smjernica krije mnoštvo tehničkih problema, ali je implementacijom

postavljenih web ili softver standarda moguće maksimalno otkloniti problem

nekompatibilnosti budući je većina pomoćnih tehnologija dizajnirana u skladu s tim istim

standardima. Ovo također uključuje pridržavanje standarda za web označavanje (engl.

mark-up), primjerice označavanje naslova kao naslov (slijedeći ujedno i pravilno

ugnježdavanje), popisa/lista kao popis te ujedno korištenje tablica za tablične informacije.

Dozvoliti pristup svim funkcionalnostima isključivim korištenjem tipkovnice

Većina osoba s posebnim potrebama, uključujući slijepe osobe i osobe s tjelesnim

invaliditetom, nije u mogućnosti ili ne preferira korištenje pokazne naprave (miš). Potrebe

tih osoba mogu biti zadovoljene samo ako se osigura korištenje softvera isključivo putem

tipkovnice. Na taj se način ujedno ostvaruje i učinkovitija interakcija korisnika i softvera.

Osigurati kontekstualne informacije i informacije koje osiguravaju orijentaciju

Jako je bitno uzeti u obzir ne samo sadržaj već i pristupačnost navigacije po navedenom

sadržaju. Nažalost, upravo je ovo područje najčešće zanemareno. Svim korisnicima bi

trebalo osigurati efikasnu navigaciju informirajući ih o

tome gdje se trenutno nalaze, uzimajući u obzir da neki

korisnici koriste čitače ekrana ili neku drugu pomoćnu

tehnologiju. Ovo je još jedan primjer u kojem se,

poboljšanjem pristupačnosti za osobe s posebnim

potrebama, ujedno postiže veća upotrebljivost za sve

korisnike.

44

Ključna načela pristupačnosti engleskog sveučilišta Open

University

U nastavku se nalazi 10 načela pristupačnosti koja predlaže Open University iz Engleske

(OpenLearn, 2011). Navedena načela predstavljaju osnovu svih dostupnih smjernica za

poboljšanje pristupačnosti, a opisane su u dokumentu Design guidelines and their limitations.

Korištenje tipkovnice: mogućnosti potpunog upravljanja aplikacijom korištenjem

tipkovnice. Ovo znači da standardni prečaci koji se koriste na tipkovnici za operacijski

sustav, moraju biti dostupni i unutar same aplikacije, kao što je primjerice kombinacija

tipki Alt+F4 za zatvaranje Windows aplikacija i F1 za otvaranje datoteke Pomoć. Bilo bi

korisno i da se osiguraju posebni prečaci i za samu aplikaciju, kao na primjer razmaknica

za prebacivanje s pokretanja na pauziranje audio uređaja.

Kompatibilnost s pomoćnom tehnologijom, primjerice čitačem ekrana i čitačem

teksta, povećalima za ekran i glasovnim ulazom. Ovo pretpostavlja implementaciju

aplikacija u često korištenim okruženjima, kao što su operacijski sustavi Windows, Mac

ili UNIX te usvajanje standarda pristupačnosti konkretnog operacijskog sustava. Kako bi

se moglo koristiti povećalo za ekran potrebno je imati jasan tekst kako se prilikom velikog

uvećanja ne bi izobličio. Poželjno je izbjegavanje slika, a ako se već koriste tada treba

paziti na njihovu kvalitetu kako bi se izbjeglo izobličavanje prilikom povećanja.

Pristupačnost čitača ekrana: treba osigurati da se elementi sučelja skupa s ostalim

sadržajem mogu pročitati korištenjem čitača ekrana, ali i da pročitano ima suvislo

značenje. Ovo pretpostavlja prikladno tekstualno označavanje dugmadi, izbornika i stavki

izbornika, ikona i ostalih elemenata korisničkog sučelja. Kako bi se navedeni elementi

smisleno pročitali, potrebno ih je logično organizirati i njihov redoslijed treba biti

konzistentan za sve veličine ekrana.

Opis vizualnog materijala može biti nužan, ovisno o aplikaciji ili svrsi sadržaja. U

obrazovnom kontekstu, multimedijski paket mora imati sa sobom tekstualne opise svih

važnih, vizualno prikazanih, informacija. Primjerice, opisani moraju biti podaci prikazani

grafom ili slika neke skulpture. Hoće li vizualni materijal biti opisan ovisi o svrsi

materijala, npr. nije nužno opisivanje dekorativnih slika, ali zato slike koje imaju neko

značenje zasigurno moraju biti popraćene opisom (za detalje pogledati Guidelines for

describing visual teaching material).

Podešavanje ili mogućnost „nasljeđivanja“ postavki operacijskog sustava po pitanju

boja/fontova ili mogućnost podešavanja prikaza. Nasljeđivanje korisnikovih postavki

podrazumijeva mogućnost softvera za preuzimanjem postavki operacijskog sustava.

Slabovidne osobe ili osobe s disleksijom mogu same napraviti izmjene postavki prikaza

u operacijskom sustavu kojeg koriste, npr. izmjena boje teksta i pozadine. Primijenjeno

u praksi to znači da bi razvojni timovi trebali paziti da s postavkama softvera aplikacije

45

ne „nadjačaju“ postavke operativnog sustava. Alternativno, korisnicima se može

ponuditi mogućnost odabira boje i fonta koji će se koristiti kao zadani. Nedostatak

potonjeg pristupa je da je teško pružiti toliko širok izbor koji može zadovoljiti potrebe

svih slabovidnih ili osoba s disleksijom; zbog navedenog se preferira „nasljeđivanje“

postojećih korisnikovih postavki.

Kontrola zvuka: mogućnost podešavanja glasnoće i tona zvuka te povezivanje slušnih

pomagala sa pojačalima i zvučnicima. U praksi se to odnosi na više interaktivnih uređaja

koji se nalaze na javnim mjestima, kao što su knjižnice ili trgovački centri, gdje je svakako

neophodno osigurati priključke za uređaje. Korisnici s posebnim potrebama prilikom

rada na računalu koriste operacijski sustav u kombinaciji s vlastitom opremom.

Alternativa glasovnom unosu: osobe s poteškoćama u govoru trebaju imati alternativu

glasovnom unosu, primjerice kada se radi o audio-konferencijama. Primjena u praksi

podrazumijeva dodatak glasovnom unosu u vidu tekstualnog sadržaja.

Alternativa tekstualnom unosu: gluhe osobe koje nisu u mogućnosti čitati i pisati tekst

već koriste isključivo znakovni jezik, trebaju imati alternativni unos i ispis teksta. U praksi

bi to moglo značiti pružanje slikovne informacije u kontekstu izbornika ili izlaza, ili čak

eventualno osiguravanje „signing avatara“ (programa koji kreira animirani interpretator

znakovnog jezika).

Alternativa bojama: korisnicima koji ne razliku boje mora se prikazati informacija na

način koji ne uključuje prikaz bojama. Primjena u praksi bi značila da se obojanim

objektima dodjeli tekstualna oznaka ili da se različitost tih objekata označi na neki drugi

način. Primjerice, objekt prikazan crvenom bojom može imati tekstualnu oznaku

„važno“ ili može biti istaknut na neki drugi, prihvatljivi način.

Jasan, konzistentan dizajn: pretpostavlja korištenje i konzistentnu primjenu učestalih

alata za navigaciju, kao što su izbornici ili ikone koje imaju poznato značenje. Ovo uvelike

pomaže svim onima koji koriste pomoćne tehnologije, ali i korisnicima s disleksijom.

46

11. Kako voditi računa o pristupačnosti i upotrebljivosti

Moodle sustava?

Kada se kreira korisničko sučelje iznimno je bitno istovremeno imati na umu i načela

upotrebljivosti i načela pristupačnosti sučelja. Pristupačnost je osnovni preduvjet za

kreiranje pristupa sadržaju stranice, dok upotrebljivost osigurava jednostavan, efikasan,

brz i zadovoljavajući način navigacije i interakcije sa sučeljem. Navigacija je neophodna

za osobe sa posebnim potrebama, posebno za slijepe osobe, jer im omogućava da znaju

gdje se trenutno nalaze na web stranici, ali im isto tako omogućava i da se vrate na

početak, odnosno da znaju kako pristupiti željenim materijalima (Debevc et al, 2007).

Kao što je već prije navedeno, ARIA poboljšava pristupačnost i upotrebljivost Moodle-

a na više načina – što je prikazano u ARIA dokumentu najbolje prakse [WAI-ARIA,

2013]. Komplet dokumentacije WAI-ARIA, poboljšava interakciju slijepih osoba sa

sučeljem definiranjem uloga, statusa i postavki za elemente korisničkog sučelja (Buzzi et

al, 2009):

Smanjiti količinu nepotrebnog teksta koji se najavljuje.

Čitač ekrana može izbjeći čitanje elementa sučelja ukoliko su oni pravilno označeni

(npr. tablica koja se koristi samo za izgled). Konkretno, korištenje tablice prilikom

prikaza izgleda, čitač ekrana može ignorirati ukoliko je tablici dodijeljena uloga

„izgleda“:

<table role="presentation"> … </table>

Definiranje dijelova osigurava korisniku lakši pregled stranice.

Moodle koristi različite razine naslova kako bi na taj način korisnicima omogućio

lakšu percepciju strukture web stranice. Koristeći standardni (X)HTML kod,

korištenje navigacije putem tipkovnice je reducirano kako bi slijepe osobe

korištenjem tipke tab mogle pristupiti aktivnim elementima (obrasci i linkovi).

Kako bi se pojednostavnila interakcija i omogućilo lakše „skakanje“ na glavne

dijelove sučelja, programeri obično kreiraju poveznice na glavni sadržaj ili koriste

različite razine naslova kako bi se strukturirala web stranica (jer čitač ekrana nema

problema kod čitanja tablice sadržaja).

Korištenje naslova i označavanje odjeljaka nije jednako na svim web sajtovima

[WAI-ARIA, 2013]. ARIA omogućava označavanje odjeljaka teksta sa

standardnim HTML značajkama ili omogućava da se posebno definiranju dijelovi

(eng. regions):

<div role="main" title=" Higher Education Film Studies Module ">

…

<div role="region" title="Activities">

Pojednostavljenje navigacije korištenjem tipkovnice.

Korištenje HTML značajki/dijelova omogućava se pojednostavljeno kretanje

47

korištenjem tipkovnice jer korisnik može „skočiti“ s jednog djela (regions) na drugi

koristeći tipku na tipkovnici (u JAWS v.10 to je tipka “;”). Korištenjem atributa

“flowto” developeri mogu definirati redoslijed kretanja po dijelovima

<div role="region" title="Exercises" flowto="Assessment" >

Skup korisnih prijedloga i preporuka kako izbjeći probleme pristupačnosti Moodle-a se

može naći u različitim materijalima [Calvo et al, 2012]. U konačnici, ako sam Moodle

sustav nije pristupačan onda uopće nije bitno da li je izrađeni sadržaj pristupačan ili ne.

Odvojiti sadržaj i strukturu iz prikaza.

Developeri Moodle-a bi trebali razdvojiti sadržaj od prikaza. Primjerice, tablice ne bi

trebale biti korištene u izgledu, u elementima za prikaz (boja, font, tip, veličina

itd.), ni prilikom raspoređivanja kontrolnih elemenata (pozicioniranje, poravnanje

itd. ), već bi tablice isključivo trebale biti dio CSS datoteke. Koristeći taj pristup,

korisnik neće imati problema prilikom izmjene izgleda prikaza, a i čitač ekrana neće

imati nikakve zapreke kod čitanja.

Osigurati korisnicima kontrolu navigacije.

Neophodno je da korisnik uvijek ima kontrolu nad web stranicom kako se ona ne

bi automatski osvježavala. Ukoliko se naprave izmjene u navigaciji web stranice

bez prethodne obavijesti, korisnike to može prilično dezorijentirati.

Osigurati mehanizme poništavanja i vraćanja unatrag.

Bitno je da korisnici korištenjem određenog mehanizma mogu poništiti neku

radnju ili se vratiti korak unatrag.

Prikazati moguće pogreške.

Nije isključeno da korisnik napravi pogreške prilikom korištenja platforme, stoga

je bitno da o tome bude obaviješten kako bi se pogreške izbjegle i ispravile. Uz sve

navedeno, ova stavka je bitna i da se korisnici osjećaju ugodno koristeći alat.

Omogućiti potpuni pristup korištenjem isključivo tipkovnice.

Korisnici s oštećenjem vida nisu u mogućnosti koristiti miša, stoga je potrebno da

se sve funkcije mogu odraditi i korištenjem prečaca na tipkovnici.

Osigurati opisne naslove strukture web stranice.

Još jedna bitna stavka je korištenje naslova na pravi način; web stranica bi trebala

imati strukturu prikazanu pravilno sortiranim naslovima. Ovo je pogotovo korisno

korisnicima koji koriste čitače ekrana jer se na taj način mogu kretati po strukturi

web stranice. Korisnik može čitati sve ili skakati na naslovne elemente (<h1>),

podnaslove (<h2>), naslove nižeg ranga (<h3>) i tako dalje. Bilo da korisnici

gledaju ili slušaju, naslovi im osiguravaju da steknu osjećaj o sadržaju i strukturi

web stranice.

48

Izraditi pristupačan sadržaj.

Nije bitna samo pristupačnost sustava, već i sadržaj izrađen u sustavu mora biti

pristupačan. Zbog ovoga je bitno da Moodle sustav osigura mehanizme koji

omogućavaju izradu pristupačnog materijala, dakle da evaluira sadržaj prije

njegove objave i da osigura korisniku smjernice prilikom izrađivanja pristupačnog

sadržaja. Neke od karakteristika je lako primijeniti, primjerice, usmjeravanje

korisnika da osigura opis slike u tekstualnom obliku; pa ako korisnik to ne napravi,

sustav ga može o tome upozoriti. Bitno je da korisnici znaju što je potrebno

napraviti kako bi sadržaj bio pristupačan te da budu upozoreni na napravljene

pogreške tijekom izrade sadržaja.

Dopustiti korisniku da odabere i pohrani svoje preferencije.

Važno je da korisnik može pohraniti sve izmjene koje se tiču izgleda i prikaza

elemenata. Nakon što napravi izmjene korisniku je jednostavnije raditi u sustavu i

manje vremena mu je potrebno za izvršenje zadaća. Kada bi se ove preporuke

primijenile, razina pristupačnosti Moodle sustava bi se podigla na viši nivo te bi se

tim načinom eliminirala većina barijera pristupačnosti koje se nalaze u trenutnoj

verziji.

12. Kako koristiti modul Knjiga u okviru projekta

„Studirajmo zajedno!“ ?

Knjiga je modul koji će se uglavnom koristiti prilikom digitalizacije sadržaja na

Ekonomskom i Filozofskom fakultet u Splitu. Posebna pozornost će biti na predmetima

čiji sadržaj sadrži dosta grafike jer će sve grafički elementi trebati biti opisani.

Modul Knjiga omogućuje nastavniku da kreira resurs s više stranica, odnosno da ima

izgled (prave) knjige s poglavljima i potpoglavljima. Takav modul može uz tekst

sadržavati i medijske datoteke, što je jako korisno za prikaz dugih odlomaka informacija

koje se uz pomoć knjige mogu razbiti na dijelove.

Prednosti: Modul je jednostavan za korištenja, a navigacija je jednostavna i jasna te što

je najvažnije kompatibilna je s čitačima slijepih. Format knjige je HTML. Prednost je

svakako i to što je tekst lako importirati iz bilo kojeg postojećeg izvora. Svakako postoji

i mogućnost da se ispiše cijela knjiga ili da se prebaci u neki drugi format. Ovaj pristup

omogućuje nastavniku da jednostavno prenese postojeće nastavne materijale u Moodle.

Nedostaci: Kada postojeći nastavni materijal koji se importira u knjigu ima puno slika ili

matematičkih formula proces importa u modul knjige nije tako jednostavan jer je

potrebno dodatno opisati sadržaj.

49

Hijerarhijska organizacija modula nije najbolja jer postoji samonrazina poglavlja i

potpoglavlja, što znači da je potrebno kreirati više knjiga za neke predmete.

Osim samih materijala, ovaj modul može poslužiti i kao praktična aktivnost u koju se

mogu uključiti i polaznici kolegija tako da, primjerice, svatko istražuje svoju temu i kreira

zasebnu HTML stranicu koja kasnije postaje poglavlje kreirane knjige. Također, moguće

je unutar poglavlja postavljati poveznice na ankete, forume i ostale aktivnosti kolegija te

umetati različite multimedijske sadržaje.

Za kreiranje knjige potrebno je uključiti opciju Omogući izmjene te iz padajućeg

izbornika Dodajte resurs odabrati Knjiga. Obavezna polja za popunjavanje su Ime i

Sažetak, a mogu se postaviti i način numeriranja stranica te prikaz naslova. Po definiranju

postavki potrebno je odabrati Pohrani i vrati se na stranicu kolegija.

Slika 31. Obrazac za dodavanje knjige

Nakon kreiranja knjige potrebno ju je odabrati za daljnja uređenja poglavlja.

50

U prikazanom obrascu potrebno je definirati Naslov poglavlja i Sadržaj te, ukoliko se

radi o podpoglavlju označiti polje Pod-poglavlje.

Za prikaz alatne trake za uređivanje sadržaja potrebno je kliknuti na Toolbar Toogle kao

što je prikazano na slici ispod.

Slika 32. Obrazac za uređivanje poglavlja knjige

Ukoliko se sadržaj kopira iz nekog drugog izvora, preporuča se korištenje opcije zalijepi

kao običan tekst. Desnim klikom otvara se sljedeći izbornik:

Slika 33. Desni klik prilikom uređivanja sadržaja

Nakon toga desnim klikom + CRTL, potrebno je odabrati opciju zalijepi kao običan

tekst.

Na taj način sav zalijepljeni tekst je, unatoč tome što može pripadati različitim izvorima,

ostalo uredan i čist. Uredan i čisti tekst znači da se ne zadržavaju nikakvi stilovi po pitanju

podebljanog teksta, nakošenog, podcrtanog, različitih veličina ili stilova.

51

Slika 34. Lijepljenje sadržaja kao običan tekst

Sadržaj knjige (booka) ne mora biti samo tekst pa je tako moguće dodati i sliku.

Slika 35. Uređivanje sadržaja knjige

Upravo je prilikom dodavanja slike potrebno dodati i njen opis kako slika ne bi bila

nedostupna ljudima s poteškoćama ili onima koji koriste preglednike bez prikaza slika.

Opis slike neće biti vidljiv u sadržaju knjige no čitač ekrana će to pročitati.

52

Slika 36. Dodavanje slika u knjigu

Za pohranu poglavlja potrebno je odabrati Pohrani promjene.

Za dodavanje novog poglavlja potrebno je unutar bloka Sadržaj kliknuti na znak + koji

označava Dodaj novo poglavlje.

Slika 37. Postavke bloka Sadržaj knjige

Nakon kreiranja knjige, moguće je urediti postavke.

53

Slika 38. Postavke knjige

Unutar postavki Filtri trebalo bi Automatsko povezivanje na imena aktivnosti

isključiti jer se ukoliko je to uključeno stvaraju poveznice riječi iz knjige na zadaće što nije

prilagođeno korisnicima koji koriste čitače ekrana.

Slika 39. Postavke filtra za knjigu

Ukoliko se navedene postavke ne izmjene u sadržaju će se stvoriti poveznice na aktivnosti

koje se zovu kao riječi iz knjige.

54

Slika 40. Prikaz dijela sadržaja koji sadrži poveznicu

Prvo poglavlje knjige sada izgleda kao na slici 39. Strelice na vrhu i na dnu prikazanih

stranica služe za navigaciju.

Ukoliko scenarij od polaznika traži izradu vlastitih materijala u elektronskom obliku, modul

knjiga se može koristiti kako bi se pokazali dobri primjeri radova. Moguće je postaviti poglavlje

za svakog od polaznika, a zatim ili uvesti pojedine radove kao zasebna potpoglavlja ili postaviti

poveznice do datoteka.

Slika 41. Prikaz stranice poglavlja u knjizi

55

Alternativno, ako korisnik želi prikupiti resurse o određenoj temi, može dodijeliti temu svakom

polazniku ili grupi, a zatim integrirati radove u poglavlja knjige. Knjiga tako predstavlja izvrstan

materijal za manje formalnu procjenu od samih zadaća, a i samim polaznicima će biti drago

vidjeti objavljene vlastite radove.

Nakon što se uspješno savladali način na koji se koristi i ovaj odabrani modula knjiga, spremni

ste za potpunu implementaciju obrazovnih materijala u Moodle sustav. Naravno, pri tom treba

imati na umu sve navedene smjernice u ovom priručniku.

Sretno!

56

57

Reference

1. Buzzi, M.C., Buzzi, M., Leporini, B.: Accessing e-learning system via screen reader: An

example. Proceedings of the 13th International Conference on Human Computer

Interaction, Part IV, HCII 2009, LCNS 5613, pp. 21-30, Springer, Heidelberg. 2009.

2. Calvo, R., Iglesias, A., Moreno, L.: Is Moodle Accessible for Visually Impaired People?. J.

Filipe and J. Cordeiro (Eds.): WEBIST 2011, LNBIP 101, pp. 207–220, 2012.

3. Cole, J., Foster, H.: Using Moodle, 2nd Edition, O’Reilly Media, Sebastopol, 2008.

4. Ćukušić, M., Jadrić, M.: E-učenje: koncept i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 2012.

5. Debevc, M., Verlic, M., Kosec, P., Stjepanovic, Z.: How Can HCI Factors Improve

Accessibility of m-Learning for Persons with Special Needs?, Stephanidis, C. (ed.) HCI

2007. LNCS 4556, pp. 539–548. Springer, Heidelberg. 2007.

6. Divjak B. (ur.): Ishodi učenja u visokom školstvu, TIVA-FOI, Varaždin, 2009.

7. EBU (European Blind Union): Making information accessible for all. The document

supported under the European Community Programme for Employment and Social

Solidarity - PROGRESS (2007-2013).

http://www.euroblind.org/resources/guidelines/nr/88#Websites

8. Jadrić, M., Ćukušić, M., Lenkić, M.: E-učenje: Moodle u praksi, Ekonomski fakultet u

Splitu, 2013.

9. JISC TechDis: Is Moodle accessible?, 2013.

http://www.heacademy.ac.uk/assets/documents/moodleaccessible.pdf

10. Leporini, B., Buzzi, M. C., Buzzi, M.: Providing Web Accessibility for the Visually

Impaired, ERCIM News, 2010.

11. Miletić, D.: Moodle Security, Packt Publishing, Birmingham, UK, 2011.

12. Moodle.org službene stranice, http://moodle.org

13. Open University (IET-OCI-VLE) working group: Moodle Accessibility Specification,

2011.

http://docs.moodle.org/dev/Moodle_Accessibility_Specification#Use_different_ways_

of_presenting_information_in_an_interface:

14. OpenLearn: The Open University, England: Accessibility of eLearning, 2011.

http://www.open.edu/openlearn/education/professional-development-

education/accessibility-elearning/content-section-5.2.2#blank

15. Seitzinger, J.: Moodle Tool Guide for Teachers, 2010. Dostupno na: www.cats-pyjamas.net

16. WAI-ARIA 1.0 Authoring Practices: An author's guide to understanding and

implementing Accessible Rich Internet Applications; W3C Working Draft 7 Ožujak 2013,

http://www.w3.org/TR/wai-aria-practices

58

59

Popis slika

Slika 1. Izgled naslovne stranice kolegija tematskog oblika ................................................ 17

Slika 2. Izgled naslovne stranice kolegija tematskog oblika s omogućenim izmjenama. 18

Slika 3. Blokovi koji se prikazuju na razini kolegija prema zadanim opcijama ................ 20

Slika 4. Mogućnosti uređivanja postavki bloka ..................................................................... 20

Slika 5. Obrazac za podešavanje bloka Nove obavijesti ...................................................... 21

Slika 6. Prikaz bloka Aktivnosti ............................................................................................... 21

Slika 7. Prikaz bloka Blog izbornik ......................................................................................... 22

Slika 8. Prikaz bloka Kalendar ................................................................................................. 22

Slika 9. Prikaz bloka Komentari .............................................................................................. 23

Slika 10. Prikaz bloka Moji kolegiji ......................................................................................... 23

Slika 11. Prikaz bloka Nedavna aktivnost .............................................................................. 24

Slika 12. Prikaz bloka Prijava ................................................................................................... 24

Slika 13. Prikaz bloka Poruke .................................................................................................. 24

Slika 14. Prikaz bloka Korisnici online .................................................................................. 25

Slika 15. Prikaz tekstualnog i multimedijskog sadržaja u Stranici ...................................... 26

Slika 16. Prikaz korištenja datoteka i mapa ........................................................................... 27

Slika 17. Prikaz poveznica na vanjske sadržaje ..................................................................... 27

Slika 18. Prikaz natpisa ............................................................................................................. 28

Slika 19. Prikaz obavijesti ......................................................................................................... 29

Slika 20. Prikaz RSS sadržaja ................................................................................................... 29

Slika 21. Prikaz foruma ............................................................................................................. 31

Slika 22. Prikaz chata................................................................................................................. 32

Slika 23. Prikaz poruke ............................................................................................................. 33

Slika 24. Prikaz wikija ................................................................................................................ 33

Slika 25. Prikaz rječnika ............................................................................................................ 34

Slika 26. Prikaz bloga ................................................................................................................ 34

Slika 27. Prikaz zadaće .............................................................................................................. 36

Slika 28. Prikaz kviza ................................................................................................................. 36

Slika 29. Prikaz lekcije ............................................................................................................... 37

Slika 30. Prikaz ocjena .............................................................................................................. 37

Slika 31. Obrazac za dodavanje knjige ................................................................................... 49

Slika 32. Obrazac za uređivanje poglavlja knjige .................................................................. 50

Slika 33. Desni klik prilikom uređivanja sadržaja ................................................................. 50

Slika 34. Lijepljenje sadržaja kao običan tekst ....................................................................... 51

Slika 35. Uređivanje sadržaja knjige ........................................................................................ 51

Slika 36. Dodavanje slika u knjigu .......................................................................................... 52

Slika 37. Postavke bloka Sadržaj knjige .................................................................................. 52

Slika 38. Postavke knjige .......................................................................................................... 53

Slika 39. Postavke filtra za knjigu ............................................................................................ 53

60

Slika 40. Prikaz dijela sadržaja koji sadrži poveznicu ........................................................... 54

Slika 41. Prikaz stranice poglavlja u knjizi ............................................................................. 54

Slika sa naslovnice preuzeta je sa https://creativecommons.org.

Svi ostali grafički prikazi su preuzeti iz Microsoft Office Clip Arta.

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Ekonomskog fakulteta u Splitu

„Studirajmo zajedno!“

2014.

Nositelj projekta: Partneri:

Ekonomski fakultet u Splitu