31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Tjedan dobrih rezultata i novi tračak optimizma

Tjedni newsletter

3 1 . l i s t o p a d a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   3 5   /   2 0 1 1 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 247,56 -0,18 13,251

2. Adris grupa P ADRS-P-A 218,98 +7,93 5,883

3. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.050,00 +1,16 5,626

4. Belje BLJE-R-A 93,80 -3,25 5,488

5. Atlantic grupa ATGR-R-A 514,00 +0,00 5,129

6. Petrokemija PTKM-R-A 195,00 +11,45 4,803

7. AD Plastik ADPL-R-A 100,00 -1,09 3,720

8. Privredna banka PBZ-R-A 505,00 -0,98 2,708

9. Končar EI KOEI-R-A 513,00 +2,60 2,359

10. Atlantska plov. ATPL-R-A 413,98 +2,60 1,865

Iz gubitka u profitNa znatni tjedni rast Crobexa zasigurno su utjecali po-litički dogovor oko dužničke krize u Europi i rast cijena dionica na vodećim svjetskim burzama (DAX +6,28%), ali i objava dobrih 9-mjesečnih poslovnih rezultata nekih istaknutih hrvatskih poduzeća. Među najtrgovanijima na ZSE najveći su porast cijene imali Petrokemija, Adrisova povlaštena dionica i Končar Elektroindustrija pa ćemo tim redom ukratko prikazati njihova poslovna izvješća.

Grupa Petrokemija d.d. lani je u prvih 9 mjeseci ima-la gubitak od 126,5 milijuna kuna, a ove godine je upisala

dobit od 114,7 milijuna kuna, i to unatoč porastu materi-jalnih troškova od gotovo pola milijarde kuna. Najzasluž-niji za lijepi profit Petrokemije su njezini osjetno povećani prihodi od prodaje (sa 1,5 na 2,2 milijarde kuna). U druš-tvu Petrokemija 50,63 posto kapitala ima hrvatska država, a slijede obvezni mirovinski fondovi.

Adris Grupa izvijestila je o dobiti prije poreza od 660 milijuna kn ili čak 18 posto više nego u lanjskih prvih de-vet mjeseci. Kao razlog tomu navodi se utjecaj pozitivnih tečajnih razlika, budući da je prodaja duhanskih proizvoda 12 posto manja no lani. Ali, tvrtke iz sastava grupe ostva-ruju zato rast prodaje na inozemnim tržištima pa je tako Cromaris prodaju u izvozu gotovo udvostručio.

Matica i 20 ovisnih društavaGrupa Končar ostvarila je u prvih devet mjeseci konsoli-diranu dobit nakon oporezivanja od 101,1 milijun kn. To je “čisti” ostatak od ukupnog prihoda od 1,82 milijarde kn, koji je ubralo 20 ovisnih društava u kojima matica ima prevladavajući utjecaj.

U prvih 9 mjeseci Petrokemija je lanjski gubitak preokrenula u 114,7 milijuna kn dobiti, Adris je prijavio rast dobiti od 18 posto, a Končar je zabilježio 101,1 milijun kn profita

Zagrebačka burzaod 24.10. do 28.10.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA

PROMJENA %

CROBEX 1.852,27 +2,75

CROBEX10 1.019,31 +2,71(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 21.10. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 21.10.2011)

31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Uloga mirovinaca u poticanju rasta i zapošljavanjaHrvatski obvezni mirovinski fondovi ulažu u državnu potrošnju 4,5 puta novaca više nego u kapital hrvatskih tvrtki, ili 21 puta više nego u hrvatske korporativne obveznice

Ziheraška politika HNB-aDok Hrvatska narodna banka vodi ziherašku monetarnu politiku de facto striktnog valutnog odbora i služi samo kao protočni spremnik za devize, monetarna politika u Hrvatskoj nema mogućnosti poticati rast, razvoj i zapo-šljavanje privrede mimo poslovnih banaka. Poslovne ban-ke, pak, u krizi smanjuju kreditiranje privrede i građana te poskupljuju svoj novac zbog percepcije povećanog rizika, tako da u financijskoj panici i privrednoj krizi ni banke ne daju poticaje gospodarstvu.

Poslovne banke ni inače nisu institucije koje bi trebale ulaziti u rizične poslovne pothvate: s jedne strane one rade s tuđim novcem, a s druge strane nisu osposobljene niti imaju vremena za aktivno upravljanje poduzećima ili no-vim investicijama. Banke, osim toga, ne raspolažu značaj-nijom kunskom štednjom, budući da građani, poučeni

Krediti ne zapošljavaju, potreban je kapital Ako poduzetnik financira neki pothvat bankovnim kreditom, onda dobar dio zarade isplaćuje banci i njezinim štedišama rentijerima, pa ne može nikoga zaposliti.

1 2

Ako bi mirovinski fondovi ulagali kapital u hrvatska poduzeća, ona bi mogla zapošljavati nove radnike, koji bi potom ulagali svoju mirovinsku štednju u te iste fondove

1 2

3

Ulaganja obveznih mirovinskih fondova (OMF)(rujan 2011. u milijunima kuna, izvor Hanfa)

UKUPNA IMOVINA 40.087 100,00 %

DOMAĆA IMOVINA 35.849 89,43 %

  Vrijednosni papiri i depoziti  35.584  88,77 %

  Dionice i GDR-i  5.989  14,94 %

  Državne obveznice  26.920  67,15 %

Municipalne obveznice 41 0,10 %

  Korporativne obveznice  1.268  3,16 %

Zatvoreni investicijski fondovi 30 0,08 %

  Otvoreni investicijski fondovi  735  1,83 %

  Kratkoročni vrijednosni papiri  60  0,15 %

  Depoziti  541  1,35 %

  Novac  240  0,60 %

  Potraživanja  25  0,06 %

INOZEMNA IMOVINA 4.238 10,57 %

  Dionice  2.445  6,10 %

  Državne obveznice  212  0,53 %

Korporativne obveznice 4 0,01 %

  Otvoreni investicijski fondovi  1.576  3,93 %

31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 3

Tjedni newsletter

gorkim iskustvom prethodnih inflacija i devalvacija, sva-ku ušteđenu kunu odmah pretvaraju u eure.

Uzaludna likvidnost banakaHrvatska narodna banka pokušavala je ublažavati krizu te poticati proizvodnju i zapošljavanje oslobađajući bankama devizne pričuve i prijeteći da će to oslobađanje uvjetovati usmjeravanjem kredita u proizvodnju, a ne u potrošnju. No, to se pokazalo uzaludnim, i sam guverner Rohatinski se ču-dio zašto taj oslobođeni novac u bankama stoji nepotrošen i zašto banke ne spuštaju kamatu. Višak kunske likvidnosti, pak, banke su odmah počele koristiti za špekulaciju deviza-ma, tako da ga je HNB brzo morao sterilizirati.

Iz svega toga jasno je da zadaća poticanja gospodarskog rasta, razvoja i zapošljavanja prelazi obveznim mirovin-

skim i drugim investicijskim fon-dovima. Samo obvezni mirovinski fondovi prikupljaju kunsku štednju budući da su građani zakonom pri-siljeni u njima štediti kune. Isto-vremeno, dugoročno investiranje fondovima prirodno pripada budući da je mirovinska štednja dugoročni izvor sredstava.

Potrošnja umjesto zapošljavanjaNo, i hrvatski mirovinski fondovi, nažalost, umjesto gospodarstva, go-tovo isključivo financiraju državnu potrošnju podmirujući manjkove u socijalnim transferima. Mirovinci su

državi za tekuću potrošnju plasirali 4,5 puta novaca više nego u kapital hrvatskih tvrtki, ili 21 puta više nego u hr-vatske korporativne obveznice.

U hrvatske otvorene i zatvorene investicijske fondove investirali su zanemarujuće malo, čak pet i pol puta manje nego što su uložili u inozemstvo; samo u inozemne investi-cijske fondove domaći su mirovinci uložili triput više nova-ca nego u domaće! Već na prvi pogled to je posve pogrešna i promašena politika koja hrvatske financije čini bankocen-tričnima, a hrvatske poduzetnike sili na financiranje skupim bankovnim kreditima, čije se kamate potom kroz dividendu još i odlijevaju stranim bankama-majkama.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA

PROMJENA TJEDNA

PROMJENA %

S&P 500 1.285,09 +46,84 +3,78

Dow 12.231,11 +422,32 +3,58

Nasdaq 2.737,15 +99,69 +3,78

S&P 400 910,64 +49,38 +5,73

S&P 600 418,56 +25,57 +6,51

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA

PROMJENA TJEDNA

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.702,24 +213,59 +3,89

DAX (Njemačka) 6.346,19 +375,23 +6,28

CAC 40 (Francuska) 3.348,63 +177,29 +5,59

FTSE (Italija) 17.433,68 +518,64 +3,07

Eurofirst 1.018,14 +40,01 +4,09

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA

PROMJENA TJEDNA

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.050,47 +371,58 +4,28

Hang Seng (Hong Kong) 20.019,24 +1.993,52 +11,06

Shanghai (Kina) 2.473,41 +156,14 +6,74

NSE 50 (Indija) 5.360,70 +310,75 +6,15

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA

PROMJENA TJEDNA

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.519,51 +570,02 +4,77

Bovespa (Brazil) 59.513,13 +4.257,90 +7,71

Bolsa (Meksiko) 36.708,64 +1.687,90 +4,82

IPSA 40 (Čile) 4.327,25 +199,62 +4,84

Obvezni mirovinski fondovi kupuju hrvatske državne obveznice radi sigurnosti, ali ni one neće biti sigurne ako propadne hrvatsko gospodarstvo

31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 4

Tjedni newsletter Državne obveznice

Šok nakon dogovora EU: Italiji poskupilo zaduživanje

Uzlet dioničkih indeksaDogovor Europske Unije za rješavanje dužničke krize dao je snažan poticaj rastu cijena američkih dionica pa je in-deks S&P 500 u proteklih mjesec dana zabilje-žio rast od 14 posto. To je najveći mjesečni rast od listopada 1974., što znači da je mnogima bio najveći u životu. U proteklih tjedan dana indeks je porastao za 3,78 posto i sada je 90 posto iznad najniže razine u ožujku 2009. i 17,9 posto ispod najviše vrijednosti u listopadu 2007. No istodob-no su tržišta europskih državnih obveznica oda-slala upozoravajuće signale da se s europskim dogovorom zapravo nije puno postiglo.

Na talijanskoj aukciji državnih obveznica inve-stitori su za bond s dospijećem 2022. tražili 6,06 posto prinosa, što znači da je preskočena vrlo neugodna psihološka granica od šest posto, za koju se smatra da predstavlja razdjelnicu između nelikvid-nosti i insolventnosti neke zemlje. I na trogodišnju obve-

Investitori su za 10-godišnju talijansku obveznicu tražili i dobili prinos veći od šest posto

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 11/01/2012 99,97 / 0,38 0,005 / -0,020 28. 10.

Njemačka 2 godine

0,750 13/09/2013 100,28 / 0,60 0,100 / -0,054 28. 10.

Njemačka 10 godina

2,250 04/09/2021 100,65 / 2,18 0,255 / -0,029 28. 10.

SAD 10 godina 2,125 15/08/2021 98-10+ / 2,32 0-22 / -0,080 28. 10.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 109,24 / 4,54 -0,414 / 0,051 28. 10.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 948,44 / 0,00 5,037 / n. p. 28. 10.

Japan 10 godina 1,100 20/09/2021 99,65 / 1,04 -0,286 / 0,032 28. 10.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 109,88 / 2,61 0,120 / -0,014 28. 10.

znicu Italija je bila prisiljena platiti rekordno visoku cijenu, a nije uspjela postići ni ostvariti plan da proda obveznica u ukupnoj vrijednosti od 8,5 milijardi eura: kupaca je bilo za

samo 7,93 milijarde.

Pogoršavanje stanja u EuropiBloger Bret Jensen s portala Seeking Alpha na-brojio je još deset razloga zbog kojih on smatra da se situacija u Europi pogoršava unatoč spora-zumu. Uz rekordnu cijenu talijanskog zaduživa-nja, Jensen ističe da je nezaposlenost u Španjol-skoj porasla sa 21 na 21,5 posto. Spread između francuskog i njemačkog duga je skočio na punih jedan posto, a u Portugalu je zabilježena kon-trakcija količine novca u optjecaju M1 za 21 posto na godišnjoj razini. Povećava se i štednja Europljana, što pokazuje da se i dalje smanjuje

njihova sklonost potrošnji. Atena je izvijestila o nezaposle-nosti među mladima od golemih 40 posto.

U Španjolskoj je stopa nezaposlenih porasla na 21,5 posto, a u Grčkoj je nezaposleno čak 40 posto mladih ljudi

31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

studeni ‘11. 93,49 +6,81

Nafta Brent crude (USD/barel)

studeni ‘11. 109,82 +0,0

Ulje za loženje (USD/galon)

listopad ‘11. 3,06 +1,32

Prirodni plin (USD/mm btu)

studeni ‘11. 3,93 +7,67

RBOB benzin (USD/galon)

listopad ‘11. 2,69 +0,00

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11. 656,00 +1,39

Soja  (¢US/bušel)

rujan ‘11. 1.219,50 +0,00

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11. 647,00 +2,54

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11. 336,25 -0,22

Riža (USD/CWT)

rujan ‘11. 16,73 +1,95

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

rujan ‘11. 1.744,20 +6,35

Srebro (USD/unca)

rujan ‘11. 35,28 +12,79

Bakar  (¢US/libra)

rujan ‘11. 371,20 +21,53

Svjetske burzovne cijene metala

Bez pomoći bakterijaClay Wheeler, profesor kemijskog inženjerstva sa Sveu-čilišta Maine, razradio je postupak za dobivanje benzina iz otpadnog drva. Da se biogorivo može dobiti iz celuloze sadržane u drvu odavna je poznato, novo je to što Whee-lerov postupak ne koristi bakterije ni katalizatore kao svi dosadašnji procesi. Pritom, postupak je vrlo jednostavan, a preradom jedne tone celuloze može se dobiti biogorivo energetske vrijednosti jednake jednom barelu nafte. Po-tom se to biogorivo može jednostavno rafinirati u benzin, kerozin za mlazne motore ili dizelsko gorivo. Za proizvod-nju goriva može se koristiti drvni otpad, piljevina, strugo-tina, sitne grančice i lišće, otpadni papir, kora od banana... sve što sadrži celulozu i ne upotrebljava se za izradu papir-ne pulpe, i obično ostaje u šumi i trune.

Novi postupak za dobivanje goriva iz otpadnog drva velika je prilika za sva područja pokrivena šumom. Cijena goriva koje se tako proizvodi svakako je znatno veća od sa-dašnje cijene nafte, no konačno će ovisiti o cijeni sirovina i kemikalija koje će se koristiti, a ni cijena nafte vjerojatno neće ostati na sadašnjoj razini.

Dva korakaWheelerov proces sastoji se od dva jednostavna koraka: prvo se usitnjeno drvo rastače u kupki sumporne kiseline, čime se izoliraju šećeri iz celuloze i dobiva organska kisela mješavina. Ta se mješavina potom zagrijava u reaktoru s kalcijevim hidroksidom na 450 stupnjeva Celzija, pri čemu se iz nje uklanja kisik. Ostatak je tekućina ugljikovodika koja svojim sastavom oponaša sirovu naftu. Načinjeno bi-ogorivo na kraju se rafinira i dobije se benzin od 82 okta-na, što potvrđuju nezavisni laboratoriji. Korištene kiseline i kalcijev hidroksid se recikliraju.

Profesor kemijskog inženjerstva sa Sveučilišta Maine Clay Wheeler otkrio je jednostavan proces za pretvaranje celuloze u benzin

Commodities

Do nafte iz drva novim postupkom

Biogorivo iz šume. Profesor Wheeler u svom laboratoriju (Foto: link.reuters.com/vak54s)

31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Hoće li se obilje dolara i eura preliti i u HrvatskuVelika likvidnost bogatih zemalja ponovo se prelijeva u zemlje u razvoju stvarajući nevolje s kojima se one teško nose, osobito ako imaju fiksni tečaj

Prijetnja za stabilnostOd sredine 2009. nastavilo se pritje-canje kapitala u zemlje u razvoju. No zemlje koje prihvaćaju novac mogu se naći u velikim problemima: s jed-ne strane moraju upravljati tokovima kapitala, a s druge moraju paziti da se ne nađu u nevoljama ako dotok novca naglo presuši i ponovo se preokrene u naglo otjeca-nje. Javlja se i pitanje sposobnosti neke zemlje da apsorbira priljev novca i istodobno očuva financijsku stabilnost.

O tome govori studija pod naslovom «Da li se likvidnost iz G-4 prelijeva na druge?» u izdanju Međunarodnog mo-netarnog fonda.(*)

U jeku globalne krize 2008. godine priljev kapitala u ze-mlje u razvoju pao je na samo 16 posto iznosa iz 2007., a najviše su reducirana portfeljna ulaganja. Pale su i izrav-ne inozemne investicije, ali one su ipak bile stabilnije od ostalih vrsta ulaganja. U II i III kvartalu 2009. kapitalni su tokovi počeli oživljavati, no to sad čini pritisak na tečajeve domaćih valuta i na cijene kapitalne imovine.

Fiksni tečaj povećava rizikInozemni kapital omogućuje financiranje projekata ze-mljama s malom vlastitom štednjom, omogućuje diversifi-kaciju rizika te razvija i produbljuje financijska tržišta. Ali,

priljev kapitala dovodi do realne aprecijacije tečaja, potiče nagli uzlet domaće potražnje i “pregrijavanje” ekonomije, uzrokuje inflaciju i povećava manjak na tekućem računu plaćanja s inozemstvom.

Priljev kapitala koji se ne može staviti pod kontrolu na-puhuje balon cijena imovine, dionica i nekretnina pa po-većava sistemski rizik u financijskom sektoru, čak i kada u njemu dobro funkcionira kontrola i postoji kvalitetna regulativa. Taj je rizik znatno veći u zemljama s fiksnim ili upravljanim tečajem, upozoravaju u MMF-u.

Kao moguće poteze ekonomske politike za ublažavanje neželjenih posljedica pritjecanja kapitala MMF-ova stu-dija navodi fleksibilnost tečaja, primjerenu kombinaciju fiskalnih i monetarnih politika, prudencijalnu regulativu i, u nekim slučajevima, liberalizaciju iznošenja kapitala, a uvođenje ograničenja priljevima.

Istraživanja / studije

*) Does G-4 Liquidity Spill Over? L. Effie Psalida i Tao Sun, IMF Working Paper, http://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=25294.0

Veličina i sastav priljeva novca(uzorak primatelja čini 41 zemlja među kojima i Hrvatska) u milijardama US dolara

600 600

500 500

400 400

Bankovni kreditiPortfeljna ulaganja: vlasnički udjeliPortfeljna ulaganja: dužnički papiriIzravna strana ulaganjaUkupni priljev

300 300

200 200

100 100

0 0

-100 -100

-200 -200

-300 -300

2003

Q120

03Q2

2003

Q320

03Q4

2004

Q120

04Q2

2004

Q320

04Q4

2005Q1

2005Q2

2005Q3

2005Q4

2006Q1

2006Q2

2006Q3

2006Q4

2007

Q120

07Q2

2007

Q320

07Q4

2008

Q220

08Q1

2008

Q320

08Q4

2009

Q120

09Q2

2009

Q320

09Q4

2010

Q120

10Q2

2010

Q3

Izvor: MMF, baza podataka International Financial Statistics