13. veljače, 2012. Broj 50 / 2012. 1

Tjedni newsletter

Signali sa Zagrebačke burze poručuju: kupiti!

Tjedni newsletter

1 3 . v e l j a č e , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j                       /   2 0 1 2 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 241,90 1,13 10,179

2. Croatia osig. P CROS-P-A 6.250,00 7,78 4,666

7. AD Plastik ADPL-R-A 114,00 -0,15 4,096

4. Ingra INGR-R-A 4,95 18,42 3,835

5. Petrokemija PTKM-R-A 202,00 1,71 3,786

6. Belje BLJE-R-A 80,00 -3,61 2,960

7. Vupik VPIK-R-A 69,20 7,29 2,531

8. Ledo LEDO-R-A 5.900,00 6,31 2,185

9. Adris grupa P ADRS-P-A 213,56 -0,67 1,492

10. Zagrebačka banka ZABA-R-A 40,75 -1,76 1,306

‘Tri bijela vojnika’ na ZSE-uU petak su dionički indeksi Zagrebačke burze pali nakon se-dam dana uzastopnog rasta. Posrijedi bi mogla biti tipična korekcija “bikovskog” tržišta, a te korekcije redovno pružaju dobru priliku za provedbu strategije “kupuj na korekciji”. Jer, padu cijene prethodila su “tri bijela vojnika”, formacija koju mogu vidjeti svi koji se koriste grafovima na kojima su dnevne promjene cijena prikazane “svijećama”, a to ukazu-je na uzlazni trend cijena i nije na Zagrebačkoj burzi već dugo viđeno. Pritom, Crobex je krenuo u rast nakon dva uzastopna lokalna dna u prosincu i siječnju, a i kratkoročni

pomični prosjeci presjekli su odozdo dugoročni, što su sve tehnički signali za kupnju dionica. Počne li još djelovati i “psihologija krda”, ti će se signali pretvoriti u onu vrstu pro-ročanstva koje samo sebe ispunjava.

Optimistični AmerikanciA kako se hrvatski dionički indeksi kreću skupa sa svjet-skima, vrijedno je zabilježiti da je “bikovsko raspoloženje” u Americi skočilo na najvišu razinu od početka siječnja 2011. godine. Očekivanja da će u sljedećih šest mjese-ci cijene dionica skočiti ima 51,6 posto ispitanika koje je anketirala Američka udruga individualnih investitora (AAII). Povijesni prosjek “bikovskog raspoloženja” inače je 39 posto. “Medvjeđe raspoloženje” američkih investitora, očekivanje pada cijena dionica, palo je na 20,2 posto, znat-no ispod povijesnog prosjeka od 30%. Sve u svemu, razlika između bikovskog i medvjeđeg raspoloženja (bull-bear spread) vrlo je velikih 31,5 posto, ali ne opet tako velika da bi ukazivala na iracionalnu maniju kakvih je u povijesti bilo bezbroj.

Korekcija u petak tipična je za “bikovsko” tržište, i dogodila se na gotovo svim svjetskim burzama; no, svi tehnički pokazatelji govore da je pred Crobexom razdoblje uzleta

Zagrebačka burzaod 6.2. do 10.2.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.766,26 +0,58%

CROBEX10 991,37 +0,80%(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 10.2.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 3.2.2012.)

NOVO:

financijska regulativa EU

50

13. veljače, 2012. Broj 50 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna / Commodities

 SAD opet gradi nuklearke,uranij postaje tražena roba

Struja za milijun obiteljiSjedinjene Države odobrit će sljedećih dana gradnju pr-vih nuklearnih elektrana otkako se 1979. godine dogodila nesreća u elektrani Otok Tri milje. Američka Nuklear-na regulatorna komisija (NRC) već je najavila da će dati suglasnost za gradnju dva energetska bloka u elektrani Plant Vogtle u saveznoj državi Georgiji, u vlasništvu tvrtke Southern Co. Prije dvije godine predsjednik Obama odo-

23 godine nakon nesreće u Otoku Tri milje SAD gradi prve nove NE. U svijetu se grade 62 nove nuklearke, a svima će trebati gorivo kojega je sve manje

brio je 8,3 milijarde dolara državnih jamstava za kredi-te kojima će se financirati gradnja dva Westinghouseova PWR reaktora tipa AP-1000.

Nova elektrana stajat će 14 milijardi dolara i imat će instaliranu snagu od 2200 MW, dovoljnu za proizvodnju struje za milijun prosječnih američkih kućanstava. Prvi re-aktor trebao bi biti priključen na mrežu 2016., a drugi go-dinu dana kasnije. No, to su samo prva dva od ukupno

Očekuje se poskupljenje uranija kad se potroše ruske atomske bombeKretanje cijene uranija, USD za jednu funtu (0,45 kg)

143,03

132,60

122,17

111,74

101,32

90,89

80,46

70,03

59,60

38,74

Pro-2006.

Ožu-2007.

Lip-2007.

Ruj-2007.

Pro-2007.

Ožu-2008.

Lip-2008.

Ruj-2008.

Pro-2008.

Ožu-2009.

Lip-2009.

Ruj-2009.

Pro-2009.

Ožu-2010.

Lip-2010.

Ruj-2010.

Pro-2010.

Ožu-2011.

Lip-2011.

Ruj-2011.

Pro-2011.

49,17

1.   Spremište goriva2.  Betonska zgrada reaktora3.   Čelični oklop reaktora4.     Spremnik s vodom za 

automatsko hlađenje5.    Generatori pare, 2 komada6.     Pumpe za rashladnu 

tekućinu, 4 komada

7.    Reaktorska posuda8.     Integrirani sklop za 

kontrolu reaktora9.   Uređaj za održavanje tlaka10. Glavna kontrolna soba11. Pumpe za vodu12. Parna turbina i generator

13. veljače, 2012. Broj 50 / 2012. 3

Tjedni newsletter

24 reaktora koje proizvođači električne energije ovaj čas žele graditi u Sjedinjenim Državama. Među njima je 12 tipa Ap-1000, četiri su projekta francuska Areve EPR, šest ih je GM-a, a dva Mitsubishijeva. To je samo u SAD-u. U cijelom svijetu trenutno se planira gradnja, ili su zatražene dozvole, za 475 novih reaktora! Grade se već 62.

Produljuje se i rad postojećih elektrana. Tako je prošlo-ga mjeseca američki savezni sud odlučno spriječio saveznu državu Vermont da zatvori NE Vermont Yankee elektra-nu kada joj u ožujku istekne postojeća dozvola za rad. Sud je potvrdio da nuklearke spadaju u isključivu nadležnost NRC-a koji je reaktoru Yankee već dao dozvolu da proi-zvodi struju i sljedećih 20 godina.

Potrošene ruske bombeSpomenuta elektrana pokriva 70 posto potreba Vermonta za elektrikom i nema načina da se taj izvor u dogledno vri-jeme zamijeni nekim drugim. Presuda će također poslužiti kao presedan za druge američke nuklearke u drugim save-znim državama... A sve će one trebati gorivo - uranij, pa se već sada s velikom sigurnošću može reći da će uranij biti vrlo tražen, ali i vrlo oskudan energent. Nestašica uranija mogla bi zavladati već 2014.

U 2010. čovječanstvo je potrošilo 65.000 tona uranija, a iz utrobe zemlje proizvedene su samo 53.663 tone. Razlika je nadomještena preradom ruskih rashodovanih atomskih bombi, no program njihove demilitarizacije sljedeće godi-ne završava, što znači da će s tržišta naglo nestati 10.000 tona uranija.

Potražnja leti u neboPrije otprilike pet godina, kad i ostalim energentima i vri-jednosnim papirima, cijena uranija u samo šest mjeseci poletjela je u nebo, sa 70 na 135 dolara za funtu (0,45 kg). Financijski kolaps i globalna kriza spustili su cijenu uranija ispod 40 dolara. Već 2010. cijena je ponovo počela rasti, da bi joj nesreća u Fukushimi vratila na oko 50 dolara. No, po-sljednjih mjeseci već se može zapaziti poskupljivanje uranija i nema sumnje da će taj trend jačati. Samo u Kini gradi se čak 26 novih nuklearki, a i Indija je najavila da udjel atom-ske struje u ukupnoj proizvodnji podiže sa 2,5 na 25 posto, što znači da će potrošnju uranija povećati za deset puta... Sve to pruža izvanredne prilike za investiranje u uranij i u poduzeća koja se bave proizvodnjom atomskog goriva.

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

ožujak ‘12. 99,05 +1,31

Nafta Brent crude  (USD/barel)

ožujak ‘12. 117,67 +2,70

Ulje za loženje (USD/galon)

ožujak ‘12. 3,19 +2,57

Prirodni plin (USD/mm btu)

ožujak ‘12. 2,48 -1,20

RBOB benzin (USD/galon)

ožujak ‘12. 2,99 +2,40

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 630,75 -1,83

Soja  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 1.230,50 -0,00

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 630,00 -4,55

Zob (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 318,75 +1,43

Riža  (USD/CWT)

ožujak ‘12. 13,74 -1,01

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

veljača ‘12. 1.717,20 -0,46

Srebro (USD/unca)

veljača ‘12. 33,60 -0,06

Bakar  (¢US/libra)

veljača ‘12. 384,70 +1,12

Svjetske burzovne cijene metala

13. veljače, 2012. Broj 50 / 2012. 4

Tjedni newsletter

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Zašto je Komisija zabranila spajanje Deutsche Börse i NYSE Euronexta

Prvoga veljače Europska komisija (EK) upalila je crveno svjetlo dogovorenom spajanju burzi NYSE Euronext i Deu-tsche Börse. Tako je spriječeno da se u jedinstveno tržište vrijednosnica povežu burze u Frankfurtu, Amsterdamu, Bru-xellesu, Lisabonu, New Yorku i Parizu. Glavni izvršni direktor Deutsche Börse Reto Francioni rekao je da je 1. velja-če “crni dan za Europu i njenu buduću konkurentnost na globalnom financij-skom tržištu”. No, ako je to tako, zašto je onda Komisija podržala svojega povje-renika zaduženog za tržišno nadmetanje Joaquína Almuniju u takvoj odluci?

Komisija je blokirala spajanje procije-nivši da bi predloženo povezivanje bilo štetno za tržišno nadmetanje. Povjere-nik Almunia zaključio je da bi spajanje formiralo “gotovo svjetski monopol na

trgovanje europskim derivatima. A ta su tržišta u srcu europskog financijskog sustava, i za čitavu europsku ekonomiju presudno je da na njima vlada slobodno nadmetanje.” Potencijalne koristi od spa-janja bile bi puno manje od štete nanese-ne konkurenciji, rekao je Almunija.

U ovom trenutku trgovinske platforme “Eurex” Deutsche Börse i “Liffe” NYSE Euronexta dvije su najveće burze deriva-ta u Europi. Kada bi se spojile, kontroli-rale bi 90 posto europske trgovine deri-vatima i 30 posto trgovine dionicama, pa bi za povjerenika Almuniju predstavljale svjetski “kvazi-monopol”.

Ispitujući prihvatljivost povezivanja dviju burzi Komisija je konzultirala više od 700 zainteresiranih organizacija i po-jedinaca te izradila izvješće na 450 stra-nica. Problem nije bio samo u derivati-

ma, nego i u vrijednostima na kojima se oni temelje, imovini iz koje su oni “izve-deni”. Komisija je zaključila da, zbog se-gmentiranosti tržišta temeljnih vrijedno-snica (npr. dionica), nakon spajanja dviju burzi ne bi postojala mogućnost ulaska novih igrača na tržište.

Time bi se uvjeti dostupa do derivira-nih financijskih instrumenata pogorša-li, a tržišno nadmetanje u samoj jezgri financijskog sustava bilo bi znatno pore-mećeno. Naime, postoje i druge kom-panije koje nude identične usluge, ali njihove su aktivnosti u području derivata marginalne. Također, “Eurex” i “Liffe” upravljaju vertikalno integriranim susta-vima, što znači da uz vlastite burze ras-polažu i vlastitim agencijama za prijeboj i namiru. I u tom dijelu posla ulazak no-vim firmama bio bi praktično nemoguć.

Nakon što se konzultirala s više od 700 zainteresiranih stranaka, EK je zaključila da bi objedinjavanje sustava Eurex i Liffe stvorilo globalni kvazi-monopol na trgovinu europskim derivatima

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Financijska regulativa EU

13. veljače, 2012. Broj 50 / 2012. 5

Tjedni newsletter

Loptica vraćena BruxellesuSa 199 glasova za i 74 protiv grčki je Parlament u rano jutro u ponedjeljak izglasao zakon o provedbi proračunske štednje koja je uvjet za dobivanje druge runde financijske pomo-ći međunarodne zajednice od 130 milijardi eura. Sad je na ministrima financije eurozone da u srijedu 15. veljače odluče hoće li Grčkoj odobriti drugi paket pomoći. Dodatni uvjet za to je i sklapanje sporazuma s privat-nim vjerovnicima o otpisu sto mili-jardi eura njihovih potraživanja i re-strukturiranju grčkoga javnog duga.

Dok su zastupnici u Parlamen-tu raspravljali, na atenskim ulicama bjesnio je rat policije i prosvjednika. U sukobima je ozlijeđeno 25 demon-stranata i 40 policajaca, oko 30 pro-svjednika je privedeno, a zapaljeno je i nekoliko zgrada, jedna banka, nekoliko kafića i kino.

Dodatno rezanje potrošnjeDio grčkih građana očito ne može prihvatiti mjere šted-nje koje sadrže snižavanje zajamčene plaće za 22 posto, smanjivanje penzija i trenutno otpuštanje najmanje 15.000 državnih službenika. Vlada je također morala na zahtjev EU-a u 2012. dodatno srezati potrošnju za 325 miliju-na eura, a sve kako bi do 2020. godine uspjela sniziti svoj javni dug na barem 120 posto bruto domaćeg proizvoda.

Dok je na atenskim ulicama bjesnio rat prosvjednika i policije, grčki Parlament izglasao je dodatne mjere proračunske štednje koje su tražili EK, ECB i MMF

Državne obveznice

 Grčka izglasala štednju, na potezu su ministri eurozone

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 18/04/2012 99,99 / 0,14 -0,005 / 0,030 10. 2.

Njemačka 2 godine

0,250 13/12/2013 100,03 / 0,24 0,055 / -0,030 10. 2.

Njemačka 10 godina

2,000 04/01/2022 100,84 / 1,91 0,975 / -0,109 10. 2.

SAD 10 godina 2,000 15/02/2022 100-04 / 1,99 0-14+ / -0,050 10. 2.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 113,43 / 4,00 0,440 / -0,054 10. 2.

Brazil 9 godina 10.000 01/01/2021 942,03 / 11,35 7,278 / -0,138 10. 2.

Japan 10 godina 1,000 20/12/2021 100,23 / 0,98 0,081 / -0,009 10. 2.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 114,14 / 2,11 1,040 / -0,114 10. 2.

Ukupne mjere koje Grčka mora provesti dosežu do sedam posto BDP-a u sljedeće tri godine.

Bez nove financijske injekcije sa Zapada, odnosno bez novčane pomoći Europske unije, Europske centralne ban-ke i Međunarodnog monetarnog fonda Grčka neće biti u stanju iskupiti obveznice koje joj dospijevaju sredinom sljedećeg mjeseca u iznosu od 14,5 milijardi eura.

Pet godina recesijeFinancijska tržišta su u ponedjeljak ujutro povoljno reagirala na grčko prihvaćanje dodatnih mjera štednje. Azijske dionice su porasle, a ojačao je i euro prema dolaru i jenu. Vo-deći azijski dionički indeksi već su dopodne ojačali od 0,5 do 0,7 posto, poskupili su nafta (0,9 posto) i ba-kar (0,8 posto), i to nakon velikog

pada cijene proteklih dana. Investitori očito sada predvi-đaju da Grčka ipak neće pasti u ogluhu, ojačalo je njihovo povjerenje u vrijednosnice i očekivanje da će druga runda novčane pomoći Grčkoj biti odobrena.

Brojni analitičari, međutim, smatraju da bi za Grčku bilo pametnije da proglasi bankrot, izađe iz zone eura i vrati vlastitu valutu s tečajem koji bi joj povratio međunarodnu konkurentnost. Grčka je, naime, već pet godina u recesiji, a štednja joj može još više otežati pronalaženje izlaza.

13. veljače, 2012. Broj 50 / 2012. 6

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

iTV i iPad 3 guraju Apple povrh 600$

TV za InternetUnatoč već visokoj cijeni od 490 dolara, Money Morning vjeruje da će Appleove dionice za godinu dana vrijediti i više od 600 dolara. Razlog: na tržište će stići treća verzija tableta iPad i nešto posve novo, što već izaziva veliko uzbu-đenje među analitičarima - Appleov televizor. Kompanija to još ne želi potvrditi, no vjeruje se da je iTV već u proizvod-nji. Spekulacije je pojačao Globe and Mail iz Toronta s vije-šću da se prototipovi iTV-a već nalaze u laboratorijima dvi-ju kanadskih najvećih telekom kompanija, Rogersa i BCE-a, a glasine iz Kine govore da se Appleovi proizvođači pripre-maju za izbacivanje tog televizora s tvorničkih linija.

Vjeruje se da će Appleov iTV već dogodine osvojiti oko pet posto svjetskog tržišta LCD televizora, odnosno da će se prodati 230 milijuna komada. No, što je to tako posebno kod Appleove verzije TV-prijemnika? Ponajpri-je, njegova integracija s Internetom, ostalim Appleovim uređajima poput iPhona i iPada, te s Appleovim uslužnim djelatnostima poput iTunea i iClouda. “Želio bih načiniti integrirani televizor krajnje jednostavan za korištenje”, re-kao je Steve Jobs svom biografu Walteru Issacsonu. Čini se da je taj trenutak došao.

Glasovne naredbeAnalitičari vjeruju da će “jednostavno sučelje” gotovo si-gurno biti Siri, tehnologija za prepoznavanje glasovnih na-redbi koju je Apple predstavio prošle jeseni s iPhonom 4S. Analitičar Ben Reitzes izračunao je da bi iTV mogao pove-ćati Appleovu zaradu po dionici za 5,40 dolara, što bi, uz cijenu dionice samo 13,26 puta veću od zarade (p/e), dalo vrijednost dionica od 642,58 dolara. Uzme li se, međutim, u obzir prosječni Appleov p/e tijekom proteklih pet godi-na od 22,6 dobije se cijena dionice veća od tisuću dolara.

Analitičari vjeruju da se Appleov revolucionarni novi televizor već priprema za proizvodnju i da će osvojiti 5% svjetskog tržišta LCD TV-a

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.342,64 -2,26 -0,17

Dow 12.801,23 -61,00 -0,47

Nasdaq 2.903,88 -1,78 -0,06

S&P 400 964,49 -6,76 -0,70

S&P 600 453,00 -10,56 -2,28

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.852,39 -48,68 -0,82

DAX (Njemačka) 6.692,96 -73,71 -1,09

CAC 40 (Francuska) 3.373,14 -54,78 -1,60

FTSE (Italija) 17.348,10 -65,61 -0,38

Eurofirst 1.064,05 -12,65 -1,17

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.947,17 +115,24 +1,30

Hang Seng (Hong Kong) 20.783,86 +26,88 +0,13

Shanghai (Kina) 2.351,98 +21,58 +0,93

NSE 50 (Indija) 5.381,60 +55,75 +1,05

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.389,42 -187,86 -1,49

Bovespa (Brazil) 63.997,86 -1.219,51 -1,87

Bolsa (Meksiko) 38.149,22 +56,41 +0,15

IPSA 40 (Čile) 4.410,74 +28,69 +0,65

Prognoziraju mu sjajnu budućnostCijena Appleovih dionica na Nasdaqu

500

490

480

470

460

450

440

430

420

41012 17 23 30 Velj 6 10