28. studenog, 2011. Broj 39 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Crobex tone prema drugom kriznom dnu

Tjedni newsletter

2 8 . s t u d e n o g , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   3 9   /   2 0 1 1 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 237,01 -2,26 17,931

2. Končar EI KOEI-R-A 489,99 -3,92 4,790

3. Zagrebačka banka ZABA-R-A 40,00 -7,96 3,863

4. Adris grupa P ADRS-P-A 206,01 -4,18 3,591

5. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.050,00 -2,87 3,347

6. Valamar Adria h. KORF-R-A 68,28 -8,83 2,465

7. Dalekovod DLKV-R-A 132,87 -3,37 2,431

8. Privredna banka PBZ-R-A 480,02 -4,95 2,263

9. Podravka PODR-R-A 240,00 -4,00 2,206

10. AD Plastik ADPL-R-A 99,70 -4,23 1,877

Zastrašujuća inercijaProšli tjedan donio je potop na ZSE-u: od 25 dionica u sa-stavu šireg indeksa Crobexa samo je jedna dionica zabi-lježila rast cijene na tjednoj razini (Riviera Adria, za 3,09 posto), a čak ih je pet doživjelo dvocifreni pad tržišne vrijednosti. Brzina pada Crobexa od gotovo pet posto je zastrašujuća i poprima veliku inerciju.

Hrvatski indeks prošloga se petka spustio ispod oba za-dnja lokalna minimuma (12. srpnja i 29. studenoga prošle godine) i brzo se približava kriznom dnu od 9. ožujka 2009. godine. Sada je još samo 458,47 bodova iznad katastrofičnog minimuma, a nastavi li padati brzinom iz prošloga tjedna, za propadanje do “drugoga dna” krize ili za snižavanje od oko 27 posto trebat će mu samo pet-šest trgovinskih dana.

Prelijevanje krizeNaravno, s AD Plastikom, Adrisom, Beljem... nije se do-godilo ništa što bi trebalo izazvati pad njihove tržišne vri-jednosti od pet ili osam posto na tjedan. Riječ je o prelije-vanju krize iz europskog okruženja, dodatno začinjenim povećanim autohtonim hrvatskim rizikom.

Cijene hrvatskih dionica posve su se odvojile od fundamenata i tonu kao kamen, u skladu s kretanjem cijena na glavnim burzama u svijetu

Zagrebačka burzaod 18.11. do 25.11.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.721,05 -4,97

CROBEX10 957,59 -4,31(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 25.11. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 18.11.2011.)

Kratkotrajan oporavak pa poniranjePromjene Crobexa u čijem sastavu je 25 najlikvidnijih dionica

2.4002.2402.0801.9201.7601.600

12.7.2010.1.775,41

29.11.2010.1.779,24

25.11.2011.1.721,05

28. studenog, 2011. Broj 39 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Europska Unija je američko Volckerovo pravilo već unijela u predložene izmjene Direktive o tržištima financijskim instrumentima (MiFID)

Europa razmatra razdvajanje štedno-kreditnih i investicijskih poslova!

Senzacionalna vijestEuropska komisija želi razmotriti mogućnost razdvajanja štedno-kreditnog i investicijskog bankarstva. Povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier rekao je 22. studeno-ga novinarima da osniva skupinu stručnjaka na visokoj razini, koja će proučiti tu mogućnost. Skupina će o svojim zaključcima izvijestiti EK početkom 2012. godine. Cilj raz-dvajanja banaka okrenutih klasičnim štednim i kreditnim uslugama ili «maloprodaji» (eng. retail) od investicijskih banaka i kuća jest “da se spriječi ponavljanje aktualne fi-nancijske krize koja je porezne obveznike dovela u situaci-ju da moraju nadoknaditi goleme gubitke banaka prouzro-čene prerizičnim ulaganjima”.

Premda njezino razmatranje još nije ni počelo, već i sama ideja da bi se u Europi mogle razdvojiti štedno-kre-ditne od investicijskih bankovnih djelatnosti predstavlja pravu revoluciju, budući da su europske banke tradicio-

Povjerenik za unutarnje tržište EU Michel Barnier objavio je 22. studenoga da osniva stručnu skupinu na visokoj razini “kako bi se ubuduće spriječilo ponavljanje ovakve financijske krize”

nalno univerzalnoga tipa, dok su u Sjedinjenim Državama dugo vremena bile podijeljene na dvije vrste, sve dok pred-sjednik Clinton tu podjelu uoči zadnje krize nije gotovo posve uklonio. U SAD-u je podjela uspostavljena nakon Velike depresije 1933. godine Glass-Steagallovim zakonom jer se sum-njalo, premda za to zapravo nije bilo dokaza, da štedno-kreditne banke svojim klijentima u obliku vrijed-nosnih papira ili udjela u fondovi-ma podvaljuju kredite koje inače ne mogu naplatiti.

Neprihvatljiv rizikVelika financijska kriza iz 2008.-2009. u Sjedinjenim Državama je dovela do usvajanja Dodd-Frankova zakona o reformi Wall Streeta i zaštiti potroša-ča financijskih usluga i proizvoda, u koji je ugrađeno i takozvano Volcke-rovo pravilo. Pravilo će se početi pri-mjenjivati od 21. srpnja 2012. i ame-ričkim bankama koje primaju novac na štednju s državnim jamstvom za isplatu zabranjivat će da taj novac, jednako kao i kapital svojih dioničara, ulažu u špekulacije vrijednosnim papirima i njihovim izvedenicama (derivatima).

Michel Barnier, povjerenik EK za unutarnje tržište razmatra i zakonsko ograničavanje bonusa bankara

28. studenog, 2011. Broj 39 / 2011. 3

Tjedni newsletter

‘Investicijsko bankarstvo okoristilo se implicitnim državnim jamstvom za štednju i predugo je držalo cijelo društvo kao taoca’ (europski poslanik Philippe Lamberts)

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 15/02/2012 100,00 / 0,25 0,000 / 0,003 25. 11.

Njemačka  2 godine

0,250 13/12/2013 99,58 / 0,46 0,020 / -0,010 25. 11.

Njemačka  10 godina

2,000 04/01/2021 97,67 / 2,26 -0,610 / 0,069 25. 11.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 100-10+ / 1,96 -0-23+ / 0,080 25. 11.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 114,93 / 3,85 0,122 / -0,015 25. 11.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 976,14 / 0,00 3,962 / n. p. 25. 11.

Japan 10 godina 1,000 20/09/2021 99,79 / 1,03 -0,437 / 0,049 25. 11.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 112,74 / 2,29 -1,235 / 0,130 25. 11.

Tema tjedna

Paula Volckera, bivšeg predsjednika FED-a i istaknutog ekonomista predsjednik Barack Oba-ma imenovao je u veljači 2009. za čelnika svo-jega Savjeta za ekonomski oporavak, a Volcker je dokazivao da su rizične i neregulirane špeku-lacije banaka novcem klijenata odigrale ključnu ulogu u izazivanju krize. Budući da je sigurno i funkcionalno štedno-kreditno bankarstvo bitno za stabilnost cjelokupnog financijskog sustava, Volcker je upozorio da uključivanje banaka u visokorizična ulaganja stvara neprihvatljivi si-stemski rizik.

Nakon SAD-a i Paula Volckera zabranu takve prakse zatražila je i Europska Unija predlože-nim izmjenama Direktive o tržištima financij-skih instrumenata (MiFID), objavljenima 20. listopada.

Uvjetovani posloviU skladu s europskom tradicijom i hrvatske su banke univerzalnog tipa i mogu se baviti štedno-kreditnim jednako kao i investicijskim poslovima, premda se one vje-rojatno vrlo malo i rijetko upuštaju u trgovanje rizičnim

vrijednosnim papirima za vlastiti račun sredstvi-ma svojih deponenata i dioničara. (Da postoje iznimke, vidjeli smo u aferi Riječke banke.) No, i hrvatske banke za fondove kojima upravlja-ju kupuju udjele u tvrtkama kojima odobravaju kredite, obavljaju poslove pokrovitelja izdanja njihovih obveznica i slično, a kad su ti poslovi iz-miješani, moguće su i suptilne zloupotrebe koje je vrlo teško prepoznati i dokazati.

Koliko je investicijsko bankarstvo u Hrvatskoj povezano sa štedno-kreditnim (za koji banke uživaju garanciju države) lijepo se vidi po veliči-ni imovine fondova kojima upravljaju banke: dok ne-bankovna društva u svoje fondove jedva uspiju privući desetak milijuna, ili najviše par desetaka milijuna kuna uloga, “bankovni” fondovi teški su na stotine milijuna kuna, a oni novčani i po više milijardi kuna. A štedno-kreditno bankarstvo nije djelatnost koja bi upravljanju fondovima trebala i mogla donijeti neku posebnu prednost u struč-

nom smislu, nego je očito riječ o vezivanju i uvjetovanju jed-nog posla drugim, vezivanju za koje uopće nije sigurno da je u najboljem interesu hrvatskih potrošača financijskih usluga.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

28. studenog, 2011. Broj 39 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Plive više nema na burzi, kupite Tevu

Najdraža kompanijaPliva ovih dana ponovo puni novinske stupce, otkriveno je kako su neki ljudiza njezinu prodaju Barru navodno traži-li i dobili golemu proviziju, odnosno mito. Plive nažalost više nema na Zagrebačkoj burzi, kao ni na Londonskoj, pa hrvatski ulagači više ne mogu kupovati njezine dioni-ce ni GDR-ove. Ali, zato analitičari ovih dana preporučuju kupnju dionica izraelske Teve, najveće na svijetu generič-ke farmaceutske kompanije u koju se Pliva utopila. Mark Bern, plodni i cijenjeni bloger na portalu seekingalpha.com, koji piše pod pseudonimom K202, štoviše, kaže kako je Teva njegova najdraža farmaceutska kompanija. Njegovi su razlozi vrlo uvjerljivi.

Mark Bern podsjeća kako će 2012. i 2013. godine isteći patentna zaštita za mnoge lijekove koje proizvode vode-će farmaceutske kompanije, Pfizer, Merck i druge, a Teva je vjerojatno najbolje pozicionirana među proizvođačima generika da iskoristi priliku i preuzme proizvodnju ljeko-vitih supstancija koje donose milijarde dolara prihoda na godinu. Tevi je za to potreban novac da proširi kapacitete pa isplaćuje manju dividendu nego njezini konkurenti, no to bi se dioničarima, kako piše Bern, na duži rok trebalo obilato vratiti.

Jako podcijenjenaTeva također ima velik broj novih lijekova u razvoju, kako generičkih, tako i originalnih, i oni prijete zagušenjem nje-zinih proizvodnih kapaciteta. Što se tiče cijene Tevinih dio-nica, ona je u prošlu srijedu iznosila 37,50 dolara, dok anali-tičari očekuju da bi u sljedećih 12 mjeseci trebala porasti na 54,54 dolara (odnosno, kretati se u rasponu između 43 i 65 USD). Ukupni dugoročni dug kompanije je četiri milijarde dolara, a dionički kapital iznosi 20 milijardi dolara.

Hrvatski ulagači više ne mogu na ZSE-u kupiti Plivine dionice, ali zato mogu na NASDAQ-u kupiti Plivina vlasnika Tevu koju analitičari ovih dana posebno ističu

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.158,67 -56,98 -4,69

Dow 11.231,78 -564,38 -4,78

Nasdaq 2.441,51 -130,99 -5,09

S&P 400 812,43 -48,61 -5,65

S&P 600 371,31 -28,55 -7,14

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.164,65 -198,29 -3,70

DAX (Njemačka) 5.492,87 -307,37 -5,30

CAC 40 (Francuska) 2.856,97 -140,04 -4,67

FTSE (Italija) 14.688,75 -1.315,61 -8,22

Eurofirst 907,92 -43,03 -4,52

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.160,01 -214,90 -2,57

Hang Seng (Hong Kong) 17.689,48 -801,75 -4,34

Shanghai (Kina) 2.380,22 -36,34 -1,50

NSE 50 (Indija) 4.710,05 -195,75 -3,99

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 11.462,06 -430,38 -3,62

Bovespa (Brazil) 54.894,49 -1.836,85 -3,24

Bolsa (Meksiko) 34.573,04 -1.711,16 -4,72

IPSA 40 (Čile) 3.955,55 -309,76 -7,26

Znatno ispod ciljane vrijednostiKretanje cijene dionica Teve

2011. Tra Srp Lis

60,00

55,00

50,00

45,00

40,00

35,00

30,00

Izvor: quotemedia.com

28. studenog, 2011. Broj 39 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

siječanj ‘12. 97,32 -0,48

Nafta Brent crude (USD/barel)

siječanj ‘12. 107,75 +0,16

Ulje za loženje (USD/galon)

prosinac ‘11. 2,94 -3,61

Prirodni plin (USD/mm btu)

prosinac ‘11. 3,54 +6,63

RBOB benzin (USD/galon)

prosinac ‘11. 2,48 -0,40

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

prosinac ‘11. 581,00 -5,07

Soja  (¢US/bušel)

siječanj ‘12. 1.104,50 -5,72

Žito (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 575,50 -3,52

Zob  (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 289,00 -4,93

Riža (USD/CWT)

siječanj ‘12. 14,20 -3,47

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

studeni ‘11. 1.691,60 -1,98

Srebro (USD/unca)

studeni ‘11. 31,02 -1,49

Bakar  (¢US/libra)

studeni ‘11. 327,40 -3,83

Svjetske burzovne cijene metala Nova runda sankcijaTržište nafte uznemirila je prošloga tjedna pojava političkog rizika zbog sve glasnijih poziva iz Europe za bojkot iranske sirove nafte, piše Financial Times od petka 25. studenoga. Francuska je, naime, u četvrtak podnijela službeni prijedlog ostalim zemljama članicama Europske Unije za uvođenje nove runde sankcija protiv Irana nakon što je atomska agen-cija UN-a objavila svoje izvješće prema kojem Iran nastav-lja s razvojem nuklearnog oružja. Neimenovani britanski državni dužnosnik odmah je rekao da Ujedinjeno Kraljev-stvo općenito podržava francuski prijedlog, a takav razvoj događaja, strahuju analitičari, mogao bi se snažno odraziti na tržišta energije i globalni gospodarski rast.

Pola proračuna od nafteIran je treći po veličini izvoznik nafte na svijetu te član naftnog kartela Opec. No još je važnije da Iran kontrolira tjesnac Hormuz kroz koji se izvozi najveći dio proizvodnje nafte na Bliskom Istoku i kroz koji prolazi oko trećina naf-te koja se transportira morem. Prošle godine Iran je izvo-zio oko 2,2 milijuna barela nafte na dan (b/d), većinom u Kinu, Europu, Indiju i Južnu Koreju. Najveći uvoznik nafte na svijetu, SAD, ne kupuje naftu od Irana, a EU kao cjeli-na sa 450.000 barela na dan drugi je najveći kupac iranske nafte, odmah iza Kine koja uvozi 543.000 barela. Francu-ska je, pak, u prvih šest mjeseci ove godine sa 49.000 b/d bila treći najveći kupac iranske nafte u Europi.

Prema američkim procjenama, Iran je lani izvozom naf-te zaradio oko 73 milijarde dolara ili polovinu svojega go-dišnjeg državnog proračuna.

Naftna tržišta zabrinuo je francuski prijedlog da EU prestane kupovati naftu od Irana sve dok Iran nastavlja s razvojem atomskog oružja

Commodities

Bojkot Irana mogao bi poskupiti naftu

Skupa unatoč kriziCijena nafte tipa Brent USD/barel

26. Stu 26. Ožu 26. Srp 26. Stu

130

120

110

100

90

80

70

28. studenog, 2011. Broj 39 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Simon Hunt: Budućnost će odrediti demografijaBritanski analitičar upozorava da demografske promjene nisu ekonomska apstrakcija: starenje stanovništva imat će ozbiljne posljedice za brzinu rasta

Razduživanje i starenjeTvrtka Simon Hunt Strategic Services (www.shss.com) priprema za svoje klijente redovite reporte koji su vrlo zanimljivi i pronicljivi, ali nisu dostupni široj javnosti. No prošloga tjedna John Mauldin je u svojem redovnom dnevnom komentaru* prenio neka zapažanja Simona Hunta pa su tako uvid u njegova razmišljanja mogli be-splatno dobiti svi oni koji čitaju Mauldina, a nisu Hutovi pretplatnici. Nama je za oko zapeo dio Huntova reporta o problemima koji svjetsku ekonomiju čekaju 2013. godine i kasnije.

Prema Huntovim riječima, svijet će se od 2013. nadalje razduživati nakon što je generacija vlada obećavala više nego što može platiti i nakon što su se u mnogim zemlja-ma kućanstva zaduživala više nego što si mogu priuštiti. No tu situaciju još će dodatno pogoršati činjenica što će u mnogim zemljama stanovništvo stariti i što će još manje

radnika morati uzdržavati sve brojnije penzionere. A broj zemalja u kojima se profil starosti stanovništva pogoršava daleko nadilazi one s pozitivnim demografskim profilima, kao što su Indija, Indonezija ili Brazil.

Ozbiljne posljediceDemografske promjene nisu ekonomska apstrakcija, upo-zorava Hunt, one će imati ozbiljne posljedice za budući rast. OECD, na primjer, procjenjuje da će starenje stanov-ništva u razdoblju od 2025. do 2050. usporiti rast BDP-a u Europi za 0,5 posto na godinu, u Japanu za 0,6 posto, a u Sjedinjenim Državama za 1,5 posto. Demografske pro-mjene utjecat će također i na formiranje bogatstva obitelji. Hunt citira studiju McKinseyja: “Starenje stanovništva usporit će porast vrijednosti imovine kućanstava u više od dvije trećine zemalja koje smo istražili, s povijesnog pro-sjeka rasta od 4,5 posto na godinu na 1,2 posto u buduć-nosti. Sporiji rast prouzročit će pad financijske imovine kućanstava do 2024. za 36 posto, ili za 31 bilijun dolara, u odnosu na imovinu koja bi nastala da je nastavila rasti u skladu s povijesnim trendom.”

Demografski profil je osobito zabrinjavajući u Euro-pi. Prema podacima dr. Clinta Laurenta i njegova tima u institutu Global Demographics, udjel osoba starijih od 65 godina u stanovništvu povećat će se sa 19,6 posto u ovoj godini na 29,1 posto u 2031. godini. No zanimljivo je da će, primjerice, demografski profil Sjedinjenih Država biti puno povoljniji od kineskoga pa su utoliko i očekivanja ra-sta SAD-a puno veća od kineskoga.

Za Kinu, promatrano po osnovnim fundamentalnim po-kazateljima, rast je doživio vrhunac. Godine s rastom od oko 10 posto za Kinu su prošlost.

Istraživanja / studije

*) http://www.johnmauldin.com/outsidethebox/simon-hunt-november-december-economic-report

Starenje stanovništva i bogatstvo obiteljiFinancijska imovina kućanstava

SAD

51

32

179 8 6 4 3 5 4

85

54

Japan

Kad bi se povijesni trend rasta nastavioProjekcija 2003.-2024. prema demografskim trendovima

UK Italija Njemačka Ukupno

Predviđeni manjak (%) -37 -47 -34 -39 -25 -36