30. siječnja, 2012. Broj 48 / 2012. 1

Tjedni newsletter

Burze porasle u 75 postozemalja, ne i u Hrvatskoj

Tjedni newsletter

3 0 . s i j e č n j a , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   4 8   /   2 0 1 2 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 240,31 -0,39 12,548

2. Ina INA-R-A 3.745,00 -0,40 7,088

3. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.203,01 10,06 4,977

4. Croatia osig. P CROS-P-A 4.975,00 25,95 3,838

5. Končar DST KODT-R-A 1.015,00 -0,49 3,091

6. Adris grupa P ADRS-P-A 220,00 1,62 2,760

7. Atlantic grupa ATGR-R-A 483,00 3,42 2,749

8. Ingra INGR-R-A 5,05 -22,90 2,667

9. Zagrebačka banka ZABA-R-A 40,50 2,27 1,191

10. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 54,29 0,56 0,925

Hrvatska prva među lošimaDok glavni dionički indeks Zagrebačke burze Crobex već dva mjeseca “struže po dnu” (barem se nadamo da je doista dotaknuo dno i da neće više padati), zanimljivo je vidjeti gdje se hrvatsko tržište kapitala na kraju prvog mjeseca 2012. godine nalazi među ostalim zemljama svi-jeta. Kretanje nacionalnih indeksa prati i o njima redovno izvješćuje američka tvrtka Bespoke Investment Group pa smo tako 27. siječnja imali prilike saznati da su, od 78 pro-matranih zemalja, burze ove godine narasle u 59 država

ili tri četvrtine, a pale su u 19 zemalja. Hrvatska se nalazi među zemljama u kojima je nacionalni indeks izgubio na vrijednosti, ali je izgubio najmanje - samo 0,01 posto. Re-korder po padu burzovnog indeksa u ovoj godini je Ban-gladeš sa minus 14,66 posto.

Grčka se diže iz pepelaNo najveće iznenađenje je sigurno da se na četvrtom mje-stu među zemljama s rastom vrijednosti dioničkog indek-sa u siječnju ove godine nalazi - Grčka! Njezin je indeks porastao za 12,61 posto, a od Grčke su bili bolji samo Ar-gentina (+18,11 posto), Rusija (+13,70 posto) i - još jedno iznenađenje! - Mađarska sa plus 12,77 posto. Svi Bricsi (uz Rusiju, Brazil, Indija i Kina) registrirali su snažan uzlet tržišta kapitala, a najbogatije zemlje svijeta iz skupine G7 zabilježile su u 2012. rast burzovnih indeksa između toč-no četiri (V. Britanija) i čak 10,88 posto (Njemačka). Rast Grčke i Mađarske mogao bi biti znak da burze najavljuju oporavak tih zemalja, no nema sumnje da najviše novca sada ide najbogatijima.

Najveće iznenađenje u 2012. je rast vrijednosti grčkih i mađarskih dionica, no burze su porasle i u najbogatijim državama te u vodećim zemljama u razvoju

Zagrebačka burzaod 23.1. do 27.1.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.737,06 +0,71

CROBEX10 978,69 +1,51(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 27.1.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 20.1.2012.)

NOVO od ovoga broja:

financijska regulativa EU

30. siječnja, 2012. Broj 48 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna & Commodities

 Amerika prepolovila procjene zaliha prirodnog plina iz šejla!

Šokantno poskupljenjeCijena prirodnog plina u Sjedinjenim Državama skočila je prošloga tjedna skoro 20 posto! Računajući promjenu cijene skoro da nismo mogli vjerovati kalkulatoru: ali, nije greška, istina je, i nad tim podatkom proteklog vikenda u nevjerici se zabrinula cijela svjetska zajednica analitiča-ra. Cijena ugovora za isporuke u nadolazećem mjesecu u Americi padala je od početka ljeta prošle godine kontinu-irano i sve brže, sa 4,75 dolara za milijun btu* na gotovo 2,25 dolara, a onda odjednom skok na 2,70 dolara. Što se to dogodilo?

Drastična promjena tim je intrigantnija jer je predsjed-nik Obama prošloga tjedna znatan dio svojega govora o stanju nacije posvetio razvoju vađenja prirodnog plina iz šejla. «Raspolažemo sa zalihama prirodnog plina koje Americi mogu potrajati stotinu godina i moja će vlada po-duzeti svaku moguću akciju da na siguran način razvije tu proizvodnju», rekao je Obama i dodao: «Stručnjaci vjeruju da će ona do kraja desetljeća otvoriti više od 600.000 rad-nih mjesta. Amerika će pritom razraditi taj resurs bez da ugrozi zdravlje naših građana i da ih dovede u opasnost.»

Prošloga tjedna prirodni plin u Sjedinjenim Državama naglo je poskupio za gotovo 20 posto: posljedica je to najnovijeg izvješća agencije EIA

Proizvodnja prirodnog plina u SAD-u 1990.-2035.(bilijuni prostornih stopa)

1990. 1995. 2000. 2005. 2010.

2010.Dosadašnje vađenje Predviđanja

2015. 2020. 2025. 2030. 2035.

30

25

20

15

49%

21%

7%1%7%7%9%

10

5

0

23% Iz šejla

Iz nepropusnih stijena

Nevezan za naftu - iz podmorja

Metan iz ležišta ugljenaUz naftu

Nevezan za naftu - na kopnu

26%

9%

9%

2%Aljaska

10%

21%

Kontroverzno razbijanje stijenaSpominjući zdravlje i sigurnost građana Obama se osvr-nuo na vrlo kontroverznu tehniku vađenja plina iz šejla, slojevitih podzemnih stijena nastalih u davnoj prošlosti taloženjem mulja i prašine, bogatih organskim tvarima.

Područja Sjedinjenih Država u kojima se crpi prirodni plin iz šejlaPlina i nafta iz slabo propusnih stijena mogu se eksploatirati zahvaljujući novim tehnologijama

Milje

Procjena količine plina u šejlu snižena je sa 827 na 482 bilijuna prostornih stopa

30. siječnja, 2012. Broj 48 / 2012. 3

Tjedni newsletter

Ta se tehnika oslanja na “daljinsko” hidrauličko razbi-janje stijena uz pomoć vode izmiješane s kemikalijama za koje se strahuje da bi mogle zagaditi podzemnu pitku vodu, pa čak i omogućiti dotok plina u kućne vodovodne instalacije.

No, plin prošloga tjedna nije poskupio zbog straha od zagađenja pitke vode, pa čak ni zbog straha od blažih po-tresa izazvanih frakturiranjem, nego zbog objave izvješća američke agencije EIA (Energy Information Administra-tion) s njezinim najnovijim procjenama količine plina u američkim nalazištima šejla. Prema tom izvješću, procije-

njene nedokazane tehnički iskori-stive količine plina iz šejla u SAD iznose 482 bilijuna prostornih sto-pa**, što predstavlja samo 58 posto procjene rezervi iz prošlogodišnjeg izvješća (827 bilijuna prostornih stopa).

Najveći dio smanjenja procjene odnosi se na golemi prostor šejla Marcellus, za koji se do lani vjerova-lo da sadrži čak 410 bilijuna kubnih stopa prirodnog plina, a ove godine je količina smanjena na samo 141 bi-lijun. Naime, agencija je u izradi ovo-godišnje procjene koristila najnovijih rezultatima bušenja i eksploatacije Marcellusa iz 2010. i 2011. godine te

tako došla do puno preciznijih podataka. Tržište je odmah reagiralo shvativši da viškovi prirodnog plina u SAD-u do-skora neće biti tako veliki kako se donedavno smatralo (pri čemu je analitičare zavarala i iznimno blaga zima).

Pregradnja LNG terminalaU cijeloj 2010. u SAD-u je iscrpljeno 21,6 bilijuna pro-stornih stopa. Očekuje se da će Amerika do 2035. godine proizvoditi 27,9 bilijuna prostornih stopa, a kako je 2010. potrošila 24,64 bilijuna, to bi moglo značiti da će se SAD uskoro od uvoznika pretvoriti u izvoznika prirodnog plina. Smatra se da će se ta velika prekretnica desiti 2016. go-

Je li cijena plina u SAD-u dosegnula dno?Kretanje cijene plina za milijun btu

03.01.2011. 04.03.2011.02.02.2011. 04.04.2011. 03.06.2011. 03.08.2011. 03.10.2011. 01.12.2011.

04.05.2011. 05.07.2011. 01.09.2011. 01.11.2011. 03.01.2012.

$5,00

$4,50

$4,00

$3,50

$3,00

$2,678$2,50

$2,00

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

ožujak ‘12. 99,76 +1,39

Nafta Brent crude  (USD/barel)

ožujak ‘12. 111,58 +1,53

Ulje za loženje (USD/galon)

veljača ‘12. 3,09 +3,00

Prirodni plin (USD/mm btu)

veljača ‘12. 2,77 +18,88

RBOB benzin (USD/galon)

veljača ‘12. 2,93 +5,02

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 642,25 +4,69

Soja  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 1.218,25 +2,85

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 647,50 +5,63

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 298,00 +1,19

Riža  (USD/CWT)

ožujak ‘12. 14,67 +0,96

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

veljača ‘12. 1.737,60 +4,45

Srebro (USD/unca)

veljača ‘12. 33,78 +9,07

Bakar (¢US/libra)

veljača ‘12. 388,55 +3,85

Svjetske burzovne cijene metala

dine, s izvoznim kapacitetom od oko 1,1 bilijuna stopa u obliku ukapljenog prirodnog plina ili LNG-a. Najveći kup-ci američkog LNG-a bit će Europa i Japan, gdje su cijene plina dva do pet puta veće nego u SAD-u.

Veliki je to energetski preokret za Sjedinjene Države budući da su se u njima do prije deset godina gradili veliki terminali za uvoz ukapljenog plina, koji se sada prerađuju da bi mogli plin izvoziti.

Očekuje se da bi SAD 2016. mogao postati izvoznik prirodnog plina (LNG-a) s izvoznim kapacitetom od oko 1,1 bilijuna prostornih stopa

*) Spaljivanje milijun btu (british thermal units, britanskih jedinica za toplinu), daje podjednaku toplinu kao i tisuću prostornih stopa plina, tj. jedan gigadžul energije.

**) 35,3 prostorne stope čine jedan prostorni metar.

30. siječnja, 2012. Broj 48 / 2012. 4

Tjedni newsletter

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Veto za NYSE i Deutsche Börse

Porez na financijske transakcije ponovo izložen kritici

EU će trgovinu derivatima preseliti na centralne burze

Portal Europolitics saznao je iz dobro obaviještenog izvora da će Europska komisija na čelu s Joseom Manuelom Barrosom gotovo sigurno staviti veto na spajanje Deutyche Borse i NYSE Euronexta. Objava te odluke očekuje se početkom veljače. Spajanjem tih dviju burzovnih sustava nastalo bi najveće na svijetu tržište kapitala, budući da

NYSE Euronext, osim Newyorškom burzom, upravlja i burzama u Amster-damu, Bruxellesu, Lisabonu i Parizu. Objedinjene, te bi burze stekle globalnu dominaciju u trgovini novcem i finan-cijskim izvedenicama, pružanju usluga namire i pohrane te prodaji informaci-ja, pa je razumljivo nećkanje Europske komisije da dozvoli njihovo spajanje.

No, burzovni operatori uvjeravaju Ko-misiju da bi im trgovina derivatima na nereguliranim tržištima bila dovoljna konkurencija. Da bi pridobili Njemač-ku, čelnici dviju burzi obećali su da će u Njemačkoj investirati 300 mil. eura, da dvije godine neće otpuštati zaposlenike i da će Frankfurt učiniti središtem svih svojih operacija u Uniji.

Sva nacionalna tijela za sprečavanje zloupotrebe monopola u zemljama članicama EU odbacila su ideju o spajanju NYSE Euronexta i Njemačke burze

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Na sjednici Ecofin vijeća EU-a (čine ga ministri gospodarstva i financija) održanom 24. siječnja, mogla su se ponovo čuti negativna stajališta o porezu na financijske transakcije. Dansko predsjedništvo EU željelo je čuti stav što većeg broja zemalja o tom prijedlogu, no pozivu na ra-spravu odazvali su se samo Irska i Švedska. Irci su se založili za uvođenje tog poreza u cijelom svijetu, a ne samo u EU, dok su Šveđani savjetovali da se od njega sasvim odustane.

Na Ecofinu 24. veljače ministri financija zemalja člani-ca Europske unije prevladali su razlike u stajalištima kako treba registrirati agencije za prijeboj, za koje se u Uniji smatra da predstavljaju «sistemsku prijetnju» financijskom sustavu. EU sada može ispuniti obvezu koju je preuzeo 2009. na sastanku G20 da se OTC trgovina derivatima do kraja ove godine preseli na središnje burze te da se njihov prijeboj također odvija kroz centralne agencije.

Financijska regulativa EU

30. siječnja, 2012. Broj 48 / 2012. 5

Tjedni newsletter

Pregovori pri krajuOčekuje se da bi Grčka i njezini privatni kreditori ovo-ga tjedna mogli postići sporazum o dobrovoljnoj zamjeni postojećih obveznica - koje Grčka ne može iskupiti - za manji iznos u novcu i veći dio u novim obveznicama s ro-kom dospijeća od 30 godina i kuponom od oko 3,5 posto. Upravo je kamata bila najveći kamen spoticanja jer su pri-vatni grčki vjerovnici, banke i osiguravatelji, tražili četiri posto, no političari EU, vjerojatno s podrškom SAD-a i MMF-a, prisilili su ih da se pomire i s manje od 3,5 posto, a da reprogram ostane dobrovoljan i da ne aktivira naplatu “polica osiguranja”, credit default swapova.

Grčki ministar financija Evangelos Venizelos rekao je Reutersu da je sporazum samo na jedan korak od finaliza-cije i da će pregovarači već ovoga tjedna biti u poziciji da kompletiraju zamjenu obveznica, ali da posao ipak neće biti okončan do europskog summita koji počinje danas (u pone-djeljak). No, dok se (barem privremeno) rješenje za Grčku nazire, analitičari se sve više okreću Portugalu: i njegove su obveznice na sekundarnom tržištu prošlih dana dosegnu-le rekordne prinose od skoro 19 posto. Taj prinos znači da

Prinos na 10-godišnje portugalske obveznice dosegnuo je 18,71 posto: tržišta procjenjuju da je vjerojatnost portugalskog bankrota u sljedećih pet godina 68 posto

Obveznice

 Nakon Grčke, svijet strahuje od bankrota Portugala

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 18/04/2012 100,00 / 0,16 0,010 / -0,044 27. 1.

Njemačka 2 godine

0,250 13/12/2013 100,12 / 0,19 -0,025 / 0,013 27. 1.

Njemačka 10 godina

2,000 04/01/2022 101,29 / 1,86 0,115 / -0,013 27. 1.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 100-31 / 1,89 0-11½ / -0,040 27. 1.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 115,01 / 3,81 1,096 / -0,131 27. 1.

Brazil 9 godina 10.000 01/01/2021 934,28 / 11,42 3,822 / -0,069 27. 1.

Japan 10 godina 1,000 20/12/2021 100,32 / 0,97 0,135 / -0,015 27. 1.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 114,60 / 2,07 0,175 / -0,020 27. 1.

tržište državnog duga procjenjuje kako je vjerojatnost da će Portugal proglasiti ogluhu porasla na 68 posto.

Težak udarac u petak 13.Portugal je doživio težak udarac kada je rejting agencija Standard & Poor’s u petak 13. siječnja njegovim državnim obveznicama odredila špekulativni bonitet. Od tog tre-nutka mnogi fondovi koji ne smiju držati “junk” obveznice počeli su ih rasprodavati, a izbačene su i iz European bond indeksa Citigroupa, tako da se one s dospijećem od 10 go-dina na tržištu trenutno mogu prodati jeftinije od 50 centi za euro nominale.

Takav razvoj događaja za Portugal je osobito neugodan zato što bi se on prema programu pomoći koju je dobio od EU i MMF-a, vrijednom 78 milijardi eura, od svibnja 2013. trebao sam nastaviti refinancirati na privatnim tržištima. Pet mjeseci nakon tog roka, naime, na naplatu mu dospije-va novih devet milijardi eura državnih zadužnica. Portugal je ipak u nešto povoljnijoj situaciji nego Grčka budući da je njegovo gospodarstvo u boljem stanju, a javni će mu dug u 2012. dosegnuti “samo” 112 posto BDP-a.

30. siječnja, 2012. Broj 48 / 2012. 6

Tjedni newsletter

Jedan od najistaknutijih američkih financijskih analitičara tvrdi da je najgora panika u svijetu popustila i da se ‘vidi svjetlo na kraju tunela’

Banke izbjegle potopKriza u zoni eura polako jenjava, tvrdi bloger na portalu seekingalpha.com Scott Grannis, vrsni ekonomist i iskusni financijaš, fondovski menadžer i regulator koji se potpisu-je s nadimkom Calafia Beach Pundit. Kao potvrdu za svoju ocjenu Grannis navodi da su swap spreadovi za eurozonu još uvijek povišeni, ali su se spustili s najviših vrijednosti i “više ne signaliziraju neposrednu katastrofu”.

I američki swap spreadovi su znatno ublaženi, spusti-li su se na razinu od 30 bazičnih bodova, i sada su unu-tar raspona koji se smatra “normalnim”. Bankovni sustav eurozone je izbjegao “kineski sindrom”, a pristup banaka dolarskoj likvidnosti nastavlja se poboljšavati, tako da su vjerojatna daljnja snižavanja swap spreadova za euro. U međuvremenu, gledano iz perspektive američkih tržišta, i opasnost od prenošenja financijske “zaraze” znatno se smanjila.

Swap spreadovi (razlika između ugovornih kamata na pozajmice i prinosa na državne obveznice s istim rokom dospijeća) inače općenito pokazuju rizičnost investicija. Na vrhuncu financijske panike 2008.-2009. dvogodišnji swap spreadovi na tjednoj bazi za SAD dosegnuli su 150 bazičnih bodova, a sada su se, kao što smo vidjeli, spustili na oko 30 bp. U kakvoj se krizi našla Europa 2012. poka-zuje to što su njezini dvogodišnji swap spreadovi dosegnu-li one iz 2008.-2009.

Snižen indikator strahaKao još jedan pokazatelj smirivanja panike Scott Grannis navodi omjer indeksa Vix i prinosa na 10-godišnje ame-ričke državne obveznice. Vix je mjera straha i neizvjesno-sti kod investitora, a prilikom sloma investicijske banke Lehman Brothers taj omjer je skočio preko 25. Gotovo isti omjer pojavio se i na vrhuncu europske dužničke krize, no do danas se snizio na ispod 10. Tu je razinu bio dosegnuo i prilikom krize bankrota Rusije i fonda LTCM, ili nakon terorističkog napada na Ameriku 11. rujna.

Na temelju tih tržišnih indikatora Scott Grannis zaklju-čuje: “Još uvijek smo, naravno, daleko od optimalnih pri-lika, ali najgora panika i očekivanje sudnjega dana je stvar prošlosti. Definitivno se vidi svjetlo na kraju tunela.”

Svjetska tržišta dionica

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.316,33 +0,95 +0,07

Dow 12.660,46 -60,02 -0,47

Nasdaq 2.816,55 +29,85 +1,07

S&P 400 942,11 +11,49 +1,23

S&P 600 444,83 +6,15 +1,40

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.733,45 +4,90 +0,09

DAX (Njemačka) 6.511,98 +107,59 +1,68

CAC 40 (Francuska) 3.318,76 -2,74 -0,08

FTSE (Italija) 16.853,81 +328,93 +1,99

Eurofirst 1.040,69 -2,37 -0,23

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.841,22 +74,86 +0,85

Hang Seng (Hong Kong) 20.501,67 +391,30 +1,95

Shanghai (Kina) 2.319,12 +74,54 +3,32

NSE 50 (Indija) 5.204,70 +156,10 +3,09

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.466,50 +69,40 +0,56

Bovespa (Brazil) 62.904,20 +592,07 +0,95

Bolsa (Meksiko) 37.184,71 -199,50 -0,53

IPSA 40 (Čile) 4.226,08 -50,49 -1,18

 Grannis: sudnji dan je stvar prošlosti