ISAO DPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTROUGARSKU GODIŠNJE K 1 4 - ,

LUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO POJEDINI BROJ 10 PARA. — OGLASI PO C1JENIKU.

PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. »• *

- I Z L A Z I S V A K I D A N :: :: TELEFON BR. 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 129 .871 .

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBCIN. PERIVOJA. - VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK J O S I P D R E Z G A . - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA = = = = = TISKARA U ŠIBENIKU. U. Z. S. 0 . J. —••• '

ŠIBENIK, srijeda 7 . listopada 1914. BR. 116

lapredovanja u Galiciji i ruskoj Poljskoj. Me liai o fialicili

BEČ, 6. listopada. Slut­io se saopćuje: (enadana provala nje-

Skih i austro-ujarskih ilh sila u rusku poljsku da Je Ruse podpuno

Hladila. Oni su, istina, laknuli jake bojne svoje

\z Galicije prama sje­ti! ali su, kod pokušaja u pravcu Opatova pre-Vlslu, bili od saveznih bačeni preko rijeke.

Se čete su pri tom o->jile rusku glavu mosta

Sandomieca. U Galiciji napredujemo

prama odredjenom planu. Kod Tarnobrzega (na gra-

:i uz Vislu) bacili smo Inu čitavu diviziju ruske mterije.

fieneralmador N I 1 F B I z a m j e n i k šefa generalnog štaba.

»ROTI RUSIJI. 3ERLIN, 6. listopada. Dćnja službena vijest o ažaju u ruskoj Poljskoj

^ \šX URO AX 3 'HSTAVŠt U Poljskoj prama Visli

Ddiruće njemačke bojne na putu su da stupe u

i\r s ruskim četama.

¡1 išla o franciii. BERLIN, 6. listopada,

jžbeno se saopćuje dne ov. mj:

Ma desnom krilu u Fran-koj bojevi uspješno se avljaju. , i

U Belgiji. BERLIN, 6. listopada,

noć u 5 sati izdano je sli­jeće saopćenje:

Pred Antverpenom su rde Kessel i Broohem utkane. Grad Lierrei željeznič-

i utvrda na pruzi Mecheln-verpen zauzeti su.

M o s t a r , 30 rujna.

Gusti Oblak, koji se nadvio nad cijelom kuglom zemaljskom, baca svakog pojedinca u veliku zabrinutost nad ovim sukobom, koji je kroz par časa planuo.

Na prvi pogled izgleda da je taj spor, koji je bačen sa zelenog stola raznih državnika, nastao spontano, bez već unapred proračunanog plana; rek bi da je povod ovom krvarenju nesretan dan atentata u Sarajevu; ali ipak radi ovog strašnog klanja, o kome se uvijek iz daljega govorkalo, po-vjest i istinitost dogadjaja bacit će crnu ljagu nad one, kojima se iz mržnje prohtjelo, da se miljuni naroda zaviju u crno ruho, da miljuni naroda upamte na svojim ledjima težke boli i bijedu što će ga ovaj vrtlog nani­jeti cijelom čovječanstvu.

Brojke dva prama sedam ostaju za ovaj vijek od velikog zamašaja; u povijesti će biti zabilježen broj 2 zlat­nim slovima, te će se tome poko­ljenja klanjati, dok silni kolos kod brojem 7 ostat će omrčen kao uzroč­nik tog svjetskog zla.

"U ovom kaosu trebuje osvrnuti se i na naše hrvatske zemlje, u kojima već zadnjih godina kuha se kaša pro-turana amo iz Srbije. Novi, već po­kopani duh hodio je za tim da u ime ljubavi i bratskog imena zataji se naše ime hrvatsko, e da time jakom pro­pagandom u hrvatskom narodu dodje spas od srpskog naroda i podkopavši hrvatskom narodu vječni grob. Ova jaka propaganda promašila je svoj cilj, te im je Bog uprav omeo račune atentatom sarajevskim. Već se čisto ime hrvatsko zatajivalo, mješalo ga se raznim nazivima, već su nekoji imali za gotovu činjenicu aspiracije t. z. nacijonalističke, pod kojima pje­vao se w d e profundis" čistom hrvat­skom pravcu. A pitanje je, što bi od nas bilo, kad bi se to ispunilo; to dojedan pravi hrv. patriota odgo­vorit znade,

Kako rekoh, razbojničkim aten­tatom promašen je cilj. Već dvaput propustilo se prigodu, da se pokori vječni buntovnički oganj, koji je bacao na naše krajeve plamen; već dva put propustio je naš sjedi Vladar, ne da zauzme srbskog teritorija jer ga ne trebuje, već da upozori i sruši vječnu trzavicu koja se dnevno amo na jugu monarhije odigravala.

Kad je pak zadnjim atentatom čaša bila prepuna, energično i taj miroljubivi Vladar, uvidjevši da po­puštanjima ne ide se dalje,' ultimatu­mom htjede prekinuti jednom za u-vijek propagandu ubojica.

Na taj skroz opravdani zahjev, mjesto da Europa skroz za takovu stvar podupre našu monarhiju, zaur-laše nezasićeni vukovi u obranu bun­tovnika i ubojica. Skoči prva najveća

slavenska država, koja u ime sla­venstva šilje poljske narodne muče­nike na ladovanje u Sibir.

Engleska pak, koja je prezirnim pogledom promatrala jaki danomični industrijalni podhvat Njemačke, koja se bratski rame uz rame s našom Monarhijom založila za pravednu stvar postavljajući sve svoje na koncu, toj Englezkoj došao je zgodan moment da skrši jednom za uvjek imperativ-nog Nijemca. Što se htjelo Englezkoj, ništa bolje htjelo se u Parizu, gdje im je vječna uspomena ulaz Nijemaca u Pariz, te im lebdi uvjek pred očima Elsaz i Lotaringija. Francuskoj došao dan osvete s povikom: „a Berlin".

U to kolo umješaše i Belgiju, koja je već žalostno na koncu do-igrala.

Cijela Europa krvari, te je još falilo da se i žuta rasa pojavi. Japan, taj krvni neprijatelj Rusa, sad uz bok njihov i on proti Njemačkoj.

Zaigra krvavo već proračunano kolo, Cio svijet sedam vukova na dva lava; brojem preko 300 miljuna na­roda proti 130 milijuna.

Ovaj rat jest nešto strašnog, ali uz to i impozantnog. Kome da ne imponira držanje i smjelost dviju dr­žava, Austrije i Njemačke? Povjest zapisat će zlatnim slovima pobjedu našu, klanjat će se duhu i spomenu državnika, koji, pošavši za pravednom stvari, poštenim ciljem, uzdajuči se u božju pomoć i u hrabrost svoje voj­ske, idu nesmetano proti uzročnicima svjetske klaonice, idu stalni pobjede napred, idu proti onima koji htjedoše porušiti temelje ovih hridina ovih dviju jakih država.

Narodi koji imaju državnike, gdje jedan javno naglašiva: „Bog je i pra­vednost s nama", a drugi pobožno kleči pred prijestoljem Svevišnjeg, čiste savjesti moli se za pomoć, jer tome ljudskome zlu nije On kriv niti uzročan, moli se taj dobri Vladar i traži Božju pomoć. Ti narodi s ta­kovim vladarima pobjedjuju, uz njih je Bog i pravda.

1 mi Hrvati diljem naše domo­vine molimo se Svevišnjem, koli za pobjedu našeg oružja koja je već o-sjegurana, toli za našeg sijedog Vla­dara, nek mu se još jače usadi du­boko u srce misao: „Na jugu mo­narhije imam hrvatski narod prokušano vjeran domu svom, stoji kao bedem proti dušmanima, a taj vjerni hrvatski narod traži pod mojim krovom spas, slobodu i ujedinjenje".

Ing. P. Jozevlć.

obavlja funkcije po grčko-istočnom obredu. Nova crkovna uprava započela je agitaciju za prelaz pučanstva na „pravoslavlje". Ovo je novi dokaz, kako despotična Rusija vodi rat za „slobodu" Slavena!

II Galiciji Rosi priznajo samo poljski

i ruski jezik. Čim su Rusi zaposjeli Lavov iz­

gleda, da je odzvonilo rusinskom je­ziku, koji od Rusa nije pripoznat. U Lavovu, kažu, smije se govoriti samo poljski i ruski. S toga Rusini se služe sada poljskim jezikom, kad ne mogu svojim materinskim.

S M

Jedan varšavski list javlja, da je ruski sinod poslao u Lavov grčko-istoč-nog vladiku Eulogiusa, koji je odmah stupio na stolicu zarobljenog katolič­kog nadbiskupa Szeptickoga i zapos­jeo grčko-katoličku stolnu crkvu, gdje

Clemenceau u neprilici. Ovaj francuski državnik izdavao

je list „L' homme libre" (slobodan čovjek). U njemu je oštro kritizirao vladu u mnogom pogledu, i s toga je viada za neko vrijeme zabranila izla-ženje lista. Gospodin Clemenceau, ne budi lijen, pokrene novi list, komu je nadjenuo ime „V homme enchaîne" (čovjek u verigam); ali je i š njim bio loše sreće, jer francuska vlada, kojoj nije ugodna kritika, zabranila je izdavanje i ovog drugog lista. Sad javnost čeka, što će n i to g.J Clemen­ceau.

Džepni h a m bez žica. Svećenik Domenico Argentieri u AquìlI

u Italiji izumio je brzojav bez žica, kojemu neće trebati ni jarbola ni toliko toga što trebaju sadašnji bezićni brzojavi. Što je pak najglavnije, aparat za primanje koštat će sasma malo i moći će se nositi u džepu.

Argentieri je na ovakovom aparatu primao brzojave iz daljine od 1600 kim.

Junačtva hrvatskih domobranaca.

Hrvatski domobranci idu u rat pod hrvatskom zastavom, pod hrvatskom ko­mandom i va zvukove hrvatak'h davorija. Kako onda da hrvatski domobranac ne čini čudesa 1

Major 27. hrvatske domobranske pu­kovnije (sisačke) Petrušić pripovijeda o to­me u pismu na načelnika Siska :

Bojište, na kojem se evo još i danas viteški borimo, poškropljeno je jedino sa svetom i čistom krvlju vrlih naših domo­branaca. To sa patriotskim ponosom oso­bito ističemo.

Na ovoj grudi, gdje se i ovaj čas bi­jemo, stavio si je Hrvat opet vječni spo­men njegove radostne požrtvovnosti, neu-strašivosti, ustrajnosti i odoljivosti u najte­žim prilikama.

Ta i sam krvni neprijatelj drhće, kad osjeti, da se sa domobrancem bije i veli: „Bojimo se Švabe, ali nas*je strah onih, koji naški govore!"

Doznadoste o našim prošlim slavnim djelima i pobojima kod Krupnja, Biele cr­kve, Loznice itd. i primijetiste, da je 1 do­maća sisačka domobranska pukovnija u nji­ma sa uspjehom krvarila.

Divski se je držala, kad je kod B u očigled do zubi utvrdjenog i na skrajnji otpor pripremnog Srbina trebala Drinu si­lom prebroditi.

Shvatit čete ozbiljnost i tegobe našeg položaja, gdje se brodi u tuči puščanih i topovskih taneta. Tuj je trebalo čelik volje i junačkog srca, a to sve posjedovaše 27ma.

Dodjosmo kao prvi i tamo pol<>ži-smo temelj-kamen „živoj stieni" i daljnjim uspjesima.

Napred 27-mal zaorilo je obalom o-pjevane Drine. Oduševljenje hrabrih hrvat­skih sinova raste kao bujica; dižu se ju­nački uzbudjene grudi; življe kuca hrvatsko nam srce ; krcaju se čamci dupkom do pre­vage i sve kao jedan hrli napred, dapače i vodu gaze, kad je čamac gdje nasjeo.

Suze i nutrnje ganuće cakle se u oku svjedoka i motritelja ovako užasnog i div­nog prizora! Za čas čini mu se, da je po­pustio zapt i red, aliene, hrvatska junačka sloga mučke zove na okup junake.

Oduševljeni i hrabreni „Napred! Na­pred!" neprekidno nadvikuje bojnu larmu, te ne čekajući drug na druga sve uteče u ljuti boj.

Prestade iskrcavanje. Drina ne nosi nikoga sa obale na obalu I Razlučila nas od Herceg-Bosne. Sad valja teško osvojene i držati ili junački grob zamjeniti sa hladnim koritom Drine.

0 uzmaku ni pomisliti 1 Luk, što ga oko zasnovanog mosta

stvorismo, pokušaše Srbi često prelomiti. Dan i noć gruvaju puške i topovi. Srbi se množe l srušiše se jedne noći pretežnom silom na naše medjutim donekle pojačane redove.

Gvozdeni obruč ne propušta! Krva-rećl ljuto, vraća se dušmanin!

Nakon četiri dnevne bitke napustio je protivnik vehementne navale i povuče se Mi se za njim sliedeći nešto proširismo.

U novim postavima htjede i još danas pokušava neprijatelj, da nas skrši; nu mi stojimo „ko klisura".

Mislim da kraj ovakovih junaka neće više biti hrvatske majke poput one, koja je na upit jeli njezin sin soldat, sramežljivo uzvratila: „Naj oprostiju, on je domobra­nac".

š t o će nam budućnost donesti, ne znamo. Kao uvjek, evo 27-me pripravne za daljnja junačtva! Bog i Hrvati!

I sufragete će u rat. Nijemci dobit će u Francuskoj

orijaškog novog neprijatelja: sufragete. Eugleske babe, koje su se tako pro­slavile u borbi za izborno pravo, na­javile su, da će na svoj trošak sasta­viti zbor dobrovoljnih amazonki. Su­fragete će se najprije učiti u gadjanju, pa redom u ostalim vojničkim poslima. Što je pak najglavnije*, imat će lijepu uniformu.

Bit će to zaista krasni prizori. Nijemcima neće preostati drugo već da pred englezkim babama polože oružje.

H o it tajan rat? Ona «tarica u Pragu rekla je

pred 20 dana, da će rat trajati još sedam sedmica.

U pariškom „Guerre sociale", listu Gustava Hervea, poznati repu-

nak, u

Najistaknutiji engleski političari i neki engleski listovi izraziše želju, da se rat zavuče dvije ili tri godine. U koliko se to odnosi na Francusku, stvar je nemoguća, s ekonomskih raz­loga. Francuski gubitci dosad iznose 300.000 ljudi. Kada bi se nastavilo u razmjeru zadnje sedmice, to bi u go­dinu dana francuski gubitci iznosili milijun i po ljudi. Kada bi rat trajao godinu dana, bilo bi to za Francusku propast.

Amerikanska djeca za sirote ratnika.

Iz New-Yorka javljaju: Neka plemenita i dobra a neznana duša u Čikagu spružila je ganutljivu namisao, koju su sve Sjedi­njene države sjeverne Amerike primile s velikim veseljem, kako će ju primiti u Ev­ropi sa zahvalnošću i milotom osobito u onim državama, koje su zapletene u ovaj veliki rat. Ta plemenita misao je ova: Djeca sjedinjenih država sjeverne Amerike imaju za Božić poslati razne darove svim onim europejskim dječacima, koji su izgubili oca u ratu. Brzojavi iz New-Yorka tvrde, da je sva Amerika pozdravila tu namisao s odu­ševljenjem. Amerikanske novine sabirat će darove, a djeca će sama od svojih prište-dnja kupovati igračke. Svi nastoje već za što veći i ljepši uspjeh te akcije. Mnoge jako uplivne gospodje živo su pristupile tom plemenitom djelu. Predsjednik sjedinje­nih država odobrio je i pridružio se toj namisli a poslanici svih ratujućih država obećali su, da će njihove vlade skrbiti, da svi darovi dodju na odredjeno mjesto.

U tu svrhu biti će priredjen posebni parobrod, nazvan božični parobrod, koji će

"Honieti te darove u Evropu pod zaštitom amerikanske zastave. Parobrod bit će oz­načen sa zvijezdom i Isusovim riečima: .Sinite parvulos" (pustite malene k meni) te će poći u Evropu iz luke u luku sa svo­jim plemenitim teretom. U luke vodit će ga med minama te će smjeti ući u najsigurnije luke. Njegovo ganutljivo poslanstvo jamčit će mu podpunu sigurnost.

Čuvajte se rukovanja i rukoljuba.

Jedan odlični medicinar stručnjak p o ­zivlje u praškoj „Union" pučanstvo, da se, obzirom na sadašnju povišenu pogibelj pre-našanja priljepčivih bolesti (dvsenterija, tip-hus, kolera, kozjače itd.), kani uobičajene navike medjusobnog rukovanja i rukoljuba barem tako dugo, dok traje rat i to u in­teresu javnog zdravlja.

iz Senokrica, bolestan, u Risnu. Peretir Luka, od 37., bolestan, u Risnu. Petarović Ivo, od 27., ranjen, u bolnici Hidže. Plenković Ivan Prosper, od 27., ranjen, u • bolnici Ilidže. Polić Filip, u Risnu. Prgomet Marijan, od 22., ranjen, u bolnici Ilidže. Skandcr Mate iz Juroske, od 37., ranjen, bolnici u Budim­pešti. Vuković Mijo, od 37., ranjen u Bu­dimpešti. Zelenbaba Ivan, od 22., ranjen, u bolnici Ilidže. Vasiljević Brenko, od 37., ranjen, u bolnici Ilidže. Marendić Gjuro, od 22, ranjen, u bolnici Ilidže. Marinović Mato Markov, od 37., ranjen, u bolnici Ilidže. Medić Mijo iz Unešiča, od 37., ranjen u bolnici na Rijeci. Jurić Ante, od 37., ranjen, u bolnici Sarajevu. Kojić Ivan iz Potravlja, od 22., ranjen, u bolnici u Budimpešti. Ga-lić Ante, iz Islama latinskog, od 22., u bol­nici u Pešti. Barišić Mijo iz Cetine, od 22., ranjen, u bolnici u Pešti. Batinec Ivan iz Studenaca. od 37., ranjen, ranjen, u bolnici u Pešti.

U popisu br. 19: Nadporučnik Albert Roscher, poginuo. Poručnik Viktor Rohr ranjen. Kadet Vencenslav Giacasa ranjen.

Domaće vijesti. J o š o p r o p a s t i „ B a r u n a G a u t s c h a " .

Posebni odbor, kojemu je povjerena istraga 0 propasti „Baruna Gautscha", javlja, da je od Iješina, koje su iz mora bile izvadjene, prepoznato 43. Ostalo ih je još kojih 20 neprepoznatih, većinom djece i žena. Bu­dući su mnogi otišli iz Pule prije nego su se prijavili kao spašenici, moli sada spome­nuto istražno povjerenstvo, da mu se svi takovi spašenici naknadno jave, da lakše uspije prepoznanje onih preostalih Iješina. Stvari, koje su se našle kod utopljenika, mogu rodjaci podignuti kod dotičnoga p o ­vjerenstva u Puli, koje ujedno svima daje sve potrebite informacije o poginulima, ako se na nj obrate.

K a z n a g i m n a z i j a m a m o s t a r s k o j i t u z l a n s k o j . Službeni „Sarajevski List" ja­vlja:

Naredbom c. kr. zajedničkoga mini­starstva financija zatvara se na godinu dana velika gimnazija u Mostaru i Tuzli radi ne­prestanih djačkih nemira i izgreda, pa ćak 1 žalosnih pojava antidinastičkih i antimo-narhijskih, koje su osobito u zadnoj godini izbile na javu.

P o g i n u l i i r a n j e n i . U popisu 13. od 22. rujna nalazimo od domaćih pukovnija :

Bečić pl. Ante Pavao, od 22. puko­vnije, ranjen, nalazi se u c. k. pričuvnoj bolnici u Ilidžama. Castagno Rdmeo, od 37, pukovnije, ranjen, nalazi se u istoj bolnici. Dragičević Teodor Markov, od 37., ranjen, u istoj bolnici, Kovačić Nikola, od 37., bo ­lestan, u bolnici u Risnu. Pažani Jakov, od 27., j-anjen, u bolnioi Ilidže. Pekotić Antun

Grad i Z a „Crven i Kr i ž " poklonio je jedan

poručnik K 1, mjesto podmirenja računa ljekarniku g. Berošu.

P u č k e š k o l e od jučer vode pouku, kako smo već javili. Sva školska djeca do ­laze u pučku Školu kod sv. Frane, te se jedna poučavaju u jutro, a druga popodne.

Preporučamo roditeljima da svoju dje­cu šalju u škole.

• • • • • • • • I • • • • • • • •

U našem skladištu imademo na prodaju vunenih pokrivača

dobre vrsti.

I vanjske naručbe izvršujemo.

Prva dalmatinska tvornica prediva i tkala PAŠKO RORA i drug

ŠIBENIK.

j e d n u bečhu eksportno huću po mogućnosti za sitničarije

prima se odmah.

Uzima se u obzir samo vje­

šta čestita osoba. .

A D R E S A :

R O S E N B E R G Hotel Troccoli -:- Split. Beč VI., Moriahi l fEFStrasse 170.

[iDiQDiiin'nnMQiiQDini]

= B A Č A V A =

r a b l j e n i h , z d r a v i h , u i z v r s n o m s t a n j u , uz u m j e r e n u c i jenu , o d 3 d o 30 s t o l i -t a r a , i m a n a p r o d a j u k o d p o t p i s a n o g a .

Zlarin — Šime Marin posjednik, trgovac.

miHjun P ' s a ć i h strojeva = = = = = u porabi. =======

M o d e l X i XI.

H R V A T S K A Z A D R U Ž N A T ISKARA U Š I B E N I K

UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM (Dr . A. DULlBlĆ I DRUG)

O B S K R B L J E N A J E S V I M M A T E R I J A L O M , T A K O D A | E

U S T A N J U T O Č N O , B R Z O , U M O D E R N O N S L O G U T E

U Z V E O M A U M J E R E N E C I J E N E I Z R A D J I V A T I S V E

: - : R A D N J E S P A D A J U Ć E U T I S K A R S K U S T R U K U : - :

I Z R A D J U J E P O I M E N C E P O S J E T N I C E , T R G O V A Č K E

M E M O R A N D U M E , R A Č U N E , N A S L O V N E L I S T O V E

T R G O V A Č K E I S L U Ž B E N E O B V O J E , V J E N Č A N E K A R T E '

P L E S N E I D R U G E Z A B A V N E P O Z I V E I P R O G R A M E

O S M R T N I C E , C I J E N I K E , J E S T V E N I K E 1 T . D . I T . D !

V E L I K O S K L A D I Š T E T I S K A N I C A ZA O B Ć I N E I

: - : : - : Ž U P S K E U R E D E . . . . : . .

P R O D A J A RAZNOVRNOG ČISTOG PAPIRA I OBVOJA.

ETJJI

BEZ KONKURENCIJE

Podpuno —

amerikansko pokućstvo

6 L 0 6 0 W S R I l K L - T R S T

P i a z z a della B o r s a No. 14 I kat T e l e f o n b r . 17—70.

Novi bflčvarshi majstor u Vodicama

FRANE RADET1Ć Iz Lastva u Istri.

Dajem na znanje poštovanom ob-ćinstvu Vodica i svoj okolici Šibenika, Skiadina, Zlarina, Prvić-Luke, Šepu-rine, Zatona, Tribun ja, Tijesna, Jezera, Murtera, Betine, Zlosela itd., da sam moju radnju bačvarsku prinio iz Ka-stva u Istri u Vodice. Imam četiri ra­dnika, radnju sa svim modernim su­dovima, to jest bačava, gotovih ča-brova, maštela, karatela, vinopritakača, vidara i svake vrsti sudova na barile po zahtjevu svake veličine. Isto držim skladište obruča, duga, jelovih, smri-kovih od svake veličine itd.

Cijene umjerene tako da se ne boji nikakve utakmice.

H T N a z n a n j e o n i m a , koj i s e b e ili d jecu n a ž ivo t o s i g u r a t i ž e l e . P r i j e n e g o s e o s i g u r a j u k o d tud j ih z a v o d a , n e k a d a d u p r v e n s t v o n a ­š e m j e d i n o m d o m a ć e m z a v o d u

„CROATIA" koji i m a r a z n e c i e n i k e uz p o v o l j n e u v j e t e ; r a z j a š n j e n j a i u p u t e r a d o :-: d a j e Z a s t u p s t v o :-:

KOPANI & MILKOVIĆ . . ZADAR :: DALMACIJA. . \

Z a v o d t a k o d j e r p r e u z i m a o s i g u ­r a n j a p r o t i p o ž a r u .

VELIKA ZLATARIJA

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka

:-: ŠIBENIK. :-:

OS IGURANJE Ž IVOTA u raznolikim najnovijim, modernim i vrlo povoljnim kombi­

nacijama preuzima jedini domaći osiguravajući zavod

„ C R O A T I A " Osiguravajuća zadruga u Zagrebu. - Utemeljena g 0 d . 1884.

C E N T R A L A : Z a g r e b , a v l a s t i t o j p a l a č i , u g a o M a r o v s k e i P r e r a -

d o v l ć e v e u l i c e .

GLAVNA Z A S T U P S T V A : Osiek,

R i e k a , S a r a j e v o i Ljubljana.

C E N T R A L A : Z a g r e b , a v l a s t i t o j p a l a č i , u g a o M a r o v s k e i P r e r a -

d o v l ć e v e u l i c e .

GLAVNA Z A S T U P S T V A : Osiek,

R i e k a , S a r a j e v o i Ljubljana.

C E N T R A L A : Z a g r e b , a v l a s t i t o j p a l a č i , u g a o M a r o v s k e i P r e r a -

d o v l ć e v e u l i c e .

GLAVNA Z A S T U P S T V A : Osiek,

R i e k a , S a r a j e v o i Ljubljana.

Podružnica u Trstu, Via del Lavatoio br. I. II. Kat T e l e f o n .5-C4.

Ova zadruga prima uz povoljne uvjete sl ledeće vrsti osiguranja

I. fla ljudski život: 1. Osiguranja glavnica za slučaj doživljaja i smrti. 2. Osiguranja miraza. 3. Osiguranja životnih renta.

II. Protiv šteta od požara: 1. O s i g u r a n j a z g r a d a (kuća, gospodarskih zgrada, tvornica

industrijalnih poduzeća) . 2. O s i g u r a n j a p o k r e t n i n a (pokućstva, dućanske robe, gospo­

darskih strojeva, blaga itd.) 3. O s i g u r a n j a p o l j s k i h p l o d i n a (žita, sijena itd.)

III. Staklenih ploča protiv razlupanja. Zadružna imovina u svim poslovnim granama iznosi . K 3,375.050.88 Prihod premija s pristojbama K 1,571.135.97 Isplaćene odštete od postanka zavoda K 6,400.996.52

Sposobni posrednici i ahviziteri primaju se uz povoljne uvjete. Zastupstvo za Šibenik i okolicu VLADIMIR KULIĆ - ŠIBENIK

HRVATSKE ZADRUŽNE

TISKARE U ŠIBENIKU ::

u. z . s . o . j . (Dr . A N T E DUL1BIĆ 1 DRUG) .

UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE

VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, MISSALE,

MOLITVENIKE I SVE U TU STRUKU SPA-

:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: :-:

CIENE UMJERENE. — IZRADBA BRZA

:-: :-: I SOLIDNA. : : :-:

-MmmmmMmmmmmmmmmmmmmmmmmmm

Raznovrstne, umjetnički izradjene koraljne uresne nakite izradjuje

R I B A R S K O - K O R A L J S K A

Z A D R U G A u Š I B E N I K U .

Radiona i izlozi nalaze s e na obali kraj perivoja.

1

J I