* A U c

P r e d p t a t a v a n Šibenika - na» t r o m j e s e c 3 K. — • na pfl godine o K.

P r e d p l a t a u Šibeniku sa d o n a š a n j e m lista u kuću j e d n a k a j e kao i van Šibenika.

benik, u subotu 14. srpnja 1906.

Pojedin i b r o j i i para. po pogodili.

I Z L A Z I S \ 4 K E S I B 0 T K l Z \ Il M

Anonimno aiistrijansko parabro-

darsko družlvo »Dalmatia«.

ovako se zove novo parobrodarsko družtvo,

o kojemu se toliko pisalo i govorilo, a sačinja­

vaju ga kao utemeljitelji s jedne sirane Lloyd,

a a druge dubrovačko parobrodarsko družtvo te

Topić i drugovi, družtvo Rismondo, Negri et

Comp., i Zaratina.

U ime ovih družtava bio je sastavljen u

"Beču ugovor po njihovim predstavnicima te pred­

stavnicima bankarskih družtava Hrvatske Vjere-

sijske Banke u Dubrovniku, trgovačke Banke

dubrovačke, prve pučke dalmatinske banke u

::|p1itu i Jadranske Banke u Trstu. Ovo novčar­

ska skupina ima da financira novo družtvo.

Bio je nadalje podpisan i ugovor izmedju

utemeljitelja novog družtva i vlade, koja će novo

$ružtvo subvencionirati sa milijun i po kruna

na godinu. Vlada odnosno ministarstvo ima za to

odlučujućeg utjecaja na plovidbeni red, na upra­

vu i t. d. za 20 godina, a razpored plovitbe

pregledavat će se svake II godine.

Uprava družtva biti će u Dalmaciji, ali ta

dalmatinska uprava po riečima ravnatelja Lloyda

jjrrankfurtera imala bi biti samo formalna, a

m t i č n a uprava posala bila bi u Trstu. Sjedište

pijie formalne dalmatinske uprave nije još odlu-

to prikladni grad.

Pisalo se je po novinam da će poslovni

jezik novog družtva biti hrvatski, ali to nije

stalno niti je ugovorom zajamčeno, a u to je

V«oma sumnjati kad su i zapisnici utemeljenja

sastavljeni na talijanskom jeziku, a kad će fak­

tična uprava poslovanja biti u Trstu.

Novčano stanje novog anonimnog austri­

j s k o g družtva „Dalmatia" sastoji od 4 1 . 0 0 0

• akcija od 200 K. svaka t. j . 8 , 2 0 0 . 0 0 0 K.

Od ovih akcija moraju kroz tri godine po­

jedini parobrodari i odnosna družtva posjedavati

f 3 1 . 0 0 0 akcija u iznosu od K 6 , 2 0 0 . 0 0 0 tako

Ida na Lloyd odpada K 2 , 2 0 0 . 0 0 0 a na dalma­

t i n s k a družtva 4 , 0 0 0 . 0 0 0 . S ovim svotam bi

'družtva ušla u novo družtvo „Dalmatia". Ali

love svote su ne u gotovini nego u obstojećem

materialu, * parobrodima, agencijskim inventa­

rima i t. d.

Potrebite svoto za nabavljanje novih para-

broda i za popravak starih i t. d. imale bi se

'pr ibavit i iz 10 .000 dionica, koje bi se izdale

stavile u promet, a onda iz eventualnog zaj-

u tekućem računu od K 4 , 0 0 0 . 0 0 0 . Ove

jalne posle preuzele bi zajednički spome­

nute banke uz prilično dobre uvjete.

U glavnom mi smo ovo iznieli sve što je

znati od novoga družtva „Dalmatia". Iz

ovoga vidimo, da su parobrodari učinili veoma

veoma skupo prodali.

Tu je Lloyd koji je ušao u družtvo sa svim

lm starim parobrodima dalmatinske plovidbe,

je Topić, tu Negri čiji su parobrodi u pri­

mi slabom stanju. Već sam Lloyd ulazi u

tvo sa K 2 , 2 0 0 . 0 0 0 a to je koliko ciela

ve glavnico. Dalmatinska družtva ulaze

Ravnicom od 4 , 0 0 0 . 0 0 0 . A to je ukupno

diko koliko Iii se imalo još nabaviti novim

lani i zajmom ili drugim riočima sa zajmom

i novim diouicam imalo bi se družtvo obnoviti,

dok bi današnji uiaterial u iznosu od K 6 , 0 0 0 . 0 0 0

kroz koju godinu bio barem za dobru pol,,vini

bez ikakve faktične vriednosti.

Kako se vidi novo družtvo na ovaj način

bit će koristno u prvom redu samo današnjim

utemeljiteljima, a da li će koristiti i novini dio­

ničarima i u obće Dalmaciji, to je drugo pitanje.

Mi u istinu želimo, da bi koristilo, ali u to

veoma suinljamo sa više razloga.

Novi dioničari u iznosu ol 10.000 dionica

prema. 8 1 . 0 0 0 , neće moći imati skoro nikakva

glasa u upravi. Družtvo će biti ti monopolu

Lloyda, vlade i onih parobrodara koji budu sa

vladom držali. A nakon tri godine današnji pa-

rabrodari moći će, ako ih volja, razprodati svoje

dionice, i tako s jedne strane unovčiti će oni

gotov novac, a s druge naprtiti će stari materijal

novim kupcima njihovih dionica.

Ne kažemo da će se ovo i ovako dogoditi,

ali suinljamo. A kad bi se d o g o d i l o to hi zna­

čilo, da bi novo družtvo „Dalmacija" došlo u

posve tudjinske ruke, jer bi Lloyd, vlada, nje­

mački kapitaliste preuzeli sve, i tim bi i ovo

družtvo postalo do fakto austrijansko, pa, hi na

mjesto domaćeg družtva sa hrvatskim poslova­

njem imali na, našim obalam njemačko dru/ivo

sa njemačkim poslovanjem. I tim bi naša mor­

narica zadobila zadnji udarac, koji na svaki na­

čin valja spriečiti.

Da se ovoj pogibelji doskoči mora s e j i a -

stojati da faktična uprava družtva bude u Dal­

maciji i da na upravi budu ljudi sposobni i kad

pomorci i kao financijeri i kao trgovci i uz to

čestiti Hrvati. Uredbu družtva i način financi­

ranja družtva ne može se više promieniti, jer je

sve više utanačeno. Družtvo valja urediti da bu-

zemlju, a to nemože se postići nego još jedino

Prava uprava, ne može biti ni u Spljetu

ni u Zadru, ni u Šibeniku, jer u nijednom od

tih gradova nema strukovnjaka kadrih da kori­

stilo ravnaju sa velikim parobrodarskim dužtvom,

s jednostavnog razloga što nemaju dovoljno spre­

mnih elemenata za, to. Govoriti n. pr. za Spljet

samo za to jer je to centar zemlje nema smisla,

jer to nije jedini uslov za dobru parobrodarski

upravu. A baš kad s m o na, Spljetu opazit nam

je, bez uvrede, da on nije bio kadar do sada

ni jedan parabrodić sagraditi, da nema ni po­

moraca, a kanio li da bi bio kadar ravnati sa

već gotovini velikim pomorskim družtvoni. Mi

znamo da se u Spljetu biraju posve rado upra­

ve, odbori, pododbori i poduprave, ali s t o valja

opaziti, to je da od svih tih uprava nema real­

nog uspjeha ni za Spljet a kamo li za pokra­

jinu. Vinarsko družtvo nezua se ni kako je svr­

šilo. Jedina radnička zadruga uspjeva, a to uprav

jer ima u njoj sposobnih strukovnjaka. Dakle

Spljet bi morao stvarati prije strukovnjake, pa

onda tek iznašati zahtjeve

I čudnovato ! Dok ostala siela raznih pa­

robrodarskih družtava, u priznanju svojih sila,

to htio kušati. A valjda mu i uspije kad je to

pitanje u rukama vlade. Nego korist i jamstvo

da će posao biti dobro vodjen, zahtievaju da se

u ovom poslu dade prednost Dubrovniku, jer on

ima u istinu zi to najviše spremnih ljudi.

Može bit da bi tada ti ljudi i nastojali da

faktična uprava bude u Dalmaciji i da družtvo

bude domaće i da &o domaće sačuva.

Osim toga jeba lo bi nastojati da i po

jam budu namješteni sposobni; a ne da

ftl zakupninom stanovitih gospodara,

Bilo kako mu drago novo družtvo je pos

S tog gledišta valja,

mm postupati. Bude

ma narodnog karakte

ilo d aće ljude, Im

bude li udobno, brzo

LHI toga probitka, ne Im

snage, koja bi znala

siipioslaviti se i ovom parobrodarskom družtvui

eventualnom njegovom izrabljivanju.

Pokrajinski pol jodje lski zavod.

Kad smo pri pouci moramo odmah naglasiti, kako j * prvobitnom pravilu zavoda pouka za redovite djake imala trajati dvie i tri godinu dok po današ­njem ona se ograničuje na samu jednu godinu, i to ako se javi najmanje 12 slušatelja. Ova ironija naj­bolji je dokaz lakoumnosti onih osoba, koje misle da su, spasivši svoju kvietancu, spasili svoju ćast kojom su se javno pred našim siromašn

trgovac 40 poduzeće, promatr iti i prema

ono odj ovaralo zahl

zemlje, bude li nam.

li za st ranke koriste

j e l t i n o , o n o raj i mi;

li svoniu tomu odg< zemlji i ma još i pon

i/,lu: po-

podpisima. Ovi ljudi, da u sebi ćute i najmanju iskru ljudskog ponosa, bili bi još odavna ostavili ovu zemlju, još prije, nego smo mi to i misliti mo­gli. Nu odi još su tu, premda nemaju niti jednog svog koristnog djela za narod, na koje bi mogli po.-;,* r . M « , , i reći : „To ti je, narode,' moja ste čevina! Ja sam ti ovo pribavio, jer sam uvidio po­trebe tvoje, jer te ljubim i jer sam pripravan žrtvo­vati za tvoje ekonom no dobro sve, pa i moj polo­žaj !" Ali oni nisu kadri da to učine, jer ništa trajna i koristna po našeg mukotrpnog težaka nisu učinili. A što su dakle uradili, što su spasonosno učinili, da su po više puta i osobno odlikovani ?

Uradili su puno i puno, mnogo više, nego smo se mi ikada mogli nadati. Zakopali su nam Pokra­jinsko poljodjelsko vieće, podpomogli su, da se uki­nula subvencija poljodjelskom neodvisnom listu „Gospodarskom poučniku" e da tako prestane izla­ziti taj javni glas mukotrpnog našeg težaka, po-

jljemćili su nam Vranu, Glavicu, uvukli su špiu-uažu u sve grane gospodarske, preko javnih i taj­nih ortaka, a nada sve nastojali su podlim sredstvi­ma uhiti i ono malo nezavisnih mladića, koji se go­spodarstvom bave, svaki rodoljubni podhvat. Nitko prvi od nas nije pozdravio imenovanje g. Borella predsjednikom pokrajinskog poljodjelskog vieća ; nit­ko prije od nas nije mu odkrio sve one crvotočine, od kojih boluje naš gospodarski organizam, koje je trebalo odmah neumoljivo bacit u smeće; pak'uza sve naše nagovore, uza sva obećanja kneza Borella,

:fltrovne gljive ne sumo, da se podržavaju i dalje, nego na žalost mislimo, da nije jak ni on sam kako

.anje na svoj liniji. Danas ovim dosta, itvoren natječaj za mjesto tajnika poljo ieć.n, te bi imenovanje imalo sliediti odmal

nam otvoritošću, a sad hfl ) pn

>oilka odili vrst „kursora" (tečajeva). I kad bi se prijavilo 12 mladića da pohadjaju jednogodišnji tećaj. ne znamo kakov bi uspjeh u naukama mogli postići, ako se preko godine moraju držati kursovi i t o : Vinogra­darski kurs od 10 tjedana: Podrumski kurs od 6 tjedana, kurs o analizi mašta i vina od 3 tjedna; kursovi o gojenju i upotrebi povrća od 4 tjedna, a svršiti će u Vrani ili Arbanasima (?!); povrćarski kurs od 4 tjedna; kurs o maslinama i pripravljanju ulja od 4 tjedna sa pregledoorn n- kili uljamica u pokrajini. Dakle se-tiz zavod po tome ne misli po­dignuti uljarnice, kako je u prvobitnosti bilo odre-djeuo ? Kurs o gojenju bilja i to na Glavici kod Knina, a imao bi trajati 10 tjedana: mljekarski kurs na Gla­vici kod Knina, a imao bi trajati 6 tjedana ; kurs o gojenju životinja i živiuskih bolesti na Glavici, a tra­jati će šest tjedana; kurs o pčelarstvu od tjedna d m .

Ako se sada uzme, da je broj učiteljskih sila jako ograničen, dapače i „statut" ne kaže i/.ira rav­natelja za koji drugi naziv, jasno je kao sunce, da mladići, koji bi želili redovito izučiti jednogodišnji tećaj, ostali bi p6 godino bez pouke ili bi bili uui-lovani provadjati ciganski i dosadni život prigodom blaženih »kursova".

Da pako ni sam ravnatelj nema nikakove moći i neodvisnosti dosta je pročitati „statut" od para­grafa 20-28, u kojima ga se sapinje ko kakova roba, te podpuno odobravamo korak gospodina L. Bulića, koji je odbio imenovanje ravnatelja pri ovakovom na­samo to, da s radi o jednoj slobodnoj, javnoj isti-tuciji, koju ciela zemlja odavna čeka i vapi, a rav­natelj tog najpotrebitijeg zavoda, imenuje se privre­meno i to uz uvjet, da ne smije preduzeti nikakov korak, nikakovu koristim inicijativu, ako mu to ne dozvoli, ne namjestništvo, već visoko bečko mini­starstvo.

Pak dobro, sve nek ide, hvala Bogu! Ali kad će započeti pouka, kad će se otvoriti sugradjeni za­vod? Na ovo ne odgovaramo mi, već paragraf 29 famoznog statuta, a taj glasi :

„Poučavanje će u Zavodu započeti prama ras­položivim učiteljima, učilima i učenicima*. Ovo da se izrazimo najblaže znači nikad: Deset godina se je botjelo, da se zavod sagradi, sad opet treba če­kati 10 godina, da se nadje učitelje, 10 godina učila, a onda tek, d.i obstojeća ljudska generacija, dade na sviet ljude, koji će biti sposobni pohadjati ovaj naj-savršeniji svietski poljodjelski zavod, koji će na svom pročelju, po »statutu" nositi nadpis „('. K. pol jo ­djelska škola i pokušalište u Spljetu", a tilialka na imanju Glavici kod Knina naziv: „Filijalka c. k. poljodjelske škole i pokušališta u Spljetu (zemaljska praktična poljodjelske škola)".

Ovo u zaporkama nije nego pljuska na lice na­šeg naroda. Da je pok. Alonti i u snu mogao pomi-

govom oporukom i dozvoliti, da se na njegovom ima­nju, njegovom mezimćetu, kako je vrli i nezaboravni pokojnik nazivao svoju „Glavicu", posadi dru;; obilježje izim hrvatskoga; da je on samo gao i pomisliti, da će se na onom prozoru, gdje je on mozgao svoje plemenite misli za narod svoj i u prigodama razvijao svoju milu troboju, neće vijati ova narodna zastava, sigurno ne bi nikad bio svoju oporuku onako plemenito sastavio.

Al koja li vajda! Pogrješka je učinjena i sad je kasno da se ispravi!

Nu ako narodno zastupstvo hoće, da donekle nadoknadi narodu štetu pretrpljenu, mora u prvom saborskom zasjedanju tražiti razlog od vlade i vla­dinih ljudih, što ih je naime usilovalo, što ih je do­velo do ovakova nesretnog koraka u postupku po­krajinskog poljodjelskog zavoda i da dadu opravdan račun o tome, jer inače oni će nositi na svojoj duši narodno prokletstvo skupa sa onima, koji su radi svog častohleplja i uživanja na ovakav nedostojau način izdali narod naš i pomogli upropašćenju našeg narodnog blagostanja.

( ^/^'vršujemo, jer ne ćemo da prispodablja.no

onim, kako ga je zamislio g. Zotti, u to s i:r 1 .ua , mislimo, da je bezkoristno o tome pisati i govoriti, kad se već zna, da smo u ovom pogledu izgubili pravdu, a istu može da dobije samo narodno zastup­stvo, koje se ne će moći ni zatvarat ni plieniti dok bi u:;; to zaisto čekalo kad bismo dalje pošli, budući smo u ovakovim obće koristnim narodnim pitanjima na žalost robovi i u vlastitoj kući. 1 s ovim svrša-

U li a n o v i n i. Otvorit će se sabor kako novine pišu, na

14. ov. mj. 0 zadatku ovog sabora mi smo i

zadnji put u kratko progovorili. Mislimo, da je

ono naše stanovište podpuno izpravno, a reklo

hi s e , rla i odgovara mišljenju najveće frakcije

udružene oporbe t. j . hrv. stranke prava, jer

isto prenaša i glasilo u/e stranke „Hrva t ska" .

— Ovaj list ja takodjer izjavio se, da s inagju,-

roniiua ni ukupno ni pojedince ne će se imati

odnošaja.

Dok ovo sa zadovoljstvom iztičemo, nije

m drago, a nije ni dobro, što se mora opa-

njeka neobična napetost izmedju različitih

ozicijonalnih skupina. Ova napetost došla je do

izražaja i u uličarskim napadajima, u svakovr-

stnim sumnjičenjima, u polemikama bez pravog

smisla i bez prave svrhe. Koliko god stranko

bile medju sobom opriećne u načelima i u na­

činu rada, opet ne bi smjelo u ovim časovima

probudjivati i povećavati osobna pitanja do te

mjere, da onemogućuju svako modjusobno prija­

teljstvo, političko razpravljanje, nagadjanje i spo-

razumljivanje. Jer , ako ikad, to je potrebito

danas, da dosadašnje opozicijonalne hrvatske stran­

ke rade sporazumno u svim pitanjima zajedničkim,

kojih je veoma mnogo i veoma važnih, i koja tre­

baju da se čim prije sporazumno riešei uzakone.

Protivnost Magjara, koja se u zadnje doba

bolje opaža u* mnogim pitanjima, možda izbija

tako na javnost upravo radi spomenutih zadjevica

i trvenja, i dogodjaji na Rieci u pogledu gu­

vernerova govora i zastave hrvatske, kao i ustraj­

nost Magjara u odklanjanju jezičnih,želježkib i zaje­

dničkih uredovnih pitanja, za stalno zavise i od

toga, što vide, da naši zahtjevi nisu toliko jaki,

koliko bi bili, kad bi sve stranke u tim pita­

njima, bih- jednodušne i kad oni ne bi mogli

računati na njihovu neslogu. Čim su Magjari u

pogledu riečkih dogodjaja vidjeli, da su svi

Hrvati složni, nastojali su ipak, da na kakav

takav način dadu zadovoljštinu za počinjene u-

vrede. Kao narod politički zreo, mi ne možemo

očekivati ni od Magjara ni od nikoga drugoga,

da će nam od svoje volje štogod popustiti ili

dati ; mi moramo što je naše sami izvojštiti.

Naravno, da bi najpotrebitije bilo izvojštenje

podpuno slobode i samostalnosti, pa ovo i jesu

glavni ciljevi naše politike ; ovo i jest program

elike većine Hrvata, ali u radu za ove ciljeve

ora se pribaviti i potrebito oružje, koje nam

nikada doći izvanka, već ga moramo u

ojoj kući pripraviti. Moramo da. imamo u svo­

jim rukama sve ono, što omogućuje narodu da

n parlamentarnoj borbi sudjeluje preko ljudi po

njegovoj slobodnoj volji izabranih.

Zadaća, banovinskih stranaka morala bi biti

dakle uzakoniti sve, što narodu takovu borbu

omogučuje. Dobro je u tu svrhu, da stranko drže

javne skupštine i da zagovaraju dotične zakone,

ali ovakove vrsti skupštine ne bi smjele biti

sredstva, da se stranka od stranke sve to više

razdvaja, da stranka stranku sumnjiči', odnosno

da se broj pobornika umanjuje, već moraju ići

za tim, da se stranke zbliže u zajedničkom radu.

Radeć prema ovome ne smije se nikakvim

orakom, zaključkom ili zakonom kompromitirati

duće nastojanje hrvata za neodvisnost. Bilo

s jednog bilo s drugog razloga to bi se moralo

dogoditi, kad bi ovaj sabor htio da pristupi rje­

šenju bilo kojeg našeg državopravnog pitanja.

Na temelju današnjih uredaba u Banovini, na

temelju današnjeg izbornog reda i ostalih zakon­

skih ustanova, sredjenje tih pitanja ne bi moglo

sliediti nego strogo u duhu današnje nagodbe,

koja ne predstavlja nego izručenje svih hrvatskih

posala Ugarskoj.

Zadaća Hrvata i njihove borbe nije da tu

nagodbu podrže, nego da j u ruše, odnosno, da

stvore sve, što j e kadro onemogućit je . Na želje,

na zahtjeve Magjara, koliko god se nastoji doći

s njima do pravednog saveza, ne može se i ne

smije se obazirati nogo samo u koliko, nisu na

uštrb koristi i časti narodne. Ako bi nas pak

Magjari na svaki način htjeli u taj savez samo

za to, da im budemo od pomoći a u stvari da

im služimo, onda je najbolje i no gubit vriome,

nego se otvoreno raztati pak što Bog i narod

da. U svakom slučaju Hrvatima je raditi naj­

prije za se, a za drugoga samo onda, ako im

hoće biti od pomoći i ako im u istinu pomaže.

Na nijedan način i u nijednom slučaju Hr-

ne smiju uzakonjivat svoju pođredjonost

Za ustavne slobode u Rusiji. Mi smo borbu ruskog naroda u više na-

vrataka prikazali i protumačili, te smo iztakli,

kako će se ona nastaviti i da ne će svršiti,

dokle god ne izvojšti ono, za čim narod teži i

vapi. Sve prisilne mjere upotrebljene proti toj

borbi nisu nego nove pobude, nova poticala na

velike žrtve za veliku misao. Kad tako velika

misao, kao što je sloboda, prodre u narodne

slojeve nakon višestoljetnog robskog životarenja,

onda ona od tog robija stvara legije heroja,

kojima je borba svetost.

Takovo je stanje sada baš u Rusiji, i s

log pogleda moramo suditi sve ono, što so u

njoj dogadja, ne obaziruć se na nuzgredne po­

jave, koje se sa stanovite strane navlas iztiču

ne bi li se ta borba prikazala svietu u drugom

svjetlu i obliku.

Nemiri i pobune i sada su i unapiied će

dakle biti na. dnevnom redu. U Kavkaz odpu-

.tuvao je posebni vlak pun mitraljeza, zaire i

pušaka ; posjednici u Jekaterinoslavu iz straha

pred agrarnim nemirima prodaju ljetinu za po

ciene. ('lanovi „ S u e z a niskog naroda" hrzo ja­

više predsjedniku Duine moleći ga neka traži od

cara uvedenje vojničke diktature. U Odesi š raj-

kovi se ponavljaju, n Kostanci i Aleksandrovu

oružane čete navalile na monopol. Regimenti

garde po carevoj se odredbi premještaju, a u

Peterbuf dovadjajn se kozaci.

Knez Urnsov priobćuje u Burni, da i na­

dalje postoji tajna tiskara, kojoj je na. ćelu ko­

njanički kapelan h'oiiisarev sa :> činovnika. Ti­

skara se zatvara, Konisarev se premješta. Gar­

nizona u Odesi drži meeting i odpraflja na

DI I I I I I I peticiju, u kojoj se tuži na težko stanje

vojsko. Isto se čini i u Petrogradu.

U Samari buni se kuzulska regimenta i,

tako napried sve redom - sve vri, sve je u

neprestanoj trzavici. I tamo daleko na iztoku,

u Vladivostoku, prieti pobuna. Bila je naime

odredjena za ovaj mjesec pobuna mornara na

ratnom brodu „Askoldu" .

Ovakove i slične viesti dolaze već davno

svaki dan, a dolazit će, kako rekosmo, i una-

pried. Medjutim Duma, kao vjerni tumač zah­

tjeva ruskog naroda neprestano radi i radi o-

nako, kako ne može drukčije raditi u prilikama

u kojima se ona i zemlja nalaze. Lav Tolstoj

hotio je , da o njoj izreče svoj sud ; zamjera

jo j , što radi onako kako rade drugi parlamenti

u Evropi, ali ne kaže, što bi drugo imala ra­

dili. D tako težkom položaju, kakav je onaj

sada u Rusiji, ' dokaz je, da Umna pogadja svoj

poziv, kad se je do sada znala održati i osvojiti

simpatije šire javn >sti.

Ona se bori uporedo s cielim narodom i

ta konbinovana borba tako je jaka, da joj ne

mogu ništa sve represalije. Krugovi, koji bi

htjeli reakcijom suzbiti tu borbu ne mogu ni­

šta, dok je ona voljena onako, kako danas vi­

dimo. Oni kao da čekaju prve časove klonuća

te borbe, da započnu svojim suzbijanjem. Ali,

rek' da uzalud čekaju. Narod ruski dokazao je

i dokazuje, da se no će umoriti, a Duma ostaje

lu uviek kao sjajni primjer žilava o.dpora i po­

stojana rada.

Pred takovom pojavom ista vlada kao da

se izpunja nekim udivljenjem i postaje nemoćna.

Zato se i pronose glasovi o sastavu novog

kabinola iz krila Duine. Do toga moći će doći

jedino, kad se vlada pokaže razpoloženom, da

dade Rusiji sve ustavne slobode. — Bilo bi

dobro, kad bi do tog razpoloženja što prije do­

šlo, jer inače ne će bit nikad u Rusiji nzpo

stavljen normalni gradjanski i državni život.

U S r I) i j i.

Različite kušnje, sve jedna za drugom, izne-

nadjuju ovu kraljevinu. Dosta bi bilo pregledati

dogodjaje posljednjih triju godina, da se dodju

do zaključka, kako su odnošaji te zemlje, bili

oni nutrnji ili vanjski, davali uviek povoda?, da

so o njima piše i razpravlja, jer su uviek iza­

zivali nove zamršaje i imali velikih posljedica,

od II lipnja. 1 9 0 3 , od tragedije < oči, ko­

jom su se završile tolike pobune i nasilja, to­

like kroničke krize i t o l i k o skandala u Konaku,

Srbija je dobila novog vladara, ali i ovaj, ma

ničemu ne bude povriedjen ustav, našao je u

zemlji takove prilike, k o j e su nm za dugo zada­

vale velikih briga, ritanje zavjereničke moralu

se je desili , ali je tu bilo po sriedi toliko jada.

i neprilika, da se je bilo bojati novih nedaća.

Bilo je pare govora i o novim urotama. Petar I.

napokon odlučio je u stvari, netom je to mogao

da učini bez pogibelji. Zavjerenici sn oclaleeeni

i njihovo slavljenje je prestalo. Englezka udo­

voljena uzpostavila je tokar sada diplomatske

redovite odnošaje s beogradskom vladom. Ovo

je bilo od velike moralne i političke važnosti za

Srbiju, jer se tim podpuno oporavio Lnternacijo-

ualui položaj kraljevine, vlada se osnažila i kr­

vavi dogadjaj I 1 lipnja, 1 9 0 3 , prešao u z&borav.

Čast vojske bila je spašena.

Malo za tim, kao posljedicu tih prilika na­

stadoše promjene na vladi, dok se nije došlo i

do zadnjih izbora za skupštinu. Ti izbori dadoše

ministru Pašićn većinu od L'II glasova, kad bi

se u opoziciju ubrojilo svih IS mladih radika-

laca, 1 6 nacijonalaca, 5 naprednjaka i 1 soci­

jalistu. Reklo bi se. da, je 2 0 glasova, mršava

većina, ali u Skupštini nije tako, jer se baš tu

uslied tolikih izbora dogodjalo uviek da su do­

lazili' u Skupštinu većine i manjine u lakoj ne­

znatnoj medjusobnoj brojnoj razlici, da je bilo

dosta, e se dva, tri glasa, izgube ili predobiju za

drugu stranu, a, kriza bijaše gotova. To je bio

uzrok nestalnosti ministarstva,. Danas 9 0

starih radikalaca dostatno je Pašiću za vla­

danje.

. A ako je zavjereničke • pitanje sretno rie-

šeno, 'ako su izbori dobro prošli, ostaje još uviek

jedno veliko pitanje neriešeno t. j . trgovački u-

govor s Austrijom, s kojim su skopčana, dva,

druga pitanja t. j . dobava topova i potrebiti za­

jam za tu dobavu. Bilo se došlo do ovoga:

sklopio se bio privremeni trgovački sporazum

izmedj Srbiji;, Austrije, koji je morao bit odo­

bren od Skupštine. Ova je imala bit odgodjena

do listopada, a medjuto bi se vlada lula zauzela,

da privede kraju pregovore za definitivni t rgo­

vački ugovor, pridržavajuć si. da, do sklopljenja

tog ugovora, ne učini nikakvih naručaba topova.

Ovo je sve došlo uslied prisilnih mjera, kojima

je Austrija, bila zaprietila Srbiji, kad je bila

sklopila carinski savez s Bugarskom.

Nego, zadnja, nota srbske vlade u ovom

pogledu, koja je predprošle sriede stigla u Beč

ne odgovara priobćenju sa srbskog službenog

izvora, kojim se objavio odgovor Pašićena kabi­

neta. U tome priobćenju bilo je rečeno, da srb-

ska vlada pristaje na carinske zahtjeve Austrije,

ali da joj ostaju slobodne ruke u naručivanju

topova. Iz pomenute pak note proistiće, da srb-

ska vlada ne prihvaća bezuvjetno austrijske zah­

tjeve. — 0 tome je bilo govora i u Delegaci­

j ama ; Goluchovvski je kazao, kako odgovor Sr­

bije vrlo malo zadovoljava i da ga, se ne može

prihvatiti, te da je nemoguće pri takovim ob-

stojnostima sklopiti privremeni trgovački ogovor.

Carinska, i trgovačka konferencija odlučila

je odbiti pitanja Srbije i obustaviti pregovore za

trgovački ugovor. Uslied ove odluke započeo je

izmedj Austrije i Srbije novi carinski rat, koje­

mu je posljedica zatvor austrijske granice uvozu

blaga iz Srbije.

Dakle i opet nova kušnja za Srbiju, koj

nastaje opet iz njezinih odnošaja sa, Austrijom

Moglo bi se reći, da su sva zla, koja su stigla

Srbiju imale svoj za, tak u Austriji, koja.kao

da ne može gledati mirni i sretni razvitak bal­

kanskih državica,. Koliko će to dugo trajati, nije

moguće predvidjeti, svakako bit će tim drzavi-

vama. uviek /do. dokle god budu morale ćuliti

upliv bečke vlade, koja je angažovana samo i

jedino za njemačke interese.

Iz le t Trogi rana . Prošle nedjelje imasmo u Šibeniku pravo bj

vatsko slavlje. Na lanjski posjet i izlet našeg „Hr vatskog Sokola* u Trogir, koji je svakom učestnik" još i danas u pameti, Trogirani se u nedjelju odaz vaše, dodjoše u liepom broju od 230 njih, da posje­te Šibenčane, da pozdrave .Sokol*. Na čelo ovog izleta stavilo se rodoljubno trogirsko pjevačko druž^ tvo „Berislavić", predvođeno svojim dičnim pred­sjednikom.

A Šibenik ih je od srca, upravo zanosno do­čekao. U 3V2 sata po podne sjatilo se na obalu ne-pregledno množtvo, inedj kojim se živo n svjetlosti, žarkog sunca izticale crvene košulje našeg „Soko-la".

„Šibenska Glazba* udara vesele koračnice, a parobrod „Brač* sav krcat, i nakićen primiče se | g obali i pristaje. Izlaze Trogirani, a na obali ih doif čika načelnik g. M. Stojić, starješina „Sokola" Dgf Krstelj, onda ciela uprava „Sokola" Hrvatske Čitao­nice* i „Šibenske Glazbe." Te se izmjenjuju srdačn pozdravi, a onda duga, bezkonačna povorka prolaz obalom, gradom, „Poljanom" do pred zgradu „So­kola*, u koju ulaze svi izletnici. Tu su opet liepo dočekani, pozdravljeni iskrenim riečima od načelni­ka, a onda pogošćeui u dvorani za to uredjenoj.

Nakon gozbe predsjednik „Berislavića* biranim-srdačnim riečima zahvalio se na liepu doćeku Šiben ćana, naglasio odvažno držanje Šibenika u svakoj političkoj prilici i borbi, njegovo nepokolebivo hrvat stvo, koje je uzorom svima, pa i Trogiranima, koj će uz braću Šibenčane uviek stupati, uviek biti s nji> ma vezani verugom sućuti, ljubavi i vjernosti.

Na to mu je D.r Krstelj odgovorio. Njegov govor bio je vatra živa, bojni poklič za očuvanje hr vatskog ponosa, za sabiranje svib sila proti neprr" teljima hrvatstva i proti nastojanjima tudjiustva.

Odvrati mu opet predsjednik „Berislavića" n~ glasivši, kako su izletnici iz Trogira većinom zana­tlije, a ostalo težaci, svi svjestni i osvjedočeni hrvata a gospoda su izostala, jer se ne zanose za hrvatstvo. Zatim se pjevala „Liepa naša", da se je sva dvo|[ rana orila.

Odmah nakon toga razidjoše se izletnici gradu, da se odmore. Na 7 sati počeli su konc „Šibenske" i „Narodne Trogirske glazbe" na Polj ni. Udarala su izmjenice jedna za drugom do 9 sa a Poljana bijaše prepuna svieta svake ruke, najsk" šibenskog puka. Razvila se animirana šetnja, kak je riedko kada vidjeti. Poslie 9 sati obje glazbe k~ nuše pod „Sokol", odakle se skupa sokolskom tom predvodjenom svojim barjakom i sa izletnicinf uputiše preko grada, pa preko obale te dodjoše F pristanište pred parobrod. Tu se skupilo množtvo Šibeniku gotovo još nevidjeno. Pale se bengabT vatre, glazbe udaraju, pokliči se ore. Nadošao je razstanka. Diele se izletnici od Šibenika, rukuju i pozdravljaju se s načelnikom, s drugim vidjeni rodoljubima, s predstavnicima hrvat, družtva, koj ih izpratiše do parobroda. Čas je divan, ganutlji sve je potreseno, sve oduševljeno. I sred tog od ševljenja, koje se ne da opisati „Brač" odmiče s o bale i kreće. Lepršaju trobojnice, rubei i klobuci n pozdrav pri razstanku, a iz svakog srca prodiru r kreni, gromoviti pokliči.

I tako se Šibenik dostojno odužiti braci Trogi ranima koji su odmah sutradan preko svog „B" slavića" brzojavno zahvalili g. načelniku Stojicu krasnom dočeku, koji da ih je ganuo na neopisi način, i kojega nikad zaboraviti ne će. G. načelnik im je odgovorio, da je Šibenik izpuuio ugodnu duž­nos t i opet ili srdačno pozdravio.

Slavlje i veselje prošle nedjelje spominjat se dugo i u Šibeniku i u Trogiru, a mi se nadamo, da će ovo spominjanje imati svojih dobrih posljedica. Šibenik i Trogir bijahu uviek složni, u buduće nek budu još složniji, a od te sloge bit će za stalno i dobra ploda.

• 3 - ^ g ^ ^ J t €

Kameno-Ugljeno družtvo Kolana. (Poziv sudjelovanja tomu družtvu).

Rudnik leži na otoku Pagu u selu Kolaua. Posjed rudnika je razdijeljen na 128 kuksa, od

kojih je svaki kuks podrazdijeljen na 100 dionica/ od dionica Gospodina Vjekoslava Miotto prodaje itt.

i novcem što se iz te prodaje izvadi bit punjen zasnutak, eda rudnik započme bit ex-

i to jer ae je Gosp. Vjekoslav Miotto ob-nložiti unovčenu glavnicu u prvom redu za pod-

zasnutak rudnika, koji u glavnom sastoji od ne željeznico, duge 3 ' / a km., koja će spajati

udiiik sa lukom Simon, u koji će so krcati ugljen.

Iznos uložen o rudnik jest sliedeći: Cienu za nabavu rudnika J£ 120.000

a radnje u rudniku, zgrade i prvi "je^'j , 150.000

Ukupno K 270.000 Gosp. Gustav Hermanni

Hamburga dobio punih 30 kuksa, 3000 dionica.

ije bilo je uloženo od Gosp. Dr. -ka Mibaljevića i Vjekoslava Miot-za dalnje raduje u rudniku i za ještaj K 35.000

Ukupno K 305.000 Za podpunu uredbu rudnika treba još 70.000

drugih 30.000 K razpoloživa novca, da se za-njegovo obdjelavanje, dakle u svomu 100.000

.'Oja će glavnica za osnutak ujedno sa gorespo-"tom od 305.000 K sačinjavati zakladni druž-

imetak.

Da ae unovči ovaj iznos od 100.000 K, stavlja prodaju 2000 (dvije hiljade) dionica, a usta­

je se na 50 (pedesot) kruna ciena svake dionice, gosp. Vjekoslav Miotto, namjerom da ustanovi d.ln.atmsko družtvo, šalje ovu ponudu u Dal-

i, a ovo podpuno služi kao poziv na potpisanje. Dakle, tko namjerava nabaviti kakav broj dionica, se izvoli obratiti gorespomenutom Gosp. Miottu, e na zahtjev dotičnika dostavit mu osnovu za-

prepis od 5 tehničkih pronalaza i mnjenja ovog rudnika, kao i cedulju potpisanja za usta-broj dionica, što se hoće nabaviti. Kada budu sabrane sve cedulje i kad' se usta-

da se na ovaj način može pokriti glavnicu od 00 K, tada će dotičnici podpisanim ceduljam

-ozvani da dostave odnosni iznos nabavljenih ca Predsjedniku Odbora Gosp. Dru. Vicku Mi-

Iću odvjetniku u Spljetu. Kada ne bi uspjelo no skupiti K 1(10.000 tada Odbor zahvaljnjuć,

t će odkloniti ponudu potpisanika, te primiti h odluka za uredjenje rudnika. Kad bi uspjehom bilo završeno podpisivanje,.

bi se opća sjednica za imenovanje časti i ja, to bi se konsorcij zakonito ustanovio oda-

em pravilnika na odobrenje rudarskoj vlasti, u će upisnicima biti popisane dionice aa imenom

inih posjednika. Iz tehničkih pronalaza i mnjenja proiztiče ren itet rudnika, o kojoj će se ovdje n kratko nešto

Na temelju komičnih analiza i izvršenih poku-vim ugljenom, dokazala se je njegova prednost

1 ostalim dalmatinskim ugljenim, dapače izta-i jo takovom, da može uz razmjerni veći po-

k, nadomjestiti Škotski. Usljcd male glavnice potreoite za osnutak ruđ-i odnosno poduzeća, usljed izvrstne vrsti uglje

usljed blizine rudnika k moru, rentabilitet rud-je osjegurana. Uzevši kao temelj korist od same 3 K za ava-nu, vrhu jednoga godinjega proizvoda od 00.000

dobilo bi se: P*W.'. 3 X 6 0 . 0 0 0 = 1 8 0 . 0 0 0 K.

Podieljeno ovo na 12.800 dionica, dalo bi: 000:12 .800=44 .07 K dobiti vrhu glavnice od

što vriedi kao i dobit od 2 8 % .

Kada bi se htilo odma amortizirati glavnicu, emelju mnjenja Inž. Upravitelja i Višega rudar-i Savjetnika Gosp. Sedlaczeka, proiztiče da bi

'avnica izplatila u 4 godine, a kolićiua je raz-živa ugljena takova, da se može računati, da će ajmanje za drugih 20 godina utjeravati 14 K išnjih nu svaku dionicu.

Iz razjašnjenja i iz podataka iskazanih od Gosp. koslava Miotto u njegovoj financjalnoj osnovi, ra-

; će se kako korist može biti veća od 3 K za tonu, s razloga što je bila uzeta temeljem

ajna ciena od samih 10 K za svaku tonu. Spljet, 21 Lipanj 1906.

PU0MICATELJN1 ODBOR »Bani: Giovanni Betti/.a, Pietro Bettiza, Gius. lini, Josip Buljan, Vincenzo Valle, Dujam Mi­

ri, Fraucosco Tocigl, Špiro Bnj, Lorenzo Gilardi Lorenzo, Mato Vidović, Ing. Chem. Slaus, Dr. man, Alessandro Jellicich Martinis, Giov. Tomić, Jankoy, C. Mazzocco, Ant. Marussicb, Nicolć

Avv. Luigi Ziliotto, Dometrio Modović, lusai, Kugenio Godnig, Eugonio Giacasa,

Ostojić, Jauislav Vrsalović, Nicolo Petrić, Pietro Uroda.

U narednom broju doniet ćemo kratko razjaš-jo o Kolauskom ugljeniku.

N A S I DOPISI. Zadar, dne 9. srpnja 1906.

Na dan naših Apostola Sv. Ćirila i Metoda ali smo prigode, da sprovedemo par ugodnih sati našem hrvatskom zabavištu. Zaslugom uprave ovog

bi 'ledisi

od ko našu malu i nevinu dječicu. Bez velikog truda i bez štete na intelektualui razvoj, počimlju ti mališi, da se po malo razvijaju i da dobiju one elementarne predočbe, koje u zrelijoj dobi mogu, da lakše shva­te i prošire.

Kako pak to naše zabavište, u ovom gujezdu talijanštine uspjeva, najbolje nam je pokazala sveča­nost na Ćirilovo. Od milinja se srce rastapalo gle-daiuć one sićušne glumce, kako na podinmu sjegur-

varaju male pjesrc nastičke vježbe, pr kulacijom. Zadovol,

nle

ednim i požrtvo učiteljicama kakove su gosp.ce Kovačic i Bor-

Doista velika je njihova požrtvovnost, kad ona

uloi MU

alin

jun spe

Red pako koji je vladao medju c dječicom bio je uzoran, a tomu su bvalevriedno do-priniele mnogo učiteljice hrvatske pučke skale, koje bijahu zabavišnim učiteljicam u svemu pri ruci, te tim pokazale; da je njihova želja, da naše škole bu­du u svakom pogledu uzorne.

Jedino što je kvarilo svečanost bijahu kukavne prostorije našeg zabavišta. U isti,., se mogao smje­stiti .veoma ograničen broj osoba, dok je velika ve­ćina morala, da se tiska na vratima i prozorima. Ža­limo što se onog dana nije tu našao nijedan član Ze­maljskog odbora, ni od školskih Vlasti, pa da se u-vjere i zgroze videć u kakovim su uskim, malenim i tamnim prostorijama zakopana čitav dan ona sitna dječica (a ima ih oko 150), kojim je potrebito zra­ka i svjetla za njihov tjelesui razvoj, bez kojeg se ne-može ni umno da napreduje. Sravnimo li školske zgrade u opće, a zabavišta napose, drugih pokrajina sa ovim našim, moramo se doista zgražati i sramiti,' kako se nadležni faktori nit najmanje ne brigaju ni za uspjeh ni za zdravlje naše mladeži.

Svakako vriedue učiteljice hrvatskog zabavišta pokazale su se na visini svog zvanja, ne samo svo-

iv baš dan Sv. Ćirila i Metoda da pri-le takovu svečanost. Ovo doista služi njima na st, a nama na utjehu, znajuć da je uzgoj naše dje-se, te nade budućnosti, povjeren vriednim i čelič­na uzgojiteljicama.

V I E S T I.

Maturanti prve beogradske gimnazije prispjeli su na 8 o. raj. u bibenik na svom putovanju kroz hrvatske zemlje. Vodili su ih profesori Špiro Kalik, dubrovćanin, i Dimić. Svoj dolazak bili su prijavili samo upravi mjestne gradjanske škole, radi čega ih je dočekalo samo odaslanstvo mje3tnih učitelja uz uekoliko vidjenijih Srba. Da su se prijavili mjestnoj obćini, ona bi se bez sumnje bila zauzola za svečan doček, i ako su tog istog dana došli u Šibenik Tro-girani. Ipak su gosti bili liepo primljeni, naši su im učitelji bili pri ruci, te su razgledali sve znameni­tosti mjesta, pa i obližnji vodopad rieke Kike, gdje su obašli sve obstojeće stabilimente. U nedjelju bili su prisutni krasnom dočeku Trogirana, što ih je osobito zadivilo. U ponedjeljak na 1 sat po pod. prosliediše put Spljeta.

Sto je sa slikom sv. (irila i Metoda u Trogiru ? Ovako mora da se pitamo, jer nam mno­gi od trogirana, što bijahu ovdje u nedjelju na iz­letu, nisu znali ništa reći o toj slici, o kojoj javismo u jednom od zadnjih brojeva našeg lista. Rekoše nam, da je nisu ni vidjeli, niti da su ikako sjetili, da slika došla u Trogir, samo da su po „Hrv. Rieči" doznali, da je darovana crkvi trogirskoj.

Po ovome, rek'bi, da je nekome bilo do toga, da se zabašuri stvar, da je tu po sriedi bilo i obzi­ra i mlohavosti sa strane stanovitih Hrvata! Vrlo žalostilo!

VelečaHtni D . n Vinko Škarpa, mnogogodišnji župnik Zatona, imenovan je nadžupnikom u Šiben­skom D6cu. Sutra u nedjelju sliedit će svečano usto­ličenje. Ovom žarkom rodoljubu Čestitamo na zaslu-ženom promaknuću !

Novi znakovi na trgovačkim parobrodima. Bit će svak opazio da od neko doba parobrodi u na­šoj luci nose na prednjem jarbolu nove znakove. To su internacionalni znakovi S (Sud) modri četverokut na bielom polju, i N (Nord) bielo modri četverokuti poredani u formi šaha. Ti znakovi služe da sviet zna

kuda koji parobrod kreće. Prama tomu S znači put juga, a N put sjevera.

To ima osobitu važnost za Šibenik, jer je luka zatvorena te ne možeš inačo da pogodiš kojim će pravcem parobrod da krene. Nego ta vrlo praktična odredba, kako doznajemo, bit će primieujena svuda na istarsko dalmatinskom primorju. Taje naime odred­ba bila : popr tva, a to, kako mjestnog koman

IIJ.M

od svih

»spodii,

•obrodarskih druž-caj vrlo vriednog

I1"

Lov spužava i koralja. Bek' bi, danslied po­manjkanja .spužava na tršćanskom tržištu trgovci ka­ne pitati dozvolu od pomorske vlade, da im dopusti opet lov spužava s ronilcima. Mi s humanitarnog razloga ne bismo to odobrili, a ne bismo ni s toga, što gospoda trgovci u Trstu hoće da naše spužvare drže na, uzdi. Da s njihovim krvavim trudom rabo-taju po volji, gledajuć samo svoj interes, a ne onaj spužvarskog obrta. — Zlarinski koraljari nisu ove godine pošli na lov, jer nisu pod nikakovu cienu mogli prodati koralj ulovljen zadnje dvie godine.

Vriedan nastavnik. Gosp. Oškar lvon, učitelj teorije na / mjestnog ratarskom tečaju, ostavlja svoju službu, pošto se g. Vinko Barauović, koji je bio na dopustu i ipokrivao mjesto putujućeg učitelja u Du­hovniku, vtaća na priviemeno svoje mjesto. U Ivouu učenici gube otca i savjetnika, a učitelji pravog i iskrenog jdruga. Dok mu i mi s naše strane želimo svaku sreću gdjo-god bio i nalazio se, moramo po­kuditi način, kojim je školska vlast riešila ovu stvar.

Ne koriste zabrane. Pomorska vlada zabra­nila je svako ribanje, izim onoga na osti i udicu, o.l crkvice Sv. Josipa povrh Skradina do vodopoda Kr-ke. Koliko vriedi ova zabrana, to nam najbolje svje-doči danomično hučanje, bacanje kamenja, pak i ri­banje dinamitom u ovim vodama, koji se proteže čak do izpod Skradina sve do pod nos činovnika o-dredjena, da bdije nad ovim prekršajima. On je to­liko gluh, da ne čuje hučanje, a sliep da ne vidi Ima ..liko

Bttdak-Stankovci kod Benkovca. (Posveta Crkve), — Ovogodišnji dan naših svetih apostola sv. Ćirila i Metoda ostati će u pameti i srcu za dugo i dugo svako Stankovčanim, jer taj dan, bijaše dan velike radosti i veselja. Tog dana bijaše riedka sve­čanost : posveta crkve. Posvetu je obavio naš biskup Dr. V. Pulišić iz Šibenika uz asistenciju mnogih drugih svećenika. Tom krasnom obredu prisustvovalo je mnogo naroda, medj kojim seje vidjelo : gosp. načel­nika sa prisjednicim obćine Benkovačke, gosp. ko-tars. Poglavara, mnogo popova, fratara i učitelja. Mi-linje je nvatalo čovjeka kad je tom liepom prigodom gledao, kako se svud viju naše krasne troboje, i ka­ko igra naše krasno narodno kolo. Uz to liepo je bilo slušati i pjevanje naših liepih narodnih pjesa­ma. To krasno veselje trajalo je do u kasna doba noći u najljepšem miru i ljubavi, a u večer, kad se je sviet razstajao pucale su puške džeparice, čule su još" bolje naše narodne pjesme, kolo je još življe igra­lo u raznobojni vatrometi letili su nebu pod oblake.

Pttt u neredu. Državna cesta, što vodi iz Ši­benika put Skradina, osobito povrh Trtra, nalazi se u neredu i traži popravaka, a tako i ona iz Skradi­na do Kike. Na najpogibeljnijim mjestima nema do­voljnih zagrada (parapeta). Do koga je nek providi.

Iznimno slanje u Metkovićim. Bit će za­čudno po cieloj zemlji, kako se ni rieči ne čuje iz onih krajeva, koji su sada na dnevnomu redu. Valja uvažiti, da je u mjestu kano obsadno stanje. Stari tirjan Gessler u početku ove vrućine rekao bi, da je izašao van sviesti pod uplivom mjeseca. Digao je na noge sve svoje doušnike, plaćenike, da paze mnogo­brojnu četu njegovih protivnika. Na svakomu uglu je po više obučenih i neobučenih, rodoljubnih i pa­tentiranih špijuna, da uhode poštene rodoljube. Kada svrsi razprava, u kojoj su pravedni ljudi i pošteni radi neistinitih tužaba Gesslerovih upleteni, tada ćete imali šta citati. — Nekoji ljudi uživaju, kada se o njima govori i piše, pa taman to protiv njih bilo — jer prazne tikve plivaju po vodi.

Poglavar Madirazza požurio se i povratio se u naš grad. Još je imao nedjelju dana dopusta, ali kako je revan i hitar, tako se je i oporavio brzo od velikih napora pretrpljenih za dočeke i pripreme. Nami je veoma drago što ga tako brzo opet imamo u našoj sredini, jer ćemo imati prigode čitati njegove ferialne sastavke i divit se njegovim vrlinam, uče­nosti i dalekosežnosti, a i osim toga, kad ga nema u gradu ćutimo njeku prazninu, koja se neda dugo trpiti. Mi, i ako se ne zagrijavamo za političke či­novnike, opet ne bi nam bilo drago, da izgubimo tako vrstnu silu. Dapače mi ne možemo sa našeg gledišta ni želiti boljeg političkog činovnika od gosp. Madirazze. Ne samo, nego nam je u istinu milo, da su naši politički šefovi Madirazza, Gugenthal, Slavich i slični. Jer evo i s njima i bez njih nami je sve jedno. A da je tako najbolji je dokaz, što u našem gradu vlada mir, red, jednodušuost tolika da je gosp. poglavar mogao slobodno još dugo nauživat se za­

služenog odmora. Ali razumijemo. Gospodin Madi­razza bit će se požurio, jer će i njemu biti bilo dugočasno sakupljat svoje zadaće, a valjda i jer ima da rieši prešnih posala, kao što su oni o pošumlje-nju sa dotičnim novčanim manipulacijam. Puuctum.

Nav niu/.ki preparandij. I ,Hrvatska Kruna* baveći se stanjem našeg školstva, pridružila se vapaju »Hrvatske Bicči", da se naime naš mužki preparandij premjesti iz Arbanasa. Nego, u koliko se je tom va­paju pridružila, u toliko je opet opazila, da se u ostalome u velike od nas razilazi. Ovaj nadometak nikako ne razumijemo, jer u čemu bi se mogla ra­zilaziti što se tiče ovog pitanja? Neka nam članko-pisac »Hrv. Krune* navede boljih i temeljitijih raz­loga od onih, koje mi navedosmo, pa da vidimo ima li prava razilaziti se. Dotle mi ponavljamo, da je mužkom preparandiju ne samo najpodesnije, već i najopravdanije mjesto u Šibeniku.

Odvukli gliboder natrag. U prošlu nedjelju parobrodić »Salona" odvukao je u Split gliboder, koji je bio dovučen za radje u luci. Pitali smo za razlog i rekoše nam, da nije mogao izvesti radju, jer da bi se bila srušila obala, kad bi počeo da čisti pred njom. Zaisto solidna obala!

Iz Bogomolja. Čujte, kako je bio osudjen je­dan pučki učitelj. Vriedno je, da se zabilježi. — God. 1902 neki Halan-paša kupio modema kola. U stanovit dan izvadjale se na ulici „Supelin" vježbe s konjima, upregnutim pod ta kola. Vlnstnik ih naglo tjerao, pa se uzviriše. Pred kolima hodao učitelj iz škole. Konji se u taj čas još većma uzplahire, a uči­telj, da se skloni, pope se na jedan zid. Konj ga kuri pod zid. jer ulica bila tiesna. Pod tim zidom bila kolibica nekog Oorolina. Učitelj pane uprav pred vrata te kolibe, ne naudivši nikome, nego sebi. Ali učitelja gledao priekim okom taj Ćorolin, pa, gle, čuda! — poslie malo vremena on obtuži učitelja, da je u onaj čas na vratima kolibe bila mn žena noseća, da je on na nju pao i da je pristrašena od toga rodila kasnije uz ve'ik napor — mrtvo diete I

Bilo svjedočanstva dakako na pretek, da je u-čitelj pao baš na Gorolinovu ženu, radi čega učitelj bio sudjen na globu i na izplatu svih troškova za kritični rodjaj.

Žalostno, ali istinito. Ovih dana učitelj morao udovoljili odredjenoj mn kazni!

»Dalmatinski težak." — Oko 20 t. m. pod tim će naslovom u Spljetu ugledati svieta prvi i je­dini naš poljodjelski list nakladom ovdješnje »Vinar-ske Udružbe", a pod uredništvom poznatog struč­njaka, učitelja pri ratarskom tečaju u Trogiru, gosp. Šimuna Lovrića. — Ako ikad, danas, kad razne ne-deća i zaraze haraju dalmatinske vinograde, glavnu privredu zemlje, potreba se takovog lista imperativ­no nameće. Osobito u vrieme kobne rilokserične za­raze, koja se godimice širi, a ovih se dana eto po­javila i u najbližoj okolini Spljeta. Ovaj će list na­stojati, da bude dalmatinskom težaku dobrom i pa­metnom vodiljom, dajuć mu u laku i razumljivu sti­lu podesne i potrebne poduke. Inače će biti zadaća listu da pokaže način, kojim bi se naše vinogradar­stvo dalo unaprediti i razviti prama duhu i prilika­ma našega doba. Zavesti će se posebna rubrika, u kojoj će urednik, ili koji drugi stručnjak, odgovarati na pitanja, koja će bit svakom čitaocu slobodno upraviti o vinogradarstvu i o vinarstvu u obće. List će izlaziti svakog dvadesetog u mjesecu, uz godišnju cijenu od 2 krune, za inozemstvo 50 para više. Pi­sci će se primjereno nagragjivati, pa imadejamstva, da će list obilovati sadržajem. Na gg. je svećenici­ma i učiteljima, da se zauzmu oko širenja ovog do­ista koristnog lista, jer su oni u neposrednom sao­braćaju s narodom. Na svakih 10 predplatnika, da­vat će se povjereniku jedan primjerak lista badava. Predplata se šalje upravi lista u Spljet, a rukopisi ureduiku u Trogir.

Za družbu Sv. ( i r i la i Metoda primile je naše uredništvo od gosp. Franje Šillera K 4 u po­čast smrti blagopojuog Ante Bezića, a od D.ra Julija Gazzaria u u istu svrhu K 3. Od gosp. Al-l'onsa Bitange iz ImoskeK 6 u počast smrti blago­pokojne Ivanice ud. Griinani. Od gosp. Mine D.ra Podlije iz Drniša K 10 sakupljenih prigodom blag­dana Sv. ćirila i Metoda u družtvu prijatelja. Od prof. Klaudije Barbette 2 K da počasti uspomenu Iloka Uajevića, 2 K da počasti uspomenu pok. prof. Ante Bezića preminulog u Spljetu.

Od šibenskih hrvata sakupljeni na dan Sv. Ći­rila i Metoda K 308

Ukupno K 331. Prija izkazajiih K 203:50. Svega K 534:50.*) Napried za našu Istru!

*) Ovaj novac bi položen na ovdašnju hrvatsku vje-resijsku banku.

Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik P E T A R PILIĆ.

Tisak: »Katoličke Hrvatske Tiskarne*.

i , o x !•:

(kimatiuske, navrnute na amerikan-skoj podlozi, pripravlja za jesen g.

1 9 0 6 . za oknšeno područje i * i : v K m H O I 1» I t I u

l i o i n r i i - I V i m o r s k o .

Navrtci na rupcstriij montlcola 1000 ton. K 320 „ „ aramom r n p s l r i s u , , „ „ 140 „ „ riDaria - rupestris „. „ 140 Narućbe primaju se do 3 1 . sie-

čnja g. 1 9 0 6 . • Sa narućbom zah tjeva se 20 % kapare.

Tko želi baš svoju lozu, može po­slati poštom niladike srednje debeljine.

I I samo, već k a s a l i *«' m o r n

S t B c k e n p f e r c l S a p u od Ijiljanova mlieka

od BERGMANNA i druga, Draždjani i Tetschen na/L. od prije poznat pod

imenom BERGMANNOVA SAPUNA o,l Ijiljanova mlieka

da se lice oslobodi od sunčanih pjegica, df

»dplatne komad Hi) para

rogariji VINKA VUČIĆA, Šibenik.

Società anonima per l'utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia.

DIONIČKA GLA\ NICA K 8000.000

Sjedište u T R S T U Radnja u SI BIGINI KL).

r i t i u i s s i n \

* C A L C I U M C A R B I D

ZZIZZZZ K 0 D KUPNJE 100 KILOGRAMA STOJI Kr. 26franko Šibenik

netto težina (ne bratio za netto)

PREDSTAVNIK l SKLADIŠTAR T U S T O INI HIOSTKI ŠIBENIK.

\ AŽNO ZA DJECI :

Jedan od najboljih načina, da se d j e c a s a č u v a j u z d r a v a , da im se poboljša krv i ojaeuju pluća jest davati im više puta na dan meda, ili sama, ili s kruhom i s mliekom. — Preporuča se i starijima proti nazebam.

Čista naravskog meda po 60 novč., klg. može se dobit samo kod

V l a d i m i r a K u l i « - . - . ,

i ća Šibenik:

i iskrbljeni %

dućan raznim ljekovitim mirodijama, ^ predmetima iz gume, svakovrslniin j^g mineralnim vodama, velikim izborom najfinijih parfima i predmeta niždnih i*v

olestnike. S

Srtilii trgovac, koji né ogla-

suje svoju robu, ustupa mjesto

svojim takmacima, koji oglàsUjû.

DOBIVAJU SE SAMO D SKLADIŠTU ŠIVAĆIH STROJEVA . . S I \ « ; I i t " IVAN OBIH ANI - ŠIBENIK

H R V A T S K A ^MERESUSKT^NMT* P O D R U Ž N I C A ŠIBENIK

(Centralna u Dubrovniku i Podružnica u Zadru) obavlja sliedeće poslove:

rrhu ukamaćivanja na uložnice i blagajničke doznačuice, te uz po-

•e i ine vriednote u pohranu. Preuzima u svrhu naplate tvrde na tekući ili na ček i

Daje predujmove na vriednosne papire, zlatni i sreb Kupuje i prodaje vriednosne papire i vriednote, nar

valnih srećaka, državnih zadužnica, željezničkih i industrijalii obveznica, inostranskog novca u papiru, deviza, zlatnog i inostranstva.

Unovčuje izvučene srećke, zadužnice i dospjele kupo arke. Provadja osiguranje proti tečajnom gubitku ižriebanih

Obavlja vinhdacija i demnkuhcija svih vrsti vriedi] žmitbvne i sve druge jamčevine u vriednosniin papirima, te |

Izvršuje isplate na svim mjestima naše i d<;.,gih država, te izdaje krediti,

za sva vučenja. — Obavlja bezplatno reviziju svih srećaka naša države i drugih'1 u zvoljeuih. — Osim toga obavljat će i sve osini- transakcije, koje zasjecaju u struku, uz najpovoljnije uvjete. Sve potanje obaviesti daje rado usmeno i pis i : . ic.

il i h oritetnih £91

te nabavlja nove kuponske

i . " papira, polaže vojničko-

L-s—-s_

ganea (Jommereiale t n e ^ n a prima :

Uloške u Krunam uz uložuii'ke Listove: sa odkazom od 5 dana uz 23/i°/0

, 30 . „ 4 V 4 % Vloihe u zlatnim Napoleonima ili n engl. fmlim

(sterlinam) uz nložničke Listove: sa odkazom od 15 dana uz 2%,

' V . . n » 30 „ , 2V8°/o » » » 3 , . 3 %

NB. Za uložne listove sada u toku, novi ka­matni k ulazi u kriepost lo.og Novembra i 10.od Decembra o. g. ; izdaje blagajničke doznačuice na donosioca sa škadencom od 1 mjeseca uz kamatnjak od 1 V»%-

Banko-Žiro i Tekući račun. Valuta od d a n a uloženja, uz kamatnjak koji će se ustanoviti ; obav­lja inkasso mjestnih računa, mjenica glasećih na Trst, Beč, Budimpeštu, Prag i druge glavne gradove Mo­narhije, le plaća domicile svojih korentista bez ika­kvog trošku.

Izdaje uložne knjižice na štednju uz dobit od

Otvara tekuće račune u raznim vrednotama. Tnkassi: Obavlja utjerivanje mjenica na sva mjesta Inostranstva, o d r e z a k a i izžriebanih vnednostnih pa­pira uz umjerene uvjete.

I zmije svojim korentistima doznaćnice na Beč, Aussig, Bielitz, Bino, Budimpeštu, Carlsbad, Cer-vignano, Cormons, Cernovicu, Bger, llieku, Priedek, Gablonz, Goricu, Graz, Innsbruck, Klagenfurt, La-vov, Linz, Olomuc, Pilsen, Polu, Prag, Prossnitz, Dubrovnik, Solnograd (Salzburg), Split, Teplitz, Troppau, Warnsdorf, Bečko Novomjesto i druge gla­vne gradove Monarhije bez ikakva;/ troška, a na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaja,

S V O J K S V O M E

Izdaje Kreditne listove sva na mjesta Mon~ bije i Inozemstva,

i Bavi se kupnjom i prodajom deviza, valuta javnih papira.

Otvara kredite uz tovarne dokumente u j j -Jork, London, Pariz, Hamburg itd. itd. uz umjer kamatnjak.

Daje predujmove na vriednostne papire, m' ivarranis i tor a me dokumente uz uvjete, koje ustanoviti.

Daje jamčevinu za carine, skladišta Kontira-ontiriings-Lager).

P reuz imanje u p o h r a n u i upravljanje:

U sobi proti kot

osli. koja najveću ,jar

i kojoj

kor ni I,

i drago /logibelji /otirolt

osobiti nad.

eno.sti. ])ovu{ ahtjer pr ! nitriti Ijituji i

BANCA COMMERCIALE TRIESTINA.

J O S I P C A D E L o/dirar-specijalisfa

ZADAH. Zakleti procjenitelj zn Ilahnaeijn.

Razpolaže bogatom zbirkom optičnih predme' obavlja naručlie i spram Iječničkog propisa.

Prima naručlie tablica od kovine i od pogj Ijena željeza bud koje veličiue i boje.

1 Šibeniku uzorke tablica drži gosp. N. Bon' koji takodjer prima naručbe.

S V O J K S V O M E

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA l ŠIBENIKU

Častim se preporučit p . n. obćinstvu, poštovanom svećenstvu, crkvama, bratovštinama svoju krasno uredjenju

T V O R N I C U V O Š T A N I H S V I J E Ć A

Kod mene se dobit mogu izvrstne, a od mnogih p r i z n a t e u svim veličinama

— s ? i j © ć ® o d p r & T o g p č e l i n j e g raka — kao i finog crkvenog tamjana.

Prodajem dobra i sviježa — po zdravlje — koris'na meda Klg. po K 1:20 para.

Kupujem uz dobru cijenu u svim kolikoćaina žutog voska. Svaku i najmanju naručim p. n. mušterija obavljam najspretnije, kao

i, uz najpovoljnije uvjete.

S veleštovanjem

V l i % I I I f l I IC 1 4 1 I , M

Šibenik (Dalmacija) glavna ulica

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA U ŠIBENIKU

i

Štovanom obeinslvu preporučujem upo-

Uebljavanje MA GAZI NOVE SM11E KOVAČE,

koja okrjepljuje želudac, razgrijava živci', zau-

stavha proljev i lieči od groznice, titusa,

hiinjiivice i t. d.

Samo čista,, odlikovana „Snirekovaća"

dobiva se kod distileura

K I S T A P. M A G A Z I N A Šibenik (Dalmacija).

I Č u d n o v a t j e u s p j e h K koji se postizava uporabom najnovijeg k • ' ličila za kose od orahova ekstrakta

I T - o - i s o l - a

• od Bergmanna i druga u Draždjanim

SI 1 TESCHEN NA/L" Dobira se U staklenka nm po K 2.ÔC

P j J u Drogariji VINKA VUČIĆA, Šibenik. ^

s

J A D R A N A 3 A M A

Bankovne prostorije u ulici Nico Macchiavelli, br. 26.

započela j e svoje poslovanje, t e

obavlja sve bankovne i mjenične eskomptuje mjenice, daje predujmove na vri nostne papire, kao i na robu ležeću u jav skladištima.

Kupuje i prodaje vriednostne papire, sv vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, banknote, i unovčuje kupovne i izždriebaue p pire uz najp »Voljuije uvjete.

Izdaje doznake na sva glavnija trži"' monarkije i inozemstva, te otvara vjeresije izprave (dokumente) ukrcavanja.

Prima novac na štediouičke knjižice u kući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbrže najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod p hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete.

5 6 5 3