STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ...2 institut za turizam Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba 1. UVOD 1. UVOD Promjene turisti čke potražnje i u svijetu

Zagreb, ožujak 2006.

institut za turizaminstitute for tourism

2005Za egr b

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA

Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagrebainstitut za turizam

Naruč i telj:Naruč i telj:Naruč i telj:Naruč i telj:Naruč i telj:Turistička zajednica Grada Zagreba

Voditelji projekta:Voditelji projekta:Voditelji projekta:Voditelji projekta:Voditelji projekta:dr.sc. Sanda Čorak

Zrinka Marušić, dipl.ing.

Autori:Autori:Autori:Autori:Autori:dr.sc. Sanda Čorak

Zrinka Marušić, dipl.ing.mr.sc. Petra Gatti

mr.sc. Zvjezdana Hendija

Suradnici:Suradnici:Suradnici:Suradnici:Suradnici:Višnja Mezak

Hendal Global Market Research Zagreb

Grafički uredio:Grafički uredio:Grafički uredio:Grafički uredio:Grafički uredio:

Zoran Petrović

Zagreb, ožujak 2006.

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTASTAVOVI I POTROŠNJA TURISTASTAVOVI I POTROŠNJA TURISTASTAVOVI I POTROŠNJA TURISTASTAVOVI I POTROŠNJA TURISTAI POSJETITELJA ZAGREBAI POSJETITELJA ZAGREBAI POSJETITELJA ZAGREBAI POSJETITELJA ZAGREBAI POSJETITELJA ZAGREBA

Zahvaljujemo svim djelatnicimazagrebačkih hotela koji su omogućili

prikupljanje podataka od hotelskih gostiju.

i


SAŽETAKSAŽETAKSAŽETAKSAŽETAKSAŽETAK iii

1. UVOD1. UVOD1. UVOD1. UVOD1. UVOD 1

2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU 3

2.1. Obilježja turističkog prometa u Gradu Zagrebu 4

2.2. Tržišna pozicija Grada Zagreba u konkurentskom okruženju 6

2.3. Trendovi gradskog turizma u Europi 8

3. GLAVNI NALAZI3. GLAVNI NALAZI3. GLAVNI NALAZI3. GLAVNI NALAZI3. GLAVNI NALAZI 10

3.1. Sociodemografski profil turista i posjetitelja 11

3.2. Motivacija za dolazak 13

3.3. Obilježja putovanja 15

3.4. Obilježja boravka u Zagrebu 17

3.5. Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu 21

3.6. Potrošnja turista i posjetitelja u Zagrebu 27

4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA 30

4.1. Hotelski gosti 30

4.2. Gosti u privatnom smještaju 31

4.3. Gosti u posjetu rodbini ili prijateljima 32

4.4. Jednodnevni posjetitelji 33

5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 34

5.1. Ciljevi istraživanja 35

5.2. Sadržaj istraživanja 35

5.3. Metode i instrumenti istraživanja 36

5.4. Dizajn i alokacija uzorka 36

5.5. Organizacija terenskog dijela istraživanja 42

5.6. Metode obrade podataka i napomene za interpretaciju rezultata 43

6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE 45

7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA 48

8. PRILOG8. PRILOG8. PRILOG8. PRILOG8. PRILOG 50

Sadržaj:

ii


iii

SAŽETAK


SAŽETAK

ivSAŽETAK

TOMAS - ZAGREB 2005

• Istraživanje stavova i potrošnje turista i posjetitelja Zagreba u 2005. godini koje je provedeno za potrebe Turističke zajednice Grada

• Godine 2005. u Zagrebu su ostvarene 934 tisuće noćenja. Zagreb bilježi najbrži rast turističkih noćenja u regiji (stopa rasta turističkih noćenja u Zagrebu u razdoblju 2001.-2005. iznosi 9,5%).

• Vodeća zagrebačka inozemna tržišta su Njemačka, Italija, SAD, Francuska, Austrija, Velika Britanija te Bosna i Hercegovina. U usporedbi s 2003. godinom u Zagrebu su značajnije povećana noćenja turista iz Španjolske, Švedske, Srbije i Crne Gore te Francuske, zatim iz prekomorskih zemalja, najviše iz Novog Zelanda, Australije i Japana.

• U hotelima se ostvaruje gotovo tri četvrtine (73%) ukupnih turističkih noćenja u Gradu Zagrebu. Izrazit je trend povećanja noćenja u zagrebačkim hotelima, koja su povećana za oko 20 postotnih poena u odnosu na njihov udio iz 2003. godine (u hotelima se 2003. godine ostvarilo 52% ukupnih turističkih noćenja).

• Glavnina smještajne komercijalne ponude Zagreba koncentrirana je u hotelima (54% od ukupno raspoloživih 9.854 stalnih postelja). U odnosu na 2003. godinu povećan je udio hotelskog smještaja u ukupnom broju stalnih postelja za 13,5 postotnih poena. Hoteli kategorizirani s 5 zvjezdica i 4 zvjezdice čine danas 31% smještajne ponude Zagreba.

• Domaći gosti su pojedinačno najzastupljenije tržište među turistima koji odsjedaju kod prijatelja i rodbine (33%), među jednodnevnim posjetiteljima (29%) te u hotelima (21%).

• Kod prijatelja ili rodbine u najvećoj mjeri su boravili turisti iz Njemačke (14%), BiH (8%), Srbije i Crne Gore (7%) i Slovenije (5%).

• Među jednodnevnim posjetiteljima osim domaćih dominiraju gosti iz Slovenije, Austrije i Italije.

• Prosječna dob turista i posjetitelja Zagreba kreće se od 26 godina za goste smještene u hostelu do 39 godina za hotelske goste.

Motivacija za dolazak

• Primarni motiv posjeta za hotelske goste su poslovne obveze (33%), a slijede nova iskustva i doživljaji, zabava i kratki odmor u gradu, te upoznavanje kulturnih znamenitosti.

• Gosti hostela posjećuju Zagreb primarno zbog novih iskustava i doživljaja, a oni u privatnom smještaju zbog kratkog odmora u gradu, novih iskustava i doživljaja, zabave i upoznavanja kulturnih znamenitosti.

• Goste koji odsjedaju kod rodbine ili prijatelja motivira, osim same posjete rodbini i prijateljima, zabava i kratki odmor u gradu, a jednodnevni posjetitelji najčešće dolaze zbog kratkog odmora u gradu, u okviru kružnog putovanja ili u tranzitu.

• Učestali posjeti Zagrebu karakteristični su za goste koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja (56% gostiju posjetilo je Zagreb više od šest puta) te za jednodnevne posjetitelje; najveći broj gostiju u prvom posjetu Zagrebu zabilježen je među gostima smještenim u hostelu (67%), privatnom smještaju (57%) i hotelu (37%).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Sociodemografski profil turista i posjetitelja

Trendovi turističke potražnje u Zagrebu


vSAŽETAK

Izvori informacija

• Najvažniji izvor informacija za goste u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima i za jednodnevne posjetitelje bio je Internet (57% gostiju u hostelu, 41% gostiju u hotelu, 43% gostiju u privatnom smještaju i 32% jednodnevnih posjetitelja prikupljalo je informacije o Zagrebu putem Interneta).

Obilježja putovanja

• Samostalno organizirano putovanje dominantan je način organizacije putovanja za goste u svim smještajnim objektima. Gosti u hotelu češće od prosjeka dolaze posredstvom putničke agencije (30%).

• U zagrebačke hotele, hostele i u jednodnevnu posjetu, gosti najčešće dolaze u pratnji prijatelja ili poznanika. U privatni smještaj gosti najčešće dolaze samo s partnerom ili u pratnji prijatelja ili poznanika, a u posjet rodbini ili prijateljima u najvećem broju slučajeva dolaze sami.

• Najveći broj gostiju u hotelima i u privatnom smještaju doputovao je u Zagreb zrakoplovom. Prijevoz vlakom dominantan je kada je riječ o gostima u hostelu, a jednodnevni posjetitelji i gosti koji odsjedaju kod rodbine ili prijatelja najčešće dolaze automobilom.

Obilježja boravka u Zagrebu

• Najmanje noćenja u prosjeku ostvaruju anketirani hotelski gosti (3,6) i gosti hostela (4,4), dok gosti u privatnom smještaju i oni kod rodbine i prijatelja, u Zagrebu ostvaruju u prosjeku između šest i sedam noćenja. Prosječna duljina boravka jednodnevnih posjetitelja iznosi 9,3 sata.

• I turisti i posjetitelji Zagreba najčešće posjećuju najuži centar Grada, uključujući Trg bana Jelačića, Donji grad, Gornji grad i Katedralu. Katedralu i tržnicu Dolac u najvećem broju obilaze gosti u posjetu rodbini i prijateljima, koji češće od ostalih gostiju odlaze i na Sljeme i Medvedgrad, u posjet Maksimiru, Mirogoju, Jarunu i okolici Zagreba.

• Muzeji koje turisti Zagreba najčešće posjećuju su Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba te Klovićevi dvori. Jednodnevni posjetitelji u značajno manjem broju posjećuju zagrebačke muzeje, a jedan od glavnih razloga je nedostatak vremena.

• Turisti u Zagrebu često posjećuju zagrebačke restorane, kavane i kafiće. Izdvajaju se hotelski gosti kod kojih čak 80% tijekom boravka odlazi u neki od restorana.

• Za većinu elemenata koji se odnose na hotelski smještaj, uključujući komfor smještaja, kvalitetu usluge i kvalitetu gastronomske ponude u hotelu i opskrbljenost hotela turističkim brošurama o Zagrebu, gosti su iskazali srednji stupanj zadovoljstva. Visok stupanj zadovoljstva iskazali su za element - ljubaznost osoblja u hotelima. Sve elemente hotelskog smještaja znatno su bolje ocijenili gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica.

• Gosti Zagreba bili su izrazito nezadovoljni elementima gradske infrastrukture (prometna organizacija, označavanje i obilježavanje, kvaliteta informacija).

• Gosti percipiraju Zagreb kao pogodno odredište za kratki odmor, a zadovoljstvo su iskazali i slikovitošću Zagreba. Među najlošije ocijenjenim elementima su ponuda suvenira, raznolikost uličnih događanja i mogućnosti za kupnju.

• Osobnom sigurnošću u Zagrebu gosti su izrazito zadovoljni. Dok su zadovoljstvo gosti iskazali i gostoljubivošću domaćeg stanovništva, ljubaznost osoblja javnih službi nije dobila visoke ocjene.

Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu


viSAŽETAK

• Hotelski gosti imali su u prosjeku najveće dnevne troškove tijekom boravka u Zagrebu, u iznosu od oko 147 eura. Najveći dio te prosječne dnevne potrošnje odnosio se na troškove smještaja, ugostiteljske usluge i kupnju.

• Gosti u privatnom smještaju trošili su u prosjeku oko 53 eura dnevno, gosti hostela oko 50 eura, gosti kod rodbine i prijatelja oko 32 eura, a oko 29 eura dnevno trošili su jednodnevni posjetitelji.

• Prikupiti pouzdane i aktualne kvalitativne i kvantitativne podatke o turističkoj potražnji Zagreba.

• Osigurati usporedivost s prethodnim TOMAS istraživanjima i kontinuirano pratiti obilježja turističke potražnje Zagreba.

• Grad Zagreb• Kolovoz - listopad 2005. godine

Sadržajistraživanja

• Definiran na osnovu prethodnih TOMAS - ZAGREB istraživanja i na temelju preporuka European City Tourism.

• Obuhvaća sociodemografske podatke o gostima Zagreba, motivaciju za dolazak, obilježja putovanja i boravka u Zagrebu, zadovoljstvo ponudom u Zagrebu i potrošnju tijekom boravka u Zagrebu.

Instrumentistraživanja • Upitnik

• Osobni intervju• Lokacije anketiranja: 21 zagrebački hotel i 17 lokacija u gradu na

kojima se gosti Zagreba zadržavaju u većem broju, uključujući i lokacije različitih događanja.

Populacija • Turisti (gosti Zagreba koji su ostvarili barem jedno noćenje u gradu) i posjetitelji (gosti koji su boravili manje od jednog dana i nisu ostvarili noćenje u gradu).

Uzorak – veličina • 1245 ispitanika (350 ispitanika u hotelima i 895 ispitanika na lokacijama).

• Anketiranje u hotelima: stratificirani slučajni uzorak s obzirom na kategoriju hotela i zemlju porijekla gostiju; alokacija uzorka na hotele proporcionalna prometu pojedinih kategorija.

• Anketiranje na lokacijama u Zagrebu: kvotni uzorak.Ponderiranje • Izvršeno je ponderiranje rezultata istraživanja za hotelske goste; težine

su definirane na osnovu ostvarenog prometa u zagrebačkim hotelima u razdoblju kolovoz - listopad 2005. godine, prema zemljama porijekla.

Prikaz rezultata • Sva obilježja turističke potražnje prikazana za pet segmenata gostiju: hotelske goste, goste u hostelima, goste u privatnom smještaju, goste u posjetu rodbini i prijateljima i jednodnevne posjetitelje.

• Rezultati za hotelske goste prikazani su prema glavnim zemljama porijekla i kategoriji hotelskog smještaja; rezultati za goste u posjetu rodbini i prijateljima i jednodnevne posjetitelje prikazani su posebno za domaće i inozemne goste.

Prostorni i vremenski obuhvat

Uzorak - dizajn

Metoda prikupljanjapodataka

Ciljeviistraživanja

METODOLOGIJA

Potrošnja turista i posjetitelja u Zagrebu

1


UVOD1.

2


1. UVOD

1. UVOD

Promjene turističke potražnje i u svijetu i u nas sve su brže i izraženije, a kako bise mogli donositi pouzdani zaključci o kvaliteti turističkog doživljaja koji nudiZagreb, Institut za turizam je na inicijativu Turističke zajednice grada Zagrebatijekom 2005. godine proveo istraživački projekt 'Stavovi i potrošnja turista uZagrebu' (TOMAS - ZAGREB 2005). Prvo takvo istraživanje Institut za turizamje proveo 1998. godine. Istraživanjem je tada po prvi put obuhvaćena ne samopotražnja u hotelima već i potražnja posjetitelja koji odsjedaju kod rodbine iprijatelja te onih koji ne ostvaruju noćenje već su na jednodnevnom izletu uGradu. Istraživanje je, prema sličnoj metodologiji, ponovljeno 2003. godine.

Podaci prikupljeni istraživanjem TOMAS – ZAGREB 2005 samo su djelomičnousporedivi s podacima prikupljenim prethodnim istraživanjima. Provedeno jeu nešto kraćem razdoblju od prethodna dva istraživanja; obuhvatilo je razdobljeod kolovoza do listopada 2005. godine, a nije obuhvatilo ljetne mjesece – lipanji srpanj koji su bili obuhvaćeni prethodnim istraživanjima. Za razliku od vremenaprovođenja istraživanja, istraživanje provedeno 2005. godine sadržajno jeslijedilo prethodna istraživanja. Pri tome je sadržaj djelomično i proširen,sukladno preporukama European Cities Tourism o istraživanju gradskogturizma, i to u cilju usporedbe različitih obilježja gradskog turizma Zagreba idrugih europskih gradova.

U ovom se izvještaju, prikazuju prvo kvantitativni trendovi turističke potražnjeu Zagrebu i glavna obilježja te potražnje, a zatim se turistička potražnja GradaZagreba uspoređuje s odabranim krugom konkurentskih gradova, da bi se nakraju sažeto prikazali kvalitativni trendovi potražnje u gradskom turizmutemeljeni na istraživanju Europske turističke komisije. U trećem poglavljuprikazuju se glavni nalazi istraživanja TOMAS – ZAGREB 2005 prema skupinamaobilježja turista i posjetitelja Zagreba. Rezultati su prikazani u tablicama kojeslijede kratki komentari. U četvrtom poglavlju opisuju se obilježja četiri segmentaturističke potražnje – hotelskih gostiju, gostiju u privatnom smještaju, gostiju uposjetu rodbini i prijateljima te jednodnevnih posjetitelja. U nastavku se opisujemetodologija istraživanja, a zatim slijede zaključci i preporuke vezani zakorištenje rezultata kao i za koncipiranje budućih istraživanja turističke potražnjeZagreba. U prilogu su prikazani rezultati istraživanja za segment hotelskihgostiju, i to prema zemlji porijekla i kategoriji hotelskog smještaja, te rezultatiza domaće i inozemne goste u posjetu rodbini i prijateljima i jednodnevneposjetitelje.

Vjerujemo da smo u 2005. godini napravili korak dalje u približavanjumetodologije istraživanja turističke potražnje onoj koja se provodi u drugimeuropskim gradovima i time dobili bogatu bazu podataka koja može poslužiti iza sekundarnu obradu i analizu podatka kao i izvor ideja za unapređenjesloženog turističkog proizvoda Grada.

3


TRENDOVI TURISTIČKEPOTRAŽNJE U ZAGREBU

2.

4


13

81 15

56

14

96

14

10

13

70

67

1

67

8

74

9

67

4

73

0

65

8

62

9

58

4

62

8

65

0 76

1

83

5

85

6 93

4

73

1

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

1986

.

1987

.

1988

.

1989

.

1990

.

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

Noće

nja

u 0

00

2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU


U ovom se poglavlju daje sažeta slika kretanja i glavnih kvantitativnih obilježja turističkepotražnje u Gradu Zagrebu, a zatim se utvrđuje tržišna pozicija Grada Zagreba ukonkurentskom okruženju i opisuju najnoviji trendovi u gradskom turizmu na europskomturističkom tržištu. Posljednje TOMAS-ZAGREB istraživanje provedeno je 2003. godinepa se glavna obilježja turističkog prometa u 2005. godini uspoređuju s onima iz 2003.godine.

2.1. Obilježja turističkog prometa u Gradu Zagrebu

Zamjetan je rastući trend turističkih kretanja u Zagrebu, premda još uvijek nisu dostignutiprijeratni rezultati iz posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća kad se u turizmu Gradaostvarivalo više od milijun noćenja (slika 2.1.). Valja se podsjetiti da je rekordan rezultatu zagrebačkom turizmu zabilježen daleke 1987. godine kad je ostvareno više od 1,5 milijunanoćenja, a koja se i inače pamti kao najuspješnija godina hrvatskog turizma. Godine2005. u Zagrebu su ostvarene 934 tisuće noćenja čime je dostignuto 60% toga rezultata.Premda je Zagreb slijedio dinamiku oporavka turizma u zemlji gdje je već dostignuto75% turističkih noćenja iz 1987. godine, ta je dinamika u prošlom desetljeću ipak bilaznatno sporija. Međutim, analizira li se samo trend kretanja turističke potražnje od 2001.godine do danas (2005.), turistička noćenja u Zagrebu rastu dvostruko brže negoli uHrvatskoj u cjelini tj. bilježe stopu rasta od 9,5% dok noćenja u Hrvatskoj rastu 4,3%prosječno godišnje.

Slika 2.1.KRETANJE BROJA NOĆENJA U ZAGREBU (1986. – 2005.)

Takvim ostvarenjem Zagreb se svrstava među vodeće hrvatske turističke destinacije jerzauzima drugo mjesto u turističkim dolascima i 14. mjesto prema broju noćenja. Tadisproporcija rezultat je gradskog turizma kojeg karakterizira kratak boravak. Npr. uZagrebu se u prosjeku ostvari oko 1,7 noćenja, a u Hrvatskoj oko 5,1 noćenja. Duljinaboravka turista u Zagrebu stabilno je obilježje turističnog prometa.

Brzom rastu turističkog prometa u Zagrebu znatnije su pridonijeli dolasci inozemnihgostiju - noćenja stranaca rastu prosječno godišnje po stopi od 12,1%, a domaćih gostijupo stopi od 4,3%. Struktura turističkog prometa Zagreba u 2005. godini s obzirom nazemlje porijekla gostiju prikazana je na slici 2.2. S 29% udjela u noćenjima domaći gostisu i dalje vodeći turistički tržišni segment, premda je izražen trend smanjivanja tog

5


44 5274 75 81 80 73

91 8463 58

4755

62

7985

90 93 94

107

94

70

57

60

0

20

40

60

80

100

120

I. II. III. IV : V . V I. V II. V III. IX. X. XI. XII.

Noće

nja

u 0

00

2003.

2005.


segmenta. Udio inozemnih u ukupnim noćenjima povećava se iz godine u godinu i većje vrlo blizu visokom udjelu iz najbolje zagrebačke turističke godine (danas iznosi 71%,a ranije je bio 72%). Vodećih osam emitivnih tržišta u Zagrebu ostvaruju 64,1% ukupnihnoćenja, što je za 12,5 postotnih poena niže od udjela vodećih osam tržišta u Hrvatskoj.Vodeća zagrebačka inozemna tržišta su Njemačka, Italija, SAD, Francuska, Austrija, VelikaBritanija te Bosna i Hercegovina. U usporedbi s 2003. godinom u Zagrebu su značajnijepovećana noćenja turista iz Španjolske, Švedske, Srbije i Crne Gore te Francuske, zatimiz prekomorskih zemalja, najviše iz Novog Zelanda, Australije i Japana.

1. Domaći29%

Ostali37%

2. Njemačka

8%

6. Austrija4%

7. Velika Britanija

4%

8. BiH3%

5. Francuska

4%4. SAD

5%3. Italija

6%

Turistički promet u Zagrebu je gotovo ravnomjerno raspoređen tijekom godine što jekarakteristično za gradski turizam. Slična, ujednačena kretanja zagrebačkih noćenja pomjesecima bila su zabilježenja i 2003. godine (slika 2.3.). Tada je kao i 2005. godine, najvišenoćenja ostvareno u mjesecu rujnu za vrijeme održavanja Jesenskog međunarodnogzagrebačkog velesajma. Slijede listopad i kolovoz, u kojima se danas ostvaruje po 10,1%turističkih noćenja, a u odnosu na 2003. godinu najviše je povećan turistički promet ukolovozu. Kretanje prometa pokazuje da se zimi najmanje dolazi u Zagreb (siječanj iveljača imaju najniže udjele).

Slika 2.2.STRUKTURA NOĆENJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U ZAGREBU (2005.)

Slika 2.3.BROJ NOĆENJA U ZAGREBU PO MJESECIMA (2003. I 2005.)

6



U hotelima se (slika 2.4.) ostvaruje gotovo tri četvrtine (72,8%) ukupnih turističkih noćenjau Gradu Zagrebu. Izrazit je trend povećanja noćenja u zagrebačkim hotelima, koja supovećana za 19,7% u odnosu na njihov udio iz 2003. godine. U drugim vrstama smještaja(omladinskim hostelima, privatnim sobama, nekategoriziranim smještajnim kapacitetima,pansionima i sličnim komercijalnim vrstama smještaja) ostvaruje se oko četvrtine ukupnihnoćenja u Zagrebu s naglašenom tendencijom smanjivanja njihova udjela.

U 2005. godini zagrebački smještajni kapaciteti ostvarili su 26%-tnu iskorištenost, što jeza 1,5 postotni poen više negoli 2003. godine. Hoteli iskazuju prosječnu godišnjuiskorištenost od 35%, a ponajbolje su iskorišteni hoteli s 3 zvjezdice (43%).

Glavnina smještajne komercijalne ponude Zagreba koncentrirana je u hotelima (53,8%ili 5.298 postelja od ukupno raspoloživih 9.854 stalnih postelja u svim vrstamakomercijalnih smještajnih kapaciteta). Posljednjih nekoliko godina izražen je trendpovećanja zagrebačkog hotelskog smještaja u broju postelja. U 32 zagrebačka hotela danasse može smjestiti 5.298 gostiju u 2.962 sobe odnosno apartmana. U odnosu na 2003. godinupovećan je udio hotelskog smještaja u ukupnom broju stalnih postelja u svim raspoloživimkapacitetima Zagreba, za 13,5 postotnih poena. Hoteli kategorizirani s 5 zvjezdica i 4zvjezdice čine danas gotovo trećinu smještajne ponude Zagreba (30,5%), a ranije su činilitek petinu te ponude (24,0%). Istodobno je smanjen udio hotela najnižih kategorija sdvije i s jednom zvjezdicom (s 9,8% na 7,0%).

2.2. Tržišna pozicija Grada Zagreba u konkurentskom okruženju

Svi spomenuti pokazatelji o kretanju turističkog prometa i unapređenju smještajneponude ukazuju na to da se u Zagrebu nastavlja pozitivan i dinamičan procesobogaćivanja turističkog proizvoda započet pred nekoliko godina. Time su u Zagrebustvoreni temeljni preduvjeti za njegovo uspješnije pozicioniranje na konkurentskomtržištu gradskog turizma u Europi.

U osamdeset i pet europskih gradova za koje su prikupljeni podaci1 ostvareno je 384milijuna noćenja 2004. godine2, pri čemu se svako treće noćenje ostvarilo u Londonu(120 milijuna noćenja), svako dvanaesto u Parizu (32 milijuna) i svako dvadeseto u Dablinu(20 milijuna noćenja), a tek svako četrdeset i peto u Zagrebu (slika 2.5.). Grad Zagreb senalazi na 56. mjestu sa samo 0,2% udjela u ukupnim gradskim noćenjima u Europi.

Slika 2.4.STRUKTURA UKUPNIH NOĆENJA U ZAGREBU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA (2005.)

1 Podaci o europskom gradskom turizmu prikupljeni su iz TourMIS baze podataka (Tourism Management InformationSystem odnosno Sustav marketinških informacija u turizmu), pri čemu usporedbu gradova na međunarodnoj raziniotežava različit metodološki pristup nacionalnih statističkih ureda (u vrstama smještaja, u obuhvatu područja grada).2 Podaci u međunarodnoj statistici obično kasne, pa nije bilo moguće analizirati 2005. godinu.

Privatne sobe i

apartmani1,2%

Ostali kolektivni smještaj14,4%

Ostali hotelima

slični objekti10,8%

Kampovi0,9%Hoteli

72,8%

7


Osim Londona, Pariza i Dablina tržišni lideri gradskog turizma u Europi su Rim (15.mil.), Berlin (14 mil.), Madrid (12 mil.), Barcelona (12 mil.), Prag (11 mil.), Beč (9 mil.) iAmsterdam (8 mil.), pa se u tih deset metropola ostvaruje dvije trećine turističkog prometaeuropskih gradova. Međutim, sve je izraženiji trend povećanja putovanja turista i udruge europske gradove, pa sve popularnija postaju pomalo nepoznata odredišta izsredišnje i istočne Europe te manji gradovi i regionalni centri, a ne samo milijunskemetropole. Zanimljivo je da su gradovi koji su bili nominirani kao 'Europske kulturneprijestolnice'3 također ostvarili brži rast turizma od ostalih (većina je udvostručila turističkipromet!).

U okruženju dvadeset europskih gradova4, i to onih koji se nalaze u krugu od 500 km odZagreba (slika 2.6), zagrebački udio iznosi 1,4% od 60 milijuna noćenja koliko je ukupnoostvareno u tim gradovima, a tržišni su lideri Prag, Beč, München, Firenca i Budimpešta.Time Zagreb zauzima petnaesto mjesto i to ispred Basela, Manheima, Graza, Ljubljane iVicenze, ali uz najbrži rast u regiji. Važno je istaknuti da Zagreb bilježi najveći rast brojanoćenja u odnosu na sve ostale gradove iz definiranog tržišnog okruženja. U razdobljuod 2001. do 2004. turistička noćenja u Zagrebu su rasla prosječno godišnje po stopi od9,6%, a tek potom su slijedili Prag s prosječnom godišnjom stopom rasta od 9,4%, Ljubljanasa stopom od 8,9% i ostali. Istodobno, prosjek regije je iznosio 2,8%, jer je u nekimgradovima došlo do pada turističkog prometa (Venecija, Firenca, Zurich i Stuttgart).

Slika 2.5.STRUKTURA NOĆENJA OSTVARENIH U 85 EUROPSKIH GRADOVA (2004.)

6. Mardid3%

7. Barcelona3%

8. Prag3%

9. Beč2%

5. Berlin4%

4. Rim4%

3. Dablin5%

2. Paris8%

1. London31%

10. Amsterdam

2% Ostalih 75 gradova

35%

3 Laskavu titulu 'Europske kulturne prijestolnice' i sve beneficije koje ona donosi do sada su koristila 32 europska grada:Graz, Antwerpen, Brisel, Bruges, Prag, Kopenhagen, Helsinki, Pariz, Avignon, Lille, Atena, Solun, Dablin, Cork, Reykjavik,Firenca, Bologna, Genova, Luksemburg, Amsterdam, Roterdam, Bergen, Berlin, Weimar, Krakov, Lisabon, Porto, Madrid,Santiago de Campostela, Salamanca, Stocholm i Glasgow.4 Dvadeset gradova okruženja odabrano je prema raspoloživim podacima iz TourMIS baze podataka uz uvjet da nisuudaljeni više od 500 kilometara od Zagreba.


8


2.3. Trendovi gradskog turizma u Europi

Gradski turizam je specifični oblik turizma i posvećena su mu brojna istraživanja5. Zautvrđivanje obilježja i trendova karakterističnih za gradski turizam poslužilo je istraživanjeEuropske turističke komisije u kojem su korišteni i nalazi drugih relevantnih istraživanja6.Kao najvažnija obilježja gradskog turizam izdvajamo sljedeća:

tipičan posjetitelj grada je mlađi od 35 godina (42%), bolje obrazovan i viših je osobnihprimanja; osim mlađih, gradove češće posjećuju i stariji gosti,

snažna je korelacija između visine osobnih primanja i putovanja u gradove, pa Europljanis najvišim osobnim primanjima četiri puta češće putuju u gradove nego oni s najnižimprimanjima,

žene su češći posjetitelji gradova negoli muškarci,

najzastupljeniji tržišni segment su parovi bez djece tzv. DINKS (double income nokids), a najmanje je posjetitelja s djecom (samo 20%),

Slika 2.6.TRŽIŠNA POZICIJA ZAGREBA U KONKURENTSKOM OKRUŽENJU20 EUROPSKIH GRADOVA

484

505

713

716

803

856

868

1.107

1.166

1.236

1.553

1.828

2.112

2.880

2.991

6.036

6.372

7.685

9.082

10.667

0 15000

20. Vicenza /IT

19. Ljubljana /SLO

18. Graz /A

17. Mannheim/ D

16. Basel /ZH

15. Zagreb /CRO

14. Padova /IT

13. Bratislava /SK

12. Beograd /S&CG

11. Verona /IT

10. Bolognja /IT

9. Salzburg /A

8 .Stuttgart /D

7. Zurich /ZH

6. Venecija /IT

5. Budimpešta /HU

4. Firenca /IT

3 Munchen /D

2. Beč /A

1. Prag /CR

0,7

8,9

4,8

0,0

7,4

9,6

1,3

6,4

1,7

0,0

0,2

2,8

5,7

0,4

3,8

9,4

-1,7

-2,6

-0,7

-0,8

-5,0 0,0 5,0 10,0 15,0

Vicenza /IT

Ljubljana /SLO

Graz /A

Mannheim/ D

Basel /ZH

Zagreb /CRO

Padova /IT

Bratislava /SK

Beograd /S&CG

Verona /IT

Bolognja /IT

Salzburg /A

Stuttgart /D

Zurich /ZH

Venecija /IT

Budimpešta /HU

Firenca /IT

Munchen /D

Beč /A

Prag /CR

Noćenja 2004. godine(u tisućama)

Prosječna stopa promjene noćenja2001.-2004. (%)

5 Izvor: European Travel Commission (ETC), World Tourism Organisation (UNWTO) (2005): City tourism & culture– the European experience. Brussels. Dostupno na: http://www.etc-corporate.org/resources/uploads/ETC_CityTourism&Culture_LR.pdf [prosinac 2005].6 Između ostalih i istraživanja Europskog turističkog monitora i Eurobarometra.


9


gradski turisti češće od drugih odsjedaju u hotelima (42%) i putuju zrakoplovom(43%), premda u grad vrlo često dolaze i osobnim automobilima (34%), a svaki trećiodsjeda kod rodbine ili prijatelja,

preporuka rodbine i prijatelja je glavni izvor informacija (31%), a često je i korištenjeInterneta (19%) i turističkih vodiča (17%),

među inozemnim posjetiteljima većine europskih gradova najviše turista dolazi izsusjednih država (izuzetak su turisti iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske kojisvugdje predstavljaju značajni tržišni segment bez obzira na udaljenost),

najvažnija emitivna tržišta u europskom gradskom turizmu su njemačko i britanskokoja generiraju više od 40% svih putovanja; osim Nijemaca i Britanaca, međuinozemnim posjetiteljima većine gradova najzastupljeniji su turisti iz SAD-a, Italije,Francuske i Japana, a učestalije od drugih u gradove putuju Europljani iz razvijenihmanjih zemalja sjeverozapadne Europe,

razgledavanje je najčešća aktivnost posjetitelja gradova, a glavni motivi posjeta suupoznavanje kulturne i povijesne baštine te uživanje u atmosferi, hrani i piću ikupovanje,

zbog 'čvrstih' atrakcija češće se putuje u gradove negoli zbog povremeno organiziranihkulturnih događanja,

muzeji su obično najposjećenije atrakcije (51% odgovora) u gotovo svim gradovima,

posjetitelji gradova skloniji su višoj potrošnji od tradicionalnih kupališno odmorišnihturista.

Na temelju navedenih izvora na europskom turističkom tržištu uočeni su sljedećidugoročniji trendovi u gradskom turizmu:

povećava se udio domaćih gostiju u strukturi posjetitelja u većini europskih gradova,

raste korištenje Interneta prilikom organiziranja posjete gradovima,

u porastu je korištenje zrakoplova kod dolaska u gradove zbog pojave novihzrakoplovnih kompanija (low cost) koje nude povoljnije letove,

i dalje su metropole destinacije koje se neizostavno 'moraju vidjeti', ali raste zanimanjeza posjetom manjih (nepoznatih) gradova; zbog radoznalosti sve češće se putuje ugradove iz središnje, istočne i južne Europe te u mlade (nove) članice prošireneEuropske unije pa se intenzivniji rast prognozira za istočno-europske gradove izBugarske i Rumunjske uključujući gradove iz Hrvatske,

sve je oštrija konkurentska borba za svakog posjetitelja, jer ponuda višestrukonadmašuje potražnju; osim tradicionalnih destinacija, stalno se pojavljuju noviproizvodi kako u Europi, tako i na drugim kontinentima,

sve se veća pažnja posvećuje osmišljavanju posebno prepoznatljivog gradskogproizvoda s naglaskom na autentičnost (kulinarski specijaliteti, urbanističkauređenost, moda, atmosfera, ugođaj, ambijent, doživljaj i sl.),

zamijećen je trend povezivanja tradicionalnog kulturnog doživljaja i novih zanimljivihsadržaja boravka u gradovima,

posjeti gradovima rastu brže od tradicionalnih kupališno-odmorišnih putovanja uEuropi.


10


GLAVNI NALAZI3.

11


3. GLAVNI NALAZI

3. GLAVNI NALAZI

U ovom poglavlju prikazuju se glavni nalazi istraživanja TOMAS - ZAGREB 2005. Opisujese tržišni profil turista, gostiju Zagreba koji su u Gradu ostvarili barem jedno noćenje, iposjetitelja, gostiju koji su u Zagrebu proveli samo jedan dan, bez ostvarenog noćenja.Tržišni profil turista grada Zagreba prikazuje se posebno za hotelske goste, za gosteomladinskih hostela, za goste u privatnom smještaju i ostalim vrstama komercijalnogsmještaja te za goste koji su noćili kod rodbine ili prijatelja. Široki skup obilježja kojiopisuje tržišni profil gostiju Zagreba sastoji se od nekoliko cjelina. To su sociodemografskiprofil turista i posjetitelja, motivacija za dolazak u Zagreb, obilježja putovanja, obilježjaboravka u Zagrebu, zadovoljstvo turističkom i ostalom ponudom, ocjena prednosti inedostataka Zagreba kao turističkog središta u odnosu na konkurentske gradove u regijite ostvarena potrošnja tijekom boravka u Zagrebu.

Većina se rezultata istraživanja u ovom poglavlju prikazuje u tablicama. Strukture obilježjaprikazuju se u postocima, dok se za neka obilježja prikazuje i aritmetička sredina. Upopratnom tekstu ističu se glavni rezultati svakog obilježja za pet glavnih turističkihtržišnih segmenata te, ukoliko postoje, uočena odstupanja unutar pojedinog segmenta.Odstupanja pojedinih obilježja se analiziraju prema zemlji porijekla i kategoriji objektaza hotelske goste, a za goste u privatnom smještaju, kod rodbine i prijatelja te zajednodnevne posjetitelje analiziraju se odstupanja između domaćih i inozemnih gostiju.Sva odstupanja prikazana su u tablicama koje se nalaze u Prilogu.

3.1. Sociodemografski profil turista i posjetitelja

Sociodemografski podaci o turistima i posjetiteljima Zagreba obuhvaćaju sljedeća obilježja:zemlju stalnog boravka, županiju stalnog boravka za domaće goste, navršene godineživota i spol.

Struktura gostiju prema zemlji porijekla za goste koji su odsjeli u hotelima, poznata je iodgovara podacima Državnog zavoda za statistiku o ostvarenom prometu u tim vrstamasmještaja tijekom kolovoza, rujna i listopada 2005. godine, budući da je struktura uzorkahotelskih gostiju u istraživanju TOMAS Zagreb 2005 prilagođena ostvarenom prometuu svim zagrebačkim hotelima. Međutim, podaci o strukturi gostiju prema zemlji porijeklaza goste koji su odsjeli kod rodbine i prijatelja ili su u jednodnevnom posjetu Zagrebuslužbeno se ne registriraju, kao niti ukupan turistički promet mjeren brojem dolazaka iostvarenih noćenja, te ovi podaci predstavljaju osnovu za geografsku segmentaciju togspecifičnog dijela zagrebačkog turističkog tržišta.

• Domaći gosti najzastupljeniji su među turistima koji odsjedaju kod prijatelja i rodbine,gdje obuhvaćaju oko jedne trećine ukupnog tržišta, a njihov udio najveći je i međujednodnevnim posjetiteljima (29%) te u hotelima, u kojima obuhvaćaju oko jedne petineukupnog tržišta. Nešto su manje zastupljeni u privatnom smještaju (oko 13%) i uhostelima (oko 8%).

• Najčešći inozemni gosti u hotelima su Nijemci, Talijani, turisti iz SAD-a, Francuzi,Španjolci i Britanci. Slična je struktura inozemnih gostiju i u hostelima, uz nešto većeudjele Francuza i Britanaca. U privatnom smještaju od inozemnih gostiju najzastupljenijisu Francuzi (16%), Španjolci (10%) i Nijemci (7%). Kod prijatelja ili rodbine u najvećojmjeri su odsjedali turisti iz Njemačke (14%), BiH (8%), Srbije i Crne Gore (7%) i Slovenije(5%).

12


• Odstupanja: Domaći gosti, gosti iz susjednih zemalja (BiH, Slovenije, Srbije i Crne Gore),Austrije, Španjolske i nekih istočnoeuropskih zemalja zastupljeniji su u hotelima s 3zvjezdice, dok u hotelima više kategorije ima relativno više gostiju iz Italije, Francuske,SAD-a, Kanade i drugih prekomorskih zemalja.

• Među jednodnevnim posjetiteljima osim domaćih dominiraju gosti iz susjednih zemalja(Italije, Slovenije, Austrije), dok jednodnevni posjetitelji iz udaljenih zemalja dolaze uZagreb u okviru kružnog putovanja ili su u tranzitu.

• Oko četvrtine domaćih gostiju u hotelima dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije, slijedegosti iz Primorsko-goranske županije te Istre i Dubrovačko-neretvanske županije. Međujednodnevnim domaćim posjetiteljima najviše je onih iz susjednih županija: Zagrebačke(15%), Krapinsko-zagorske i Karlovačke (po 13%).

Tablica 3.1.1.ZEMLJA PORIJEKLA (%)

Zemlja porijekla Hotel HostelPrivatni smještaj

Kod rodbine ili prijatelja

Jednodnevni posjetitelji

• Hrvatska 20,6 7,9 13,4 33,0 29,1• Njemačka 8,7 7,2 7,2 13,6 4,2• Italija 7,3 7,9 5,2 4,0 8,5• SAD 7,2 7,2 3,1 5,1 0,0• Francuska 5,2 11,2 15,5 4,6 5,5• Španjolska 4,8 4,6 10,3 0,0 0,6• Velika Britanija 4,7 9,9 4,1 2,8 4,2• Ostale izvaneuropske zemlje 4,5 4,0 6,2 1,7 1,2• Austrija 3,8 1,3 4,1 4,0 9,7• Švedska 2,5 0,7 0,0 0,0 0,0• BiH 2,4 2,0 1,0 8,0 1,8• Srbija i Crna Gora 2,4 1,3 1,0 6,8 1,2• Kanada 2,0 1,3 0,0 0,6 1,2• Izrael 1,9 0,0 6,2 0,6 0,6• Mađarska 1,8 1,3 0,0 0,6 1,2• Australija 1,7 4,6 3,1 0,6 1,8• Rusija 1,6 1,3 0,0 0,0 0,0• Japan 1,4 2,0 0,0 0,0 1,8• Slovenija 1,4 2,6 2,1 5,1 13,9• Estonija 1,4 1,3 0,0 0,0 1,2• Belgija 1,2 2,6 1,0 0,0 0,6• Češka 1,2 0,0 4,1 1,1 0,6• Bugarska 1,2 0,7 0,0 0,0 0,0• Rumunjska 1,2 0,7 0,0 0,6 1,8• Poljska 1,1 2,6 1,0 1,1 0,0• Portugal 1,1 0,7 0,0 0,0 0,6• Švicarska 0,9 5,9 1,0 1,7 0,6• Danska 0,9 0,7 1,0 0,0 0,0• Nizozemska 0,9 2,6 4,1 0,6 1,2• Norveška 0,8 0,0 1,0 0,0 0,0• Slovačka 0,7 0,0 0,0 1,7 1,2• Irska 0,7 2,6 3,1 0,6 2,4• Grčka 0,4 0,7 0,0 0,0 0,0• Luksemburg 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0• Litva 0,3 0,0 0,0 0,0 0,6• Finska 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6• Novi Zeland 0,0 0,7 0,0 0,0 0,0• Turska 0,0 0,0 1,0 0,6 0,6• Ukrajina 0,0 0,0 0,0 1,1 0,0• Makedonija 0,0 0,0 0,0 0,0 1,2• UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

3. GLAVNI NALAZI

13


• Prosječna dob turista i posjetitelja Zagreba kreće se od 26 godina za goste smještene uhostelu do 39 godina za hotelske goste. Hotelski gosti u većem su dijelu mlađe (od 26do 35) i srednje dobi (od 36 do 55), što je posljedica većeg udjela poslovnog motivadolaska. U hostelu kao cjenovno najpristupačnijoj vrsti smještaja dominiraju mlađigosti (do 25 godina) kojih je u toj vrsti smještaja bilo gotovo 60%.

• Kod rodbine ili prijatelja, u privatnom smještaju i među jednodnevnim posjetiteljimagotovo su jednaki udjeli gostiju do 35 godina, kojih je bilo oko 67%, pri čemu su oninajmlađi, do 25 godina, najmanje zastupljeni u privatnom smještaju. Prosječna dobkretala se od 32 godine za jednodnevne posjetitelje do 34 godine za goste u privatnomsmještaju.

• Odstupanja: Najviše gostiju starije dobi (56 i više godina) u hotelima dolazi iz SAD-a iVelike Britanije, a mlađi gosti (do 35 godina) dolaze iz Hrvatske. Domaći gosti kojiborave kod rodbine ili prijatelja nešto su mlađi od inozemnih, a slično je i kodjednodnevnih posjetitelja.

• Odstupanja: U hotelima kategorije 3 zvjezdice nešto je zastupljenija najmlađa dobnaskupina (13% gostiju je u dobi do 25 godina u hotelima s 3 zvjezdice, u odnosu na 4%gostiju iste dobi u hotelima s 4 i 5 zvjezdica).

• Među anketiranim turistima koji su odsjeli u hotelima, hostelima i u privatnom smještajubilo je nešto više muškaraca, a nešto više žena anketirano je kod gostiju koji su odsjelikod rodbine i prijatelja i među jednodnevnim posjetiteljima.

3.2. Motivacija za dolazak

U ovom dijelu prikazuju se motivi dolaska u Zagreb, učestalost dolaska u Zagreb i, zahotelske goste, u hotel te izvori informacija koje su gosti koristili prije dolaska u Zagreb.Za motive dolaska u Zagreb ispitanici su mogli navesti do tri motiva od ponuđenihsedamnaest, a za izvore informacija o Zagrebu, do tri izvora od ponuđenih osam.

• Primarni motiv posjeta za hotelske goste su poslovne obveze (33%), a slijede, podjednakozastupljena, nova iskustva i doživljaji, zabava i kratki odmor u gradu, te upoznavanjekulturnih znamenitosti. Gosti koji su odsjeli u hostelu posjećuju Zagreb primarno zbognovih iskustava i doživljaja, zabave i kratkog odmora u gradu, a značajan je i udio onihkoji u Zagreb dolaze u okviru kružnog putovanja.

• Gosti koji su odsjeli u privatnom smještaju u posjetu su prije svega zbog kratkog odmorau gradu (39%) te zbog zabave, novih iskustava i doživljaja i upoznavanja kulturnihznamenitosti Zagreba (po 34%), što ih izdvaja u odnosu na druge goste Zagreba. Osimposjete rodbini i prijateljima kao primarnom motivu (74%), goste koji odsjedaju kodrodbine ili prijatelja motivira zabava (36%) i kratki odmor u gradu (30%).

• Jednodnevni posjetitelji najčešće dolaze u Zagreb zbog kratkog odmora u gradu (29%),slijedi dolazak u Zagreb u okviru kružnog putovanja (21%) ili u tranzitu (18%), a dolazei zbog zabave (16%) te nazočnosti kongresu ili sajmu (16%).

Tablica 3.1.2.DOB TURISTA I POSJETITELJA (%)

Dob (godine) Hotel HostelPrivatni smještaj



• Do 25 12,2 59,9 16,7 27,8 34,8• 26 do 35 32,3 32,9 51,0 38,6 32,3• 36 do 45 29,2 5,3 17,7 19,9 19,5• 46 do 55 14,8 0,7 9,4 8,5 7,9• 56 i više 11,6 1,3 5,2 5,1 5,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0(aritmetička sredina)

• Prosječna dob 38,9 26,2 34,1 32,8 32,4

3. GLAVNI NALAZI

14


• Odstupanja: Među hotelskim gostima, gosti iz SAD-a češće od prosjeka posjećuju Zagrebzbog novih iskustava i doživljaja, dok goste iz Hrvatske češće od ostalih motivirajuposlovne obaveze. Upoznavanje kulturnih znamenitosti više motivira inozemne gosteod domaćih, u svim vrstama smještaja.

• Odstupanja: U hotelima s 3 zvjezdice nešto su zastupljeniji motivi upoznavanja prirodnihljepota okolice i kulturnih znamenitosti Zagreba, te zdravstveni razlozi i religija kaomotiv dolaska, dok je u hotelima najviše kategorije dvostruko zastupljenije kružnoputovanje kao motiv posjeta Zagrebu.

Tablica 3.2.1.MOTIVI DOLASKA* (%)

Motivi Hotel HostelPrivatni smještaj



• Poslovne obveze 33,3 5,9 10,3 6,3 10,3• Nova iskustva i doživljaji 22,8 48,0 34,0 19,9 7,9• Zabava 19,6 34,2 34,0 35,8 15,8• Kratki odmor u gradu 18,4 37,5 39,2 29,6 28,5• Upoznavanje kulturnih

znamenitosti Zagreba16,6 21,7 34,0 12,5 10,9

• Kružno putovanje (Zagreb kao dio ture)

15,5 24,3 21,7 6,3 20,6

• Sudjelovanje/ nazočnost sportskom događaju

13,3 4,6 9,3 5,1 6,7

• Nazočnost kongresu, sajmu 12,1 0,7 4,1 5,1 16,4• Posjet rodbini ili prijateljima 12,1 6,6 3,1 74,4 12,7• Upoznavanje prirodnih ljepota

okolice Zagreba5,6 7,2 10,3 5,1 3,0

• Obrazovanje (seminari, tečajevi)

4,1 7,9 2,1 1,1 1,8

• Tranzit 2,6 5,9 4,1 0,0 17,6• Kupnja ('shopping') 2,6 4,0 2,1 8,5 4,9• Religija 1,7 2,0 1,0 0,6 1,8• Sudjelovanje/ nazočnost

kulturnom događaju/ manifestaciji1,4 3,3 1,0 0,0 0,0

• Povoljne cijene 1,3 0,7 1,0 2,3 1,8• Zdravstveni razlozi 1,0 2,0 1,0 4,0 4,2• Drugi motivi 1,3 2,0 0,0 0,0 0,6* Mogućnost više odgovora.Napomena: Rezultati su sortirani prema zastupljenosti motiva hotelskih gostiju.

Tablica 3.2.2.UČESTALOST DOLASKA U ZAGREB (%)

Učestalost dolaska Hotel HostelPrivatni smještaj



• Prvi posjet 37,4 66,5 56,7 14,8 30,3• Drugi posjet 13,7 17,1 12,4 14,2 8,5• Treći do šesti posjet 16,3 6,6 10,3 15,3 15,8• Više od šest posjeta 32,7 9,9 20,6 55,7 45,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Učestali posjeti Zagrebu karakteristični su za goste koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja(56% gostiju posjetilo je Zagreb više od šest puta) te za jednodnevne posjetitelje, dok jenajveći broj gostiju koji su prvi puta posjetili Zagreb zabilježen među gostimasmještenim u hostelu, privatnom smještaju i hotelu.

• Vjernost hotelu nije tako izražena, pa većina hotelskih gostiju prvi put boravi u hotelu(65%), a na ponovni posjet nekom od zagrebačkih hotela odlučilo se 35% gostiju.

• Odstupanja: Većina hotelskih gostiju iz SAD-a (74%) i Francuske (53%) prvi je put uposjeti Zagrebu, a od inozemnih hotelskih gostiju Zagrebu su najvjerniji Nijemci iTalijani (30% je boravilo u Zagrebu više od šest puta).

3. GLAVNI NALAZI

15


• Odstupanja: Dok je s obzirom na kategoriju hotela, zabilježen podjednak udio vjernihgostiju u svim kategorijama, hoteli s 3 zvjezdice ugostili su nešto više novih gostiju(37%) u odnosu na hotele s 4 i 5 zvjezdica (29%).

• Najvažniji izvor informacija za goste u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima iza jednodnevne posjetitelje bio je Internet (57% gostiju u hostelu, 41% gostiju u hotelu,43% gostiju u privatnom smještaju i 32% jednodnevnih posjetitelja prikupljalo jeinformacije o Zagrebu putem Interneta). Gosti koji su odsjeli kod rodbine ili prijateljainformirali su se najvećim dijelom kod prijatelja ili rodbine (35%) i putem Interneta(28%). Gosti u privatnom smještaju su se više od drugih oslanjali na brošure, oglase iplakate (35%).

• Odstupanja: Domaći gosti u svim smještajnim kapacitetima oslanjali su se više odinozemnih na informacije dobivene prijašnjim boravkom u Zagrebu ili putem radija,televizije, filma ili videa. Inozemni gosti više su od domaćih koristili usluge Interneta(60% u hostelu, 46% u privatnom smještaju, 42% u jednodnevnom posjetu). Međuhotelskim gostima Francuzi i gosti iz SAD-a najviše su se koristili Internetom, dok su segosti iz Njemačke i Italije, koji su među najvjernijim gostima Zagreba, više od prosjekaoslanjali na prijašnji boravak ili nisu trebali nikakve informacije.

• Odstupanja: Gosti u hotelima s 3 zvjezdice u većoj su mjeri koristili gotovo sve izvoreinformacija u odnosu na goste u hotelima s 4 i 5 zvjezdica, uz iznimku nešto manjegoslanjanja na preporuke turističke agencije ili kluba.

3.3. Obilježja putovanja

Obilježja putovanja obuhvaćaju način organizacije putovanja, vrstu prijevoznog sredstvai pratnju na putovanju.

Tablica 3.3.1.NAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJA (%)

Organizacijaputovanja

Hotel HostelPrivatni smještaj



• Posredstvom putničke agencije 30,4 10,3 8,7 2,4 10,1• Samostalno organizirano 55,9 63,0 73,9 67,5 66,4• Bez prethodne rezervacije 12,6 26,0 17,4 29,6 22,8• Nešto drugo 1,1 0,7 0,0 0,6 0,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.2.3.IZVORI INFORMACIJA* (%)

Izvoriinformacija




• Internet 41,4 57,2 43,3 27,8 32,1• Nisam trebao/la

nikakve informacije 22,3 5,3 9,3 26,1 31,5

• Brošure, oglasi, plakati 21,4 22,4 35,1 8,0 12,1• Prijašnjii boravak 17,6 12,5 6,2 25,0 18,8• Preporuke rodbine ili prijatelja 13,5 15,8 23,7 34,7 8,5• Preporuke turističke agencije ili

kluba 12,5 5,9 5,2 0,6 4,9

• Članci u novinama ili časopisima 9,8 9,9 8,3 5,1 5,5• Radio, televizija, film ili video 7,9 11,2 4,1 9,7 6,1• Sajmovi, izložbe 7,0 4,6 2,1 2,8 0,6• Drugi izvori 3,0 5,3 1,0 2,8 0,6*Mogućnost više odgovora.Napomena: Rezultati su sortirani prema zastupljenosti izvora informacija hotelskih gostiju.

16


• Samostalno organizirano putovanje dominantan je način organizacije putovanja zagoste u svim smještajnim objektima, a naročito je zastupljeno kod gostiju u privatnomsmještaju (74%) i kod gostiju koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja (68%). Gosti uhotelu češće od prosjeka dolaze posredstvom putničke agencije ( 30%), dok gosti kojisu odsjeli kod rodbine ili prijatelja nešto više od ostalih u Zagreb dolaze bez prethodnerezervacije (30%).

• Odstupanja: Među hotelskim gostima u organiziranom dolasku prednjače gosti iz SAD-a (42%), a samostalno organizirano putovanje karakteristično je za Francuze (69%),koji nikada ne dolaze bez prethodne rezervacije.

• Odstupanja: U hotelima najviše kategorije gosti su gotovo dvostruko češće organiziraliputovanje posredstvom putničke agencije (39% gostiju u hotelima s 4 i 5 zvjezdicakoristilo je usluge agencije za razliku od 20% gostiju u hotelima s 3 zvjezdice).

• Najveći broj gostiju u hotelima i u privatnom smještaju doputovao je u Zagrebzrakoplovom. Prijevoz vlakom dominantan je kada je riječ o gostima u hostelu, ajednodnevni posjetitelji i gosti koji odsjedaju kod rodbine ili prijatelja najčešće dolazeautomobilom.

• Odstupanja: Domaći gosti najčešće dolaze automobilom (72%), jednako kao i gosti izItalije (64%), a kod ostalih gostiju dominira prijevoz zrakoplovom.

• Odstupanja: Gosti koji odsjedaju u hotelima s 4 i 5 zvjezdica češće od onih u hotelima s3 zvjezdice dolaze u Zagreb zrakoplovom (66% u odnosu na 48% dolazakazrakoplovom), a znatno rjeđe autobusom (4% u odnosu na 9% dolazaka autobusom).

Tablica 3.3.2.PRIJEVOZNO SREDSTVO (%)

Prijevoznosredstvo




• Automobil 36,7 10,5 35,1 38,1 53,3• Autobus 9,3 20,4 8,3 25,0 14,6• Motocikl/ bicikl 0,8 1,3 0,0 0,6 0,6• Vlak 4,5 38,2 18,6 14,8 17,6• Zrakoplov 48,5 27,0 36,1 20,5 13,3• Ostalo 0,2 2,6 2,1 1,1 0,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• U zagrebačke hotele, hostele i u jednodnevnu posjetu, gosti najčešće dolaze u pratnjiprijatelja ili poznanika. U privatni smještaj gosti najčešće dolaze samo s partnerom ili upratnji prijatelja ili poznanika, a u posjet rodbini ili prijateljima u najvećem brojuslučajeva dolaze sami.

• Odstupanja: Domaći gosti nešto više od inozemnih putuju sami, što se može objasnitiposlovnim putovanjima, dok je nešto veći broj dolazaka u hotel s partnerom zabilježenkod francuskih gostiju.

• Odstupanja: Gosti koji odsjedaju u hotelima s 4 i 5 zvjezdica češće dolaze u Zagreb bezpratnje (40% u odnosu na 28% samostalnih dolazaka u hotele s 3 zvjezdice).

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.3.3.PRATNJA NA PUTOVANJU (%)

Pratnjana putovanju




• Sam(a) 27,1 31,6 16,5 37,5 23,0• Samo s partnerom 28,2 22,4 45,4 18,8 23,0• S članovima obitelji 5,7 2,0 7,2 21,0 12,1• S prijateljima/ poznanicima 39,1 44,1 30,9 22,7 41,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

17


Tablica 3.4.2.DULJINA BORAVKA POSJETITELJA (%)

Broj sati

• 1 - 5 20,5• 6 - 10 42,2• 11 i više 37,3

UKUPNO 100,0(aritmetička sredina)

• Prosječan broj sati 9,3

3.4. Obilježja boravka u Zagrebu

Obilježja boravka turista i posjetitelja u Zagrebu, uključuju, osim duljine boravka mjerenebrojem ostvarenih noćenja za turiste i brojem sati provedenih u Gradu za posjetitelje,sklonost posjeti turističkim atrakcijama Grada, muzejima i galerijama, priredbama i ostalimmjestima, korištenje Zagreb ‘card-a’, posjećivanje turističkih informativnih centara tekorištenje mogućnosti organiziranog razgleda Zagreba.

• Najviše turista ostvari u Zagrebu jedno ili dva noćenja7. Izrazito kratki boravak,karakterističan za gradski turizam, posebno je izražen kod gostiju koji odsjedaju uhotelima i hostelima, gdje oko 49% u hotelima, odnosno oko 60% gostiju u hostelimaprovede samo jednu ili dvije noći. Oko četvrtine gostiju ostvari u Zagrebu tri ili četirinoćenja, dok osam i više noćenja znatno češće ostvaruju gosti u privatnom smještaju ikod rodbine i prijatelja.

• Navedena struktura s obzirom na duljinu boravka očituje se i u prosječnoj duljiniboravka turista u Zagrebu. Tako najmanje noćenja u prosjeku ostvaruju hotelski gosti(3,6 noći u prosjeku) i gosti hostela (4,4 noći u prosjeku), dok gosti u privatnom smještajui oni kod rodbine i prijatelja, u Zagrebu ostvaruju u prosjeku između šest i sedamnoćenja.

• Odstupanja: Najdulji boravak u hotelima ostvaruju Nijemci (4,3 noćenja u prosjeku),među kojima je i najveći udio onih koji u hotelima ostvaruju 8 i više noćenja (17%).Samo nešto kraće u prosjeku borave gosti iz Italije, SAD-a i Velike Britanije. Najkraćiprosječan boravak među promatranim emitivnim tržištima bilježe domaći gosti (2,5noćenja u prosjeku), što je izravna posljedica velikog udjela domaćih gostiju koji uhotelima ostvaruju samo jedno ili dva noćenja (76%), čime se i ističu u odnosu nainozemna tržišta.

• Odstupanja: Gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica borave u prosjeku jednu noć kraće odgostiju u hotelima s 3 zvjezdice.

Tablica 3.4.1.DULJINA BORAVKA TURISTA (%)

Broj noćenja



• 1 - 2 48,8 59,6 45,4 33,0• 3 - 4 27,4 23,8 26,8 26,7• 5 - 7 15,1 13,9 12,4 18,8• 8 i više 8,8 2,6 15,5 21,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0(aritmetička sredina)

• Prosječan broj noćenja 3,6 4,4 6,8 6,2

• Jednodnevni posjetitelji najčešćeborave u Zagrebu između šest i desetsati, a nešto više od trećine (37%) seodlučuje na gotovo cjelodnevni bo-ravak u trajanju od jedanaest i višesati. Prosječna duljina boravka je-dnodnevnih posjetitelja iznosi 9,3sata.

7 O kratkom boravku turista u komercijalnim smještajnim objektima u Zagrebu govore i podaci Državnog zavoda zastatistiku, koji bilježi broj dolazaka turista i broj ostvarenih noćenja turista u komercijalnim objektima. Prema tim podacima,na razini svim vrsta komercijalnih objekata i cijele godine, u 2005. godini prosječan boravak u Zagrebu iznosio je 1,7noćenja.

• Odstupanja: Kod domaćih je posjetitelja Zagreba češći boravak od 11 i više sati, a u pro-sjeku borave jedan sat duže od inozemnih.

3. GLAVNI NALAZI

18


• I turisti i posjetitelji Zagreba najčešće posjećuju najjuži centar Grada, uključujući Trgbana Jelačića, Donji grad, Gornji grad i Katedralu. Pri tome Gornji grad nešto manjeposjećuju oni u jednodnevnom posjetu i hotelski gosti, dok Katedralu i tržnicu Dolacu najvećem broju obilaze gosti u privatnom smještaju. Najvjerojatnije zbog najvišeslobodnog vremena, gosti u posjetu rodbini i prijateljima češće od ostalih gostiju odlazena Sljeme i Medvedgrad, u posjet Maksimiru, Mirogoju, Jarunu i okolici Zagreba.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima najaktivniji su gosti iz SAD-a. Oni u većem brojuod svih ostalih gostiju posjećuju gotovo sve navedene atrakcije, s izuzetkom Botaničkogvrta i Maksimira koje u najvećem broju posjećuju Britanci. Gosti iz SAD-a izdvajaju sei kad je riječ o upoznavanju okolice Zagreba – svaki četvrti gost iz SAD-a odlazi uposjet zagrebačkoj okolici.

• Odstupanja: Gosti hotela s 3 zvjezdice aktivniji su od gostiju hotela viših kategorije igotovo sve atrakcije posjećuju u znatno većem broju. Izuzetak je Donji grad i zagrebačkaokolica koju gosti hotela s 3, 4 i 5 zvjezdica posjećuju podjednako.

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.4.3.POSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJE* (%)

Turističke atrakcije Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Gornji grad 54,7 79,6 77,3 64,8 37,0• Trg bana Jelačića 70,4 80,9 83,5 73,9 64,2• Katedrala 45,4 57,9 74,2 46,0 35,8• Tržnica - Dolac 39,0 44,1 60,8 40,3 17,0• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)63,9 74,3 75,3 65,9 43,6

• Sljeme, Medvedgrad 12,7 5,9 10,3 21,0 1,8• Botanički vrt 20,3 19,7 18,6 20,5 3,0• Maksimir 19,5 18,4 21,7 35,2 10,3• Mirogoj 10,7 10,5 12,4 18,8 4,2• Jarun 21,7 32,9 25,8 41,5 10,9• Okolica Zagreba 13,6 7,9 9,3 18,8 3,0• Neka druga atrakcija 4,6 1,3 2,1 4,6 7,9• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije12,7 0,7 3,1 15,9 6,7

• Nije bilo vremena za posjet atrakciji

9,6 6,6 6,2 5,1 14,6

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji

1,1 1,3 1,0 1,1 1,8

* Mogućnost više odgovora.

Tablica 3.4.4.POSJEĆENI MUZEJI I GALERIJE* (%)

Muzeji i galerije Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Umjetnički paviljon 5,8 5,9 5,2 4,0 2,4• Muzej Mimara 20,9 13,8 17,5 18,8 2,4• Klovićevi dvori - Gornji grad 8,3 5,9 6,2 6,8 1,2• Muzej za umjetnost i obrt 8,3 13,2 5,2 11,4 0,0• Tehnički muzej 6,0 4,6 3,1 9,7 0,0• Muzej grada Zagreba 9,5 5,3 5,2 8,5 2,4• Arheološki muzej 7,7 2,6 4,1 5,1 1,2• Prirodoslovni muzej 2,8 2,0 4,1 4,6 0,6• Etnografski muzej 2,5 2,6 2,1 2,8 0,6• Strossmayerova galerija 3,9 5,9 3,1 5,1 1,8• Neki drugi muzej, galerija 3,0 3,3 11,3 1,1 0,0• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije5,7 0,7 2,1 6,3 3,0

• Nije bilo vremena za posjet muzeju ili galeriji

43,0 41,5 46,4 32,4 75,2

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji

18,5 22,4 21,7 29,6 17,0


19


• Muzeji koje turisti Zagreba najčešće posjećuju su Muzej Mimara, Muzej za umjetnosti obrt, Muzej grada Zagreba te Klovićevi dvori. I učestalost posjete i sklonost posjetipojedinim muzejima razlikuje se između promatranih segmenata turističkog tržišta.Dok je Muzej Mimara najposjećeniji od strane svih turista, gosti hostela i oni u posjeturodbini i prijateljima nešto češće posjećuju Muzej za umjetnost i obrt. Tehnički muzeju najvećem broju posjećuju također gosti u posjetu rodbini i prijateljima.

• Jednodnevni posjetitelji u značajno manjem broju posjećuju zagrebačke muzeje, a jedanod glavnih razloga je nedostatak vremena.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima, gosti iz SAD-a nešto češće posjećuju muzeje igalerije, pri čemu ih znatno više od ostalih hotelskih gostiju privlači Muzej za umjetnosti obrt (svaki četvrti gost iz SAD-a posjetilo je taj muzej).

• Odstupanja: Slično kao kod posjeta gradskim atrakcijama, i u posjetima muzejima igalerijama gosti hotela s 3 zvjezdice su aktivniji od gostiju hotela viših kategorija.Podjednaka posjećenost zabilježena je samo kod Muzeja za umjetnost i obrt.

• Hotelski gosti podjednako su učestalo posjećivali manifestacije Zagrebačkog velesajmai različite sportske manifestacije i priredbe (15%). Gosti omladinskih hostela najčešćesu, i u isto vrijeme češće od drugih, posjećivali koncerte i druga glazbena događanja. Unešto većem broju su na sportske manifestacije i kazališne predstave odlazili gosti uposjetu rodbini i prijateljima, dok su jednodnevni posjetitelji, najvjerojatnije, odlazakna manifestaciju/priredbu vezali uz glavni motiv dolaska u Grad pa su tako češće odlazilina manifestacije Zagrebačkog velesajma.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima, domaći su gosti učestalije posjećivali gotovo svenavedene manifestacije, čemu je glavni razlog vjerojatno jezična barijera prisutna navećini manifestacija i priredbi.

• Odstupanja: Gosti u hotelima s 3 zvjezdice su u odnosu na one u hotelima više kategoriječešće odlazili na gotovo sve manifestacije i priredbe.

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.4.5.POSJEĆENE PRIREDBE* (%)

Priredbe Hotel HostelPrivatni smještaj



• Manifestacije Zagrebačkog velesajma

14,6 5,9 7,2 9,1 16,4

• Športske utakmice i manifestacije, korporacijske igre

14,8 7,2 12,4 16,5 9,1

• Koncerti i druga glazbena događanja

9,2 13,2 8,3 8,0 2,4

• Kazališne predstave 6,3 9,9 5,2 11,4 2,4• Neka druga manifestacija 2,7 2,0 2,1 1,7 1,8• Nije bilo vremena za prisustvovanje

priredbi ili manifestaciji42,6 44,7 54,6 26,1 56,4

• Nisam bio/la zainteresiran/a za prisustvovanje priredbi ili manifestaciji

21,6 26,3 20,6 37,5 15,2


20


• Turisti u Zagrebu često posjećuju zagrebačke restorane, kavane i kafiće. Izdvajaju sehotelski gosti kod kojih čak 80% tijekom boravka odlazi u neki od restorana. Restoraneposjećuje i velik broj gostiju u privatnom smještaju (76%) te gostiju koji u Zagrebuodsjedaju kod rodbine i prijatelja (60%), koji često posjećuju i slastičarnice (39%). Iakočesto, hotelski gosti nešto manje od ostalih gostiju koji noće u Zagrebu odlaze u kavanei kafiće.

• Gosti u posjetu rodbini i prijateljima češće od ostalih posjećuju velike trgovačke centre,ali i butike i trgovine u centru grada te kockarnice. Oni su, zajedno s gostima hostela inajčešće u diskotekama.

• Jednodnevni posjetitelji od navedenih mjesta najčešće posjećuju kavane i kafiće, a kaoglavni razlog neposjete ostalih mjesta navode nedostatak vremena.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima, restorane češće od ostalih posjećuju gosti iz SAD-a, Italije i Velike Britanije. U posjeti trgovačkim centrima prednjače domaći gosti hotela,ali zato butike i trgovine u centru češće obilaze gosti iz Francuske, Italije i SAD-a.

• Odstupanja: Gosti hotela s 4 i 5 zvjezdica znatno više od ostalih hotelskih gostiju posjećujukockarnice (9% u odnosu na 2% gostiju u hotelima s 3 zvjezdice) i 'wellness' centre(12% u odnosu na 2% gostiju u hotelima s 3 zvjezdice), dok gosti hotela s 3 zvjezdicečešće posjećuju trgovačke centre te slastičarnice.

Tablica 3.4.7.KORIŠTENJE ZAGREB CARD-a (%)

Korištenje ZAGREB CARD-a Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 3,0 7,9 2,1 1,7 0,0• Ne 97,0 92,1 97,9 98,3 100,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• U korištenju Zagreb ‘card-a’ prednjače gosti hostela, a potom, u vrlo malom obimu,hotelski gosti te gosti u privatnom smještaju i u posjetu rodbini i prijateljima.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima, Zagreb ‘card’ najviše su koristili Francuzi (13%)i gosti iz SAD-a (9%).

• Odstupanja: Dok je u hotelima s 3 zvjezdice Zagreb ‘card’ koristilo tek nešto manje od1% gostiju, u hotelima više kategorije karticu je koristilo oko 7% gostiju.

Tablica 3.4.8.ORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBA (%)

Organizirano razgledanje Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 6,6 7,2 1,0 0,6 1,2• Ne 93,5 92,8 99,0 99,4 98,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.4.6.OSTALA POSJEĆENA MJESTA U ZAGREBU* (%)

Mjesta posjeta u Zagrebu Hotel HostelPrivatni smještaj



• Kockarnice 5,0 4,6 1,0 8,0 0,6• Diskoteke 15,1 32,9 19,6 31,8 2,4• Restorani 80,1 50,7 76,3 60,2 33,3• Kavane, kafići 77,3 84,2 87,6 89,8 65,5• Slastičarnice 26,4 29,0 24,7 39,2 13,9• "Shopping" centri 29,3 27,0 26,8 43,2 7,9• Butici/ trgovine u centru grada 29,9 29,6 17,5 38,6 7,9• "Wellness" centri 5,8 2,0 2,1 2,3 1,2• Nije bilo vremena za posjet 3,7 4,6 1,0 0,6 18,9• Nisam bio/la zainteresiran/a

za posjet1,4 0,7 2,1 2,3 1,2


21


• I u korištenju ponude organiziranog razgleda Grada prednjače gosti hostela, a potom,hotelski gosti, dok je kod gostiju u ostalom smještaju organizirano razgledavanje Gradagotovo nezabilježeno.

• Odstupanja: Od hotelskih gostiju u organizirano razgledavanje Zagreba najčešće suodlazili Talijani (14%), gosti iz SAD-a (13%) i Nijemci (10%), a u nešto manjoj mjeriFrancuzi i Britanci.

• Rezultati istraživanja ukazuju na veliku posjećenost informativnih centara u Gradu.Informativne centre u najvećoj mjeri posjećuju gosti hostela (65%) i privatnog smještaja(56%), ali i velik udio hotelskih gostiju (39%) te svaki četvrti gost koji u Zagrebu odsjedakod rodbine i prijatelja.

• Odstupanja: Od hotelskih gostiju, informativne centre znatno češće od ostalih posjećujugosti iz SAD-a i Francuske (67% i 61%), a slijede gosti iz Velike Britanije i Njemačke (38i 37%).

3.5. Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu

Stupanj zadovoljstva elementima turističke i ostale ponude Zagreba ocjenjivan je zadvadeset i dva elementa, ocjenama od 1-vrlo loše do 5-odlično. Elementi ponude odnosilisu se na ponudu hotelskog smještaja koju su ocjenjivali samo hotelski gosti, zatim naelemente gradske infrastrukture, na faktore turističke atraktivnosti Zagreba te na socijalneelemente. Rang pojedinih elemenata ponude definiran je prema zbroju ocjena ‘vrlo dobro’i ‘odlično’. Prema tako dobivenim pokazateljima načinjeno je pet vrijednosnih skupina,kako bi se na što ilustrativniji način ukazalo na elemente kojima su gosti najzadovoljnijii koji se mogu smatrati prednostima, odnosno na elemente koji su najlošije ocijenjeni ikoji se mogu smatrati nedostacima turističke ponude Hrvatske. Elementi su prema zbrojuocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ podijeljeni u sljedeće vrijednosne skupine:

• prvu skupinu elementa čine elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ veći od80% tj. tim elementima se pridružuje ocjena VRLO VISOK stupanj zadovoljstva

• drugu skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od 70 do 79,9%,tj. pridružuje im se ocjena - VISOK stupanj zadovoljstva

• treću skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od 60 do 69,9%,tj. ocjena - SREDNJI stupanj zadovoljstva

• četvrtu skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od 50% do59,9%, tj. ocjena - NIZAK stupanj zadovoljstva i

• petu, posljednju skupinu čine oni elementi turističke ponude mjesta čiji je zbroj ocjena‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ manji od 50%, tj. ocjena - VRLO NIZAK stupanj zadovoljstvagostiju.

Kao novost u ovogodišnjem istraživanju, uključena je i ocjena ukupnog boravka turistai posjetitelja u Zagrebu. Ispitanici su ukupan boravak u Gradu mogli ocijeniti na skali od1 do 10, pri čemu je 1 bila najniža ocjena, a 10 najviša ocjena. Osim aritmetičke sredine,za ukupnu ocjenu prikazana je i razdioba pojedinačnih ocjena prema glavnim segmentimaturističke potražnje u Zagrebu.

Nadalje, ispitanici su imali mogućnost usporediti Zagreb kao turističko odredište i njegovuturističku ponudu s ponudom drugih srednjeeuropskih gradova koje su posjetili,

Tablica 3.4.9.POSJEĆIVANJE INFORMATIVNIH CENTARA U GRADU (%)

Posjeta informativnih centara Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 38,5 64,5 55,7 26,1 17,0• Ne 61,5 35,5 44,3 73,9 83,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

3. GLAVNI NALAZI

22


navođenjem do tri prednosti i do tri nedostatka Zagreba u odnosu na navedene gradove.Prednosti i nedostaci Zagreba analizirani su na skupu svih ispitanika.

Sukladno preporukama organizacije European Cities Tourism koja istraživanje turističkepotražnje provodi u velikom broju europskih gradova, u istraživanje TOMAS Zagreb2005 uključeno je pitanje o stavovima ispitanika o Zagrebu. Za dvanaest stavova, odkojih su neki predstavljali pozitivne, a drugi negativne izreke o Zagrebu, ispitanici su naskali od 1 (u potpunosti se slažem) do 5 (uopće se ne slažem) iskazivali stupanj svogslaganja, odnosno ne slaganja s izrečenim stavom.

Tablica 3.5.1.STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE ZAGREBA

3. GLAVNI NALAZI

Elementi ponude Hotel HostelPrivatni smještaj



Hotelski smještaj

• Ljubaznost osoblja u hotelu - - - -

• Komfor smještaja - - - -

• Kvaliteta usluga u hotelu - - - -

• Kvaliteta gastronomske ponude u hotelu - - - -

• Opskrbljenost hotela turističkim brošurama o Zagrebu i drugim informacijama - - - -

Gradska infrastruktura• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza

• Razmještaj i jasnoća putokaza u Zagrebu

• Kvaliteta označavanja znamenitosti

• Mogućnosti za parkiranje

Faktori turističke atraktivnosti• Slikovitost mjesta

(arhitektonska i urbanistička skladnost)

• Pogodnost za kratak odmor

• Kvaliteta gastronomske ponude u Zagrebu

• Sadržaji za zabavu

• Uređenost mjesta (čistoća, zelene i javne površine)

• Mogućnosti za kupnju ('shopping')

• Raznolikost kulturnih sadržaja

• Ponuda suvenira

• Ulična događanja

Socijalni elementi

• Osobna sigurnost

• Gostoljubivost lokalnog stanovništva

• Ljubaznost osoblja javnih službi (pošta, policija, mjenjačnice, banke)

Stupanj zadovoljstva:

Vrlo visok Visok Srednji Nizak Vrlo nizak

23


• Za većinu elemenata koji se odnose na hotelski smještaj, uključujući komfor smještaja,kvalitetu usluge i kvalitetu gastronomske ponude u hotelu i opskrbljenost hotelaturističkim brošurama o Zagrebu, gosti su iskazali srednji stupanj zadovoljstva. Visokstupanj zadovoljstva iskazali su za element - ljubaznost osoblja u hotelima.

• Skupinu elemenata kojima su hotelski gosti bili izrazito nezadovoljni čini gradskainfrastruktura koja uključuje elemente prometne organizacije u Gradu, elementeoznačavanja i obilježavanja u Gradu te kvalitetu informacija. Nezadovoljstvoelementima gradske infrastrukture iskazale su i ostale skupine turista i posjetiteljaZagreba, pri čemu su oni bili nešto manje nezadovoljni kvalitetom javnog prijevoza ikvalitetom informacija. Lokalni prijevoz najbolje su ocijenili gosti hostela i oni koji suodsjeli kod rodbine i prijatelja.

• Među faktorima turističke atraktivnosti Zagreba, gosti percipiraju Zagreb kao pogodnoodredište za kratki odmor, a zadovoljstvo su iskazali i slikovitošću Zagreba. Hotelskigosti nešto su zadovoljniji i kvalitetom gastronomske ponude u Zagrebu, a međunajlošije ocijenjenim elementima su ponuda suvenira, raznolikost uličnih događanja imogućnosti za kupnju, kojima su relativno zadovoljni samo gosti u posjetu rodbini iprijateljima.

• Osobnom sigurnošću u Zagrebu gosti su izrazito zadovoljni. Dok su zadovoljstvo gostiiskazali i gostoljubivošću domaćeg stanovništva, pri čemu su nešto manje zadovoljnibili hotelski gosti, ljubaznošću osoblja javnih službi gosti nisu bili zadovoljni. Ljubaznostslužbenika policije, pošte, banaka i drugih institucija bolje su ocijenili posjetitelji Zagreba.

• Odstupanja: Gosti iz SAD-a su, u usporedbi s domaćim i gostima iz svih drugih zemalja,bili u prosjeku manje zadovoljni gotovo svim elementima hotelskog smještaja, uziznimku komfora smještaja kojeg su ocijenili lošije od Talijana i Francuza, ali u rangu sostalim gostima. Domaći su gosti u hotelima bili zadovoljniji od inozemnihopskrbljenošću hotela turističkim i drugim brošurama.

• Odstupanja: Inozemni gosti su izrazito lošije od domaćih ocijenili mogućnosti za kupnjuu Zagrebu, gosti iz Italije, Francuske i SAD-a smatraju Zagreb izrazito dobromdestinacijom za kratki odmor, a najkritičniji u ocjeni gastronomske ponude i uličnihdogađanja u Zagrebu bili su gosti iz Francuske.

• Odstupanja: S obzirom na kategoriju hotela, sve elemente hotelskog smještaja znatnosu bolje ocijenili gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica. Tako su, na primjer, komforomsmještaja gosti u hotelima više kategorije bili izrazito zadovoljni (komfor smještaja dobioje vrlo visok stupanj zadovoljstva), dok je komfor u hotelima s 3 zvjezdice dobio vrlonizak stupanj zadovoljstva. I ljubaznošću osoblja gosti u hotelima više kategorije bilisu izrazito zadovoljni, dok je taj element u hotelima s 3 zvjezdice dobio srednju ocjenu.S iznimkom ljubaznosti osoblja, svi su elementi hotelskog smještaja u hotelima s 3zvjezdice bili vrlo nisko ocijenjeni. Za razliku od elemenata hotelskog smještaja, uocjenama elemenata gradske infrastrukture nije uočena značajna razlika između gostijuhotela s 3 zvjezdice i onih u hotelima više kategorije, dok su faktorima turističkeatraktivnosti u prosjeku bolje ocjene dali gosti hotela više kategorije.

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.5.2.OCJENA UKUPNOG BORAVKA (aritmetička sredina)




• Prosječna ocjena ukupnog boravka 7,4 7,5 7,6 8,2 7,4

24


• Ocjena ukupnog boravka u Zagrebu,ocjenjivana na skali od 1 do 10 kretalase od 7,4, koliko su svoj boravakocijenili hotelski gosti i jednodnevniposjetitelji, do 8,2 za goste u posjeturodbini i prijateljima, među kojima jesvaki peti gost svoj boravak ocijenioocjenom 10.

Slika 3.5.1.OCJENA UKUPNOG BORAVKA U ZAGREBU

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Hotel%

05

1015202530

3540

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Hostel%

0

10

20

30

40

50

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Privatni smještaj%

0

5

10

15

20

25

30

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kod rodbine ili prijatelja %

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Jednodnevni posjetitelji %

Ocjena boravka

Ocjena boravka

Ocjena boravka Ocjena boravka

Ocjena boravka

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.5.3.PREDNOSTI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGE SREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Pozitivne ocjene gostiju N %• Gostoljubivi i ljubazni ljudi 152 11,2• Dobar noćni život i zabava 101 7,4• Bogatstvo kulturnih atrakcija i sadržaja; grad duge povijesti 90 6,6• Povoljne cijene i dobra vrijednost za novac 84 6,2• Dobra prometna dostupnost i blizina mora 82 6,0• Siguran grad 80 5,9• Čistoća grada 71 5,2• Kompaktan grad, lagan za obilazak 71 5,2• Parkovi, zelenilo, Jarun 71 5,2• Ostalo 67 4,9• Lijep, slikovit i uređen grad 61 4,5• Dobra hrana i puno restorana/kafića 60 4,4• Raznolik i zanimljiv grad 56 4,1• Dobar javni prijevoz i prometna povezanost 51 3,8• Dobra kupovina i zgodni suveniri 34 2,5• Miran i tih grad 32 2,4• Poslovni centar 28 2,1• Još neotkriven grad 27 2,0• 'Grad s dušom' 26 1,9• Arhitektonska skladnost 24 1,8• Centar događanja i pravi europski grad 23 1,7• Sportski sadržaji i događanja 16 1,2• Dostupnost informacija 12 0,9• Lijepa okolica 12 0,9• Povoljna klima 11 0,8• Pogodan za kratak odmor 8 0,6• Kvaliteta hotela i usluge 7 0,5

UKUPNO 1.357 100,0

25


Upitani o prednostima i nedostacima Zagreba u odnosu na druge srednjeeuropskegradove ispitanici su naveli ukupno 1357 prednosti i 984 nedostatka, odnosno primjedbi.

• Prednosti Zagreba prepoznaju se u elementima kojima su gosti iskazali i svojezadovoljstvo tijekom boravka u Gradu. To su, prije svega gostoljubivost i ljubaznostZagrepčana koju je naveo gotovo svaki deseti ispitanik. Među prvih deset prednostiZagreba su već poznate i prepoznate prednosti Zagreba kao – sigurnost, čistoća, parkovii zelenilo. Uz ove elemente Zagreb je turistima atraktivan i zbog dobrog noćnog životai zabave koji su u pitanju o zadovoljstvu dobili srednje ocjene. Prema riječima jednogispitanika ‘it’s a great gataway’ (izvrstan za bijeg) pa stoga veseli što je prometnodostupan i lagan za obilazak, a osobito štu su kulturne atrakcije i sadržaji potaknulituriste da ih u svojim ocjenama istaknu.

• Od ostalih prednosti valja izdvojiti one koje se u promociji Zagreba mogu koristiti, akoje sve govore o tome kako je Zagreb – grad s dušom i grad pun zanimljivosti.Izdvajamo nekoliko tipičnih pozitivnih slika o Zagrebu:

'grad u kojem se lako hoda od mjesta do mjesta' 'sve turističke atrakcije su blizu jedna drugoj' 'u centru je Europe' – 'raskršće putova' 'grad pun života' 'sačuvan duh starog grada' 'još neotkriveni grad' 'grad s dušom' 'grad s mirisom Mediterana' 'simpatičan i ugodan grad' itd.

Iako ima znatno više istaknuti prednosti valja istaknuti ipak i popriličan broj nedostataka,osobito s obzirom na to da ispitanici vrlo često nisu skloni u intervjuu anketarima iskazivatiposebne elemente kojima nisu bili tako zadovoljni.

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.5.4.NEDOSTACI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGE SREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Primjedbe gostiju N %• Preskup grad 86 8,7• Nedovoljno parkirnih mjesta 78 7,9• Prometna gužva 60 6,1• Prljav grad 58 5,9• Neljubaznost ljudi 49 5,0• Loša turistička signalizacija 47 4,8• Gužva u gradu 45 4,6• Star i loš javni prijevoz 43 4,4• Loša hrana/ nedostatak restorana 43 4,4• Loše organiziran promet 42 4,3• Nedostatne mogućnosti za kupnju; nedostatak suvenira 37 3,8• Mali grad; turistički nerazvijen 36 3,7• Nedostatan noćni život i zabava 35 3,6• Nepoznavanje stranih jezika 35 3,6• Nedostatak/ nedostupne usluge 35 3,6• Visoke cijene hotela i restorana 33 3,4• Loša prometna signalizacija 28 2,8• Ostalo 28 2,8• Loša uređenost;potrebna renovacija 27 2,7• Nema metroa 27 2,7• Problemi (prosjaci, skitnice) 21 2,1• Preskup taksi 19 1,9• Nekvalitetan smještaj 16 1,6• Nedostatna kulturna događanja 15 1,5• Infrastruktura; radovi ljeti 15 1,5• Loše informacije za turiste 13 1,3• Nema posebnih atrakcija; nema raznolikosti 13 1,3

UKUPNO 984 100,0

26


• Zanimljivo je da su neki aspekti ponude za jedne goste bili prednostima, a za druge suto nedostaci; tako su npr. cijene tj. preskup grad jedan od glavnih nedostataka kao ineljubaznost ljudi, a isti su aspekti među deset prednosti. Svakako valja istaknuti da jenajveći broj zapaženih nedostataka vezan uz javnu infrastrukturu grada – broj parkirnihmjesta, prljav grad, gužva u grad, još javni prijevoz, loše organiziran prijevoz. Dva sunedostatka vezana uz turističku ponudu – tu je loša turistička signalizacija, koja jedobila niske ocjene i pri ocjenjivanju zadanih elemenata ponude, a zatim loša hrana tj.nedostatak restorana. Ostali su nedostaci dosta ‘raspršeni’ i opet se odnose pretežnoza infrastrukturu – uređenost grada, prijevoz, cijene. Od nedostataka izdvajamo sljedećenedostatke koje su ispitanici navodili:

'nedovoljno uličnih događanja' 'više mjesta gdje bi mogle izaći osobe zrelije dobi' 'neočuvani spomenici' 'grozne fasade ako se ne uzme u obzir najuži centar' 'nema kazališnih predstava na drugom jeziku osim na hrvatskom' 'muzeji su zatvoreni ponedjeljkom' 'golubovi na trgu (ptičja gripa)' 'cestovni radovi usred ljeta' 'previše prosjačenja'.

• U istraživanju 2005. godine uvedeno je pitanje o slaganju odnosno neslaganju sodređenim konstatacijama o Zagrebu. Većina ispitanika se složila s pozitivnim izrekama,a izrazila znatan stupanj neslaganja s negativnim izrekama o Zagrebu što sve govori otome da su se ispitanici većinom složili u tome da je Zagreb siguran grad i grad bogatogturističkog proizvoda. Ispitanicima se bilo najlakše složiti kad je riječ o sigurnosti boravka

Slika 3.5.2.STAVOVI O ZAGREBU KAO TURISTIČKOJ DESTINACIJI

3. GLAVNI NALAZI

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Vrijednost za novac je povoljna

Cijene su previsoke

Zagreb je prljav grad

U Zagrebu je velika prometna gužva

Lako je kretati se gradom

Puno je dobrih restorana

Zagreb ima bogat noćni život

Zagreb ima bogat kulturni život

U Zagrebu je mnoštvo muzeja za posjetiti

Mnoštvo je zanimljivih atrakcija

Stanovnici su ljubazni

Zagreb je siguran grad

U potpunosti se slažemSlažem seNiti se slažem, niti se ne slažemNe slažem seUopće se ne slažem

27


u Zagrebu (32% se u potpunosti slaže) i ljubaznosti stanovništva (31% onih koji se upotpunosti slažu). Valja istaknuti dvije pozitivne izreke s kojima je, iako relativno malo,bilo najviše ‘neslaganja’ – to su ‘vrijednost za novac’ s kojom se ne slaže oko 20%ispitanika i ‘mnoštvo je zanimljivih atrakcija’ (s time se ne slaže 11% ispitanika).Navedeni stavovi turista i posjetitelja potvrdili su svoje ocjene zadovoljstva koje su senajviše grupirale u srednji i visok stupanj zadovoljstva.

3.6. Potrošnja turista i posjetitelja u Zagrebu

U okviru istraživanja TOMAS – ZAGREB 2005 ispitanici su iskazivali i troškove koje suimali tijekom svog boravka u Zagrebu. Troškovi su se iskazivali u jednoj od ponuđenihvaluta (euri, britanska funta, američki dolar, švicarski franak ili hrvatska kuna), a uključivalisu troškove paket aranžmana, ukoliko su ga ispitanici koristili, troškove smještaja izvanpaket aranžmana, izdatke za ugostiteljske usluge, izdatke za kupnju, za kulturu i zabavu,za sport, rekreaciju i izlete te ostale troškove. Unutar izdataka za kupnju, ispitanici suposebno navodili izdatke za hranu, piće i duhan, izdatke za odjeću i obuću i izdatke zasuvenire, knjige i sve ostalo, a ostali troškovi odnosili su se na izdatke za lokalni prijevoz,rent-a-car, zdravstvene usluge, servise i slično.

Osim prosječne dnevne potrošnje, u tablicama se prikazuje i prosječna duljina boravkagostiju u Zagrebu8 te prosječan broj osoba za koje su iskazani troškovi, kao obilježja kojavelikim dijelom utječu na iznos potrošnje. Svi se pokazatelji potrošnje prikazuju u eurima9.

• Hotelski gosti imali su u prosjeku najveće dnevne troškove tijekom boravka u Zagrebu,u iznosu od oko 147 eura. Najveći dio te prosječne dnevne potrošnje odnosio se natroškove smještaja (oko 55% ili 81 euro u prosjeku dnevno), zatim ugostiteljske usluge(oko 23% ili 34 eura u prosjeku dnevno) te za kupnju (oko 13% ili 18 eura u prosjekudnevno). Na izdatke za kulturu i zabavu trošilo se oko 6 eura u prosjeku dnevno ili oko4% prosječne dnevne potrošnje. Znatno manje trošilo se na sport, rekreaciju i izlete(oko 1,5 eura u prosjeku dnevno), a preostalih 7 eura trošilo se na ostale usluge.

• Prema visini prosječne dnevne potrošnje slijede gosti u privatnom smještaju s oko 53eura dnevno te gosti hostela s oko 50 eura prosječne dnevne potrošnje. Udio troškovasmještaja u dnevnim troškovima gostiju u privatnom smještaju bio je na razini onogzabilježenog kod hotelskih gostiju, dok je udio smještaja u troškovima gostiju hostela

8 Prosječna duljina boravka za goste koji su iskazali potrošnju razlikuje se neznatno od prosječne duljine boravka svihgostiju Zagreba zbog različitog broja ispitanika koji su iskazali podatke o potrošnji u pojedinoj skupini gostiju.9 Svi troškovi koje su ispitanici navodili u valutama različitim od eura, preračunati su u eure prema srednjem mjesečnomtečaju eura za troškove iskazane u određenom mjesecu (izvor: http://epp.eurostat.cec.eu.int/portal/page?_pageid=1090,30070682,1090_30298591&_dad=portal&_ schema =PORTAL (prosinac 2005.)).

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.6.1.PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU U 2005. GODINI U EURIMA




Prosječna dnevna potrošnja 147,42 49,57 52,71 31,56 29,46

•Troškovi smještaja 80,65 16,29 27,98 - -•Troškovi ugostiteljskih usluga 33,76 13,05 17,09 11,36 15,65•Izdaci za kupnju ukupno 18,47 12,66 5,68 12,89 9,07

Hrana i piće 7,11 7,66 3,81 5,60 3,29Odjeća i obuća 8,11 2,25 0,98 6,17 2,98Suveniri, knjige i ostalo 3,25 2,75 0,89 1,12 2,80

•Kultura i zabava 6,10 4,35 1,03 3,96 2,00•Sport, rekreacija i izleti 1,47 1,16 0,16 1,34 0,11•Ostali dodatni troškovi 6,98 2,07 0,77 2,00 2,63

Prosječan broj osoba 1,47 1,46 1,56 1,58 1,52Prosječan broj noćenja 3,37 4,63 6,97 5,46 9,33

28


bio značajno manji i kretao se oko 33% prosječne dnevne potrošnje ili oko 16 eura uprosjeku dnevno.

• Gosti koji su odsjeli kod rodbine i prijatelja trošili su dnevno u prosjeku oko 32 eura poosobi, a nešto manje, oko 29 eura dnevno trošili su i jednodnevni posjetitelji. Goste uposjetu rodbini i prijateljima, koji su se izdvojili i nešto većom posjetom trgovačkimcentrima, izdvaja relativno velik udio izdataka za kupnju (oko 41% prosječne dnevnepotrošnje odnosilo se na troškove kupnje), dok jednodnevni posjetitelji najveći dio(oko 53% ili oko 16 eura u prosjeku po osobi) izdvajaju za ugostiteljske usluge.

• Odstupanja: Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među hotelskim gostima ostvarili sugosti iz SAD-a (oko 182 eura prosječno dnevno) i Velike Britanije (oko 165 eura prosječnodnevno), što je jednim dijelom posljedica i većih izdataka za smještaj zbog češćegodsjedanja u hotelima najviše kategorije. Prema veličini prosječne dnevne potrošnjeslijede gosti iz Francuske s oko 143 eura,

Documents

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ...2 institut za turizam Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba 1. UVOD 1. UVOD Promjene turisti čke potražnje i u svijetu