1.Koji teoretičar pri razmatranju stila predlaže odbacivanje pojma sinonimije u korist shvaćanja da se o stvarima koje su gotovo sasvim iste može govoriti na vrlo različite načine, a da se i o različitim stvarima može govoriti na vrlo sl. načine? Goodman 2.duhovni entimon,intuicija,centar i periferija polazišne točke su? L.Spitzera 3.Tko def. poetiku kao teoriju literarnosti,shvaćenu kao estetski aspekt knjiž.prakse 4.prema Goodmanovoj teoriji stilskim se mogu zvati obilježja koja su vezana uz kakvo funkcioniranje djela:a) strukturalno, b)simboličko, c)retoričko,d)identifikacijsko / a i b ili ? 5. što je nadleksikalizacija, a što nedovoljna leksikalizacija 6.Predstavnik strukturalne stilistike je 7.Riffaterre, što su prosječni čitatelj, a što stili.instrument 8.Objasni fatičku funkciju jezika 9.Kojim stilist.pripada Bailly 10.Genette razlikuje 2 vrste poetika,njihova obilježja i shvaćanja 11.kakvu stilist.ima Moline 12.smatra li Bailly da postoje izrazi koji nisu stilski markirani, smatra li da ima stilski neutralnih znakova 13.značaj sinonimije na razvoj i propast stilistike, kako Goodman gleda na sinonimiju 14.u kojem se književnopovijesnom razdoblju stil promatra kao rezultat individualnog genija 15.što je hipotaktički, a što parataktički stil 16 književna stilistika i stilistička obilježja[/i]

Prema Pranjićevoj analizi, koja jaka pozicija u pjesmi može sugerirati dojam krika u Šimićevu pjesništvu? rimovane riječi

Prema Riffaterreu, stil ne nastaje odmakom od norme, nego odmakom od konteksta.

Koju poetiku Genette naziva generičkom? Esencijalnu poetiku= karakteristična za zatvorene poetike, načelo: neki tekstovi su literarni po svojoj biti ili prirodi i zauvijek su literarni; dok drugi nisu. Kondicionalna poetika= karakteristična za otvorene poetike.

Objasni Goodmanovu denotaciju i egzemplifikaciju. Po kojem načelu Genette objašnjava stil? Denotacija se definira kao jednostavna primjena oznake na jednu ili više stvari. Egzemplifikacija – jedna stvar može egzemplicirati samo ono što joj pripada, odnosno određenu osobinu koju dijeli sasvim stvarima koje je isto tako imaju. Ako moj zeleni džemper egzemplificira zelenu boju, onda zeleno denotira boju mog džempera. Ona može biti doslovna ili figurativna (metaforijska) – siva među bojama je ono što je tuga među osjećajima, metaforijski egzemplificira razočaranje. Genette je povezao čak i poistovjetio pojmove stila i egzemplifikacije. Prema Genettu, egzemplifikacija zapravo pokriva sva moderna korištenja pojma stil kao izraz, evokaciju i konotaciju. Stoga on predlaže novu definiciju: Stil je egzemplifikacija funkcija diskurza, koja se suprotstavlja njegovoj denotativnoj funkciji.

Objasni Riffaterreovu zamjenu pojmova norma i odstupanje konteksta. Pojmovi norme i odstupanja omogućavali su rješavanje pitanje književne relevantnosti neke jezučne

značajke. Stil je odsupanje u odnosu na korištenje koje se u jeziku smatra normalnim. Riffaterre je u svom čllanku dao definiciju stila u kojoj je stil bio shvaćen kao ornament, dodatak, on naglašava značenje drugim sredstvima. S obzirom da je naišao na prigovore, Riffaterre pojašnjava svoju definiciju u kojoj je želio izbjeći da definicija stila kao naglašavanja pretpostavlja načelo sinonimije. Tako prelazi s pojma odstupanja u odnosu na normu na pojam odstupanja u odnosu na kontekst. S Riffaterrom više ne izranja stari retorički smisao stila, već klasični i tradicionalni smisao, smisao elokucijske retorike u kojoj se u prvi plan probijaju trop i figura nauštrb podjele stihova u 3 skupine. Kasnije će Riffaterre izbjegavati govoriti o stilu koji ubrzo postaje tabu. Njegova "strukturalna stilistika", kako ju je tada nazivao, prepustit će mjesto "semiotici poezije". Stil kao odstupanje određeno kontekstom bit će preimenovan u "agramatičnost". Sam pojam, međutim, nije bitno promijenio smisao: on omogućava nastavak analize odstupanja, iako je naziv stilistika morao biti žrtvovan trenutačnim bogovima.

Barthesovo razlikovanje pojmova: JEZIK, STIL, PISMO Barthes razlikuje JEZIK kao društvenu činjenicu kojoj pisac ne može ništa - on ju pronalazi i mora joj se prilagoditi. STIL se nametnuo kao priroda, tijelo, neotuđiva jedinstvenost kojoj pisac ništa ne može jer je dio njegova bića. Stoga Barthes izmišlja PISMO. Po njemu postoje 3 pisma: uglađeno, neutralno i govorno. Ovakvom podjelom on oživljava retoriku i klasični pojam stila (podjela pisma nalik je podjeli na stilove stare retorike: uzvišeni, srednji, pučki). S pismom je Barthes ponovno izmislio ono što je retorika nazivala stilom. Ponovno je pronašao trodjelnost, podjelu na 3 žanra, tipa ili načina govora s kojim se stil poistovjećivao čitavo tisućljeće. Barthes se više puta vraća na neizbježan izbor pisma. "Pismo je, dakle, u biti moral forme, ono je izbor društvenog ozračja unutar kojega pisac odlučuje smjestiti prirodu svojega jezika".

Objasnite pojam egzemplifikacije i navedite ime teoretičara koji ga uvodi. Pojam egzemplifikacije prvi koristi Goodman. Goodman ipak radije koristi termin egzemplifikacija nego indeks, koji potječe od Peircea. Egzemplifikacija je referiranje uzorkom (sample) na neku od značajki tog uzorka kao što neki uzorak u krojačkoj knjizi uzoraka egzemlificira svoju boju, teksturu, tkanje, materiju, debljinu, ali ne i veličinu i oblik. Egzemplifikacija jedna stvar može egzemplicirati samo ono što joj pripada, odnosno određenu osobinu koju dijeli sasvim stvarima koje je isto tako imaju. Ako moj zeleni džemper egzemplificira zelenu boju, onda zeleno denotira boju mog džempera. Ona može biti doslovna ili figurativna (metaforijska) – siva među bojama je ono što je tuga među osjećajima, metaforijski egzemplificira razočaranje. Genette je povezao čak i poistovjetio pojmove stila i egzemplifikacije. Prema Genettu, egzemplifikacija zapravo pokriva sva moderna korištenja pojma stil kao izraz, evokaciju i konotaciju. Stoga on predlaže novu definiciju: Stil je egzemplifikacija funkcija diskurza, koja se suprotstavlja njegovoj denotativnoj funkciji.

3 aspekta stila koja su izdržali napad teorije. 1)stil je formalna varijacija na neki stabilan sadržaj 2)stil je skup značajki svojstvenih nekom djelu koji omogućuje identifikaciju i prepoznavanje autora 3)stil je izbor između više "pisama"

Što Riffaterre podrazumijeva pod konvergencijom? Konvergencija je nagomilavanje stilističkih oblika u zajedničkom djelovanju. Npr. u rečenici ili dijelu

teksta postoji akumulacija neuobičajenog reda riječi, ponavljanje glagola, ritam stvoren ponavljanjem, metaforama itd. Konvergencija je jedini stilski instrument koji sa sigurnošću možemo opisati kao svjesni element, čak i ako je nastao nesvjesno ili slučajno, on ne može izbjeći piščevoj pažnji pri ponovljenom čitanju. Bez obzira zadržava li se bez izmjena ili se razrađuje, ipak predstavlja slučaj izuzetne svijesti o korištenju jezika i možda je najkompleksniji stilistički oblik.

Temeljni pojmovi Riffaterreove stilske analize? konvergencija, kontekst, prosječni čitatej. Konvergencija: je nagomilavanje stilističkih oblika u zajedničkom djelovanju. Kontekst: postoji razlika između konteksta u uobičajenom smislu i stilističkog konteksta. Stilistički kontekst nije verbalni kontekst koji ograničava polisemiju ili dodaje konotaciju nekoj riječi. Stilistički konteksti tovore strukturu. Posljedica principa kont. je da nam omogućava lako razgraničavanje između osobnog stila i jezika književnosti. Kontekst i konvergencija kao kriterij zahtijevaju samo promatranje oblika, bez predrasuda u pogledu njihovog sadržaja i vrijednosti dok kod PROSJEČNOG ČITATELJA (PČ) se vrijednosni sudovi koriste samo utoliko ukoliko otkrivaju podražaje. Prosječni čitatelj/PČ= osim PČ-ove sposobnosti percepcije specifičnog karaktera stila, on koristan i kao neurističko oruđe jer njegova percepcija reproducira promatrani fenomen (dekodiranje književne poruke) te smješta položaj dekodera. Zahvaljujući PČ, analitičar može promatrati kako učinkovitost stilskog instrumenta ostaje djelotvorna usprkos lingvističkoj evoluciji. PČ bi trebao osigurati i neposrednost i brzinu koja je nedostižna kod drugih pristupa/npr. Ekspresivnost perifraze – efiksan, jer ga čitalac osjeća kao neobičan nadomjestak za uobičajenu imenicu. (ovo je dosta puno ali ne znam što je važno!!!!!!!!!!!!!!!!)

Koji pojam kritizira Schaeffer? -pojam otklona preporučuje umjesto njega pojam varijacija.

Objasni stil je norma, ornament. stil je norma: normativna i preskriptivna vrijednost stila je ona koja mu se tradicionalno pridaje: „dobar stil“ je imitacijski model, kanon. Kao takav, stil je nerazdvojan od vrijednosnog suda. stil je ornament / ukras : ornamentalna koncepcija stila očituje se u retorici, sukladno opoziciji između riječi i stvari, ili između prvih dvaju dijelova retorike koje se odnose na zamisli (inventio i dispositio), i trećega, koji se odnosi na njihovo oblikovanje u riječi (elocutio). Stil (lexis) je varijacija na zajedničkoj podlozi, učinak.

Horizontalna i vertikalna podjela Kovačević-Badurina. Raslojavanje jezika je horizontalno (privatni diskurs, javni, specijalizirani, multimedijalni, literarni diskurs-knjiž-umj.) i vertikalno (diskurs govora-razgovorni diskurs i diskurs pisma-pisani diskurs). (Ne znam da li je toliko dovljno??????????????????)

O koje dvije stilistike govori Guiraud? Objasni njihove značajke. Stilistika pojedinca, stilistika izraza.

Glavnih karakteristika koji opisuju doxu književne stilistike. Stil kao... 1)mjesto subjektivne posebnost 2)kao izraz 3)kao otklon 4)kao diskontinuirana tekstualna činjenica 5)kao oznaka umjetnosti

Pripoji stileme odgovarajućim razinama lingvostilističke analize. Erotonim = leksikostilistika glasovni simbolizam = fonostilistika komutacija lično – bezlično = morfostilistika parcelacija = sintaktostilistika kurziv = grafostilistika

1. Na koje dvije skupine ironija dijeli čitatelje prema Hamonu? 2. Objasni pojam asocijativne skupine ili strukture, navedi teoretičara koji je uveo taj pojam i kako se zove njegova stilistika? 3. Navedi pet osobina govornoga jezika. 4. Kako Genette naziva poetiku koja dopušta promatranje dnevnika, pisama, autobiografija, kolumni i sl. kao literarnih žanrova ? a) egzemplifikacijska b) esencijalna c) kondicionalna d) fikcijsko-dikcijska 5. Kako K. Pranjić objašnjava razliku između tematske i ključne riječi? 6. Usporedi specijalizirani i javni diskurs. 7. Rodonačelnik lingvističke stilistike je: a) Spitzer b) Vossler c)Bally d) Riffaterre 8. Prema Krunoslavu Pranjiću „ _____________ je riječ čestotno (= frekvencijski) niske pojavnosti ali zato visoke obavijesne vrijednosti, za razliku od ______________ riječi koja je, usuprot, apsolutno najviše čestotne pojavnosti, no zato ne mora biti obavijesno vrijedna“. 9. Jezik koji služi za proučavanje i opisivanje drugog jezika zove se _________________. 10. Tko je autor termina „stilska formacija“? a) Zdenko Škreb b) Aleksandar Flaker c) Milivoj Solar Termin je prvenstveno vezan uz: a) književnu kritiku b) povijest književnosti 11. Prema kojem je antičkom epiku nazvano poznato retoričko „kolo“ i za koje tri vrste stila služe kao uzori koja tri njegova djela? 12. Definiraj stilem, objasni prema kojem je tvorbenom uzorku stvoren njegov naziv i nabroji njegove podvrste. 13. Kako je, prema Marini Kovačević i Ladi Badurini, raslojeno polje diskursa? Navedi pripadajuće podjele. 14. O koje „dvije stilistike“ piše Pierre Guiraud i koje su njihove značajke? 15. Navedi osnovne značajke stilske analize Michela Riffaterrea prema članku „Kriteriji za stilsku analizu“. 

16. Objasni dva načina simbolizacije u teoriji Nelsona Goodmana i navedi pomoću kojeg od njih Gerard Genette u svojemu tekstu „Stil i značenje“ definira stil. 17. Jednostavna primjena verbalne ili neke druge oznake na jednu ili više stvari ili a) evokacija b) konotacija c) denotacija d) egzemplifikacija e) metaforizacija 18. Bally predmetom stilistike smatra izraz osjećajnih činjenica jezikom i djelovanje jezičkih činjenica na osjećajnost ili a) ekspresivni sadržaj b) evokativni sadržaj c) figurativni sadržaj d) afektivni sadržaj e) idiomatski sadržaj 

19. Koje stilističare vežemo uz idiomatologiju – disciplinu proučavanja nacionalnih stilova? a) Lea Spitzera b) Charlesa Ballyja c) Karla Vosslera d) Ferdinanda de Saussurea e) Stanleyja Fisha 20. U koje biste sustave literarnosti, kako ih definira Genette, svrstali epsku pjesmu, epistolarni roman, autobiografiju, tragediju, esej i putopisni roman ? 21. Nabroji tri vrijednosti izraza koje postoje na svim nivoima jezika, objasni ih i odredi koje od njih proučava stilistika izraza. 22. Kako Molinié opisuje koncept stilističkog polja i koje četiri razine u njega upisuje? 23. Objasni Compagnonov pojam agregata i navedi koji tradicionalni pojam on zamjenjuje. 24. Koje od nabrojenih stilskih postupaka tipičnih za Krležinu prozu razmatra Krunoslav Pranjić u svojemu članku I kontinuitet i stilske inovacije, njihova tipologija? a) oslanjanje o ključnu riječ b) vezničke reduplikacije c) 'babilonizacija teksta' d) slobodni neupravni govor e) postponiranje atribucije f) pravopisne i gramatičke figure 25. Prema Schaefferu, specifični objekt književne stilistike počiva na izučavanju relevantnih diskurzivnih svojstava s gledišta estetske funkcije, odnosno poetske funkcije u Jakobsonovu smislu. 26. Koji stilističar zastupa tezu da književna stilistika ne treba nabrajati stilska obilježja, nego analizirati način na koji ona svojom konvergentnom konfiguracijom ocrtavaju neku vrst globalnog stilskog potpisa djela? a) Leo Spitzer b) Gérard Genette c) Laurent Jenny d) Michael Riffaterre 27. Objasni poimanje stila kao simptoma. 28. Objasni Riffaterreov koncept prosječnog čitatelja i njegovu ulogu u stilskoj analizi. 29. Navedi značajke javnog i specijaliziranog diskursa i objasni proces despecijalizacije. 30. Koji su, prema Genetteu, sustavi literarnosti i koje su im temeljne odlike? 31. Koje su bitne razlike između atomističkog i egzemplifikacijskog shvaćanja stila? Navedi barem jednog od predstavnika svake od ovih koncepcija. 32. Petar Guberina je vrednotama govorenoga jezika nazivao ono što se u suvremenoj funkcionalnoj stilistici naziva a) metajezikom b) konektorima c) foričkim odnosima d) interdiskursom e) parajezikom 

33. Koju koncepciju stila kritizira Jean-Marie Schaeffer u članku „Književna stilistika i njezin predmet“? 

a) egzemplifikacijsku b) funkcionalnostilističku c) aristotelijansku d) diskontinuističku 34. Koji stilističar zastupa tezu da književna stilistika ne treba nabrajati stilska obilježja, nego analizirati način na koji ona svojom konvergentnom konfiguracijom ocrtavaju neku vrst globalnog stilskog potpisa djela? a) Leo Spitzer b) Gérard Genette c)Laurent Jenny d) Michael Riffaterre 35. Na što se, prema M. Kovačević i L. Badurini, raslojava polje diskursa horizontalno, a na što vertikalno? 36. Koji su, prema Genetteu, sustavi literarnosti i koje su im temeljne odlike? 37. Na kojim se pojmovima temelji stilska analiza Michaela Riffaterrea u članku „Kriteriji za stilsku analizu“. 38. Navedi postavke na kojima se zasniva analitička metoda stilističke kritike Lea Spitzera. 39. Opiši koncepcije stila kao norme, kao ornamenta i kao devijacije. 40. Kojim pojmom Roland Barthes oživljava retoričko, trodijelno shvaćanje stila? 41. Kako nazivamo diskurs u kojem se isprepliću jezični, parajezični i izvanjezični elementi? 42. Kako Bally razvrstava afektivna obilježja? 43. Koji teoretičar stil shvaća kao ekspresivno, afektivno ili estetsko naglašavanje koje ne mijenja značenje informacije, odnosno tko smatra da jezik izražava, a stil naglašava? a) Michael Riffaterre b) Charles Bally c) Pierre Guiraud d) Georges Molinié 44. Koja razina lingvostilističke analize proučava žargonizme i vulgarizme? 45. Riffaterreov prosječni čitalac uslijed poznavanja kratkog vremenskog segmenta u evoluciji jezika može počiniti dvije vrste grešaka. Navedite ih i opišite. 46. Osnova Ballyjeve stilistike je riječ. Što je osnova generativne stilistike? _________ (rečenica). 

U koje biste sustave literarnosti, kako ih definira Genette, svrstali epsku pjesmu, epistolarni roman, autobiografiju, tragediju, esej i putopisni roman ? 

tvorbeni sustav 

orijentacijski dio: spojiti neke pojmove i njihove autore, jednostavno smatra li bally da ima stilski neutralnih znakova? u kojem književnopov. razdoblju se stil promatra kao rezultat individualnog genija ili tak nekaj. deskriptivna lingvistika govori o tri plana znaka, koja dva proučava stilistika? u što se ubraja autobiografija, roman, itd., u koju vrstu poetike? 

teorijski: spitzer, metode analize značaj sinonimije za razvoj i propast stilistike, kako goodman gleda na sinonimiju elipsa i parcelacija, razlike tri signala kod ironije hamona, koja djeluju u odgođenosti, a koja ne 

zadnja dva: bila neka pjesma s nabacanim riječima, bez interpunkcije i trebalo je odrediti kako se postiže zvukovnost, napisati o sintakstičkom sloju pjesme, kakav je odnos između lirskog subjekta i riječi i kojim se stilist.postupcima taj odnos problematizira 

neki tekst o jeziku: izvaditi deiksu i objasniti nezinu ulogu koja se argumentatitva i retorička sredstva/postupci koriste, nabrojiti barem 3 i još su bile 3 rečenice iz novina, odrediti figure 

Tri signala ironije kod Hamona su mimika,grafostilemi i referiranje na druge tekstove. Mimika funkcionira u neodgođenom terminu, dakle sada,u tijeku razgovora, a grafostilemi i referiranje na druge tekstove funkcioniraju u odgođenom terminu, dakle u pisanom obliku. 

bilo je što bally ne opisuje? ponuđeno stilistika izraza, deskriptivna stilistika, literarna stilistika i još nešto.. kojim terminom riffat. naziva način na koji čitatelja želi prisiliti da čita na način na koji pisac autor želi? 3 retorike kod Molinie? genettova poetika i dodatna pitanja uz nju..ne sjećam se baš... atribucijska kritika, objasniti... 3 vrste izraza (kod deskriptivne stilistike) koji od navedenih nije obradio Compagnon? ponuđeno stil kao simptom, stil kao ornament, stil kao tip, i još jedno što je bilo točno, ali se ne sjećam ponuđenog... i naravno interpretacija, nema smisla da to pišem, tekstovi se tako i tako ne ponavljaju.. ali nije bilo reklama ili naslova pa da se prepozna figura.. 

objasni glavnu dihotomiju između deskriptivne i gentiče stilistike, objasni neprijelaznost fikcije i dikcije,objasniti fatičku funkciju jezika, i što je glasovni simoblizam kod katnić-bakarić. za interpretaciju je bilo, tekst, mislimda je već bio, izvještaj o automobilskoj nesreći kod Pakova sela, koji je to stil, koje druge stilove nalazimo unutar tog teksta. i bio je još neki članak, nisam ga baš niti dobro pogledala, izvaditi figure i sintaktostileme.. i bilo je par reklmnih slogova u kojima je trebalo odrediti figure. mediteran kakav je nekad bio tako lijepa, tako naša malena zemlja za veliki odmor i još jedna, ne mogu se sjetiti. 

 sjećam se Spitzera - opiši metodu, Goodman - što misli o sinonimiji u stilistici, što su elipsa i parcelacija i koja je razlika između njih, unakrsno spajanje pojmova i nekolicine teoretičara (tipa Bally - afektivna stilistika), signali ironije u Hamona. Interpretacija pjesme na sintaktičkoj razini i analiza figura u njoj. I neki ulomak Silićeva teksta u vezi sa stilovima. Nešto je bilo o Riffaterreu, ali ne sjećam se više što

jake pozicije u tekstu su mjesta u tekstu koja su po svojoj poziciji i po svojoj formi značajna za razumijevanje teksta, imaju didaktičku i argumentativnu funkicju. naslov, podnaslov, epigraf, početna ili završna rečenica, imena i imenovanja

1. Koje obilježje književne komunikacije Hamon smatra ključnim za analizu ironije? 2. Koja dva teksta uspoređuje Auerbach u Odisejevom ožiljku? 3.Genette razlikuje dvije vrste poetika. Koja su njihova obilježja i kakva shvaćanja literarnosti podrazumijevaju? 

4.Što su jake pozicije i nabroji barem 4.   5.Kako Rifattere definira stil? 6. Deskriptivna stilistika naziva se _____________, a genetička još i _______. 7.Što je intradiskurzivno, što interdiskurzivno, a što intermedijalno prožimanje? 

kada se koriste tabu riječi umjesto eufemizma prelazi se iz kojeg u koji registar, tko je uočio kružnost kod stilistike(ili tako nešto): interpretacija je pretpostavljala opis, a opis je pretpostavljao interpretaciju(odgovor: Stanley Fish) I ne mogu se sjetit još jednog, ali znam da je odgovor bio Spitzer Ispravite ako je nešto krivo i nadopunite ako znate

ORIJENTACIJSKI DIO 1. koje obilježje knjiuževne komuniakcije Hamon smatra ključnim za analizu ironije? 2. koja dva teksta uspoređuje Auerbach u Odisejevu ožiljku? 3. koji je teoretičar tvrdio da je stilistički postupak kružan, odnosno da interpretacija pretpostavlja opis, a opis pretpostavlja interpretaciju? Isre, Compagnon, Fish, Riffaterre 4. deskriptivna stilistika se naziva još i _________, a genetička ________. 5. duhovni etimon, intuicija, centar i periferija uporišne su točke čije stilistike? 6. prelazak s eufemizma na tabu-riječi označuje preključivanje iz sfere ___________ registra u __________ registar. 

TEORIJSKI DIO 7. objasnite što su to jake pozicije teksta i navedi barem 4 takve pozicije. 8. što je intradiskurzivno, što interdiskurzivno, a što intermedijalno prožimanje? 9. kako Riffaterre definira stil? 10. genette razlikuje dvije vrste poetika. koje su to poetike, koja su njihova obilježja i kakav shvaćanja literarsnoti podrazumijevaju? 

INTERPRETACIJSKI DIO bila je pjesma Mrtve oči Ive Kozarčanina označiti nominativne rečenice i objasniiti njihovu funkciju na kojoj se figuri temelji opis djevojke? što nam sugerira učestalost ne figure u pjesmi? u provm dijelu pjesme govori lirski subjekt, a u drugom utopljenica. kome biste pripislai posljednji stih i zašto? 

i bio je ulomak Compagnova članka.. nema smisla tipkati ga, kad se neće ponoviti..