PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 205

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

TROJEZINO "BAROKNO CVIJEE" VELIKOG PREPOTA STIPANA GRDENIA U PEUHUStiPan grdeniC, the great ProvoSt of PeCS, hungary and hiS "baroQue fLoWerS"

uro FRANKOVI Primljeno / Received: 1. 4. 2015.

7636 Peuh Prihvaeno / Accepted: 25. 5. 2015.

Illys Gyula utca 22 Prethodno priopenje

Maarska Preliminary communication

gyorgy.frankovics@gmail.com UDK / UDC: 821.163.42-97(439)18

[232.931+7.034.7] (4-191.2)

SAETAKNaslovni veliki prepot Stipan Grdeni (Stipan Gerdenich, ma. Gerdenich Istvn)

(1786.-1848.). svojim je spisateljskim i prevodilakim radom obogatio ponajprije hrvat-sku nabonu knjievnost meu Hrvatima u Peukoj biskupiji i ire, a ne u zadnjem redu i maarsku i njemaku, usadivi u svoje vjernike bogoljublje i ovjekoljublje te ustrojio snaan Marijin kult tipian baroku i na taj nain promicao moralnu obrazovanost krana. Grdenievo nasljee povezuje vremenski tijek razvoja pisane rijei u inojezinom podruju, tj. maarskih Hrvata, jednako tako i svih Hrvata. Pokazao se je maarskim domoljubom i hrvatskim rodoljubom. Nastojao je na podizanju kulturne i duhovne razine narodnog ivota. Hrvatski vjernici u Maarskoj i danas posezaju za njegovim tivima pisanim na materin-skom jeziku. Pisao je na hrvatskom jeziku "na duhovnu korist ilirskog naroda" molitvenik, propovijedi, a na tri jezika poloio temelje ustrojavanju Marijinog kulta te je knjige izdao u 9 tisua primjeraka (!)

Kljune rijei: molitvenici, propovijedi, Marijin kult, trojezino izdanje, barokKey words: prayer books, sermons, the cult of Virgin Mary, trilingual edition, Baroque

U GLAVNIM cRTAMA O PEUKIM HRVATIMAPrije osmanlijskog zauzea Peuha (1543.) u gradu pored maarskog, njemakog stanovnitva bilo

je i Hrvata koji su te godine ispred turske navale bjeali u smjeru Koprivnice i Varadina, gdje su naj-vjerojatnije ve od ranije raspolagali sa stabilinim rodbinskim vezama. U grad su ranije doselili sa raznih slavonskih podruja te govorili kajkavskohrvatski.

Za vrijeme osmanlijske vladavine u Peuhu utemeljena je kolonija dubrovakih trgovaca koji su poetkom 17. stoljea pruali efikasnu pomo isusovcima prigodom njihovih misija u Donjoj Ugarskoj i Erdelju. S obzirom da je poslije poldrug desetlijea trite na okupiranim podrujima pod Osmanlija-ma oslabilo, dubrovaki trgovci napustili su grad a njihovo mjesto zauzimaju imuni katoliki trgovci iz Bosne.

U 17. stoljeu pod cjelokupnim raznoraznim utjecajima vie imbenika gradsko katoliko stanov-nitvo veinom se je sastojalo od Hrvata. Nakon osloboenja grada od osmanlijske vladavine 1686. uslijedile su nove migracije hrvatskog ivlja iz Bosne i Slavonije. Prema popisu vinskih daa iz 1711. u gradu ivjelo je najvie Hrvata a takoer iz popisa iz 1722. postaje vidljivo da je hrvatski ivalj u Budimskoj etvrti sainjavao ak 60% stanovnitva, na Sigetskoj etvrti 30% (veinom se zanimaju vinogradarstvom i poljoprivredom), a bili su brojni i u samom gradskom sreditu, kao poznati i cijenjeni cehovski majstori, trgovci, od kojih su i vie njih stekli plemstvo te u gradskoj upravi zauzimali ugledne

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.206

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA

poloaje, naime hrvatski je jezik bio jednakopravan s ostalim jezicima, jest maarskim i njemakim jezikom mjesnih graana.1

BAROKNO NASLIJEEPrije no to iznesemo pojedinosti o knjievniku, prevoditelju i autoru vjerskih sadraja duobrinika

Stipana Grdenia potrebno se je osvrnuti na neke pojedinosti baroka, naime neke njegove znaajke pojavljuju se u Gerdenievim djelima.

Obnova katolianstva i ponovno osnaenje vjerskog ivota nailo je na veliko oduevljenje, ponu-kavi katolike stvaralake snage. To je doba baroka. Barok je razdoblje u glazbi, knjievnosti i likovnoj umjetnosti donosio novo te se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma. U katolikim zemljama bio je to pokret katolike obnove u drugoj polovici 17. stoljea (protureformacija).2 Barokni pravac u junobaranjskom gradu Peuhu isprva pojavljuje se u arhitekturi, a zatim i u vjerskom ivotu, kazalinim izvedbama i glazbi. No ipak su se neki barokni temeljni pojmovi zadrali i osjeali jo i u 19. stoljeu, uzimaju mah ak i poetkom 20. stoljea.3

Valjalo bi istai da se prema Zapadu na svim podrujima kulture zapaa viestoljetno zakanjenje. U gradskoj visokoj kulturi i obrazovanju isto. U folkloru (narodna glazba) i predmetnoj kulturi (npr. vezovi) zamjeuje se "produljeni vijek" baroka. Marijin kult je takoer frapantan primjer koji je naao svoje stanovito mjesto i u molitvenim knjigama. Na Zapadu barok je u likovnoj umjetnosti ve preva-zien te njegovo mjesto zauzima rokoko. U Maarskoj to je doba procvata baroka (druga polovica XVIII. stoljea).4

U Slavoniji, Srijemu i u dijelovima Donje Ugarske napuenim hrvatskim ivljem, barok poinje odmah po protjerivanju Osmanlija. Najprije su to pojedinci koji nemaju nastavljaa, ali poetkom druge polovice prvih pedeset godina 18. st. pisci rade kontinuirano i moe ih se razvrstati po razliitim kljuevima.

1 VARGA,Internet:http://arkadia.pte.hu/tortenelem/cikkek/pecs_nemzetisege_a_torok_korban(posjet26.sijenja2013.)

2 Internet:http://www.slideshare.net/iskraclaudia/barok-12796605(posjet24.sijenja2013.)3 Internet:KulturaivrijemebarokauAustrijihttp://wieneruhr.at/kultura-u-vrijeme-baroka-u-austriji/(posjet6.

sijenja2013.)4 IznosiusvompismuTerziaHorvthBaloghkojojseautorovimputemzahvaljuje.

Slika 1. Stranica iz knjige Stipana Grdenia o Blaenoj djevici Mariji

Slika 2. Molitvenik "Govorenja nediljna" Stipana Grdenia iz 1845. godine

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 207

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

U Peuhu Marijin kult (kongregacije) utemeljili su Isusovci nakon osmanlijske vladavine 26. srpnja 1698. s ciljem razvijanja vjerskog i kreposnog osjeaja svojih katolikih vjernika, jednako tako i za promicanje znanstvene djelatnosti. Vjerojatno je Marijina udruga bila veoma popularna te je nakon ukinua Isusovakog reda 1773. izumrla, dakako jo prije utemeljenja raznih Marijinih kongregacija poetkom XX. stoljea.5

Barok se ogleda u visokoj obrazovanosti, u gradskoj kulturi, npr. u tiskanim knjigama u Peuhu. Namee se pitanje na koji su nain peuki Hrvati bili ukljueni u date stvaralake procese i kakva su dostignua postignuta? U naem odgovoru prvenstveno emo se ograniiti na tiskovine iz prve polovice 19. stoljea i ustvrditi njihova barokna obiljeja, a u tom kontekstu bit e nezaobilazno valorizirati stvaralatvo pisca Stipana Grdenia.

Valja istai kako su tiskane hrvatske knjige Stipana Grdenia dopirale i u najudaljenija hrvatska naselja u Ugarskoj i Slavoniji. I u vezi s njegovim zahvatima mogli bismo ustanoviti da je barok u peukih Hrvata "preskliznuo" na sebi svojstven nain u prvu polovicu 19. stoljea. Naime, na jugu Ugarske, tako i u Peuhu, kasnije se naziru prepoznatljive znaajke baroka, npr. bilo bi to utemeljenje hrvatske ("ilirske") kole (1722.), izvedba isusovakih kolskih drama, razvoj crkvenog pjevanja, tiska-nje hrvatskih knjiga, gajenje i uvrivanje bogoljublja i ustrojavanje Marijinog kulta. Nije valjda pre-tjerano rei da je u datom sluaju rije o peukim "poznim cvjetovima baroka". Unato tomu da smo bili u "zakanjenju" zahvaljujui djelovanju zaslunog i zaboravljenog Stipana Grdenia i njegovim djelima na sebi svjostven se nain ispoljavaju gore iznesene pojedinosti. Grdeni je naime nadolazeim hrvatskim pokoljenjima ostavio u naslijee trajna svjedoanstva na hrvatskom jeziku, jest molitvenike, zbirku bogoljubivih pjesama, pjesama posvenih Sv. Mariji i propovijedi. Vano je istai da se s pravom moemo smatrati batinicima djela uglednog sveenika, hrvatskog knjievnika i prevoditelja Stjepana Grdenia. Pored toga to je pisao i prevodio na hrvatski jezik, preveo je djela takoer sa latinskog na maarski i njemaki jezik, a to je dosada bilo manje poznato, ak i neistraeno.

Grdenievi molitvenici doivjeli su i vie izdanja, i danas su u uporabi u inorodnom okruenju, u maarskoj Baranji, Podravini i Bakoj, no nali su se i na krajnjem sjeveru hrvatskog jezinog podruja u okolici Budimpete, dakako ima ih i u Hrvatskoj.

Postojao je naime hrvatski kulturni krug u Budimu i isto takvo u Osijeku, dakako i u Peuhu djelo-vao je "krug pisaca". Specifinost mu je to nije u njemu bilo franjevaca.6 Valja uz to dodati da poslije drugog rata ponovno stasava, te se i u nae dane, u demokratskim uvjetima, slobodno razvija.7

5 TENGELY,2009:231.6 AutorsezahvaljujeEmanueluHokunadostavljenommpodatku.7 UpeukikrugpisacaubrajasepjesnikJanusPanonius,poslijeosmanlijskevladavine(od1686.)kanonik

KrstoPejki(1665.-1731.),isusovacJurajMulih(1694.-1754.),isovac,pisacmolitvenikaietverojezinogrjenikaFranjoSunik(1686.-1739.),isusovacAntunKanili(1699.-1777.),neolatinskipisacisastavljaudbenika,kanonikStjepanAdi(1730.-1789.),poasnikanonikipisacIvanMarevi(1746.-1808.),znatnokasnijeseukljuujeStipanGrdeni(1786.-1848.),tepjesnik,pripovjedapublicistBlaModroi(1839.-1900).NaporedoakovakogkrugapisacakojemupripadaslavonskipripovjedaisakupljafolklornogblagaNikolaTordinac(1858.-1888.)tesesvojimfolklornimsakupljanjimauvrtavaiuredpeukihpisaca.UmeuratnomrazdobljujavljaseprevoditeljBelaHorvat(1874.-1921.).Ovipodacinamgovoreokontitetupostojanjaidjelovanjakrugapeukihpisaca.NjihovkrugsenaroitoproirujenakogDrugogsvjetskogarata,dakakoiudananjevrijeme,ubrajajuislavistuikroatistuErnestaBaria1945.-),etnologaRueBe-govac(1953.-),pjesnika,kritiaraipovjesniaraknjievnostiStjepanaBlaetinamlaeg(1963.-),novinara,pjesnikaipripovjedaaBrankaFilakovia(1942.-1991.),novinaraStipanaFilakovia(1936.-),etnologa,urednikaiknjievnikauruFrankovia(1945.-),sociologaIvanauroka(1960.-),pripovjedaaiprevoditeljaZoltanaGtaija(1963.-),pisateljiceudbenikaMarijeHorvatPavlov(1937.-.),novinarkeiuredniceMiliceKlaiTaraije(1956.-),novinaraipiscaudbenikaStankaKolara(1936.-),pjesnikinjuAnicuKutveli-Deak(1936.-),strunuprevoditeljicuMarijuLovreti(1946.-),pjesnikauruPavia(1940.-),novinarkuiurednicunovinaBrankuPaviBlaetin(1964.-),povjesniarkuknjievnostiJanjuProdan(1951.-),etnologauruaroca(1929.-2011.),pjesnikausuimaruPuarova(1949.-1994.),pjesnikinjuKaticuVarga(1939-.),pjesnikinjuMarijuVargaj(1921-1994),pisateljicuudbenikaJanjuivkoviMandi(1969.-.).SvojimdjelomSprovod u TerezienburguiIzlet u Maarsku ovamopripadaiMiroslavKrlea(1893.-1981.).

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.208

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA

GRDENIEV IVOTOPIS"Stipan Grdeni (po knjizi krtenih Grgi) od Jerebia, plemi iz Turopolja, turopoljskog roda,

roen je u Peuhu 10. kolovoza 1786."8 biljei o njemu Josephus Brszle. Provjerili smo podatke uglednog autora Brszlea i uvjerili se kako su oni autentini i toni. No prema upisima Matine knjige roenih Glavne crkve u centru grada (ma. danas Belvrosi templom posveene Svijenici/ Gyertyas-zentel Boldogasszony temploma, ustvari preureene damije Gazi Kasima) za 1786. upisan je Stepha-nus Grgi (tj. Gergich), a ne Stephanus Grdeni, to trebamo smatrati obinom zabludom.

Ovom prigodom navodimo postojanje i tefana Grdenia (ma. Gerdenich Istvn) (1786.-1851.) u okolici ura (Gyr) i poznatog Stipana Grdenia u Peuhu; obojica njih poznati su istim imenima, roeni iste godine te su autori propovijedi na hrvatskom jeziku. Upitno je da li se radi o istoj osobi? No ova tema prevazilazi nae uske okvire oznaene u naslovu, stoga odustajemo od njezine interpretacije.9

8 StephanusGerdenich(iuxtamatr.bapt.Gergich) de Jerebich,novibiliTuropolitanorumgenereQinque-Ecc-lessis 1786.10.August.

9 OtefanuGrdeniupozatojekakojeuseluRusovcu(ma.Oroszvr,nem.Karlburg,danasuSlovakojkojejepoetkom19.stoljeabilotrojezino:hrvatsko,njemakoimaarsko)ostaviourukopisusvoje"prodike"pohranjeneuOpatijiuPannonhalmi.URusovcujeod1812.do1815.bioupnikJohannes/JnosAsztl,kojipovizitacijskimizvjetajimanijeznaohrvatski,samonjemakiimaarski.Imaojehrvatskogka-pelanaGrdenia(1786.-1851.),rodomizTrajtofa,uRusovcujedjelovao1815.i1816.,odakleideuGijecu,izkojegselaimamoistonekolikonjegovihpropovijedi.PotoneraspolaemosdrugimpodacimaotefanuGrdeniu,sobziromdamusejezametnuosvakitrag,tedalobisepretpostavitidaizGradiadolaziuslubuuPeukubiskupiju,gdjesutakoerbilipotrebnisveenicispotrebitimpoznavanjemmaarskog,hrvatskoginjemakogjezika.Naime,iztogkrajapozvaojeveiranijesveenikepeukibiskupuroKli-mo(1774.-1777)umnogonacionalnuBaranju.Meutim,svejetosamopretpostavka,naimeplemikaobiteljGrdenivekoncem17.stoljeanaieseuPeuhukudadolaziizGornjeUgarske.

Slika 3. Rukopis Stipana Grdenia iz 1821. godine Slika 4. Naslovnica knjige Stipana Grdenia na njemakom jeziku iz 1841. godine

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 209

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

Poznato je da se mladi Stipan Grdeni koluje u Peuhu, a mudroslovlje zavrava u Segedinu. Zare-en je za sveenika 28. kolovoza 1810. Uvijek je djelovao meu svojim Hrvatima, najprije kao kapelan u Olasu 1810., Bogdainu (Bogdsa) i Sigetvaru, gdje je najee bilo hrvatskog, maarskog i njema-kog ivlja, kako u samoj katolikoj upi tako i u njezinim filijalama. Godine 1821. postaje upnikom Crkve Svetog Augustina u Budimskom predgrau Peuha,10 a 1836. prepotom, kasnije i velikim prepotom.

Historia Domus upe Svetog Augustina u Budimskoj etvrti (zvae se i Budimski grad11) Peuha vodi se od 1789. godine. O uvjetima rada u vrijeme upnikovanja zaslunoga Stipana Grdenia12 u Historia Domusu stoji upisano: "Kapelani negoduju zbog slabe hrane i nedovoljnog grijanja". Poradi toga je Grdeni bio primoran da svakoga dana u podne pohodi svoje bogatije upljane, molei ih da pomognu upi. Tako se je dolo do po koje vree kukuruza, kola sijena, peradi i sl. Ignacije Kroly, koji je od samoga poetka vodio Historia Domus, Grdenia, najpoznatijega i za Hrvate najzaslunijega sveenika upe, opisao je na ovaj nain: "niskoga je rasta, ali odrjeita u upravljanju upe". Nikola Tordinac (1858.-1888.) iznosi o njemu, iako ga nije mogao vidjeti jer je on jo prije njegova roenja preminuo, ali je u gradu, za njegova boravka u Peuhu, postojala iva uspomena o njemu: "Bio je ovjek onizak nabita i gojna struka, ali ive due i plemenita srca. Bavio se knjigom []"13 U Budimskoj etvrti Grdeniu su se, zbog nekih njegovih nepopularnih poteza, poneki graani i usprotivili, no on bi im na hrvatskom uzvratio: "Metnili ste me za parocha vam, ali me izmetniti nemrete" (nareena knjiga upe voena je na maarskom, ali neki su citati uneseni u nju na datom narjeju hrvatskih upljana). Da je upa stalno oskudijevala u materijalnim dobrima svjedoe i zabiljeke kasnijega kapelana ivia. O Grdeniu je zapisano da je na trnici sm kupovao potreptine za kuhinju, te je meu ostalima, uzicom na tap vezao kupljene pilie, patke ili ribe, nosei ih u upni stan. Djelovanje upe crkve Svetoga Augustina u Budimskoj etvrti grada Peuha i kasnije je pratila oskudica i teki uvjeti rada sveenika.

Iz matinih knjiga Katolike upe Sv. Augustina u Peuhu14 postaje razvidno da je u slubi ove upe uvijek bilo hrvatskih upnika15 i kapelana, npr. za vrijeme paroha Gustava Puchera kapelan je 1852. bio Stjepan urii, Antun Alagi, Luka Uarevi i Joannes Huber. Oni su obavezno trebali znati hrvat-ski, pored njemakog i maarskog, s obzirom na sastav vjernika u tom dijelu grada i na taj nain udo-voljiti njihovim zahtijevima i pravima. No pored dobrog poznavanja etiri jezika prilikom izbora upnika primat su imali sveenici rodom iz Peuha. Neki je kapelan od njih 1852. pribiljeke u matine knjige unosio ve Gajevim tipom slova (!). Moglo bi to znaiti da Peuh ni u pogledu pismenosti, u primijeni novog tipa slova, nije puno kasnio iza Zagreba.

10 BRSZLE,I.tom1874:317.11 NavodiseubrojnimhrvatskimoporukamaizXVIII.stoljea.12 PoznatjebioAndrijaGrdeni(GerdenicsAndrs)gradskikirurguPeuhu(1833.godine).Vidiupiseu

MatinuknjiguumrlihKatolikeupeSv.AugustinauPeuhu.MagyarNemzetiLevltrBaranyaMegyeiLevltra(MNLBML)(ArhivBaranjskeupanijeMaarskognacionalnogarhiva).

13 TORDINAC,1986:19.14 KatolikuupuSv.AugustinauBudimskojetvrti(BudaiklvrosiSzentgostonplbnia)utemeljioje

naredbombiskupLszlPlGalntaigrofEszterhzyizdatom26.prosinca1789.upnacrkvauastSv.Augustinabilajeposveenaoko1702./1720.Napodrujuupenalazesecrkve:Svihsvetih(Mindenszen-tek,1156.),SnijeneGospe(HavasBoldogasszony,1710.)iKapelaSv.Bartola(SzentBertalankpolna)uukiu(Gyks).

15 upnicisu:IvanCap.Radni(*23.listopada1760.Peuh)1790.-1794.;IvanKohari(Kohry)(*22.veljae1795.Peuh)1794.;JosipFilipovi(Pogay)(*14.sijenja1751.16.travnja1819.Peuh)1795.;AntunNovakovi(*26.oujak1785.Peuh1.studeni1821.Peuh)1819.;StipanGrdeni(*10.kolovoza1786.Peuh9.sijenja1848.)1821.;JosipMartinkovi(Stipanovi)(*oko1787.8.veljae1851.Peuh)1848.;GustavPucher(*2.kolovoza1816.)1851.-1878.;IgnacijeKroly(*21.veljae1841.Peuh2.srpnja1916.)1878.-1915.;JzsefCzernohorszky(*9.oujka1867.Osijek2.listopada1961.Vc)1915-1945.;IstvnMagyar(*4.listopada1897.Bikala(Bikal)7.oujak1985.Peuh)1945.-1964.;KrolyGbor(*19.veljae1899.Peuh23.kolovoza1977.Peuh)1964-1968.;KlmnCsords(21.oujka1912.Bogdsa17.prosinca1991.Peuh)968.-1989.;LszlBthory(*23.kolovoza1932.Zamrdi)1989.;GborTakcs.AutorsezahvaljujeJuditiBorsynadostavljenimpodacima.Znakovi:*=roenje(tonije:krtenje)i=smrt.

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.210

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA PLEMSTVO OBITELJI GRDENI

U Peuhu hrvatsko plemstvo biljei dugogodinju tradiciju naime nekima je od njih ve ranije dodijeljeno plemstvo, a neki su svojim zalaganjem i postignutim zaslugama u tom gradu stekli plemike povlastice. Meu njima vrijedno je spomenuti Josipa Petrovskog (1723.), Mihaela Pavia (1721.), Dani-jela Horvata (1669.), Aleksandra Beana (1635.), Matiju Zomboryja (1722.), imu i uru Doroaevia (1722.), Ivana Gludovca (1707.), Bunaventuru Jankovia (1722.), obitelji Adamovi i Pejaevi bile su bugarskog podrijetla, katolici, kao i jo neki.16 U privrednom i kulturnom procvatu grada Peuha imali su neizbrisive zasluge, uostalom i u utemeljenju prve Hrvatske (ilirske) kole 1722. godine te su se istakli u samom vodstvu gradskog vijea ili senata.

upnik i opat Stipan Grdeni nalazi se meu popisanim plemiima Peukog kotara 1837., 1838 i 1847/48.,17 ali mu je ime u ovom potonjem sipisu precrtano i stavljena pribiljeka da je umro, te za svog ivota kao plemi bio je lien plaanja poreza.

Plemika obitelj Grdeni, alias Gerdenich je bila podrijetlom iz Turopolja, a kao takva imala i svoj plemiki grb.

Kao to se raspoznaje iz teksta na njemakom jeziku, mogla se je slika grba priopiti na temelju otisnutog peata. Naalost, prigodom provjere plemstva obiteljske grane u upaniji Komarom, u Gor-njoj Ugarskoj, nije predoena grbovnica. U Nacionalnom zemaljskom arhivu u Budimpeti postoje dvije signature o plemstvu ove obitelji.18

Opis grba, po svojoj prilici boje bi bile sljedee: u crvenom titu pojavljuje se s dvojnim repom zlatni lav u hodu koji u desnoj api dri ma. Na titu sa zlatnom krunom okrunjeni otvoreni vojni ljem s ukrasom s lavom u titu koji je u porastu. Na obije strane tita nalazi se crveno-zlatni dra ljema.

Obitelj Grdeni rasprostranjena je bila u upanijama Moon, opron i Komaron; meu njima bilo je slubenika u komori bekog dvora, bilo redovnika pavlina i dominikanaca, jedan je lan obitelji bio provizor u slubi grofova Esterhzy.19

Prvi lan ove obitelji u Peuhu bio je Nikola, izmar, popisan 1697.20 Meu popisnicima vinskih daa nalazi se Nikola Grdeni (upisano Grednics Mikls) koji je plaao vinsku dau od 20 pinta vina.21

uro Grdeni je pred upanijksom skuptinom svoje plemstvo potvrdio 28. veljae 1736., naime Zagrebaka i Krievaka upanija je potvrdila u izdatom dokumentu 24. svibnja 1735. plemstvo obitelji Grdeni koje je potvreno 10. srpnja 1734. od Turopoljske plemike opine. Podnositelj molbe predsta-vio je kraljevsku darovanicu dodijeljenu imi Grdeniu 1495. godine. Prema spisu iz 1715. pred sabo-rom stalea Hrvatske, Slavonije u Dalmacije predoena je grbovnica22 obitelji Grdeni koja je obzna-njena na Plemikom saboru u Turopolju.23

Ova povelja je vjerojatno jedna od podvrde darovnica crkvenom plemstvu ili predijalacima.24 Obveznica izdata je 18. 04. 1520. od strane Kaptola u Zagrebu, u njoj se navode imena obitelji predija-

16 MNLBMLIV.(MegyeiTrvnyhatsgoksTrvnyhatsgVrosok,BaranyaVrmegyeNemesiKzgylsnekiratai)1.g(Nemesisszrsok,szmadsok)18.,19.20.ttelNemesekshonortioroksszersa(Popisplemiaihonoraciora)

17 Isto.18 MagyarKancellriaiLevltr-LitteraeConsiliiRegiiLocumtenentialisHungarici-1755-N.285.;N10-

RegnicolarisLevltr-ArchivumlocumtenentialeFrancisciducisLotharingiae-Ladula20.-F.1.-N.11.Rechtsgekehrterdoppelschw.Lwe,indererhobenenRechceneinenKrummsbelhaltend.Kleinod:DerLwewachsend.Decken:?(Siegeld.d.1766desJohannGerdenich,"jur.asses-sor"deradeligenGemein-devonTuropolje,ind.kroat.Landesarchive:Process.I.336).AlterAdelvonTuropolje,nochdortblhend.FhrthufigdasPrdikat"vonJerebich".AutorsezahvaljujeZsoltuZyigrayjunadostavljenimpodacima.

19 AutorsezahvaljujeZsoltuZsigrayjunadostavljenimpodacima.20 MOR,1987:58.21 FRANKOVI,1987:132.22 DuplikatgrbovnicenalaziseuKaptolskomarhivuuBratislavi.23 MNLBMLSpisjesalatinskognamaarskiprevodioZsoltZsigray.24 PredijalcisenazivajuicrkvenimplemstvomuZagrebuiokolici,aliuSlavonijionimogubitiisvetovniplemi-

i.AutorsezahvaljujenadostavljenompodatkuGboruSzebernyiju.

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 211

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

laca, meu njima Andrija, Toma i Balint Grdeni, kao i Zethaneka25 Gerdynycha.26 No ne moemo utke proi ni pored imena Maiora Mlaka-i (Mlakakog ili iz Mlake) Pavla Krwpycha. Moglo bi se pretpostaviti da je prezime Krupi moda posluilo nekadanjem peukom aku, piscu Augustu enoi u njegovom romanu Zlatarovo zlato da bi ovim prezimenom nazvao neke svoje aktere.

25 ModajebiozetuobiteljiGrdini,odnosnoGrdeni.26 Starasignatura:Q234/488DIPLOMATIKAILEVLTR(Qszekci)Csaldilevltrak(bezfondovni

fondovi)Hunyadicsald(ObiteljHunjadi)(Q234).AutorusezahvaljujeZsoltuZsigrayukojimujedostavioRegesta:feriaquartaproximaquasimodo(nitavie).Zagrebakikaptoljavljadasupredijalniplemiiuzagrebakojupaniji:MirkoZorchych,AntunFaberAntal,GrgurWgryn,NikolaPhylypoych,PavaoSatrych,PavaoFaber,PetarArbamazych,uroSabowych,uroThernynych,BartolLectorych,MaiorLompnycza-izetmuZthanko,Benka,PetarSabarych,BaltherSywkowych,MihajloMyxych,Kysobres-iPavaoLon-charych,PetarWolarych,LukaHaysthak,BerlekVidynoych,QuirinusGywrgych,IvanJagneych,IvanZtan-chych,NikolaVydynoych,uroThrobsethych,PetarBasthewych,MartinChrenkowych,Lwkawecz-iPetarZedmak,Lwsse-itefanJankechych,TobijaPathrychewych,uroPethrycherwyc,MartinWanych,PetarWanych,PetarMezar,IvanDewanych,TobijaDomjankoych,uroDomjankoych,MihajloDomjankoych,IvanDomjankoych,Hrasthye-iPetarMoskowychinjegovsin:Nikola,MartinModych,MaiorMlaka-iPavaoKrwpych,Dobranyczy-iPetarKwssewych,jedandrugiPetarKwssewch,FabijanKrazych,TomaKerpez,uroKerpych,GwzthynnyczaiFabijanGerssethych,WoynowsthyMarkoSwssych,PavaoOzwethkoych,imoSantorych,AndrijaBalwzych,MartinBreznachych,uroKordekovch,TomaKordekoych,MartinBreznachych,BlaMalchych,AndrijaSwchych,ZethanekGerdynych,imoKozych,AndrijaGerdenych,uroKozych,TomaOpahtych,TomaGerdenych,BalintGerdenych,imoZterkowych,JarchychyTomaPetorwych,WokomerychyNikolaFolgas,JakobSwthych,imoGlagolych,PavaoVerbanchych,PetarKyz-dawchych,PetarVerbanchych,Bwkowsthak-iTobijaThrwpecz,uroPetrychkowych,MarkoZmolkowych,DragonosthyAndrijaRadenych,AmbrozijeHawydych,MirkoPaulethych,FilipRadnych,RodmanczyFilpKerznarych,PetarKerznarych,AmbrekSwpanych,BenedekJardanychiMihajloKwharychkojisuprednji-mevlastitopriznali:Prihvaajuiusvajajusvakojakuposlunost,slubuiobavezeplaanja,kojesuonisamiilinjihoviroditeljiiliukundjedaidotadaispunjavalipremavlasnicimaMedwewara(Medvedgrad)iLwkawe-cza(Lukavec)tepremamarkgrofuuriBrandenburkominjegovimprecima.Drugidiojedodatninacrt.TektojeproitanaizjavaiviepredijalacaizLukavcajeprosvjedovalaprotivizjavetekaptoluzabranilaizdavanjegornjepoveljesafassi-jom,zbogtogadakraljizdazapovijestidapoveljabudeizdata"nonobstantecontradictionequorumcunque".Izvorregeste:MNLregesta.

Slika 5. Kazalo Grdenieve knjige iz 1841. godine Slika 6. Knjiga Stipana Grdenia na maarskom jeziku iz 1839. godine

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.212

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA PRILIKE U UPNOM UREDU cRKVE SV. AUGUSTINA TE PRETENZIJE STIPANA

GRDENIAO djelatnosti upnika Crkve Sv. Augustina u Peuhu Stjepana Grdenia imamo srazmjerno velik

broj njegovih pisama na latinskom i maarskom jeziku, od 1821. sve do njegove smrti 1848. godine. Glede objektivnog pristupa o djelovanju ove hrvatske katolike upe valja istai da je u datoj

Budimskoj etvrti hrvatski ivalj brojano znatno nadmaio sve ostale, ali je u njoj bilo i njemakih i maarskih vjernika. U liturgiji sva tri jezika bila su ravnopravna, a duobrinici na elu upe Crkve sv. Augustina valjali su dobro pozvati i sluiti se tim jezicima, da bi i na taj nain zadovoljili oekivanjima svojih vjernika.

No smru upnika Ivana Radnia 1794. iskrsnuli su neoekivani i nepoeljni dogaaji koji su iza-zvali nepotrebne tenzije, naime crkvene vlasti nastojale su na elo upe ustoliiti upnika koji nije poznavao hrvatski jezik. (U zagradi navodimo da nije iskljuen mogui postupak koji je imao za cilj da se u djelo sprovedu odluke Pounskog sabora donesene 1792. godine, jest da maarski jezik postane zvanini u trojednoj kraljevini, zbog ega su hrvatski stalei otro prosvjedovali, a peuki Hrvati tako-er na svoj nain reagirali, o emu e u nastavku jo biti rijei. Valja istai da je 1794. ukinuta mjesna hrvatska (ilirska) i njemaka kola, takoer iste je godine obustvaljena nastava hrvatskih mladia u Segedinu. Smtramo da to nije pusta koincidencija, ve poetak dugotrajnog procesa denacionalizacije narodnosti u Ugarskoj Kraljevini, ije se krajnje ishodite nije moglo unaprijed predvidjeti te imalo pogubne posljedice kako za nacionalne zajednice tako i za Maarsku.) Iz prosvjednog pisma hrvatske zajednice 1794. Budimske etvrti postaje razvidno da ne ele prihvatiti takvog upnika koji ne poznaje hrvatski jezik.

Maarskom pritisku hrvatsko stanovnitvo se je opiralo te se s pravom obratilo gradskoj upravi Peuha s molbom u kojoj se izmeu ostaloga navodi:

"upnik Radni premjeten je u Lanuk,27 a te su promijene uslijedile iznenada, doebrinikom postao je pater Bruno,28 koji je premjetan na drugo mjesto [] a hrvatska opina koja je u Budim-skom gradu najbrojnija, na svom materinskom jeziku svoja kranska katolika uenja u obuci pobo-nosti uvjebava, pripremajui se tako iz dana u dan da se djeca pitomaca pripremi, te da ih se uvede u kranski nauk, i u vie takvih Bojih znanosti udesnih, odgajajui ih i vodei o njima skrb ovaj je na duhovni otac od nas preseljen , te umjesto njega a mi uvi o predstojeoj inauguraciji tovanog gospodina upnika u Hetvhelyu29 Kohryja , to nam je prouzrokovalo duevnu bol i zbog toga jer gospodin upnik jedino maarski i njemaki jezik govori, a totski30 moda i zna, ali njegova uporaba hrvatskog jezika ak se i ne moe iskusiti. Cijenjeno Vijee! Tko e, dakle, s maloljetnom djecom, koja su brojna, uvjebavati na hrvatskom jeziku duhovna uenja? A tko e biti taj koji e nama na hrvatskom znati pojasniti Boje propovijedi? Tko e biti taj koji e zapovijedi Matere Crkve Evangelij i Sveto Pismo, koje se odnosi na nas, u stvarnosti pojasniti nam? []"31

Podnositelji zamolbe, koji se identificiraju sa pripadnicima "hrvatke nacije" (hrvatskog naroda autorova opaska) prijete se, naime upozoravaju da u protivnom ukinit e svoju "staru neizrecivu rev-nost" prema Crkvi, te ako e im biti Kohry postavljen za upnika "izostajat emo iz dolaska u Svetu Crkvu sve dotkle, dokle neemo dobiti takvog svetog oca koji na nacionalni jezik dobro razumije i poznaje te e nas navedoti na vjeito blaenstvo, i bit e na voa". U miroljubivom tomu iznose i ovo: "Kao drugo, neemo biti protiv takvog duhovnog oca koji da se ovamo odredi, a koji podjednako zna maarski, hrvatski i njemaki, jer je u naem gradu i takav duobrinik upravo i potreban". S pravom istiu da "U Budimskom gradu najbrojnija je hrvatska nacija [] Molimo da Glavni popovski red bla-

27 LnycskublizininiMohaa.Nekadajeunaseljubiloihrvatskog(okakog)stanovnitva.28 Vjerojatnoisusovac.29 Hetvehely.30 Slovakijezik.31 MNLBMLPcsiVrosiTancsiratai1794.(SpisiGradskogvijeauPeuhu)N.1559.KutijaIV.1.g.1-20;

SAROSCZ89-90,183.

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 213

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

goizvoli dobro ispitati stvari []" Potpis hrvatski graani i stanovnici Budimskog grada. 32 No ishod prosvjeda hrvatskih graana bio je takav da se Kohry (Koharics) Jnos 1794. unato ogorenih i obra-zloenih pokuaja predstavnika "hrvatske nacije" ipak popunio upranjeno mjesto biveg upnika, iako nedugo, sve do svoje smrti 22. veljae 1795.

Ovu istrgnutu epizodu iz prolosti upne Crkve sv. Augustina u Peuhu smatrali smo vanim iznijeti da bi se na taj nain poeljeno i potrebito ozraje datih povijesnih prilika u tom gradu podno gore Meek na neki nain i ocrtalo i pojasnilo.

No nastavljajui nau priu o prepotu Stipanu Grdeniu navodimo da je u svojoj 58-oj godini elio zauzeti upranjeno mjesto Alajoa Kremma, upnika tzv. Belvaroke crkve, iznosei u svojoj zamolbi vane pojedinosti i o samome sebi, i o njegovim tiskanim knjigama.

Rodoljub sam, tj. roen u centru grada, stoga elio bih svojim sugraanima u sreditu grada sluiti kao duhovni pastir.

Nema od mene zaslunijeg peukog sveenika, naime ja ve od 1821. godine nosim teret dana i opine velike i prostrane upe, nastojei u svakoj prilici promaknuti na dobrobit, korist i na sticanje dobra glasa Grada, vodei skrb o duevnom blaenstvu graana, zato sam i razlogom o svom troku izdao knjige u 9000 primjeraka na maarskom, njemakom i hrvatskom jeziku, odbijajui od sebe i ono najpotrebnije, samo da bih uznepredio Boju slavu i tovanje Blaene Djevice Marije te duevno bla-enstvo svojih sugraana.

Vjernici u gradskom sreditu me vole i zbog toga, jer poznajem sva tri jezika koja su u modi, a mnogi me poznaju jo iz dvoga djetinjstva.

U svojoj nazadovajuoj dobi mogao bih takoer zadovoljiti upnim obavezama gradskog sredita, ali ne u takvoj mjeri u Budimskoj etvrti, te i zbog toga molim tovano Vijee da blagoizvoli mojoj molbi udovoljiti.

Svoje zasluge ne bih predbrojio, cijenjeno Vijee zna o njima, te ih je i javno slubeno i priznalo, kao to o tome svjedoi i diploma koju ovdje prilaem, a koju sam bio sretan dobiti od samoga Cijenje-na Vijea.

Ve sam prepot, a kao takav svoj bih ured time odmah i resio.[] U Peuhu 4. oujka 1846.33

Ova upa je pripadala gradskoj etvrti u kojoj su bili najbrojniji njemaku vjernici te kandidati da zadovoljili uvjetima za popunjenje upranjene upnikove stolice trebali su pored maarskog poznavati i njemaki jezik. Bilo je ukupno devet kandidata s potrebitim poznavanjem maarskog i njemakog jezika, a meu njima trei, hrvatski jezik govorili su Stipan Grdeni i Gyrgy Finta.34 Grdenieva kandidatura nije prola te je sve do smrti ostao u svojem ranijem zvanju.

32 Isto.33 MNLBMLPcsiVrosiTancsiratai1794.(SpisiGradskogvijeauPeuhu)N.1846.KutijaIV.1.g.1-20;

SAROSCZ89-90,183.IzGrdenievazamolbenamaarskomjeziku: Hazafivagyok,azazabelvrosbanszlettem,szeretnktehtbelvrosipolgrtrsdaimnakmintlelki

psztorszolglni.Nincsnlomnlrdemessebbpcsi(olvashatatlanbejegyzsaszerzszrevtele)pap,minthogymr1821vtahordomanapnaksulytsaksgnekterhtnagyskiterjedtplebniban,mindenkoronaVrosnakjolltthaszntsjohirtnevtiparkodvnelmozdtanisgondoskodvnpolgrainaklelkidvssgrl,mellynekokrt9000pldnymagyar,nmetshorvtknyveketnyoma-ttamkisajtkltsgeimen,megvonvnmagamtolmgaszksgeseketis,csakhogyIstendicssgtboldogsgosAsszonyunkMariatisztelettspolgrtrsaimlelkidvssgtelmozdithassam.Szeretnekabelvrosihivekazrtis,mivelmindahromdivatozonyelvettudom,ssokanmrgyermeksgkotaismrnek.Hanyatlkorombaelegettehetekugyanabelvrosiplbniabeliktelssgeknek,denemannyi-raabudaiklvrosinak,mirtezentekintetbliskrematekintetesTancsotmeltoztasskkrelmemetteljesiteni.rdemeimetrendrenemakaromelszmllni,tudjasnyilvnosanhivatalosanelismrteazokatatekinTancs,mintbizonyitjaazonoklevl,mellyetvoltammagtlatekintetesTancstolnyerni.Prpostvagyokmr,sennlfogvaisdisztszerzendekazonnalujhivatalomnak.Pcsett4mrc.1846.

34 Isto.

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.214

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA Poslije smrti Stipana Grdenia (9. sijenja 1848. godine) upranjeno upnikovo mjesto sedam kan-

didata je eljelo popuniti, od kojih u svojim zamolbama Gradskom vijeu istiu svoje peuko podrije-tlo, a svih njih govorili su tri jezika, jest da propovijedi, krtenja, vjenanja i sahrane odravaju na jezicima narodnosti na kojima komuniciraju sa svojim vjernicima. Mau kandidatima naao se je Josip Gado (29 g.) rodom iz Peuha, zareen za svenika 1844., kapelan u Harkanovcima, poziva se da govori maarski, hrvatski i njemaki jezik. Hrvatska zajednica u Peuhu u posebnoj zamolbi na maarskom jeziku njemu je dala podrku. U biskupskoj primjedbi navodi se: "Jo nije stekao potrebna iskustva da bi s uspjehom mogao upravljati jednu takvu brojnu upu s njezinim nametima." Meu kandidatima naao se je Ivan Markovi (66 g.) upnik u Njemetu (Nmeti), Ferenc Stiminger (33 g.), pomoni duo-brinik, Josip Lukanovi, zamjenik upnika Crkve sv. Augustina koji je ve 33 godine bio ovdje u slubi, Josip Martinkovi (61 g.), posveen za sveenika 1810. a koji je u Radikovcima upnik od 1828., na petom mjestu Ivan Capjak (39 g.), od 1844. upnik u Lukoviu (Lakcsa) i Gustav Pucher (32 g.), rodom iz Peuha, koji "maarski i njemaki dobro a hrvatski osrednje govori".35 Za upnika izabran je Josip Martinkovi. Umro je 8. veljae 1851. godine a na njegovo mjesto zauzeti Puchner.

No za vrijeme Maarske 48-ake graanske revolucije dolo je i u samom kleru do polarizacije glede zauzimanja stava prema dogaajima. Oko kapelana Antuna Regena Crkve sv. Augustina okupilo se je preko trideset hrvatskih mladia, jedni u sjemenitu, drugi na pravoslovnoj akademiji, a i Hrvata asnika i mjesnoj posadi.

"Kroz due vremena opaao sam, da mi i peujska fukara o zlu misli, ali u onom mladenakom ilirskom oduevljenju, koje je za onda ovladalo mojom duom, bio sam pripravan i glavu poloiti za domovinu."36

Regen bojei se od represalija bjei preko Drave na sigurnije mjesto. Ovo navodimo zbog sloenih okolnosti koje su vladale u redovima peukih Hrvata, glede jasnijeg i objektivnog sagledavanja date problematike, a ne iz nekih nacionalnih ili nacionalistikih pobuda, bilo da dolaze s ma koje strane.

MOLITVENIK VRATA NEBESKAHrvatski (slavonski) knjievnik i skuplja narodnog blaga Hrvata u Peuhu i okolici, Nikola Tordi-

nac prije svoje smrti posjetivi svoju rodbinu u ovom gradu zapisuje:"Hrvati ovdje ljube svoju vjeru. Peuki Hrvati imadu svoju posebnu upu [] Augustinsku hrvat-

sku upu na Budimskoj kapiji. [] Milina je gledati i sluati u crkvi kako svaka ena i djevojka nedje-ljama i svetkovinama pred sobom dri Gerdeniev molitvenik iz kog umiljno i skladno pjeva."

Mjesni hrvatski ivalj ijekavskog izgovora, svoju je bogatu obiajnu batinu prakticirao u svim prigodama vezanim za svagdanji ivot i crkvene blagdane.37

U crkvenoj slubi i odgoju vjernika u kranskim krepostima javljala se velika potreba za to su i u edukcijskom smislu pogodovali i hrvatski molitvenici. Grdeni u sveenikoj slubi ve sa dovoljno steenih iskustava izdaje u Peuhu svoj prvijenac, molitvenik i pjesmaricu pod naslovom Molitvena knjiga Vrata nebeska nazvana iz razlicsitih knjigah, u jedno sastavljena za duhovnu korist illiricskoga naroda po Stipanu Gerdenichu prepostha S. Pavla aposthola od Nyr Plyi, Pecsujskog Krljskog Vrosha S. Augustina czerkve paroku, mnogo poshtovani duhovni, kako takodjer plemenite Baranye Vrmegye sudne stolice prisidniku. Pervi put na svitlost izlazi. U Pecsuhu, pritiskana u slovarnici Mudroucsne skule biskupove. 1837.38

Grdenieva molitvena knjiga Vrata nebeska [] nije bilo izvorno djelo, nego, "iz razliitih knjiga u jedno sastavljena", stoji i u estom izdanju, tiskane novim hrvatskim pravopisom u Budimu, u tiskari

35 Isto.36 ERAV,1919:89.,navodiANGYAL,1970:87.37 KRPAN,1991:72.38 PrimjerakknjigenalaziseuKnjiniciKlimouPeuhu.AutorsezahvaljujenapomoiveSmelczer-Pohn-

ka,rukovoditeljiciOdjelapovijesnezbirkeknjinice.

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 215

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

"Martina Baga i sina" (1863.), te je i stilski dotjerana. Prvo izdanje tiskano je u Peuhu u tiskari ("solo-varnici") Biskupskog lyceja, kako ju Grdeni naziva u "Mudrounoj kuli".

Velika potranja za knjigom na narodnom jeziku rezultirala je njezinim drugim izdanjem god. 1845. u Peuhu, da bi ju Marijan Jaji 1855. po trei put izdao kod Alojzija Buanskog u Peti, a postoji i etvrto izdanje, kao i peto i esto.

Stipan Grdeni u uvodnim rijeima ovako se obraa svojim itateljima:"Bogoljubnome tiocu. Svaki Csovik jest Pastir Dushe svoje, kojumuje Bog ruke njegove Dao, da nju Csuva, i da ima dati

razlog, kakojuje csuvao: Zato svaki csovik duxanje Dushu svoju csuvati, paziti, navlastito s- Molitvom, kakoje csinio S. Martin Biskup []"

Ispod toga kosim slovima istie:Nek ustane stobom molitva, nek obnoch na postelji bdi stobom neka hodi stobom pa svakome mistu. Grdeni daje savjete i upute na koji se nain valja moliti i gdje: "[] Cerkvi, ili kod kuche, gdi neima nikakve vike, smetnje, niti razgovora, da kleknesh na koli-

na, pak da csinish pameti tvojoj, daje prid tobom Bog, i da hoche stobomse razgovarati: jere oni koi ustma moli, Bogu govori, a oni koi s- pamechu moli, Bog njemu govori. Tada ucsini dillo od vire pameti samo mislechi po ovi nacsin: Virujem iz svega serdca, da ti Boxe pravi i jedini jesi ovdi kod mene, kako sam duxan Virovati, dasi svagdi, navlastito Prisvetome Sakramentu Oltara.")

Nadalje u predgovoru istie vanost ljubavi, poniznosti i "uzterpljnja". Usporeuje ovjeka vjernika sa svetim anelima "na Nebesi", ali ovjek nije moguan Boga tako ljubiti kao aneli jer je "[] jedno blato, i jedno nishto". Od Boga se oekuje "spasenje illi oproshtenje grihah".

Stipan Grdeni, "Preposht, i Parok" svoj je predgovor napisao "U Pecsuhu dana desetoga Miseca Sicsnja Godine 1837." te moli svoje itatelje:

Dusha tvoja otvorena; gdi prid strashnim sudcem Boga za me moli, koisam bi ovu knjixicu popisao i spravio, sluxise s- njom, ostaj ljubavi, i miru Boxjemu zdrav, ovoti xelim iz serdca. Budi faljen Isus na sve vike, vika, Amen.

U prvom izdanju molitvenika navede se crkevni blagdani od 1837., dok u estom od 1895. do 1921., zapravo, koja svetkovina na koji dan pada:

"Nacsin za poznati Vrimena i Svetkovine (1837.) U estom izdanju: Nain saznati vrime Svetkovi-nah, koje se priko godine priminjuju primjerice Sedamdesetnica, ista Srida, Uskrs, Spasovo, Duhovi, Braanevo i I. Nedil. Advent."

Svi su u njemu mjeseci oznaeni sa dva naziva, od prvog izdanja dakako i u estom: Sianj, Janua-rius [] Prosinac, December. Prvi dan u godini slovio je kao Obrizov.(anje) Gosp.(odinovo) ili mlado Lito (Nova godina).

I u Grdenievom ranijem izdanju molitvenika postoje upute, savjeti, glede "Stvari ossobite za znanje svakomu potribite []" U tom malom kodeksu praktino ne samo to su oznaeni svi crkveni blagdani i svetkovine, ve:

Od pirova znati valja. []"Od posta znati valja. Od Uskersa nejma zapodvidnog Posta do Subote u Ocsi Duhova. Takodjer

Brashan csevo (sic!), Miholje, Mala Gospoina, tri Kraljah, Svitlo Marinje, premdasu Svetkovine velike, neimadu Posta zapovidnoga []"

Znati valja jo. Kada prid kojim Svetcem najdesh ovakvu Zvirdicu (sic!) * ondase oni Dan slobodno more raditi od Misna Doba, kao i drugi, i tresi (sic!) Dan Uskrsa, Duhovah i Boxicsa. A gdi pako naj-desh ovakovi Krixics + ondase sav dugi Dan nesmie raditi, kao ni u Nedilju, ni na Spasov Dan; i na Braschancsevo.

Molitvenik sadri i molitve (jutarnje, Molitvu Svetog Augustina, Molitvu Sinu Bojemu, Molitvu Duhu Svetome, Molitvu Svetome Trojstvu, Molitvu Anelu uvaru, Molitvu u veer, prije nego se pome misa, pod misom itd.), ima jo u njemu molitava za litanije i pisme, a tiskan je na tokavskoj ikavici kao i ostala Grdenieva djela.

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.216

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA No molitvenik Vrata nebeska sadri posebno poglavlje (od 203. str.) pod naslovom Shtovanje sedam

blagdanih svetkovninah Blaxene Divice Marie. Za duhovnu korist illiricskoga naroda iz latinskog jezika na slavni iliricski prinesheno. Pervi put, na svitlost izlazi.

Valja naglasiti kako se ovaj molitvenik i danas rabi, pomno uva meu Hrvatima (podravski Hrvati, okci, Bonjaci, Bunjevci), i na pragu Budimpete, u Anabegu, u domu Blaa Dunavlgyija, ija se je obitelj prezivala Stoji, jo su ga imali 1980.39 Molitvenik je i autoru ovih redaka poklonio posljednji akavac, Josip Kasoni u sjevernobaranjskom Hajmau (Nagyhajms) nedakelo Dombvra, koji nas je poetkom 2012. zauvijek napustio. Na internet je postavljen Grdeniev molitvenik Vrata nebeska i u njemu neki upisi o najvanijim momentima date bunjevake obitelji (roenje djece) na svom narjeju u Somboru ali maarskim slovima, ba kao i u naih Hrvata diljem Maarske.40 Radi li se o sluajnoj koegzistenciji? Smatramo kako bi to bila posljedica ukinua nastave hrvatskog jezika u hrvatskim sre-dinama. U najnovijem broju Hrvatskog kalendara 2013. isto se uoava da se deseljeima pomno uvao i u podravskim Martincima (Felsszentmrton).41 Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu raspo-lae primjerkom molitvenika, a Grdenieve propovijedi nalaze se u Varadinu42 i Krievcima.43 Moli-tvena knjiga Vrata nebeska Peuh 1837. prvo izdanje ima i knjinica u Slavonskom Brodu, kao i peukoj knjinici tzv. "Klimo Knyvtr". Ovaj molitvenik u Peuhu 1845. "Drugi put na svitlost izlazi" te imaju u svom knjinom fondu knjinice u Iloku i Vukovaru.44

Grdeniev jezik je iv, dinamian, ist i lijep.Knjievnik Stipan Grdeni u svojoj molitvenoj knjizi (esto izdanje) na samom kraju donosi i krai

stih:Bogu hvala na poetku, I poslidnjem ovom redku.

USTROJAVANJE KULTA GOSPE U DUHU BAROKA Uvrivanje kulta Bogorodice na junobaranjskim prostorima Peuke biskupije jo je prije Stipana

Gerdenia otpoeo Antun Josip Turkovi koji izdaje Pozdravlenje skoim sornje Ossicske varoshi, Rthfale i Gravicza parok po prigodi ulazenja u Petcsu mlogo poshtovanih bratcsjah od milloserdgja plemenite varoshane Petcsujske (Ossiku 1796, I. M. Divalt. 28 p).45 U zbirici su objavljeni stihovi posveeni Snijenoj Gospi u Peuhu. Interstrktualna analiza autorovih pjesnikih zahvata odvela bi nas predaleko, stoga odustajemo od njezine obrade.

No o Grdenievom drugom djelu na tri jezika ima navoda takoer kod Nikole Tordinca:"Izdade na trojakom jeziku knjigu u slavu sedam glavnih svetkovina B(laene) D(jevice) M(arije).

Knjige su mu pisane starinskim pravopisom i ikavskim narjejem, a jezik mu je srednje ruke, graen po latinskom kalupu."

39 KRPAN,1991:71.40 Internet:http://bunjevackirodoslov.blogspot.hu/2008/01/jezik-i-pismo-somborskih-bunjevaca-u-19.html

(posjet2.sijenja2013.)41 BARI,2012:90-91."OitodajemolitvenikpodnaslovomVratanebeskabiostalnoinajomiljenijetivo

mojetetke,natoukazujuimnogebiljekenabonogasadrajazapisaneolovkomnapraznimstranicamamolitvenika,aliinakariranom,izkolskebiljeniceizvaenimlistiimapisanimonovremenimperomljubi-astomtintom.Mislimdajenepotrebnonaglaavatidajesvesvojebiljekeizapisetetkavodilanahrvat-skomjeziku,dakako,namjesnommartinakomgovoru,jeruvrijemedokjeonapohaalaosnovnukoluuMartincima(aroenaje1920.g.),uHorthyjevojMaarskojbilajezabranjenanastavahrvatskogjezika,imeseujednodajeiodgovoriobjanjenjezatojeonaidrugikojisukolovaniumeuraupisalihrvatskimaarskimslovopisomipravopisom".

42 AutorsezahvaljujeLukiMarijanoviunadostavljenompodatku.43 PripoioknjiniaruKrievcimaOzrenBlagec.44 AutorsezahvaljujeEmanueluHokunadostavljenompodatku.45 KlimKnyvtrPcs,signaturaMNF:11918

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 217

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

Tordinev navod o "trojakom jeziku" odnosio bi se na maarski, hrvatski i njemaki jezik koji je za vrijeme njegova boravka u gradu Peuhu bio jo u uporabi. Ova su dva potonja jezika koncem stoljea XIX. bili potisnuti i postupno ukinuti u uporabi crkvene liturgije te su uoi Prvog svetskog rata i u potpunosti nestali.

Grdeni ne gubivi iz vida tadanji sastav peukog puanstva svega je za 4-5 godina izdao o svom troku u 9 tisua primjeraka djelo na hrvatskome tovanje sedam blagdana svetkovina Blaene Djevice Marije, pod maarskim baslovom Tisztelt oszlop Mria ht jelesebb nnepre szentelve46 a na njema-kom Andachtsbungen an den sieben vorzglichsten Marienfesten. Na predlistu maarskog izdanja pie: "Stipan Gerdeni, naslovni prepot Nyr-Plyi, crkveni upanijski sveenik nazvane (crkve) o Svetom Augustinu slobodnog kraljevskog grada Peuha, sudca sudskog stola slobodne stolice i ugledne Baranjske varmeije. 1839. u Peuhu. Tiskano u biskupskom licejskom knjigoizdavakom zavodu slo-bodnog kraljevskog grada. Po plemenitom Benjminu Nagyu,"47 te kod njemakog izdanja navodi se: aus dem Lateinischen bersetzt von Stephan Gerdenich, Fnfkirchen: Lyc. Buchdruckerei, 1841.48

Ovi njegovi radovi kako i sm pie prevedeni su sa latinskog jezika. Miljenja smo da izvrsno mogu posluiti za interstruktualnu analizu, to bi moglo postati predmetom istraivaa date problematike.

Grdeniive pokuaji za Marioloko ustrojstvo u prvoj polovici 19. stoljea mogu se smatrati baro-knima, s obzirom da takve manire i sadre, naime barok nije tragom nestao u doba prosvjetiteljstva, pogotovu ne u Hrvata na jugu Maarske. On e oivjeti zahvaljajui djelovanju Stipana Grdenia i naii na pravi odjek, kako u gradskoj sredini peukog hrvatskog ivlja, tako i u zatvorenim hrvatska nase-ljima, gdje se etniki identitet ouvao sve do naih dana. Naravno, na ouvanju i razvoju hrvatskog identiteta znaajno su utjecali elementi religijsko-crkvenog ivota. Bilo je vano irenje i uvanje hrvat-skih religijskih obiaja i pjesama. Sveenik Stepan Grdeni je svojim iznova tiskanim molitvenikom Vrata nebeska, trojezinim knjiicama o Gospi i propovijedima zaista bio na duhovnu korist, kako i sm navodi, svog "ilirikog naroda", znaajno je utjecao na uvanje hrvatskog jezika i identiteta baranjskih, podravskih, a posebice peukih Hrvata. Da je to tako svjedoanstva nailazimo i u leksiku npr. podrav-skog ekavskog dijaleka, dakako i u uvrijeenom i utemeljenom nazivu "Divica Marija" i slino, ali istraivanje ove problematike takoer nije predmet naeg rada.

Dalo bi se istai kako religija i etniki identitet hrvatskog ivlja na selu i u Peuhu usko su bili povezani. Katolika Crkva u Ugarskoj za vrijeme Gerdenieva djelovanja i zbog sloenih povijesnih, drutvenih, vjerskih i kulturnih prilika u duhu Tridenstkih odluka doneenih jo 1563. podravala je viejezinu praksu i u liturgiji uporabu materinskog jezika. No ne smijemo gubiti iz vida da Crkva u Peuhu svoju opstojnost moe uostalom zahvaliti hrvatskom stanovnitvu (pod Osmanlijama 1543.-1686. dubrovakoj trgovakoj koloniji, djelovanju isusovaca i franjevaca) koji nije preao na kalvini-zam, takoer ostali su i bez odjeka arijanizma (unitaraca), gajei i jaajui svoju stoljetnu katoliku tradiciju. Valja naglasiti da protestanstke crkve nastojale su ulogu Isusove majke, Svete Marije potisnu-ti. Stipan Grdeni je pravovremeno uoio potrebu svojih vjernika za molitvenom knjigom, za gajenjem Gospinog kulta u Hrvata, Nijemaca i Maara i irenjem propovijedi (ona su bila svojstvena franjevcima, podjednako i protestantima) uvelike pridonjeo jaanju katolike vjere i bogobojaznosti na junim pro-storima Maarske.

Barokno tovanje Marije uvravalo i izgraivalo je duhovnu pjesmu s liturgijskom vrednotom, to je postalo glavnim obiljejem vjerskog ivota. Uz pjesmu u kojoj se tuje Marija, pojavljuju se i propo-vijedi, hodoaa, koja vode u Peuh Snijenoj Gospi, udskoj Gospi i Gospi u Turbetu (ma. Turbk, nedaleko Sigetvara).

46 Pcs1839,PspkiLyceum.108p.8t.17cm.P.:I.888KlimoKnyvtrSz.P.IX.1847 TiszteltoszlopMriahtjelesebbnnepreszentelve.GerdenicsIstvn,Nyir-Pliczimzetesprpost,szab.

kir.Pcsvrosisz.gostonrlnevezettegyhzmegyspapja,apcsisz.szk.stek.Baranyavrmegyetblabrjaltal1839.Pcsett,Nyomtatottakir.szab.psp.lyc.knyvny.intzetbenNz.NagyBenjminltal.

48 Tudskzpont-HelyismeretiOsztly,Jelzet(Signatura):PA1610

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.218

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA Knjiica o Gospi i njezini pandani na maarskom i njemakom jeziku imale su za cilj gajiti, jaati i

uvati Gospin kult, uzimajui u obzir i sm sastav peukog i baranjskog puanstva, stoga su one tiska-ne na tri jezika. Moda je Grdenia na viejezino prevoenje mogla potaknuti i postojea kapela Sni-jene Gospe u samome gradu Peuhu na brdici Tee (Tettye) u kojoj su se tronacionalni vjernici takoer okupljali i prema ustaljenom redu sluilo se euharistiko slavlje zaredom na tri jezika, upravo kao i u nae dane. Ovamo hodaaste vjernici i iz oblinjih hrvatskih naselja u okolici Peuha, no ne u zadnjem redu dolaze i sa Vancage (predgrae Baje). Ipak miljenja smo da je Grdeni pravovremeo primijetio da u tronacionalnom Peuhu, gdje su jezici i u gradskoj slubi sinova ovih nacija bili jednakopravni, katoliki vjernici imaju svoje potrebe a njihove zahtijeva za tivom na materinskom jeziku valjalo bi podmiriti. U svom jednom pismu 1846. navodi kako je ovo djelo o svom troku izdao u 9 tisua primje-raka. Nije potrebno nikakvo posebno objanjenje da su mu knjige naile na neoekivani odjek, bile kupovane i itane te s pravom doivjele jo viekratna izdanja, ali ve jeziki, stilski dotjerana i otisnuta Gajevim tipom slova.

Stipan Grdeni bio je prevoditelj datih tekstova o Gospi, on je naime prevodio, kako navodi, na tri jezika s "dijakog" (latinskog) jezika. Meutim, ne navodi od kojeg/kojih latinskog/latinskih autora potjee njegov prijevod. U drugom djelu njegove molitvene knjige Vrata nebeska koja sadri u sebi tovanje sedam blagdana svetkovina Blaene Djevice Marije uostalom stoji:

PRIDGOVORMarie Ljubovcu.Malena ova Poboxnost, za uzmnoxat tvoje prama Marii bogoljubstvo, sastavljena uzderxi u sebi

Nacsin skojim Blagdan Marini Poboxno, i Sveto obderxavati moresch. Sluxise indi ovom malenom bogoljubstva pomochju, koliko puth Svetkovine Marine prikoGodine dolaziti budu. Sluxise uzderxat megju tolikim poghibelima neoskvernjenost, i druge milosti, koje po Utocsischiu Blaxene Divici zado-bio budesh. Ovom malenom bogoljubstva pomochjom ako se budesh sluxio s uxganostju Serdca, i poduffanjme u Mariu: stanovito derxim, da podpomaxen Snaxnim obranjenjem ove velike, milosti, i neoskvernjenosti, Matere, xelje tvoje, i vicsnju Slavu lashnje zadobiti budesh moch.

Na maarskom jeziku iznosi i ovo, to se ne zapaa u hrvatskoj verziji jer je ona kraa:"Blaenstvenoj Svetoj Mariji koja je bez grijenog zaea, Svetoj Materi vjeite propovijedi, Kralji-

ci Anela, eni Nebesa i zemlje. Na njezinu pohvalu je najprije na maarski jezik iz dijakog prevodio knjiicu, koju autor daje, preporuava, posveuje zalogom dubokog potovanja najmilostivije Majke, najmilostivije zatitnice, usrdno molei da sa svojom zatitom njegove vjernike i njega zatiuje i lju-bljenog svetog sina prema njima ublauje."49

Grdeni natojao je oivjeti i osvjeiti svoje djelo posveeno Blaenoj Svetoj Mariji stoga donosi primjere iz njezina bezgrjenog ivota, uz postavljanje pitanja vjernicima radi njihove poduke. Na poetnim stranicama sva tri djela navode misli uz otisnute slike na bakrorezu Svetog Bernardina o tovanju Marije, upuujui izravne rijei njezinim tovateljima.

Olako se zapaa kako je hrvatski tekst ak i struktualno identian s maarskim.

49 AszeplnlklfogantatottBoldogsgosSzzMrinakazrkigeSzentsgesAnynak,angyalokkirlynjnak,mennysafldAsszonynak.EzenditsretredekblelszrmagyarrafordtatottknyvecsktmintlegkegyesebbAnyjalegkegyelmesebbprtfogjairntimlytiszteletnekzlogtadja,ajnlja,szenteliaszerzesedezvn,hogyhiveitstetprtfogsvaloltalmazzankistisztelineklgyensegtsglsszerelmessz.fitirntukengesztelje.

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 219

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

Svetkovina. Neoskvernjenog Zacsetja Blaxe-ne Divice Marie, Shtujese Osmi dan Miseca Prosinca.

Szz Mrinak Szepltelen Fogantatsa. December 8-dik napjn A Titok.

Danas csinise Uspomena onoga Dana, u komu Prisveta Divica Maria utrobi svoje Svete Matere Anne brez oskvernjenja Istocsnoga Gria bilaje Zacseta. Ossobitaje ova prama Blaxenoj Divici Boxja miloschja po kojoj Bog doshastu svoju Mater, nijedan csas pod doshastju Vraxjom nije biti pripustio.

Ma van emlkezete annak a napnak mellyen Mria az Annynak Sz. Annnnak mhben eredeti vtek nlkl fogantatk. Klns kegyel-me vala az Istennek a Boldogsgos Szz irnt, hogy tet mint Istennek, jvendvbli Annyt egy pillanatig sem akar az rdg hatalmban lenni.

U nastavku je maarski tekst nadopunjen, znai poneto je dulji od hrvatskog:"Svejdoanstva: I. Od prve toke njezina zaea Marija je bila od samog poetka bez ljage.Da li i ti odrava u istoi prvobitni cvijet tvoga djevianstva? to je tvoje najvee blago, koje uz

najvee htijenje treba ouvati; ako li jednom izgubi, vie se ono nikada nee povratiti.II. Marija je bila liena i od djelatnih grijehova. A ti s kakvom brigom obazilazi prljavtine grijeha?

Nema na svijetu vee svetinje, kao to je to neki veliki grijeh: ali da ne padne u njega, svaki dan zatrai od Boga da je bolje tisuu puta umrijeti, nego li s takvim grijehom biti zaraen.

III. U Mariji ak nije postojala elja za grijehom. Da li e i ti iz tvoje due istrijebiti korjenje grje-hova? Ako se ne eli okaljati s grjehovima: zauzdaj svoje opake uzrujanosti, izbjegavaj prigode koje navode na grijeh, uvaj se i od najmanjih pogrjeaka. Nee dugo ostati bez grijeha, ako li ovome ne udovolji."

U nastavku na ovim jezicima slijedi: "Nacsini za shtovat ovu Svetkovinu, Litanije, Pomolimo se, Molitvi K Marii Neoskvernjenosti, i Csistochie Materi, Svetkovina Porogjenja B. D. Marie Shtujese Osmi dan Misecu Rujna," itd.

Grdenieve reenice su barokne renienice, znailo bi to da su duge, u kojima se uostalom opisuje i roenje Svete Marije (prijevod s maarskog).

[] Marija se je pak rodila, kao to to dokazano miljenje dri, nakon stvaranja Svijeta godine etiri tisue trideset i osme u Nazaretu, u jednom gradiu Galileje, kada je ono vladao Judejom kralj Herod, te Augsur Oktavijan koji je ravnao sa Rimskim Carstvom.

U hrvatskoj verziji Marijine pjesme se donose od 33-56. stranice, dok ih u maarskoj i njemakoj ima svega ovih koje nie naporedo navodimo, svrhom da bi itateljima lake mogle posluiti za uspo-reivanje i vrednovanje.

Marijine su pjesme na sva tri jezika ispjevane u vezanom stihu, osmercu i rimom na kraju. Uoava se kako peti stih u hrvatskoj inaici manjka.

n e k. P i s m a XIV.

1. dvztnknek Szent Annya, 1. Spasitelja Majko Slavna, h mennyek megnyiltt kapuja, Ti u nebo Vrata ravna,Tenger-evezk Tsillaga, Kroz njih tamo lako dojdu, Bldogsgos Szz Mria. Koji pravim Putom pojdu.

2. Lgy segitsge npednek, 2. Dostojnam se Pomoch dati Az elesett bnsknek, Koji che se poboljshati Ki szlje Istenednek Svoje Grihe stalno tuxech, Annya lettl Teremtdnek. Tebi majko! virno sluxuh.

3. A mi termszetnek folyst, 3. Narav se je Zacsudila, s a szlsnek szokst, Kad si Divo porodila, Felyl haladd nagy tkt, Tvoga Svetog Stvoritlja.

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.220

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA Minden Szlknek igjt. Gledaj inde nas Grishnike,

4. Mert angyali kszntstl, 4. Aneoskog pozdravljenja, Teljes ll a szent Llektl, Ossobito Pokornike,Szzen terh* fradsg nlkl, Da se i mi Svi Spasimo,Szll, s fjdalom nlkl. Boga s- tobom svi slavimo.

5. Te azrt Istennek Annya,Lgy bnsk gymola,Nyavalnk vigasztalja,dvssgnknek kapuja.

6. Hlt adjunk az Istennek, 5. Sinu, Svetom Duhu mlogu,Atya, Fi, Szent Lleknek, Trim jednakim u Sobstvima, Egyenl hrom Szemlynek, Narodov kojih jest jedina.Egy llat* Istensgnek. Amen.

*terh teher*llat llapot

n e k. P i s m a XV.

1. Mennyorszgnak Kirlynja, 1. Zdravo Kraljico Nebeska Angyaloknak szent Asszonya, Zdrava Gospo Angjeoska,ldott gykr szz Mria, Zdravo koren, Vrata zvana.dvzlgy Krisztus szent Annya. Od kud nam je Svitlost dana.

2. Te ltalad e vilgra, 2. Veseli se o Divica!Uj vilgossg virrada, Jer si skuppa i Rodica,rlj ditssg virgja, Ti sad milo pogledaj nas,Kinl szebb nem jtt vilgra, I Issusa moli za nas.

3. ldott lgy feddhetetelen Szz, 3. Zdravo opet Xitka Vrillo,Isten veled hatalmas Szz. Bog je s- Tobom Csista Divo,Mennyben szent Fiad mellett lsz, Milost Boxju nam izprosi. Amen.Tudjuk, rajtunk is knyrlsz.Tgy mltkk minket szent Szza Te ditsretedre. Nyerj nknkert nyomaidnak hv kvetskre.

U hrvatskoj verziji prevoditelj Grdeni nije prevodio naredna zadnja dva retka Marijine pjesme, ali je prevedena hrvatska verzije u svemu istovjetna sa svojom maarskom inaicom.

n e k P i s m a XVII.

1. Mennyek Kirly Asszonya 1. Kraljico Nebeska veseli se, Alleluja. rlj szp Szz; Alleluja!

2. Mert kit mhedben hordozni 2. Jer koga' si dostojna bila nositi, Alleluja. mlt vall, Alleuja!

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 221

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

3. A mint megmondotta vala, fel- 3. Uzkersnuo je, kako je rekao, Allelujatmada; Alleluja!

4. Imdd Istent, hogy mossa le 4. Moli Boga za nas, da Grihe odnimi od nas.bneinket, Alleluja! Alleluja. Amen.

5. rlj s rvendezz Szz Mria,

6. Mert bizonnyal feltmadott azUr, Alleluja.

Naredna maarska Marijina pjesma ispjevana u osmercu s rimom na kraju stihova, u svemu je isto-vjetna s njezinom hrvatskom inaicom No zavrna tri retka maarske pjesme prelaze u prozu, u kojima vjernik trai pomo od "Kraljice Nebeske", "Svete Majke", kako bi dospio u raj.

n e k. P i s m a XVII.

1. Mennyorszgnak Kirlynja, 1. Zdrava Kraljico Nebeska,Irgalmassgunk szent Annya, Miloserdja Sveta Majka,let, dessg, remnysg, Xivotu, Sladkost, Uffanje,dvzlgy szp Szz Mria! Zdrava bud Diva Maria.

2. vnak rva fiai, 2. Mi Sirote Eve Sinci.Szmkivetett maradki. Izgnani Svi unuci,Siralmaink rksi, Gorki Suzah Bashtinici,Sok nyavalyknak hajlki. M-logih Tugah Podloxnici.

3. E siralomnak vlgyben, 3. U ovoj Susah Dolini,Kik nyomorognak nagy insgben, U nevoljah ostavljeni,Hozzd hajtunk mennyekbe, Uzdishemo mi svi k- Tebi,Hol vagy rk ditssgbe! Koja si u vicsnoj Slavi.

4. Azrt Szszlnk szemedet, 4. Zato Odvitnico Divo, Forditsd renk figyelmedet, Pogledaj nas milostivo,s a te gyarl npedet, Uteci se za Grisnike,Oltalmazzad hveidet. Obrani Pravovirnike.

5. Oh des Szz szorgalmadat, 5. O dobra Divo! Daj tvojereztesd, kegyes voltodat; Da chutimo Miloserje,Jvendben szent Fiadat, Sin tvoj posli Smertne Csashe,Mutasd meg boldogsgodat. Bio Dio Slave nasche. Amen.Imdkozzl rettnk IstennekSzent Annya. Hogy mi is hozzdMennybe eljuthassunk.

U nastavku takoer navodimo Grdenieve Marijine pjesme na njemakom i maarskom jeziku, bez da smo ustanovili njihov latinski izvornik. No ve na prvi pogled postaje jasno da su njemaki stihovi ujednaeniji, njihov je metar dotjeran i sastoji se od naizmjeninih redaka deseterca i deveterca, na kraju

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.222

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA s rimom, dok o maarskoj verziji ovo se ne moe ustanoviti, stoga bi se moglo pomiljati da se je autor

Stipan Grdeni posluio njemakim vrelom. (Prve dvije strofe ak i ne dajemo.)

3.Hilf uns die Snde zu fliehen, Segts, hogy megmenekljnk a bnktl,Damit wir uns nicht zuziehen, Nehogy rnk hozzkGottes Zorn, so hier auf Erde Isten haragjt, gy itt a fldnAls auch nach dem Lebens Ende. mint ahogy az let vge utn is.

4.Ach Mutter der Barmherzigkeit! irgalom anyja!La uns nicht in all Ewigkeit Sohase hagyj minketDer Snd halber verdammt werden, A bn miatt elkrhozni,Von der wir uns ganz abwenden. Attl minket teljesen tvoztass el.

5.Sondern bitte bei deinen Sohn Hanem jrj kzben fiadnlDa er uns verleihe den Lohn Hogy adja meg jutalmunkatIn jenem Lande der Freuden Az rmknek abban az orszgbanWo sich finden keine Leiden. Ahol nem tallunk szenvedst.

6.Ehr sei Gott dem Vater und Sohn, Dicssg az Atya- s a Fiistennek,Welcher von dem himmlischen Thron, Aki a mennyei trnrlEinig mit dem heiligen Geist, A Szentllekkel egyetembenStets Allmacht und Weisheit beweist. Szntelen mindenhatsgot s Amen blcsessget tanst. Amen

A Pcsi Havi Bold. Szz Pisma i Molitva BlaenojMrinak mint dghall el- DIVICI MARII Leni Oltalmaznknak dics- Sninoj Gospi Peujskoj,Rete, s kpe eltti Imdsg. od kuge odvitnici.

Maarska knjiica (108 stranica), kao i njemaka isto je malog formata.Tree samostalno poglavlje molitvene knjige Vrata nebeska... su Pisme razlicsiti svetkovivnah za

cilu godinu (od 301. str.) daju se pjesme koje se pjevaju: Pod misom, Marijine pjesme, (po broju 17). No ne manjkaju ni Pisme boine: Narodio se Kralj Nebeski, Radujte se narodi, O ditece moje drago, O slavna betlemska ti si talica, Veselte se svi narodi, Majka Diva, Sinka nam porodi. Nau se i Pisme od Prisvetog oltarskog Sakramenta (ukupno 5), Pisma u Adventu (3), Pisme u Korizmi (5), Pisma Na dan Uskrsnua Isukristova (Uskersnutja Issukerstova), Pisma na Spasovo, Pisma na Duhove, Pisma na Braanevo (2), Pisma Na Dan Prisvetoga Trojstva, Pisma na dan Imena S- Issuvog, Pisma na Novu Godinu, Pisma na S, Tri kralja, Pisma na dan S. Augustina, Pisma prid pridikom, Pisma od kriposti Bogoslovnih, Pisma pod Missom za Mertve, Na Pocsetak. Posli Epistole, Na Prikazanje, Na Svet, Posli Podizanja, Na Pricseshtjenje, Na Sverhi S, Misse, Pisma Zafalna, S. Ambrosie, i S. Augustina. (1-112 str.)

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 223

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

PROPOVIJEDI GOVORENJA NEDILJNAPrelazei i na knjigu propovijedi Govorenja nediljna moe se ustanoviti da je Grdeniev jezik i stil

isti, kao i u njegovim drugim izdanjima, dok misaona cjelina, iako izraena preteito u sloenim baro-knim reenicama, ostaje ve na prvo itanje skroz shvatljiva.

Grdeni u dva djela tiska svoje propovijedi Govorenja nediljna za cilu Godinu Cerkvenu sloxena, i izdana po Stipanu Gerdenichu Jerebicskomu, Preposthu S. Pavla od Nyir-Plyi, Parokukod S. Augusti-na u Pecsuhu. S-dopushtenjem Preuzvishenog, Prisgvitlog i Priposhtovanoga Gospodina Ivana Kerst. Scitovszkyja od Nagykra Biskupa Pecsuhskoga, Knjiga I. i II. U Pecsuhu, Slovima Lycea Biskupskoga. 1845.

Ovo ti pishem, da znash, kako se u Kuchi boxjoj zdruxivat imash, koja je skupshtina Boga xivog, stup, i tverdina istine. I. Timo. III. 14, 15.

Svoje djelo u predgovoru na latinskom posveuje poznatom peukom meceni Ladislavu Jurani-u50 (1765.-1850), koje u hrvatskom prijevodu glasi:

"Slavi koju si zasluio sada se pridaje nova zraka time to si ove ilirske govore ne samo prosudio dostojnim svoje zatite nego si takoer poduzeo da tvojom pomoom budu objavljeni kako bi bili od koristi za ilirske svete propovijedi [] Po svom slavnom i plemenitom turopoljskom plemenu, iz kojeg potjee zajedno sa mnom, povezan si takoer sa itavim narodom koji govori ilirski. Kako pak ova knjiica sadri ilirske govore na upotrebu Ilirima, kome u je posvetiti ako ne Tebi, koji se moe diiti ilirsko-ugarskom krvi!"51

U Peuhu pod Ilirima i ilirskom jeziku valja podrazumijevati Hrvate i njihov hrvatski jezik. Isticanje hrvatsko-maarskog podrijetla Jurania nije sluajno, to bi znailo da se obojica mogu identificarati s maarsko-hrvatskom svijeu, to ne bi trebalo biti da je bilo neobino u to vrijeme, kao i u dananje dane u sluaju pripadnika hrvatske narodnosti u raznim zemljama svijeta koji svojim roenjem imaju dvije domovine i dva materinska jezika.

Grdenievi egzempli za nae aktualno istraivanje hrvatske knjievne povijesti su, kao sastavni dio propovijedi, vano srednjovjekovno i barokno literarno nasljee koje svoje bezvremenskom koncepci-jom povezuje vremenski tijek razvoja hrvatske pisane rijei. Grdeni u proces oblikovanja propovijedi ugrauje oprimjereno iskustvo raznih autora njegovih pretjea, dakako i neka svoja novosteena iskustva.

Ova knjiga propovijedi ne smatra se vrhunskim djelom onodobne lingvistike, ali na temelju tekstova moemo dobiti tonu sliku o jezinom stanju i svijetu svijesti tadanjih hrvatskih vjernika. Neemo se osvrnuti u detaljima na teme: rjeniko blago, stil i teme u vezi o slici svijeta jezika propovijedi, jedino elimo skrenuti pozornost na Grdeniev didakticizam, koji je prema suvremenim propovijedima, teorij-ske, edukacijske dijelove crpio iz svakodnevnica, iznosei pri tomu svoje misli o obitelji, o pravilnom odgoju i o moralnom ivotu.52 Bio bi to ustvari prirunik propovijedi s temama koje utjeu na uvanje udoreda, podravanje bogobojaznosti i produbljivanje boguljublja.53

Usprkos gore iznesenih stavova miljenja smo da se od Grdenia i ne moe oekivati da bi on na rubu hrvatskog jezinog podruja u 19. stoljeu mogao ponuditi i u jezinom smislu vrhunsko djelo, s obzirom da se nije socijalizirao u jakoj hrvatskoj sredini, ve u gradovima Peuhu i Segedinu, a ne u matinoj nam zemlji.

Njegova suptilnost uvelike je zadovoljila vitalne potrebe maarskih Hrvata za religioznim tivima, molitvenicima i propovijedima. Grdeni je pravovremeno uoio i prema svojim skuenim mogunosti-ma i udovoljio takvim opravdanim zahtijevima.

50 LszlJuranics,velikiprepotiopatkanonik,roenjeodocaFerenca(Franje)imajkeveStrter,22.srp-nja1765.uKapuu(Kaposvr,omoskaupanija),stricAntunmujebiobiskupuJuri(Gyr).IsticaosejeuPeuhukaomecena.BORSY,JuditnatuknicaJuranicsLszl,Pcsi lexikon II.tom,2010.;Internet:http://mek.oszk.hu/03600/03630/html/j/j09908.htm(posjet5.sijenja2013.)

51 KRPAN,1991:75.52 PRODAN,2008:177.53 KRPAN,1991:75.

Podravina PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015.224

. F

RANK

OVI

- TR

OJE

ZI

NO

"B

AR

OK

NO

CVIJ

EE"

VEL

IKO

G P

REP

OTA

STI

PA

NA

GR

DEN

IA Istanano je elio osmisliti odgojnu praksu hrvatskih vjernika, posluivi se onodobnom suvreme-

nom edukacijskom metodologijom (dajemo ih suvremenom grafijom). "[] upitajmo samo onoga mladia: od koga je uio kriva zeklinjanja, psovke, sramotske rijei, koje

nepristance iz ustih njegovih rigaju: odgovorit e, da je uo od Roditeljah, koji su bili ba takva neumi-vena jezika. Upitajmo samo onu divojku, od koga je uila ljude odgovarati [] sebe priko stanja svoga kititi, u opravi oholiti se, s mukima glavami sladko razgovarati se, u Cerkvi na sve strane gledati? i ispoviditi emo, da je u kuli matere svoje ovo uila, koja je sva i ona inila."54

Cilj propovjednika bio je da apstraktna moralna uenja aktualizira, da daje praktini putokaz, svr-hom da bi ga sluateljstvo i razumjelo, istovremeno i shvatilo njegovu poruku. Grdeni svoje je propo-vijedi napisao na shvatljivom jeziku i u stilu, ne za ueni sloj svoga doba, nego za jednostavne ljude, iako se je mjestimice sluio dugakim i sloenim reenicima, ali su one jasne i odmah razumljive tj. lako shvaene. Najvjerojatnije u tomu lei popularnost Grdenievih knjiga.55

Govorenja nediljna imaju je samostanske knjinice u Cerniku, Iloku, Naicama, Poegi, Slavon-skom Brodu i Virovitici.56

ZAKLJUAKStipan Grdeni je svojim spisateljskim radom obogatio nabonu knjievnost meu Hrvatima u

Peukoj biskupiji i izvan nje. Da je njegova profesija odredila sadraj tih djela, to je nedvojbeno. Usto, meutim, te knjige su doprinijele ukupnim naporima hrvatskih pisaca podunavskog prostora i mogu-nost za posezanje hrvatskog svijeta za tivom pisanim na materinjem, hrvatskom jeziku, te objavljiva-nima ak i u vie izdanja.57 Zahtijev prema crkvenim knjigama Hrvata postojao je s razlogom uslijed njihove duboke religioznosti te katolikog obiaja sahrane, naime preminule su osobe zajedno s njiho-vim molitvenicima pokopali. Imajui to u vidu peuka Biskupska tiskara od 1836. svoje je vjernike opskrbljavala hrvatskim liturgijskim knjigama, ali nije odbila ni narudbe iz Bake, dapae, ni iz Sla-vonije. Naroitu pozornost zavreuje Stipana Grdenia molitvenik, Vrata nebeska [], ije su njegovo prvo peuko izdanje uslijedile nove edicije, s obzirom da mu je knjiga bila jednostavna, razumljiva i lakog jezika, a kao takva za hrvatske vjernike i prijeko potrebna.58 Pored svega toga, namjera Grdeni-eva bila je da svoj narod uputi na pravi put potenja i estitosti.

Smatramo jo vanim istai kako je Stipan Grdeni na hrvatskom, maarskom i njemakom jeziku uspio u hrvatske, maarske i njemake vjernike u Peuhu pa i ire ubatiniti bogoljublje, ovjekoljublje i domoljublje.

Stipan Grdeni umro je u Peuhu 9. sijenja 1848. godine, gdje je i pokopan.59 Djela su ga nadivjela.

LITERATURAAngyal,Endre.1970.Magyar horvt kapcsolatok a historiogrfiban. KlnnyomataMagyarTudomnyos

AkadmiaDunntliTudomnyosIntzetnek"TanulmnyokaDl-Duntltrtnetbl"c.ktetbl.Budapest.Bari,Ernest.2012.Hrvatski kalendar 2013. Croatica[Urednica:BrankaPaviBlaetin].Budimpeta.Brszle,Josephus.1876-1879. RecensioUniversi Cleri Dioecenses. Quinque- Ecclesiensis I-III.tom,Quinque-

Eccleiis.

54 PRODAN2008:177.55 PRODAN2008:177-178.56 AutorsezahvaljujeEmanueluHokunadostavljenompodatku.57 KRPAN,1991:76.58 PRODAN2008:176-177.59 "Nagysgos,sftiszteletGerdenicsIstvnHerpalyiSzentPliPrpost,sezenEgyhznak27vigme-

gyslelksze,62ves,szlts"("MilostiviivisokocijenjeniStipanGerdeni,prepotHerpalyiSzentPla27godinajebioupnisveenik,62godine,trok").MNLBMLXV.15.Felekezetianyaknyvimsodpl-dnyokmikrofilmjeinekdobozjegyzke,Pcs-BudaiKlvros,HalottianyaknyvekI./483.

PODRAVINA Volumen 14, broj 27, Str. 205 - 225 Koprivnica 2015. Podravina 225

. FRANKOVI - TRO

JEZI

NO

"BA

RO

KN

O C

VIJE

E" VELIK

OG

PR

EPO

TA

STIP

AN

A G

RD

ENI

A

Butorac,Josip.1970.Katolika crkva u Slavoniji za turskoga vladanja. KranskasadanjostZagreb.Frankovi,uro.1987.CrticeizivotapeukihHrvatauXVIII.iXIX.stoljeu.EtnografijaJunihSlavenau

Maarskoj1987.[Urednica:MarijaKiss]Tanknyvkiad,Budimpeta;1996.ZnamenitiHrvatiuPeuhuStipanGerdeni,sveenikiknjievnik.kolske novine,godinaXLV.,broj41.-42.,Zagreb;1997.IsusovakaiHrvatskapukakolauPeuhuDatrajnopostojiidonosiplodove.kolske novine,godinaXIV,broj4.,Zagreb.;1997.IzvjerskogiglazbenogivotaHrvatauPeuhu.Etnografija Hrvata u Maarskoj 1997.,[Urednik:uroFrankovi]Peuh.;1998.kolauMohauiPeuhupodOsmanlijamaDonimunMatkovi(iliJaki).Zornica,ListzaHrvatekatolike9.god.2-3.broj,Peuh.;2012.PeukiHrvatiinjihoviobrtiicehovi,akovo obrtniki grad[Urednik:Mirkouri].ObrtnikakolaAntunaHorvataakovo,akovo.

MorMriaAnna.1988.Pcsvrospolgrai(1697-1707),Baranyai Helytrtnetrs 19871988.BML,Pcs,1988.Krpan,Stjepan.1991.Hrvatski uglednici u maarskom Podunavlju Izbor portretnih prikaza. BibliotekaDunav

Tanknyvkiad, Budapest.Nyomrkay,IstvnVg,Istvn.2005.Rukopisne prodike iz Pannonhalme.Gradianskohrvatskestudije4.

ZnanstveniinstitutgradianskihHrvatov.eljezno.Pcsi lexikon I. tom A-M i II. tom N-Zs,2010.[Glavniurednik:RomvryFerenc].PcsLexikonKulturlisNonprofit

Kft.Pcs.Prodan,Janja.2008.Dijalogom kroz stoljea Radovi iz poredbene kroatistike.BibliotekaNova.Znanstvenizavod

HrvatauMaarskoj.Peuh.Tengely,Andrien.2009.APcsiPspkiJoglyceumMria-kongregcija.A Pcsi Pspki Joglyceum emlkezete

1833-1923 A2009.oktber16-ntartotttudomnyoskonferenciatanulmnyai.(Urednici:KajtrIstvn,Pohnkava),231-237.,Pcs.Tordinac,Nikola.1986.Hrvatski narodni obiaji, pjesme i pripovijetke iz Peuha i okolice.[Priredili:uroFrankoviuroaroac] Tanknyvkiad,Budimpeta.;2010.Hrvatski narodni obiaji, pjesme i pripovijetke iz Peuha i okolice Seoske bajke i bajalice crtice. [Urednik:uroFrankoviMirkouri] IzdanjegradaakovaiHrvatskesamoupraveuPeuhu,akovo-Peuh.

Saroscz,Gyrgy.2006.Pcsi boszniai bosnyk horvtok. Pcs. Sekuli,Ante1993.Hrvatski pisci u ugarskom Podunavlju od poetka do kraja XVIII. stoljea. Prinoszapovijest

knjievnostHrvataAutoriidjelaknjigaII.,Zagreb.Varga,SzabolcsPcs nemzetisgei a trk korban.Internet:http://arkadia.pte.hu/tortenelem/cikkek/pecs_

nemzetisege_a_torok_korban(posjet26.sijenja2013.)erav,Josip.1919.Iz dobe buna. (Uspomena Antuna Regena iz 1848). Jeka od Osijeka, Osijek.Internet:KulturaivrijemebarokauAustrijihttp://wieneruhr.at/kultura-u-vrijeme-baroka-u-austriji/(posjet6.sijenja

2013.)

SUMMARYBy his writing and translations, the great provost Stipan Grdeni (also known as Stipan Gerdenich,

hun. Gerdenich Istvn, b. 1786 d. 1848) enriched the Croatian, primarily religious literature among the Croats in Pecss diocese and beyond, and in great deal Hungarian and German, grounded in his faithful love for God and man. He established a strong cult of Virgin Mary, so typical for Baroque and thus promoted the moral education of his fellow Christians.

The legacy of S. Grdeni spans the timeline of the development of the written word in this tri-lingual area, i.e. Hungarian Croats as well as all Croats. He proved to be both a Hungarian, and a Croatian patriot.

He tried to raise the cultural and spiritual level of common folks' life.Croatian Christians living in Hungary to this day turn to his writings, written in their native langu-

age. In Croatian language he wrote, "to the spiritual benefit of the Illyrian people", a prayer book, the sermons, and in three languages laid the foundations structuring the cult of virgin Mary, publishing books in 9000 copies (!)