Embed Size (px)
Citation preview
Što treba znati o
ishodima učenja?
izv. prof. dr. sc. Kornelija Mrnjaus
Filozofski fakultet u Rijeci
Pravni fakultet u Rijeci
Projekt IURISPRUDENTIA
Rijeka, 24. – 25. rujna 2015.
Sadržaj o kojem će biti riječ
Što su ishodi učenja?
Dublinski deskriptori
Tuning model
Pravilno formuliranje ishoda učenja
Razine postignuća
Područja znanja
Analiza ishoda učenja prema razinama postignuća i područjima znanja
Planiranje primjerenih nastavnih metoda i metoda provjere postignuća za određene ishode učenja
Konstruktivno povezivanje ishoda učenja i ostalih elemenata
nastavnog programa
Zaključak: ishodi učenja ove nastavne cjeline su…?
Ishodi učenja – radionica
Definiranje pojmova ishoda učenja i kompetencija
Razumijevanje uloge ishoda učenja u razvoju kurikuluma i
bolonjskim preporukama
Analiziranje ishoda učenja na različitim razinama
(preddiplomska, diplomska, poslijediplomska)
Konstrukcija ishoda učenja na razini predmeta
Uspoređivanje i razlikovanje stručnih i generičkih vještina
Vrednovanje studijskih programa s aspekta upotrebe ishoda
učenja
4
Ishodi učenja
ISHODI UČENJA (eng. learning outcomes)
= jasno i precizno napisani navodi o tome što bi student trebao:
znati,
razumjeti,
moći napraviti (demonstrirati)
na kraju procesa učenja.
odnose se na studenta, a ne na nastavnika
formulira ih nastavnik
razlikuju se od ciljeva studija i predmeta, koji definiraju nastavne
sadržaje (eng. objectives)
najčešće izražavaju kao znanje, vještine ili vrijednosti (stavovi)
moraju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema
kojima se može utvrditi jesu li ishodi ostvareni
Zašto su ishodi učenja važni?
Prednosti primjene ishoda učenja
Učenicima/studentima pomaže da shvate što se od njih očekuje i olakšava proces učenja; praćenje vlastitog napretka u gradivu
Nastavnicima pomaže definirati što bi učenici/studenti morali znati učiniti (izvršiti) na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali; preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj prema pristupu usmjerenog na učenika (student centred); pripremiti materijale, nastavne metode, testove; fokusiranje na bitna znanja i vještine kojima žele da studenti ovladaju
Poslodavce i buduće učenike/studente informira o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom poučavanja, olakšava vidljivost i razlikovanje akademskih programa
Nedostaci primjene ishoda učenja
Nedostaci primjene ishoda učenja
Ishodi učenja mogu ograničiti učenje ako su preusko definirani
Lakše je mjeriti ishode učenja na nižim razinama, pa njihova primjena može dovesti do redukcije sadržaja u programu
Javlja se rizik od zanemarivanja nekih aspekata učenja: vrijednosti/afektivnih komponenti, prenosivih vještina, kontekstualizacije učenja i sl.
7
Razine ishoda učenja
Međunarodna razina – za
priznavanje diploma i kvalifikacija
Nacionalna razina – za
uspostavljanje nac. okvira i uspostavu kvalitete
Razine institucija – programa i studija
Razine kolegija
¸Razina nastavne
cjeline
Hijerarhija ishoda učenja
Opći ishodi učenja opisuju razinu akademskih postignuća koja
odgovaraju Bolonji – razrađuju i Dublin Descroptors
Specifični ishodi učenja za neko područje ili kombinaciju
područja, koji određuju postizanje razine općih deskriptora kroz
studijski program
Specifični ishodi učenja za određeni studijski program za neko
područje ili kombinaciju područja, uključujući i specifične
zahtjeve ciljnih zanimanja
Specifični ishodi učenja kolegija koji uključuju i kriterije za
uspjeh studenta
Ishodi učenja vs. kompetencije
Ishod učenja je sve ono što se očekuje da student zna,
razumije ili može demonstrirati nakon uspješno završenog
procesa učenja – formulirano od strane nastavnika
Student postizanjem ishoda učenja kroz proces studiranja
stječe kompetencije za zapošljavanje i
samozapošljavanje (employability)
Ishodi učenja su izjave o tome koje bi kompetencije student
trebao steći nakon uspješno završenog procesa poučavanja.
Međunarodna usporedivost i
transparentnost programa
Dublinski deskriptori ili opisnici - www.jointquality.org
Rezultat “Združene inicijative za kvalitetu” - postavljaju ishode učenja za četiri ciklusa (razine) sveučilišnog obrazovanja:
Kratki ciklus visokog obrazovanja
Preddiplomski - prvostupnik (baccalaureus, prvi sveučilišni ciklus)
Diplomski - drugostupnik (magistar, drugi sveučilišni ciklus)
Doktorski - trećestupnik (doktor znanosti, treći sveučilišni ciklus)
Definirani su generički (općenito) na razini stupnja obrazovanja, a ne za pojedinu disciplinu i područje studija.
Međunarodna usporedivost i
transparentnost programa
Dublinski deskriptori ili opisnici - www.jointquality.org
Razrađeni su u pet dimenzija: ZNANJE I RAZUMIJEVANJE – koje studenti trebaju imati kako bi
stekli odgovarajuću kvalifikaciju
PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA –rješavanje problema u novim problemskim situacijama i širem kontekstu; profesionalnost u najširem smislu i kompetencije u rješavanju problema temeljenom na znanju
ZAKLJUČIVANJE I RASUĐIVANJE – sposobnost integracije znanja, svladavanja složenih situacija, rasuđivanje i zaključivanje u realnim situacijama, društveno i etički odgovorno
KOMUNIKACIJA – komuniciranje stavova, ideja, problema i rješenja stručnjacima i laicima
VJEŠTINE UČENJA – razvijene vještine učenja s nužne za cjeloživotno obrazovanje i/ili nastavak studija, s visokom razinom autonomije
Međunarodna usporedivost i
transparentnost programa
Tuning model – Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi
Inicijativa europskih sveučilišta u građenju općeg pristupa primjeni
Bolonjskog procesa na visokom obrazovanju u različitim akademskim
područjima
Razvija metodologiju (pre)oblikovanja, razvoja, provedbe i evaluacije
studijskih programa za svaki ciklus
Model definira uporišne točke za pojedine područne akademske
razine koje će omogućiti usporedivost, kompatibilnost i
transparentnost studijskih programa
Projekt definirao područne kompetencije za devet akademskih
područja (kemija, fizika, sestrinstvo, geologija, obrazovne znanosti,
matematika, europski studij, povijest, poslovni studij)
Posebno naglašava da je potrebno posvetiti pažnju generičkim
kompetencijama, a ne samo stručnim, te istraživanjem identificira 30
najtipičnijih generičkih kompetencija i kategorizira ih u tri tipa:
instrumentalne (kognitivne, metodološke, tehničke i lingvističke),
interpersonalne (socijalne vještine) i sistemske (sustavske).
Željene razine ishoda učenja
U svijetu je najraširenija primjena Bloomove taksonomijeobrazovnih postignuća koja je učinjena (kasnije irevidirana) na temelju opsežnog istraživanja procesanastave i učenja
U spomenutoj taksonomiji predstavljeno je šest temeljnihrazina postignuća učenika koje se kreću od najnižih (zaučenike najmanje zahtjevnih, onih koje pretpostavljajujednostavnije pristupe učenju) prema višim (zahtjevnije zaučenike, pretpostavljaju korištenje složenijih pristupaučenju)
Nastavnik autonomno odlučuje - a s obzirom na prirodupredmetu i njegovog položaja u cjelokupnom nastavnomprogramu - do koje razine želi dovesti učenika uodređenim segmentima programa
Zašto razmišljati o razinama učenja
Željena razina postignuća uvjetovat će ne samo izbor sadržaja, već i
željenu vrstu aktivnosti učenika (u nastavi i izvan nastave),
aktivnosti nastavnika (u nastavi i izvan nastave)
načine praćenja i procjenjivanja postignuća ishoda učenja
promišljanje o opterećenju učenika i nastavnika u određenom predmetu
…
Kriteriji prema kojima nastavnik
odlučuje o razini
Razini obrazovanja (veza s kvalifikacijskim okvirom)
Zahtjevima tržišta rada
Zahtjevima vezanim uz nastavak obrazovanja
…
6 razina (obrazovnih) postignuća
1. POZNAVANJE ČINJENICA (sposobnost prizivanja činjenica, klasifikacija, definicija, teorija)
2. RAZUMIJEVANJE (sposobnost transfera podataka iz jednog oblika u drugi; interpretacija važnosti podatka)
3. PRIMJENA (sposobnost primjene znanja, iskustva i vještine u novoj situaciji)
4. ANALIZA (sposobnost razdvajanja informacija na različite dijelove)
5. VREDNOVANJE (sposobnost davanja procjena, argumenata, kritika)
6. SINTEZA/STVARANJE (sposobnost stvaranja novih informacija ili uradaka na osnovi prikupljenih podataka)
Vježba
Pogledajte ishode učenja iz Vaših primjera na
predmetu koji ćete poučavati.
Komentirajte razine pojedinih ishoda učenja!
Područja znanja
… su različite vrste očekivanih znanja i vještina
koje će učenici postići tijekom školovanja
(činjenice, teorije, formule, postupak,
strategija…)
Različite vrste odnosno područja znanja
zahtijevat će različite pristupe u nastavi, različite
metode procjenjivanja…
Područja znanja
A. ČINJENIČNO ZNANJE - osnovni elementi koje učenicimoraju znati kako bi upoznali predmet ili riješiti problem
A.a Poznavanje terminologije
A.b Poznavanje pojedinih detalja i elemenata
B: KONCEPTUALNO ZNANJE - međusobna povezanost između temeljnih elemenata veće strukture koja im omogućuje zajedničko funkcioniranje
B.a Poznavanje klasifikacija i kategorija
B.b Poznavanje principa i generalizacija
B.c Poznavanje teorija, modela i strukture
Područja znanja
C: PROCEDURALNO ZNANJE - kako nešto učiniti, metode ispitivanja, kriteriji za korištenje, algoritmi, tehnike, metode
C.a Poznavanje vještina i postupaka vezanih uz pojedini predmet
C.b Poznavanje tehnika i metoda
C.c Poznavanje kriterija za odlučivanje o primjeni određenih postupaka
D: METAKOGNITIVNO ZNANJE - poznavanje kognicije i svijest o poznavanju vlastite kognicije
D.a Poznavanje vlastitog načina učenja
D.b. Poznavanje značajki sadržaja koji treba usvojiti
D.b Poznavanje strategija za učenje sadržaja
D.c Vještine samonadgledanja i samoregulacije učenja
Primjer određivanja/prepoznavanja
područja znanja iz formuliranih ishoda
Iz ishoda učenja se uočavaju područja znanja iz onog dijela koji slijedi nakon upotrijebljenog glagola:
Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne pojmove …; (činjenično znanje)
Objasniti i interpretirati različite … teorije, škole, pravce i modele; (konceptualno znanje)
Izraditi materijal za samostalno učenje…); (proceduralno znanje - naime materijal za samostalno učenje predstavlja niz osmišljenih postupaka (algoritama) koji usmjeravaju osobu koja uči pomoću njih)
Određivanje kombinacije razine i područja
znanja za formulirane ishode učenja
DIMENZIJE ZNANJA DIMENZIJE KOGNITIVNIH PROCESA
1.
ZAPAMTITI
2.
RAZUMIJETI
3.
PRIMIJENITI
4.
ANALIZIRATI
5.
VREDNOVATI
6.
STVORITI
A.
ČINJENIČNO
ZNANJE
B.
KONCEPTUALNO
ZNANJE
C.
PROCEDURALNO
ZNANJE
D.
METAKOGNITIVNO
ZNANJE
Komentar
Analizirajući ishode učenja s obzirom na razinu postignuća i područje znanja na koje se odnosi, nastavnik osvještava što zapravo želi postići sa studentima: zapamćivanje činjeničnog znanja (1A), razumijevanje proceduralnog znanja (2C), primjenu proceduralnog znanja (3C) i sl.
Nastavnik će zasigurno osmisliti drugačiji nastavni proces i potaknuti različite aktivnosti studenata u nastavi ili izvan nastave želi li potaknuti zapamćivanje činjeničnog znanja, razumijevanje proceduralnog znanja ili primjenu proceduralnog
Vježba
Odredite tipove Vaših ishoda učenja!
Taksonomije obrazovnih ciljeva
Bloomova taksonomija
Razine postignuća dijele se u tri područja, kategorije:
Kognitivno (područje znanja i razumijevanja) – Bloom, 1956.
Afektivno (područje stavova i uvjerenja) – Krathwohl i sur. 1964.
Psihomotoričko (područje vještina – umijeća) – Simpson,1972
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini
usvojenosti znanja.
Svaka razina kategorije nosi ključne glagole koji omogućavaju
definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih
učenici mogu pokazati usvojena znanja, vještine i stavove.
Glagoli za formuliranje ishoda učenja
PRECIZNI
Analizirati…
Opisati…
Definirati…
Napraviti…
Usporediti…
Razlikovati…
Argumentirati…
NEPRECIZNI
Znati…
Razumjeti…
Cijeniti…
Zapamtiti…
Upoznati…
Naučiti…
Osvijestiti…
Bloomova taksonomija
Kognitivno područje (znanje
i razumijevanje)
ZNANJE – prepoznavanje
informacija
RAZUMIJEVANJE – shvaćanje
informacija
PRIMJENA – primjena znanja u
rješavanju problema
ANALIZA – razdvajanje
informacija na sastavne dijelove
SINTEZA – primjena informacija
VREDNOVANJE – prosuđivanje
korisnosti
Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti
se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti ...
Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti,
pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti ...
Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati,
riješiti, odigrati, skicirati, planirati ...
Raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti,
eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati ...
Urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti,
formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti ...
Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi,
argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati
Primjer: Nabrojati ovlasti odvjetnika prema Zakonu o odvjetništvu
Procijeniti učinkovitost primjene Pravilnika o službenoj odjeći odvjetnika,
odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkom uredu
Bloomova taksonomija
Afektivno područje (stavovi
i uvjerenja)
PRIHVAĆANJE
ODGOVARANJE
VREDNOVANJE
ORGANIZACIJA
INTEGRITET
Identificirati, prepoznati, slušati, slijediti, upotrebljavati ...
Odgovarati, pomagati, izvještavati, pozdravljati, čitati, reći ...
Dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se ...
Generalizirati, dovršiti, integrirati, pripremiti, sažeti ...
Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti ...
Primjer: Prihvatiti odgovornost za donesene odluke
Zastupati primjenu etičkih standarda u poslu
Bloomova taksonomija
Psihomotoričko područje (vještine i umijeća)
PERCEPCIJA – perception
SPREMNOST - set
VOĐENI ODGOVOR - attempt
AUTOMATIZIRANI ODGOVOR
– basic proficiency
SLOŽENA OPERACIJA –
expert proficiency
PRILAGODBA – adaptable
proficiency
STVARANJE – creative
proficiency
Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti
Početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati,
odgovoriti
Oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti
Izvesti, konstruirati, podići, provesti
Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati
Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti,
preokrenuti
Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati,
kombinirati
Primjer: Prepoznati pravilne postupke manipuliranja sudskim spisima
Izgraditi mrežni portal
Formuliranje ishoda učenja
Ishode učenja u okviru nekog kurikuluma prepoznajemo po
tvrdnji poput ove:
“Na kraju programa/modula/predavanja/radionice/ učenik bi
trebao moći …”
+ aktivni glagol (obično vezan uz prilog koliko uspješno to
mora biti učinjeno)
+ objekt glagola (što će moći učiniti)
+ fraza koja upućuje na kontekst ili uvjet (okolnosti) pod
kojim će se radnja izvršiti
Primjer:
Na kraju ove radionice polaznici bi trebali moći pravilno formulirati
ishode učenja za svoje programe u okviru projekta
„IURISPRUDENTIA” za izradu standarda kvalifikacije magistra
prava.
I ovo može pomoći:
Jasno definirani ishod učenja govori:
Što će učenici biti u stanju napraviti
U kojim okolnostima će to napraviti
Koliko uspješno to mora učiniti.
Formuliranje ishoda učenja
Ishodi učenja trebaju biti:
S – specific - konkretni
M – measurable - mjerljivi
A – agreed - dogovoreni
R – relevant - relevantni
T – timely – vremenski izvedivi
Ishodi učenja trebali bi biti i transparenti – prepoznati unutar i izvan Europe (Tuning, Gonzalez i Wagenaar, 2006.)
Formuliranje ishoda učenja
Praktični savjeti za formuliranja ishoda učenja
Ishode učenja UVIJEK pišemo kao mjerljive aktivnosti
Izbjegavamo duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi
Izbjegavamo preopćenite glagole (znati, razumjeti,
osvijestiti)
Izbjegavati komparative bolje ili više jer podrazumijeva
mjerenje prije i poslije učenja
Opće je preporučeno odabrati najviše 5 do 7 ishoda za
pojedinu nastavnu jedinicu
Opseg, doseg i ambicioznost formuliranja
ishoda
Važno je odrediti i razlikovati vremenski doseg i provjerljivost ishoda učenja u tom vremenu:
Nakon završetka obrazovanja (vizija nastavnog programa)
Nakon perioda predviđenog za realizaciju određenog nastavnog predmeta (detaljni izvedbeni nastavni program kolegija (DINP))
Nakon jednog nastavnog sata tog predmeta (planiranje nastavne pripreme)
Potrebno je voditi računa o realizaciji svih ishoda učenja u predloženoj vremenskoj vertikali.
Provjera ishoda učenja
Na koji ćemo način ispitati hoće li željeni ishodi učenja biti
postignuti?
- Provjerom znanja (vještina)
PREPORUKA
provjera znanja = provjera ispunjavanja
ishoda učenja kolegija
omogućava se transparentnost procesa provjeravanja i
ocjenjivanja
opravdava se svrsishodnost uvođenja ocjena
PREPORUKA – postojanje bijekcije između ishoda učenja i kriterija
provjere i ocjenjivanja
Primjer provjere ishoda učenja
„Studenti će znati Binet-Cauchyijev teorem.”
Može li se to mjeriti?
„Studenti će znati izreći Binet-Cauchyijev teorem.”
„Studenti će znati dokazati Binet-Cauchyijev teorem.”
„Studenti će znati primijeniti Binet-Cauchyijev teorem.”
Motiviranje studenata ocjenjivanjem
Prema Bloomovoj taksonomiji, iz kognitivnog područja student treba
rješavati zadatke na razini primjene, iz psihomotoričkog (vještine) na razini
preciznosti, a iz afektivnog područja na razini usvajanja vrijednosti.
Pisanje ishoda učenja kolegija
1. Razmotriti ciljeve kolegija
2. Napisati ishode učenja
3. Osmisliti zadatke za provjeru
(mjerenje postignuća ishoda)
4. Definirati granične kriterije ocjenjivanja
(koristeći ljestvicu ocjena za motiviranje studenata)
5. Razviti strategiju poučavanja
(koja studentima omogućava postizanje ishoda)
6. Razvoj i preispitivanje kolegija
(temeljeno na iskustvu i povratnim informacijama)
Ponoviti 1.2.3.4.5.6. …
Povezivanje ciljeva kolegija i ishoda
učenja
Trenutna situacija:
odobreni nastavni programi
određeni ciljevi kolegija
Zadaci:
1. U danim ciljevima kolegija uočiti ishode učenja
2. Preispitati i redefinirati ciljeve kolegija koristeći
ishode učenja
Matrica ishoda učenja
Kompetencije Ishodi učenja Metode
poučavanjaVrednovanje
Ishodi učenja i metode poučavanja
Važan je odabir one metode čija primjena osigurava
učinkovito postizanje određenog ishoda.
Ako se ishod učenja odnosi na zapamćivanje činjeničnog
znanja, nastavnik najčešće organizira predavanja ili upućuje
studente na samostalno proučavanje literature
Ako se ishod učenja odnosi na razumijevanje činjeničnog
znanja, nastavnik će biti skloniji organizaciji grupnih rasprava
na kojima će potaknuti studente na razmjenu mišljenja o
pročitanom tekstu
Ako se ishod učenja odnosi na stvaranje proceduralnog
znanja, tada će student morati samostalno osmisliti i izvesti
određeni postupak ili tehniku - a nastavnik osigurati nastavne
uvjete u kojima će se to ostvariti.
Povezivanje ishoda učenja i
procjenjivanja
Svaki ishod učenja pretpostavlja primjenu adekvatnog
postupka procjenjivanja uspješnosti njegove realizacije
Ako se ishod učenja odnosi na zapamćivanje činjeničnog
znanja, nastavnik će vjerojatno primijeniti postupak u kojem
će doći do izražaja studentova prezentacija poznavanja
činjeničnog znanja (usmeni ispit, pismeni ispit u obliku
zadataka objektivnog tipa i sl.)
Ako se ishod učenja odnosi na primjenu proceduralnog
znanja, nastavnik mora osigurati ispitnu proceduru tijekom
koje će student prezentirati sposobnost primjene
proceduralnog znanja
Pitanja za analizu
Koje nastavne metode su primjerene za savladavanje
pojedinih ishoda učenja?
Koje metode procjenjivanja su primjerene provjeri stjecanja
pojedinih ishoda učenja?
Koliko vremena treba studentima za realizaciju pojedinog
ishoda učenja?
U kojim uvjetima će student uspješno savladati određene
ishode učenja, a nastavnik adekvatno provjeriti stupanj
usvojenosti?
Aktivni glagoli za ishode učenja
kognitivnog područja znanja
Aktivni glagoli za ishode učenja
afektivnog područja stavova
Aktivni glagoli za ishode učenja
psihomotoričkog područja
Adam, S. (2008). Learning Outcomes Current Developments in Europe: Update On
the Issues and Applications of Learning Ourcomes Associated with the Bologna
Process. Dostupno na
https://www.ulb.ac.be/unica/docs/ECVET_Edinburgh_Feb08_Adams.pdf
Adam, S. (2007). New challenges in recognition: the recognition of prior learning.
Official Bologna Process Seminar: why is the recognition of prior experiential
learning important and what are the national and institutional implications of this for
lifelong learning? Riga: AIC. Dostupno na
http://www.ehea.info/Uploads/Seminars/S_Adam_.pdf
CEDEFOP. (2008). The Shift to Learning Outcomes: conceptual, political and
practical developments in Europe. Dostupno na
http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/publications/4079
Kennedy, D., Hyland, Á., Ryan, N.. (2012). Writing and Using Learning Outcomes: a
Practical Guide. Implementing Bologna in your institution. Dostupno na
http://www.tcd.ie/teaching-learning/academic-
development/assets/pdf/Kennedy_Writing_and_Using_Learning_Outcomes.pdf
Literatura
Vizek Vidović, V. (2008). Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje.
Dostupno na www.nsk.hr/cuk/dokumenti/PresentationNSK1808%20VVV.ppt
Bloom’s tutorial & wizard. Dostupno na
http://www.rrc.ca/LearningOutcomeSupport/modules.asp?module=2&type=2&page=
0
American Association of Law Libraries – Writing Learning Outcomes. Dostupno na
http://www.aallnet.org/Archived/Education-and-Events/cpe/outcomes.html
Erjavec, Z. (2008). Kako odrediti ishode učenja kolegija? Dostupno na
http://iu.foi.hr/upload_data/dokumenti/diseminacija/KakoOdreditiIshodeUcenjaKolegi
ja.pdf
Kovač, V., Kolić-Vehovec, S. (2008). Izrada nastavnih programa prema pristupu
temeljenom na ishodima učenja. Priručnik za sveučilišne nastavnike. Rijeka:
Sveučilište u Rijeci. Dostupno na
http://www.math.uniri.hr/files/propisi_dokumenti/SVURI01-01Prirucnik.pdf
Literatura
Literatura
Čižmešija, A. (*). Uvod u ishode učenja. Preuzeto s
http://iu.foi.hr/upload_data/dokumenti/diseminacija/UvodUIshodeUcenja.pdf;
20.9.2015.
Divjak, B. (2009). Ishodi učenja u visokom obrazovanju. Preuzeto s
http://iu.foi.hr/upload_data/knjiga/Ishodi_ucenja_u_visokom_obrazovanju_12122
008_F.pdf; 20.9.2015.
Divjak, B. (2008). Ishodi učenja i njihova implementacija. Preuzeto s
http://iu.foi.hr/upload_data/dokumenti/diseminacija/IShodiUcenjaINjihovaImplem
entacija.pdf; 20.9.2015.
Milin-Šipuš, Ž. (*). Ishodi učenja na razini studija i programa. Preuzeto s
http://iu.foi.hr/upload_data/dokumenti/diseminacija/IshodiUcenjaNaRaziniStudija.
pdf; 20.9.2015.
Lončar-Vicković, S., Dolaček-Alduk, Z. (2009). Ishodi učenja – priručnik za
sveučilišne nastavnike. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.
