STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM¡ki-razvojni-progr… · 1.1. Što je Strateški razvojni program i čemu služi Izrada Strateškog razvojnog programa omogu ćava Op ćini Rugvica: pravovremen

1 Strateški razvojni program Općine Rugvica

1

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM

2015.-2020.

Rugvica, 2015.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................... 4

1.1. Što je Strateški razvojni program i čemu služi ......................................................... 5

1.2. Koncepcija Strateškog razvojnog programa ............................................................ 6

1.3. Politika regionalnog razvoja, EU fondovi i priprema Općine za programsko razdoblje 2014.-2020. ....................................................................................................................... 6

1.3.1. EUROPA 2020 i novi programski ciklus EU 2014.-2020. .................................. 7

2. ANALIZA STANJA ................................................................................................. 8

2.1. Smještaj, klima, prirodni resursi ............................................................................... 8

2.1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Općine ........................................... 8

2.1.2. Klima ...............................................................................................................10

2.1.3. Osnovne geološke osobine, te karakteristike tla, vegetacije i faune ................10

2.1.4. SWOT analiza smještaja, klime i prirodnih resursa ..........................................12

2.1.5. Razvojni problemi i potrebe .............................................................................12

2.2. Stanovništvo...........................................................................................................13

2.2.1. Republika Hrvatska .........................................................................................13

2.2.2. Zagrebačka županija .......................................................................................14

2.2.3. Općina Rugvica ...............................................................................................15

2.2.4. SWOT analiza stanovništva ............................................................................25


2.3. Infrastruktura Općine ..............................................................................................26

2.3.1. Prometna infrastruktura ...................................................................................26

2.3.2. Javne telekomunikacije ...................................................................................30

2.3.3. Opskrba energijom ..........................................................................................31

2.3.4. Vodoopskrba i odvodnja ..................................................................................33

2.3.1. Gospodarenje otpadom ...................................................................................37

2.3.2. SWOT analiza infrastrukture Općine ...............................................................41


2.3.4. Prirodna i kulturno-povijesna baština ...............................................................43

2.3.5. SWOT analiza kulturno-povijesne baštine .......................................................49

2.3.10. Razvojni problemi i potrebe ..............................................................................49

2.4. Gospodarstvo .........................................................................................................50

2.4.1. Gospodarske značajke područja Općine Rugvica ...........................................50

2.4.2. Poduzetništvo..................................................................................................61

2.4.3. Turizam ...........................................................................................................67

2.4.4. Poljoprivreda ...................................................................................................74

2.5. Društvene djelatnosti ..............................................................................................83

2.5.1. Obrazovanje ....................................................................................................83


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb ................................................................................87

2.5.3. Civilno društvo .................................................................................................90

2.5.4. SWOT analiza društvenih djelatnosti ...............................................................92


2.6. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem ................................94

2.6.1. Djelatnost i ovlasti općinske uprave .................................................................94

2.6.2. Upravna tijela ..................................................................................................95

2.6.3. Javne službe ...................................................................................................95

2.6.4. Prostorni planovi .............................................................................................95

2.6.5. Izvori financiranja ............................................................................................96

2.6.6. Proračunska sredstva Općine Rugvica ............................................................97

2.6.1. SWOT analiza Institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje razvojem ..................................................................................................................... 103

2.6.2. Razvojni problemi i potrebe ........................................................................... 104

3. RAZVOJNA VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE .................... 105

3.1. Vizija i Misija......................................................................................................... 105

3.2. Strateški ciljevi ..................................................................................................... 106

3.3. Prioriteti i mjere .................................................................................................... 109

I. Povećanje konkurentnosti gospodarstva kroz ulaganja u razvoj inovacija ............ 111

II. Razvojem infrastrukture te očuvanjem i zaštitom okoliša osigurati uravnotežen i održiv gospodarski razvoj ........................................................................................... 125

III. Poboljšanje kvalitete života ............................................................................... 137

3.3.1. Ciljane skupine prioritetnih mjera................................................................... 145

4. HORIZONTALNI CILJEVI ................................................................................... 147

5. BAZA PROJEKTNIH IDEJA ............................................................................... 148

5.1. Projekti od iznimne važnosti ................................................................................. 149

6. PROVEDBENI MEHANIZMI ............................................................................... 152

6.1. Institucionalni okvir provedbe programa ............................................................... 154

6.2. Financijski okvir programa .................................................................................... 158

6.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ............................................. 160

6.4. Praćenje provedbe programa i mjerenje učinka .................................................... 161

7. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA I POLITIKAMA ................................................................................................................... 171

8. ZAKLJUČAK....................................................................................................... 176

9. POPIS TABLICA ................................................................................................ 181

10. POPIS SLIKA ..................................................................................................... 183

11. POPIS GRAFIKONA .......................................................................................... 183

12. DODATAK .......................................................................................................... 184


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

1. UVOD Strateški razvojni program je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti Općine, ovim se strateškim programom utvrđuju vizija, strateški i posebni ciljevi i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. Budući da Strateški razvojni program nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih uključenih u razvoj Općine, usvajanje ovog dokumenta nije završetak jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje možemo i koje trebamo ostvariti.

Osnovna polazišta Pri izradi ovog strateškog programa korišten je sljedeći zakonski okvir i planski/programski dokumenti:

• Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) • Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. (SRR) • Program prostornog uređenja RH, 1999. • Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. • Nacionalni strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (NSOR) • Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2011.-2013. godine • Prostorni plan Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 3/02,

6/02-ispr., 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12-pročišćeni tekst, 27/15) • Prostorni plan uređenja Općine Rugvica („Službeni glasnik Općine Rugvica“,

broj 2/05, 6/07, 4/10, 1/13, 7/14, 2/16 i 3/16-pročišćeni tekst) • Projekt ukupnog razvoja Grada Dugog Sela, Općine Brckovljani i Općine

Rugvica (2010.) Osim navedenih planskih/programskih dokumenata s kojima je ovaj Strateški program povezan, neophodno je da isti svoje postavke ima uporište u Strategiji Europa 2020. Strategija Europa 2020 iznosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije tijekom idućeg desetljeća te počiva na tri međusobno povezana područja prioriteta koja se međusobno podupiru:

� pametan rast (čime se potiču znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo)

� održiv rast (čime će naša proizvodnja postati učinkovitija u iskorištavanju resursa, uz istovremeno povećanje konkurentnosti)


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

� uključiv rast (povećanjem sudjelovanja na tržištu rada, stjecanjem vještina te borbom protiv siromaštva).

Osnovna pretpostavka izrade ovog Strateškog programa je uključivanje navedenih programskih/planskih dokumenata u strateško planiranje, a u svrhu napretka i razvoja Općine Rugvica.

1.1. Što je Strateški razvojni program i čemu služi

Izrada Strateškog razvojnog programa omogućava Općini Rugvica:

� pravovremen odgovor na procese promjena koje je donio ulazak Hrvatske u Europsku uniju,

� „strateško razmišljanje“ – postupno ispunjavanje dugoročnih ciljeva i razvojne vizije,

� donošenje odluka unutar predstavničkih tijela Općine i njezinih mjesnih odbora, u okviru šireg razvojnog koncepta,

� koordinaciju interesa i aktivnosti različitih razvojnih dionika Općine te učinkovito korištenje njihovih mogućnosti i resursa, kako bi se postigli zajednički razvojni ciljevi,

� potporu javnih interesa, te izravno uključivanje javnosti u razvoj Općine, � pripremu kvalitetnih smjernica za planove održivog korištenja prostora i

sektorske projekte.

Strateški razvojni program definira realan put za postizanje napretka i pozitivno okruženje, dok uvažava i razvija vrijednosti.

Slika 1. Hijerarhijski prikaz metodologije izrade Strateškog razvojnog programa

Vizija

Strateški ciljevi

Prioriteti

Mjere


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Izvor: Općina Rugvica

1.2. Koncepcija Strateškog razvojnog programa

Strateški razvojni program ima četiri osnovna koraka koji su okrenuti prema trenutnoj situaciji, te koraci i postupci okrenuti prema budućem razdoblju.

1. korak – Analiza postojeće situacije 2. korak – Identifikacija ključnih problema i SWOT analiza 3. korak – Utvrđivanje vizije i ključnih razvojnih ciljeva 4. korak – Oblikovanje potrebnih mjera i prioritetnih područja djelovanja za

realizaciju razvojnih ciljeva. Nakon provedbe temeljite strukturne analize, dobiva se jasna slika postojeće situacije, te se izrađuje SWOT analiza na svakom od pojedinog segmenta okruženja. SWOT analiza daje detaljan uvid u postojeću situaciju i omogućava ispravnu kategorizaciju strukturnih čimbenika i vanjskih utjecaja na snage, slabosti, prilike i prijetnje. Temeljeno na ovim rezultatima, prepoznati su i ključni problemi u različitim sektorima. Slijedi prepoznavanje vizije, kao opisa zamišljenog sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju Općine, te izrada strateških ciljeva i prioriteta koji sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda. Prethodno postavljeni ciljevi i prioriteti raščlanjeni su dodatno u razvojne mjere kroz koje se može operativno djelovati konkretnim projektima. Razvojne mjere služe kao smjer razvoja, koje su na snazi dok se u cijelosti ne postignu postavljeni ciljevi. Općenito rečeno, mjere su aktivnosti, koraci za postizanje prioritetnih ciljeva, a njima se također omogućava iskorištavanje resursa. Mjere su, u tehničkom smislu, premosnica između strateških ciljeva i konkretnih razvojnih projekata. Mjere definiraju prioritetni projekti razvoja Općine Rugvica kao i drugi razvojni projekti Općine. U procesu pripreme strateškog programa, kao prioritetna razvojna područja pokazala su se: komunalna opremljenost, društvo, zaštita okoliša te gospodarstvo.

1.3. Politika regionalnog razvoja, EU fondovi i pri prema Općine za programsko razdoblje 2014.-2020.

EU svoje razvojne politike donosi na javnoj, transparentnoj platformi gdje se formuliraju strateški ciljevi sudjelovanjem svih zemalja članica. To ne znači da nema prepreka i sukoba različitih interesa, no takvim pristupom osigurava se da sve zemlje i interesne grupacije mogu vidjeti i sudjelovati u nastajanju strategije razvoja EU,


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

zašto je najvažnije EU obvezuje svoje članice na odgovornu provedbu razvojnih strategija. Razlika Hrvatske u odnosu na EU praksu je činjenica da se u Hrvatskoj strategije još uvijek donose samo deklarativno, dok je u EU to provedbeni mehanizam kojim se želi doći do postavljenih ciljeva.

1.3.1. EUROPA 2020 i novi programski ciklus EU 2014 .-2020.

Europa 2020 je temeljni desetogodišnji strateški dokument predložen od Europske komisije 2010. godine kako bi se unaprijedila ekonomija Europske unije. Njegov cilj zahtjeva „pametan, održiv, uključiv rast“ s većom koordinacijom nacionalne i Europske politike. Budući da u EU strategije ne predstavljaju samo formalnost, nego dokument prema kojemu se sav razvoj EU-a usmjerava (financira), za Hrvatsku kao novu članicu pa tako i za Općinu Rugvica važno je stalno imati na umu temeljne odrednice razvoja EU.

Tablica 1. Pregled ciljeva i indikatora strategije Europa 2020 TEMELJNI INDIKAT ORI UČINKA

� Povećati stopu zaposlenosti stanovništva od 20 -64 sa sadašnjih 69% na najmanje 75%. � 3% EU BDP-a treba biti investiran u R&D. � Smanjiti emisije stakleni čkih plinova za najmanje 20% u usporedbi s 1990. god inom. Udio

obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji ene rgije mora biti pove ćan na 20%. Energetska efikasnost se treba pove ćati za 20%.

� Udio onih koji rano napuštaju školu treba biti ispo d 10%, a najmanje 40% stanovništva u dobi od 30 do 34 godine treba imati završeno tercij arno obrazovanje ili ekvivalent tome.

� Siromaštvo treba smanjiti smanjenjem rizika od siro maštva ili socijalne isklju čenosti za najmanje 20 milijuna ljudi.

PAMETNI RAST ODRŽIVI RAST „INTEGRIRANI“ RAST INOVACIJE

INOVACIJE EU prioritet „Inovativne Unije“

je unaprje đenje uvjeta i pristupa financijskim

sredstvima za istraživanje i razvoj.

KLIMA, ENERGIJA I MOBILNOST

EU prioritet „Energetski efikasna Europa“ pomaže ekonomski rast u potrebom

resursa.

ZAPOŠLJAVANJE I VJEŠTINE EU prioritet „Agenda za nova

znanja i poslove“ za modernizaciju tržišta rada.

EDUKACIJE EU prioritet „Mladi u pokretu“

je unaprje đenje efikasnosti obrazovnog sustava.

KONKURENTNOST EU prioritet „Industrijska

politika u eri globalizacije“ za unaprjeđenje

poslovnog okruženja.

BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

EU prioritet „Europska platforma protiv siromaštva“

za osiguranje teritorijalne i socijalne kohezije koji će

osigurati da se koristi od rasta ravnomjerno rasporede.

DIGITALNO DRUŠTVO EU prioritet „Digitalna agenda“za Europu je

ubrzavanje upotrebe brzog interneta

Izvor: http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm#map


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2. ANALIZA STANJA Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u kojem se Općina Rugvica nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Općina Rugvica treba djelovati.

2.1. Smještaj, klima, prirodni resursi

2.1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Općine

Općinu Rugvica danas, kao ustrojenu jedinicu lokalne samouprave, čine 23 naselja. Prostor Općine se prostire na 9.373 ha na kojemu, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 7.871 stanovnik, od čega radno sposobno stanovništvo čini 68,91%, a postotak zaposlenog stanovništva prema radno sposobnom stanovništvu je 88,42% (na temelju podataka HZZ – Ispostava Zagreb, o broju zaposlenih/nezaposlenih osoba u svibnju 2015. godine). Iako su naselja na području Zagrebačke županije međusobno povezana, svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje posebitosti po kojima je prepoznatljiva, a koje bi u jednom zajedničkom organiziranju proizvodnih, uslužnih djelatnosti i civilnog sektora putem udruga, mogli imati kvalitetnu turističku ponudu, što je značajno za ruralni razvoj cijele Županije.

Općina Rugvica bi sve napore trebala usmjeriti k provedbi mjera i aktivnosti kojima bi utjecala na sprječavanje iseljavanja stanovništva sa svog područja, te na njihovo osviještenje i prihvaćanje „novih“ pravila ponašanja koje donosi novo vrijeme globalizacije. Treba djelovati individualno, ali povezano u svrhu stvaranja zajedničkog proizvoda, prepoznatljivog, pod zaštićenom markom (brandom), vizualnim identitetom, bilo da se radi o obiteljskoj poljoprivrednoj proizvodnji, obrtničkoj djelatnosti, o etno običajima, o kulturnim, crkvenim i drugim sadržajima ili o manifestacijama vezanim za narodne i crkvene običaje i dr.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 2. Geografsko-prostorna obilježja Općine Rugvica

Lokacija Smještaj Površina Stanovništvo 2011./ Gusto ća naseljenosti

45°44′N

16°14′E

− Općina Rugvica je smještena na lijevoj obali rijeke Save, na zapadu i sjeverozapadu graniči s gradom Zagrebom, na sjeveru s gradom Dugim Selom, a na istoku s Općinom Brckovljani i gradom Ivanić Gradom

− Općina teritorijalno pripada Zagrebačkoj županiji − Udaljena je 23 km od Zagreba, 4 km od Dugog

Sela

93,73 km2 7.871 st.

83,98 st/km2

Izvor: http://www.rugvica.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=21, https://hr.wikipedia.org/wiki/Rugvica

Slika 2. Geografski smještaj Općine Rugvica

Izvor:

https://www.google.hr/maps/place/Op%C4%87ina+Rugvica/@45.7909009,16.1445333,11z/data=!4m2!3m1!1s0x4766649efc8eecc9:0xb868238320660139

Općina Rugvica je smještena u Zagrebačkoj županiji, a čine je 23 naselja. Površina Općine Rugvica iznosi 93,73 km2 što iznosi 3,05% od ukupne površine Zagrebačke županije. Općina Rugvica locirana je u istočnom dijelu Zagrebačke županije te unutar Županije graniči s tri jedinice lokalne samouprave i to s Općinom Brckovljani i gradom Ivanić Gradom te na sjeveru s Gradom Dugo Selo. Prometno, područjem Općine Rugvica prolazi autocesta A3 Zagreb-Lipovac koja osigurava povezanost mjesta s glavnim gradom, županijske ceste ŽC 3070 (Dugo Selo-Rugvica-Orle), ŽC 1036 (Ivanja Reka-Otok-Dragošićka) i ŽC 3073 (Črnec Rogvički-Ježevo-Trebovec-Posavski Bregi) te lokalne ceste koje povezuju pojedina naselja.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.1.2. Klima

U klimatskom pogledu prostor Općine Rugvica ima osobine umjerenih klima kontinentalnog tipa s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama. Ovo područje uklapa se u klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. Prosječno godišnje padne oko 900-1.000 mm padalina, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku. Ovo je područje gdje najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i rano proljeće. Oborine tijekom godine su raspoređene tako da najviše padalina ima u mjesecu lipnju, a zatim u listopadu ili studenome. S prosječno 47 vedrih i 130 oblačnih dana godišnje, to je relativno oblačno područje.

2.1.3. Osnovne geološke osobine, te karakteristike tla, vegetacije i faune

Reljefna obilježja Općina Rugvica smještena je u istočnom dijelu Zagrebačke županije uz rijeku Savu. Nadmorska visina područja kreće se u pojasu između 100-105 m. Nizine zauzimaju čitavu površinu Općine Rugvica. Geološko-pedološke karakteristike tla Područje Zagrebačke županije složene je geološke građe na kojemu se nalaze stijene koje se razlikuju po statigrafskoj pripadnosti i po litološkom sastavu. Takvo područje je Medvednica koje je vrlo složene tektonske građe, dok je dio područja koje pripada Panonskom bazenu blago tektonski poremećena. Na području županije zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, kao i magmatske, sedimentne i metamorfne stijene različitih tipova. Prema inžinjersko-geološkoj karti Zagrebačke županije područje Općine se sastoji od koherentnog i nekoherentnog tla. Koherentno ili sitnozrno tlo je vezano tlo kao što su glina, prašina i les, a nekoherentno je krupnozrno nevezano tlo kao što su pijesak, šljunak odnosno njihove mješavine te prirodne kamene drobine.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Slika 3. Inženjersko-geološka karta Zagrebačke županije

Izvor: http://www.zagrebacka-

zupanija.hr/static/files/misc/upravni_odjel_za_prostorno_uredjenje/PZOZZ.pdf

Na području Zagrebačke županije zapažaju se glavne regionalne strukture i to savski bazen i zona medvedničkog rasjeda. Kako se Općina Rugvica nalazi u blizini kraka rasjeda Klanjec-Zelina-Kutina, prema karti aktivnih rasjeda i potresnih izvora Medvednice i seizmotektonskoj karti za dio područja Općine procjenjuje se magnituda potresa od VII i VIII po MCS ljestvici.

Slika 4. Prikaz poljoprivrednih površina u Zagrebačkoj županiji

Izvor: http://www.zpuzz.hr/PPZ/prostorni_plan/index.htm

Općina Rugvica ima površinu od 93,73 km², od čega najviše otpada na poljoprivredne i šumske površine. Zemljište je najveća vrijednost nekog prostora i zbog toga njegovo korištenje treba planirati racionalno. Na prostoru Općine Rugvica prema pogodnosti za obradu izdvojena je prva najpogodnija skupina koja obuhvaća osobito vrijedno obradivo tlo koje zauzima najveći dio područja Općine uz tok rijeke Save. Druga skupina, ostala obradiva tla, nalazi se na istočnom dijelu Općine, a vrijedna obradiva tla i ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište rasprostranjena su po cijeloj Općini.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.1.4. SWOT analiza smještaja, klime i prirodnih resursa

Tablica 3. Swot analiza smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Rugvica

SNAGE

− Dobar prometni položaj – blizina granica sa Slovenijom i Mađarskom − Autocesta A3 osigurava povezanost mjesta s glavnim gradom − Područje povoljnih klimatskih uvjeta − Kvalitetni prirodni resursi − Pogodnosti za obradu/prisutnost obradivih tala − Rodne poljoprivredne površine − Rijeka Sava − Šumske površine

SLABOSTI

− Nedovoljno iskorištene prirodne i klimatske prednosti područja − Nedostatno poznavanje, odnosno nerazvijena svijest o očuvanju i održivom

korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja − Nedostatak mjera za očuvanje okoliša i krajobraza, na lokalnoj razini, s

operativnim programima − Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne baštine − Ugrožena bioraznolikost zbog neodgovarajućeg sustava upravljanja zaštitom − Nedovoljno hortikulturno uređenje

PRILIKE − Povlačenje sredstava iz Fondova za zaštitu okoliša i prirode − Postojanje izvora financiranja projekata valorizacije i očuvanja pitkih voda − Rastući interes šire javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza

PRIJETNJE

− Klimatske promjene − Elementarne nepogode − Devastiranje okoliša − Prekomjerno i nekontrolirano korištenje i uništavanje prirodnih resursa − Nediscipliniranost i neurednost stanovništva pri odlaganju otpada − Neusklađenost zakonske regulative s praksom u zaštiti okoliša − Nedovoljno provedenih studija, odnosno analiza potencijala (tala, voda) za

izradu investicijskih i poslovnih planova Izvor: Općina Rugvica

2.1.5. Razvojni problemi i potrebe

Tablica 4. Razvojni problemi i potrebe smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine

Rugvica

Razvojni problemi Razvojne potrebe

− Nedovoljna iskorištenost gospodarskog potencijala šuma, odnosno prirodnih resursa

− Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne baštine

− Sporo provođenje mjera zacrtanih Planom gospodarenja otpadom zbog nedostatka financijskih sredstava

o Povlačenje sredstava iz Fondova za zaštitu okoliša i prirode

o Jačati gospodarski potencijal šuma uz poticanje ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja šumama

o Jačati prekograničnu suradnju sa Slovenijom, Mađarskom i BiH

o Jačati razvoj lovnog i ruralnog turizma o Sanirati/zatvoriti neuređena odlagališta

otpada



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.2. Stanovništvo

2.2.1. Republika Hrvatska

Stanovništvo ima dvostruku ekonomsku funkciju; s jedne strane je temeljni činitelj gospodarstva jer formira ponudu rada, a s druge je cilj i svrha svake ekonomske aktivnosti koja se sastoji u potrošnoj funkciji stanovništva i funkciji rasta standarda stanovništva, koji je jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti gospodarskih aktivnosti. Osnovni pokazatelji promjena stanovništva pokazuju kako je ukupno stanovništvo u Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju smanjivano po prosječnoj godišnjoj stopi od -0,16% godišnje (smanjeno za ukupno 65.000 u desetogodišnjem razdoblju, 1998.-2007.). U isto vrijeme aktivno je stanovništvo povećano za 108.000 ili prosječno godišnje po stopi 0,69%. Tendencija pada broja stanovnika s gospodarskog motrišta na dugi rok višestruko je nepovoljna, dok je strukturno povećanje aktivnog stanovništva (osobito ako se može i želi zapošljavati) povoljna tendencija.

Tablica 5. Ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj

Stanovništvo Republike Hrvatske

2001. 2011. Indeks (2011./2001.)

4.437.460 4.284.889 96,56

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine

Grafikon 1. Usporedba broja stanovnika RH 2001. i 2011. godine

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine

3.000.0003.150.0003.300.0003.450.0003.600.0003.750.0003.900.0004.050.0004.200.0004.350.0004.500.000

Republika Hrvatska

2001. godina

2011. godina


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.2.2. Zagreba čka županija

Ako se gleda struktura naselja na području Zagrebačke županije vidljiva je asimetričnost: centralno-mjesne funkcije obavljaju manji gradovi i općine koji su relativno dobro raspoređeni u prostoru županije, ali su nedovoljno snažni kao razvojni centri, što dodatno koncentrira stanovništvo u Zagrebu kao glavnom urbanom središtu, iako Zaprešić postaje sve poželjnija urbanija okolina u Županiji. Površinom je šesta, naseljenošću druga po veličini hrvatska županija, a u njezinom sastavu je 9 gradova i 25 općina. Specifičan geografski položaj, uz samu granicu sa Slovenijom te u neposrednoj blizini Zagreba, ovu regiju čini važnim raskrižjem europskih prometnih putova i značajnim tranzitnim područjem. Zagrebačka županija je danas jedna od gospodarski najbrže rastućih domaćih regija, a svojom bogatom poviješću, tradicijom, kulturom, očuvanom prirodom, gastronomskom ponudom i prekrasnim živopisnim krajolicima prometnula se u posebno atraktivnu zelenu izletničko-turističku destinaciju. Čineći prsten oko hrvatske metropole županija je uspjela spojiti suvremeni urbanizam i očuvati tradicionalne narodne običaje i vrijednosti. Na području Zagrebačke županije živi 317.606 stanovnika (Popis stanovništva 2011. godine), odnosno oko 7,41% ukupne hrvatske populacije. Gustoća naseljenosti iznosi čak 103,19 st/km² što je daleko iznad prosjeka Republike Hrvatske (75,71 st/km²). Ukupno demografsko kretanje Zagrebačke županije je pozitivno, tj. broj stanovnika Županije se povećava iz popisa u popis, pa je tako između dva posljednja popisa broj stanovnika veći za 2,55%.

Tablica 6. Ukupan broj stanovnika u Zagrebačkoj županiji

Stanovništvo Zagreba čke županije

2001. 2011. Indeks (2011./2001.)

309.696 317.606 102,55


S obzirom na podatke prikazane iz prethodne tablice očigledan je porast broja stanovnika u Zagrebačkoj županiji, što je vidljivo i u dolje prikazanom grafikonu.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika Zagrebačke županije 2001. i 2011. godine


2.2.3. Općina Rugvica

Na području Općine Rugvica, a na temelju podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine popisano je 7.871 osoba što čini udio od 2,48% u ukupnom broju stanovnika u Zagrebačkoj županiji. Na prostoru Općine Rugvica živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 7.608 stanovnika. Usporedba Popisa stanovništva iz 2001. godine s Popisom iz 2011. godine pokazuje da područje Općine Rugvica karakterizira rast broja stanovnika, kao i Zagrebačke županije.

Tablica 7. Ukupan broj stanovnika u Općini Rugvica Općina Rugvica /

Naselja Stanovništvo

2001. 2011. Indeks (2011./2001.)

Ukupno 7.608 7.871 103,46

m 3.726 3.867 103,78

ž 3.882 4.004 103,14

Čista Mlaka 488 582 119,26

Črnec Dugoselski 193 191 98,96

Črnec Rugvički 77 96 124,68

Donja Greda 118 117 99,15

Dragošička 409 387 94,62

Hrušćica 168 176 104,76

Jalševec Nartski 558 524 93,91

Ježevo 453 428 94,48

Nart Savski 213 239 112,21

Novaki Nartski 71 68 95,77

Novaki Oborovski 261 305 116,86

Obedišće Ježevsko 131 119 90,84

Oborovo 722 662 91,69

304.000

306.000

308.000

310.000

312.000

314.000

316.000

318.000

Zagrebačkažupanija

2001.

2011.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Okunšćak 442 521 117,87

Otok Nartski 210 199 94,76

Otok Svibovski 233 270 115,88

Preseka Oborovska 162 154 95,06

Prevlaka 95 98 103,16

Rugvica 758 722 95,25

Sop 446 404 90,58

Struga Nartska 451 551 122,17

Svibje 443 498 112,42

Trstenik Nartski 506 560 110,67 Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine

S obzirom na podatke prikazane u prethodnoj tablici očigledno je da je u Općini Rugvica u razdoblju od 10 godina došlo do povećanja broja stanovnika za 263 stanovnika, što je vidljivo i u prikazanim grafikonima.

Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Općine Rugvica 2001. i 2011. godine


Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Rugvica* kroz povijest

*Općina Rugvica je nastala iz stare Općine Dugo Selo.

Izvor: www.dzs.hr

7.4507.5007.5507.6007.6507.7007.7507.8007.8507.900

Općina Rugvica

2001. godina

2011. godina

4.783 4.800

4.793

5.5015.868 6.075

5.956 5.700 5.083 5.001 4.717 4.308 4.075

4.922

7.608 7.871

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011Ukupan broj stanovnika po godinama


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

U prethodnom grafikonu se uočava da se povećanje broja stanovnika na području Općine Rugvica realiziralo u periodima od 1857.-1869. godine, od 1880.-1910. godine, te u razdoblju od 1981.-2011. godine. Smanjenje broja stanovnika na području Općine Rugvica se uočava među popisanim razdobljima: 1869./1880., 1910./1981., što je i vidljivo iz prikaza broja stanovnika i indeksa kretanja stanovnika Općine Rugvica u sljedećem grafikonu.

Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Rugvica

Izvor: www.dzs.hr

Kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti područja Općine Rugvica povezani su s gospodarskim mogućnostima njezine prirodne osnove i s društvenim zbivanjima u prošlosti, ali i sadašnjosti. U ukupnom broju od 7.871 stanovnik u Općini, po Popisu stanovništva 2011. godine, na 93,73 km² (83,98 stanovnika na km²), kriju se razlike u naseljenosti koje ne odražavaju samo suvremene procese nego su dobrim dijelom posljedica složenih kretanja stanovništva. Od početka mjerenja (dostupnih podataka) Općina Rugvica je imala blagi porast broja stanovnika. Prema popisu stanovništva od 1910. godine pa sve do 1981. godine, što je 70-godišnji period, može se primjetiti stalni pad stanovništva. Od 1981. do 2011. godine, što je 30-godišnji period, na području Općine se bilježi stalan porast broja stanovnika. Razvoj poljoprivrede i povoljna prirodna sredina u uvjetima tradicionalne gospodarske strukture uvjetovale su porast broja stanovnika. Kao što je istaknuto, osamdesetih godina 20. st. dolazi do porasta broja stanovnika za 20,79% koji traje sve do današnjih dana, što je posljedica ratnih zbivanja, odnosno stanovništvo s područja koja su bila više zahvaćena ratnim događanjima je bilo prisiljeno napustiti to područje te se velik broj stanovnika preselio na područje Zagrebačke županije. Također, zbog suvremenih migracija, gospodarske stagnacije (koja je prisutna po cijelom području RH), stanovništvo se koncentrira na urbane

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

140,00

160,00

100,36

99,85

114,77 106,67103,53

98,04 95,70 89,1898,39 94,32 91,33

94,59

120,79

154,57

103,46


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

sredine, kao što je Grad Zagreb, a i Zagrebačka županija. U periodu 1981./2011. godine bilježi se porast broja stanovnika za 3.796 osoba. Kretanje broja stanovništva ukazuje na razne društvene i gospodarske promjene. Emigracija je na ovom području dugo prisutna. Proces demografske tranzicije je također izražen. Kao posljedica patrijarhalnosti i ekonomske zaostalosti prije otprilike 100-tinjak godina mortalitet, ali i natalitet, bili su izrazito visoki, za razliku od danas što u kombinaciji s mehaničkim kretanjem stanovništva u konačnici daje negativan prirodni prirast.

2.2.3.1. Prirodni prirast stanovništva Općine Rugvica Osnovne odrednice populacijske dinamike su priraštaj (prirodno kretanje) i migracije (prostorna pokretljivosti) stanovništva, kao rezultat prirodnih i društvenih čimbenika prostora. U pogledu prirodnog prirasta stanovništva u sljedećem grafikonu i tablici vidljiv je negativan prirodni prirast kako u Republici Hrvatskoj i u Zagrebačkoj županiji, tako i u Općini Rugvica. Analiza prirodnog prirasta stanovništva u 2013. godini pokazuje da Zagrebačka županija ima negativan trend što znači da je više ljudi umrlo nego što se rodilo. Prirast u Županiji je iznosio -428. Prirodni prirast Općine Rugvica je također bio negativan i iznosio je 0, što znači da je jednak broj rođenih i umrlih osoba. Indeks živorođenih u odnosu na umrle iznosio je 100.

Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm

0

20

40

60

80

100 79,387,8

100,0Republika Hrvatska

Zagrebačkažupanija

Općina Rugvica


20

15

.-2

02

0.

Tablica 8. Prirodno kretanje stanovništva u 2013. godini

PODRUČJE ROĐENI

UMRLI UMRLA DOJENČAD

PRIRODNI PRIRAST

BRAKOVI VITALNI INDEKS (ŽIVOROĐENI NA 100

UMRLIH) Živorođeni Mrtvorođeni Ukupno Do 6 dana starosti

Sklopljeni Razvedeni

Republika Hrvatska 39.939 144 50.386 162 92 -10.447 19.169 5.992 79,3

Zagreba čka županija 3.077 18 3.505 12 8 -428 1.489 395 87,8

Općina Rugvica 79 - 79 - - 0 52 7 100,0


2.2.3.2. Migracijska obilježja stanovništva

Tablica 9. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu

Pod

ručje

Spo

l

Uku

pan

broj

st

anov

nika

Od

rođ

enja

sta

nuju

u

isto

m n

asel

ju

Doseljeni u naselje stanovanja

Nep

ozna

to

s podru čja Republike Hrvatske iz inozemstva

sveg

a

iz d

rugo

g na

selja

is

tog

grad

a ili

općin

e

iz d

rugo

g gr

ada

ili o

pćin

e is

te

župa

nije

iz d

ruge

žu

pani

je

nepo

znat

o m

jest

o u

RH

sveg

a

Bos

na i

Her

cego

vina

Nje

mač

ka

Srb

ija

Slo

veni

ja

Kos

ovo

osta

le z

emlje

ZŽ sv. 317.606 134.331 149.161 30.245 23.006 95.792 118 33.936 14.239 12.084 988 1.180 762 4.683 178

Općina Rugvica

sv. 7.871 2.515 3.993 616 471 2.897 9 1.355 707 421 64 23 7 133 8

m 3.867 1.417 1.756 193 156 1.404 3 691 355 218 38 10 3 67 3

ž 4.004 1.098 2.237 423 315 1.493 6 664 352 203 26 13 4 66 5 Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.


20

15

.-2

02

0.

Grafikon 7. Doseljene osobe prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Rugvica

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

2.2.3.3. Stanovništvo Općine Rugvica prema jeziku, vjeri i narodnosti Za hrvatski kao materinji jezik se izjasnilo 7.755 osoba ili 98,53% stanovništva Općine Rugvica. Katolici čine 7.312 osoba ili 92,90%, da su muslimani izjasnilo se 164 osobe ili 2,08% stanovništva, dok se 106 osoba ili 1,35% stanovništva izjasnilo da su pravoslavci. Nije se izjasnilo 116 osoba ili 1,47%, a da nisu vjernici se izjasnilo 78 osoba ili 0,99%. Za ostale kršćane deklariralo se 15 osoba ili 0,19%, dok agnostike i skeptike čini 11 osoba ili 0,14%. Preostali dio postotka od 0,88% čine ostale regije, pokreti i svjetonazori. Navedeno je prikazano i u sljedećoj tablici.

Tablica 10. Stanovništvo Općine Rugvica prema vjeri

Pod

ručje

Uku

pno

Kat

olic

i

Pra

vosl

avci

Pro

test

anti

Ost

ali k

ršćan

i

Mus

liman

i

Žid

ovi

Istočne

rel

igije

Ost

ale

relig

ije,

pokr

eti i

sv

jeto

nazo

ri

Agn

ostic

i i

skep

tici

Nis

u vj

erni

ci i

atei

sti

Ne

izja

šnja

vaju

se

Nep

ozna

to

ZŽ 317.606 295.177 3.206 559 676 2.961 12 123 157 1.624 7.490 4.924 697

Općina Rugvica 7.871 7.312 106 8 15 164 - 1 8 11 78 116 52

% 100,00 92,90 1,35 0,10 0,19 2,08 - 0,01 0,10 0,14 0,99 1,47 0,66

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine

0200400600800

1000120014001600

Iz drugognaselja istog

grada iliopćine

Iz drugoggrada ili

općine istežupanije

Iz drugežupanije

Iz inozemstva

Broj muškaraca

Broj žena


20

15

.-2

02

0.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine nacionalni sastav stanovništva Općine Rugvica u najvećem postotku čine:

- Hrvati: 7.582 (96,33%), - Srbi: 68 (0,86%), - Bošnjaci: 48 (0,61%) i - Romi: 37 (0,47%).

Tablica 11. Stanovništvo prema narodnosti Općine Rugvica

Pod

ručje

Uku

pno

Hrv

ati

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

Ost

ali

Reg

iona

lna

prip

adno

st

Izja

snili

se

u sm

islu

vje

rske

pr

ipad

nost

i

Ne

izja

šnja

vaju

se

/Nep

ozna

to

Alb

anci

Aus

rijan

ci

Boš

njac

i

Crn

ogor

ci

Čes

i

Mađ

ari

Mak

edon

ci

Nije

mci

Pol

jaci

Rom

i

Rus

i

Rus

ini

Slo

vaci

Slo

venc

i

Srb

i

Ukr

ajin

ci

Općina Rugvica 7.871 7.582 3 - 48 1 - 3 10 1 - 37 - - - 6 68 - 14 1 46 51

% 100,00 96,33 0,04 - 0,61 0,01 - 0,04 0,13 0,01 - 0,47 - - - 0,08 0,86 - 0,18 0,01 0,58 0,65



20

15

.-2

02

0.

2.2.3.4. Dobna i spolna struktura stanovništva

Tablica 12. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Rugvica

Spol Ukupno 0-6

godina 0-14

godina 0-17

godina 0-19

godina

Radno sposobno st. (15-64 godine)

60 i više godina

65 i više

godina

75 i više

godina

Prosječna starost

Ukupno 7.871 632 1.391 1.705 1.918 5.424 1.426 1.056 488 38,6

m 3.867 311 704 854 953 2.762 585 401 140 37,2

ž 4.004 321 687 851 965 2.662 841 655 348 40,0 Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine

Prosječna starost stanovnika Općine Rugvica, na temelju podataka iz 2011. godine je 38,6 godina, Zagrebačke županije 40,6 godina, dok je u Republici Hrvatskoj prosječna starost 41,7 godina, te se može zaključiti da stanovništvo Općine Rugvica stari nešto sporije od Zagrebačke županije i RH. Prosječna starost stanovnika Općine je ispod prosjeka uspoređujući ga s prosjekom županije i prosjekom RH, pa je tako stanovništvo Općine mlađe za 2 godine od stanovništva Županije, a za 3,1 godina od prosjeka RH.

Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Rugvica


Najviše stanovnika Općine Rugvica pripada kontingentu stanovnika od 20-59 godina (58%), a najmanji broj stanovnika kontingentu više od 60 godina (18%), prema čemu se može zaključiti kako Općina Rugvica ima relativno povoljan postotak mlade populacije koja čini oko jednu četvrtinu stanovništva Općine. Kao i većina mjesta (općina i gradova u RH) i Općina Rugvica ima sve većih problema s emigracijama i iseljavanjem mladih ljudi.

24%

58%

18%

0 - 19 godina

20 - 59 godina

> 60 godina


20

15

.-2

02

0.

2.2.3.5. Školska sprema stanovništva Podaci iz Popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je:

� ukupan broj osoba starijih od 15 godina 6.480 � bez školske spreme ukupno 238 osoba, što je 3,67% � nepotpuno osnovno obrazovanje imalo je 395 osobe, tj. 6,10% osoba � čak 28,55% stanovništva Općine završilo samo osnovnu školu ili je uopće nije ni završilo, što je u skladu sa tradicijom

poljoprivredne djelatnosti koja se obiteljski nasljeđuje u ruralnim područjima i sve većim udjelom starijeg stanovništva koje je u pravilu i niže obrazovano

� neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo je ukupno 5.785 osoba, što je 89,27% osoba (najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem – 55,12%)

� svega 5,60% stanovnika je visoko obrazovano

Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

1 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije. 2Obuhvaćeni su sve više škole, I.(VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studij po Bologni. 3Obuhvaćene su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.

Spol Ukupno Bez škole

1 - 3 razreda

osnovne škole

4 - 7 razreda

osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola 1

Visoko obrazovanje

Nepoznato Svega Stru čni

studij 2 Sveučilišni

studij 3 Doktorat znanosti

Općina Rugvica

sv. 6.480 238 33 362 1.850 3.572 363 166 193 4 62 m 3.163 50 9 124 771 2.022 171 75 92 4 16

ž 3.317 188 24 238 1.079 1.550 192 91 101 - 46


20

15

.-2

02

0.

2.2.3.6. Obilježja kućanstava Broj kućanstava (prema Popisu stanovništva 2011. godine) u Općini Rugvica iznosi 2.294, iz čega proizlazi da je prosječan broj osoba u kućanstvu 3,37, a prevladavaju kućanstva s dva člana (22,67%), zatim kućanstva s četiri člana (19,97%), kućanstva s tri člana čiji je udio u postotku 18,13%, te samačka kućanstva (14,60%). Prema Popisu stanovništva 2001. godine u Općini Rugvica je zabilježeno 2.165 domaćinstava što je u usporedbi s Popisom 2011. godine porast od 5,96%. Porast broja domaćinstava rastao je zajedno s brojem stanovnika.

Tablica 14. Privatna kućanstva prema broju članova

Općina Rugvica Ukupno Broj članova ku ćanstava Prosje čan

broj osoba u ku ćanstvu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj ku ćanstava 2.294 335 520 416 458 293 166 67 23 10 5 1 3,37

Broj osoba 7.730 335 1.040 1.248 1.832 1.465 996 469 184 90 50 21 Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.2.4. SWOT analiza stanovništva

Tablica 15. Swot analiza stanovništva Općine Rugvica

SNAGE

− Stalan porast stanovništva na području Općine u posljednjih 30 godina

− Oko 70% radno aktivnog stanovništva Općine − Multikulturalnost − Veliki broj mladog obrazovanog stanovništva − Više od 50% stanovništva Općine ima stečeno srednješkolsko obrazovanje

SLABOSTI

− Odumiranje ruralnih zajednica zbog preseljenja, odnosno koncentriranje stanovništva u urbanijim sredinama

− Izražen trend odlaska mladih iz Općine – visoka nezaposlenost među mladima te njihovo iseljavanje u veće urbane centre radi obrazovanja i zaposlenja

− Broj visokoobrazovanih osoba je ispod županijskog prosjeka − Značajan udio stanovništva starijeg od 60 godina (oko 1/5 – nepovoljna dobna

struktura stanovništva) − Nedovoljan broj stručnjaka u području razvoja ljudskih potencijala

PRILIKE

− Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa − Stvarati kvalitetnu obrazovanu radnu snagu kroz provođenje kvalitetnog

sustava stipendiranja − Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja kako bi se smanjila stopa

nezaposlenosti i samanjio odlazak mladih iz Općine − Mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU (koji se tiču financiranja projekta

u sektoru razvoja ljudskih potencijala i zapošljavanja) − Bolje korištenje drugih oblika zapošljavanja (nepotpuno radno vrijeme,

privremeni i povremeni poslovi) − Smanjenje poreznog opterećenja na lokalnoj razini

PRIJETNJE

− Pomanjkanje novih tehnologija i stručnih kadrova koji znaju upravljati novim tehnologijama

− Socijalna isključenost ugroženih skupina društva − Deruralizacija i depopulacija te migracija mladih i obrazovanih osoba, odnosno

smanjenje broja radno sposobnog stanovništva zbog sve manjeg broja novorođene djece i starenja stanovništva

− Nedostatno ulaganje u razvoj kadrova Izvor: Općina Rugvica


Tablica 16. Razvojni problemi i potrebe stanovništva Općine Rugvica


− Nepovoljna dobna struktura stanovništva − Nedovoljan broj razvojnih projekata za

obrazovanje te zapošljavanje mlađe populacije

− Visoka stopa nezaposlenosti − Odljev visokoobrazovanog stanovništva

o Kontinuirano provoditi mjere poticanja nataliteta

o Provoditi mjere zapošljavanja mlađeg stanovništva kako bi ih se zadržalo u Općini

o Razvijati programe doškolovanja i usavršavanja teže zapošljivih osoba (nezaposlene radno sposobne starije osobe, mladi bez radnog iskustva, slabije obrazovani)

o Uskladiti obrazovni sustav s tržištem rada



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.3. Infrastruktura Op ćine

2.3.1. Prometna infrastruktura

2.3.1.1. Cestovni promet Cestovni promet u Općini planiran je na dvije razine i to na: državnoj razini i na općinskoj razini. Prometni sustav na državnoj razini određen je Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Navedenim dokumentima određeni su glavni smjerovi cestovnih komunikacija u Republici Hrvatskoj, a temeljem toga uvršteni su u Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske koja je odredila i prioritete prema značenju pojedinog smjera u cestovnoj mreži. Osnovnu cestovnu mrežu na području Općine Rugvica čini sustav autocesta, županijskih i lokalnih cesta te ostalih nerazvrstanih cesta i puteva. Raspored cesta na području Općine prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 17. Prometna infrastuktura na području Općine Rugvica Vrsta

prometnice Naziv ceste/relacija

Autocest e A3: Bregana – Zagreb – Lipovac

Županijske ceste

Ž 1036: A.G. Grada Zagreba – Otok – Ž 3070 Ž 3070: Dugo Selo (Ž 3034) – Rugvica – Orle (Ž 3041) Ž 3073: Ž 3070 – Črnec Rugvički – Ježevo – Trebovec – Posavski Bregi (Ž 3041) Ž 3119: Ž 3070 – Oborovo – Lijevi Dubrovčak (Ž 3041)

Lokalne ceste

L 10160: A.G.Grada Zagreba – Hrušćica (Ž 1036) L 10161: A.G. Grada Zagreba – Trstenik Nartski (Ž 1036) L 31109: Dugo Selo (Ž 3034) – Puhovo – Črnec Dugoselski – Ž 3037 L 31114: Mala Ostrna (Ž 3072) – Leprovica – Obredišće Ježevsko (Ž 3073)

Izvor: IV. Izmjene i dopune PPUO Rugvica, 2014.

Najznačajni cestovni koridor koji povezuje Općinu s glavnim gradom je autocesta A3 koja se proteže sjevernim dijelom Općine. Županijske ceste povezuju Općinu sa susjednim općinama i gradovima. Ž 1036 povezuje većinu naselja Općine smještenih uz obalu rijeke Save s čvorištem Ivanja Reka, Ž 3070 povezuje Općinu s gradom Dugim Selom te skela u Oborovu povezuje područje Općine s Vrbovom Posavskim na suprotnoj obali Save u Općini Orle. Cesta koja povezuje središnji prostor Općine s gradom Ivanić Gradom je Ž 3073.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 18. Duljina cesta prema području te skupinama razvrstanih cesta

Red. br. Područje

Ukupna duljina županijskih cesta (km)

Ukupna duljina lokalnih cesta

(km)

Sveukupno (km)

1. Bedenica 7,844 10,231 18,075

2. Bistra 18,456 3,816 22,272

3. Brckovljani 21,365 12,305 33,67

4. Brdovec 13,659 4,709 18,368

5. Dubrava 20,321 39,245 59,566

6. Dubravica 8,493 5,628 14,121

7. Dugo Selo 15,011 20,249 35,26

8. Farkaševac 18,797 22,521 41,318

9. Gradec 10,273 38,818 49,091

10. Ivanić Grad 35,012 14,872 49,884

11. Jakovlje 20,785 2,134 22,919

12. Jastrebarsko 46,037 45,102 91,139

13. Klinča Sela 22,223 5,482 27,705

14. Kloštar Ivanić 17,034 14,643 31,677

15. Krašić 25,571 26,983 52,554

16. Kravarsko 5,86 16,536 22,396

17. Križ 22,604 20,529 43,133

18. Luka 12,785 4,715 17,5

19. Marija Gorica 16,556 4,732 21,288

20. Orle 20,64 11,312 31,952

21. Pisarovina 23,99 12,311 36,301

22. Pokupsko 7,381 29,503 36,884

23. Preseka 18,184 13,834 32,018

24. Pušća 14,614 5,863 20,477

25. Rakovec 16,306 13,11 29,416

26. Rugvica 36,83 7,21 44,04

27. Stupnik 4,6 3,202 7,802

28. Sveta Nedjelja 23,034 10,54 33,574

29. Sveti Ivan Zelina 62,808 68,424 131,232

30. Vrbovec 33,881 54,655 88,536

31. Zaprešić 18,655 6,953 25,608

32. Žumberak 35,278 21,16 56,438

UKUPNO 674,887 571,327 1.246,214 OSTALI 33. Samobor 184,12 184,12

34. Velika Gorica 159,03 159,03

UKUPNO 343,15 343,15 SVEUKUPNO

1.589,364



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 19. Ukupna duljina, udio cesta te cestovna gustoća na području Općine Rugvica

Kategorija javne ceste

Duljina cesta (km)

Udio pojedinih vrsta cesta u ukupnoj dužini na području

Općine Rugvica (%)

Cestovna gustoća (duljina cesta/površina teritorija

Općine Rugvica) – (km/km2) Državne ceste - - - Županijske ceste 674,887 54,15 7,20 Lokalne ceste 571,327 45,85 6,10

UKUPNO 1.246,214 100,00 13,30 Izvor: Općina Rugvica

Ukupna duljina javnih cesta (razvrstanih) na području Općine Rugvica je 1.246,214 km, od toga je 674,887 km duljina županijskih cesta, a 571,327 km lokalnih cesta. Udio županijskih cesta u mreži javnih cesta je 54,15%, a udio lokalnih cesta 45,85%. Cestovna gustoća javnih cesta na području jedinice lokalne samouprave je za županijske ceste 7,20, dok je za lokalne ceste 6,10. Nerazvrstane ceste Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste. Nerazvrstanu cestu čini:

− cestovna građevina − građevinska čestica − zemljišni pojas s obiju strana ceste − prometna signalizacija − javna rasvjeta i ostala oprema ceste.

Nerazvrstane lokalne ceste čine sve ostale prometnice na području Općine (prilazi, poljski i šumski putevi, dio ulica i prometnih površina), a u nadležnosti su Općine Rugvica.

2.3.1.2. Željeznički promet

Prometni sustav na državnoj razini određen je Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Navedenim dokumentima su određeni glavni smjerovi i željezničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj, a temeljem toga uvršteni su u Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske koja je odredila i prioritete po značenju u željezničkoj mreži pojedinog željezničkog smjera.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Prostorom Općine Rugvica prolazi alternativna trasa glavne magistralne željezničke pruge za europski koridor Zagreb-Vinkovci i dalje. Širina potencijalnog koridora od 200 m određena je prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge.

2.3.1.3. Riječni i zračni promet Područjem Općine Rugvica teče rijeka Sava. Sava kao najveći riječni plovni put trenutno je plovna tek nizvodno od Siska. Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske predviđena je izgradnja riječne luke Rugvica na lijevoj obali Save u zoni Okunšćak, u razdoblju do 2020. godine. Navedenom Strategijom predviđa se uspostava plovnog puta II. kategorije od Zagreba (Rugvica) do Siska u duljini cca 70 km. U Općini Rugvica ne postoje nikakvi sadržaji koji bi bili u funkciji zračnog prometa, no uz zapadnu granicu Općine prolazi zračni put (koridor) zračne luke Zagreb.

Slika 4. Prikaz prometne infrastrukture Općine Rugvica

Izvor:http://www.rugvica.hr/images/KARTE2015/1.2%20Koristenje%20i%20namjena%20prostora%20-

%20Promet.pdf


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.3.2. Javne telekomunikacije

Na području Zagrebačke županije postoji telekomunikacijska mreža koja se sastoji od javne komunikacije u nepokretnoj mreži, javne komunikacije u pokretnoj mreži, sustavi radiokomunikacija i sustavi poštanskog prometa. Na području Općine postoji poštanski ured 10372 Oborovo koji obavlja poslove prijema i dostave različitih vrsta pošiljaka. Ured pokriva područje od 3 naselja, a to su Oborovo, Preseka Oborovska i Prevlaka. Poštanski ured 10370 Dugo Selo pokriva sljedeća naselja: Črnec Dugoselski, Črnec Rugvički, Donja Greda, Dragošička, Jalševec Nartski, Ježevo, Nart Savski, Novaki Oborovski, Obredišće Ježevsko, Okunšćak, Otok Nartski i Rugvicu. Preostalih sedam naselja, Čista Mlaka, Hrušćica, Novaki Nartski, Otok Svibovski, Sop, Struga Nartska, Svibje i Trstenik Nartski pokriva poštanski ured 10361 Sesvete-Kraljevec. Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) je dio komunikacijskog sustava koji se s matičnom pristupnom centralom povezuje spojnim vezama kako bi se poboljšala kvaliteta usluge. Naselja Općine obuhvaćena su sa šest pristupnih telekomunikacijskih mreža, a to su: UPS Črnec Rugvički kapaciteta, UPS Novaki Oborovski, UPS Obrovo, UPS Ježevo, UPS Jaševec Nartski i UPS Sop. Postojeći samostojeći antenski stupovi operatera pokretnih komunikacija nalaze se na lokacijama naselja: Otok Svibovski, Rugvica i Ježevo. U smjeru istok-zapad, između naselja Rugvica i Novaki Oborovski prolazi radijski koridor (u tom prostoru ne smiju se graditi visoke građevine). Tablica 20. Popis postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na području Općine Rugvica

Naziv komutacije Kapacitet tf priklju čaka

UPS Ježevo 230 UPS Črnec Dugoselski 310 UPS Oborovo 318 UPS Novaki Oborovski 398 UPS Sop 398 UPS Jaleševec Nartski 894

Izvor: http://www.zpuzz.hr/PPZ/prostorni_plan/index.htm

Izgrađenost telekomunikacijske mreže na području Općine je kvalitetno izvedena i u potpunosti zadovoljava sadašnji stupanj razvijenosti.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.3.3. Opskrba energijom

2.3.3.1. Opskrba električnom energijom Državno poduzeće Hrvatska elektroprivreda objedinjuje na području čitave Republike Hrvatske osnovne djelatnosti na području elektroenergetike: proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Temeljni cilj djelovanja Hrvatske elektroprivrede je dugoročno osiguranje pouzdane opskrbe električnom energijom što je jedan od preduvjeta za planirani gospodarski i društveni razvitak kako Republike Hrvatske u cjelini, tako i Zagrebačke županije i Općine Rugvica. Područje Općine Rugvica električnom energijom opskrbljuje DP „Elektra Zagreb“. Područjem Općine Rugvica prolazi više zračnih visokonaponskih vodova,a to su 2x400 kV, pet dalekovoda 110 kV, 220 kV te u smjeru sjever-jug 10 kV dalekovod. Na jugozapadnoj strani prostora Općine nalazi se TS 20kV. Javna rasvjeta je postavljena u svim naseljima Općine Rugvica.

2.3.3.2. Opskrba plinom Duž cijelog longitudinalnog prometnog pravca autoceste A3, od sjeverozapada prema jugoistoku, izgrađene su trase magistralnih plinovoda i naftovoda s odvojkom za Dugo Selo. Sva naselja Općine priključena su na plinovodnu mrežu. Područje Općine prirodnim plinom vlastitom distribucijskom mrežom opskrbljuje tvrtka „Dukom plin“ d.o.o., Dugo Selo. Na prostoru Općine postoje dvije redukcijske stanice i to u naselju Rugvica i Čista Mlaka. MRS Rugvica više nije u funkciji. MRS Rugvica i Čista Mlaka zasebni su građevinski objekti, propisno ograđeni i označeni, a u trasi ne egzistira tlak veći od 3 bara. Plinska mreža izvedena je oko 48% čeličnim bešavnim cijevima i 52% polietilenskim cijevima. Na području Općine nalaze se još produktovodi4:

1. produktovod: − Zagreb-Ivanić Grad-Šumećani-Budrovac, − Zagreb-Ivanić Grad-Sisak rafinerija, − produktovod DN100/50 Ivanić Grad – DIOKI Zagreb te − produktovod (butan-propan) DN 100/50 Ivanić Grad – PROPLIN Zagreb;

2. produktovod: − magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700, radnog tlaka 75

bara: Zagreb istok-Kutina DN 600/75,

4 IV. Izmjene i dopune PPUO Rugvica, 2014.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

− magistralni plinovod DN 500, radnog tlaka 50 bara: Ivanić-Zagreb DN 500/50,

− ostali magistralni plinovodi radnog tlaka 50 bara: magistralni plinovod Autoput – Dugo Selo DN 150/50, odvojni plinovod za MRS Trstenik DN 80/50 (u 2017. godini planira se graditi nova MRS Trstenik Nartski),

− postojeće i planirane mjerno redukcijske stanice (MRS).

Duljina plinske mreže na području Općine Rugvica, a na temelju podataka poduzeća „Dukom plin“ d.o.o., Dugo Selo, prikazana je u sljedećoj tablici.

Tablica 21. Duljina plinske mreže na području Općine Rugvica Dimenzija plinovoda (mm) Ukupna duljina plinovoda (m)

d 50 mm 82.000,00 m

d 160 mm Izvor: Dukom plin d.o.o., Dugo Selo

Ukupna dužina plinovoda na području Republike Hrvatske iznosi 2.662 km, dok ukupna duljina plinovoda u Općini Rugvica je 44,72 km što čini 1,68% od ukupnog plinovoda u RH. „Republika Hrvatska se kao članica Europske unije obvezala uskladiti hrvatski energetski sektor i energetsko zakonodavstvo s Trećim paketom energetskih propisa Europske unije. Osnovni zahtjevi Trećeg paketa energetskih propisa su: transparentnost, razdvajanje operatora sustava, povećanje ovlasti i koordinacija regulatora, zaštita potrošača, tretmani dugoročnih ugovora, investicije u infrastrukturu, pristup skladištu te strateško skladištenje. U cilju izvršavanja navedene obveze Vlada Republike Hrvatske donijela je paket energetskih zakona: Zakon o tržištu plina („Narodne novine“ broj 28/2013., 14/2014.), Zakon o energiji („Narodne novine“ broj 120/2012., 14/2014.) i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“ broj 120/2012.). Navedenim zakonima se u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenijela pravna stečevina Europske unije iz područja energetike, a posebice Direktiva 2009/73/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (L 211, 14.08.2009.). Zakonom o tržištu plina uređena je organizacija tržišta, prava, dužnosti i odgovornosti sudionika tržišta, zaštita kupaca, koncesije u distribuciji prirodnog plina, razdvajanje djelatnosti, organizacija pristupa plinskom sustavu te prekogranični transport prirodnog plina.“5

5 Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava RH 2014.-2023., Zagreb, 2014.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.3.3.3. Opskrba naftom Nafta je energent, tzv. crno zlato koje ima veliko gospodarsko i strateško značenje. Prvo naftno ležište na području Općine otkriveno je 1971. godine na lokaciji Ježevo, koje je od tada i jedino naftno polje na području Općine. Ovo eksploatacijsko polje naftu transportira kroz cjevovod (naftovod DN100/50 Ježevo – SS IVA II) do magistralnog naftovoda.

2.3.3.4. Obnovljivi izvori energije Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti i djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biogorivo, biomasa, bioplin, geotermalna energija, plin iz deponija te plin iz postrojenja za preradu otpadnih voda. Prostornim planom Općine Rugvica (IV. Izmjene i dopune, 2014.) se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem obnovljivih izvora – neakumulirane sunčeve energije, biomase, bioplina i geotermalne energije (otvorenog i zatvorenog sustava) za vlastite potrebe, kao i visoko učinkovite kogeneracije, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima. Mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije planirana je samo uz uvjet poštivanja svih ograničenja proizašlih iz obveze poštivanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti prostora i zaštite okoliša. Planom je utvrđena mogućnost izgradnje postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u ukupnoj površini zone 2,64 ha.

2.3.4. Vodoopskrba i odvodnja

2.3.4.1. Vodoopskrba 6Rješenje vodoopskrbe na području Zagrebačke županije razmatrano je u okviru elaborata „Dugoročni program opskrbe pitkom vodom na području Zagrebačke županije – Studija“, koji je izrađen od strane projektne kuće „Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91“, Zagreb, 2000. godine. Na temelju provedenih analiza u okviru Studije, može se konstatirati, da je 2000. godine oko 60 % stanovništva imalo riješenu vodoopskrbu, koja se većim dijelom obavljala na organizirani način, i to putem javnih sustava kojima upravljaju specijalizirana poduzeća. Potrebe vode na području Općine Rugvica iznose u 2000. g. 833,8 m3 na dan, prognoza za 2015. godinu su 1.182 m3 na dan, a za 2030. godinu 1.551,3 m3 na dan.

6 PPUO Rugvica, veljača, 2005.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Općina Rugvica je obuhvaćena vodoopskrbnim sustavom Grada Zagreba. Vodoopskrba se obavlja uz korištenje vode crpilišta smještenih na području aluvija rijeke Save. 7Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok obuhvaća izgradnju vodocrpilišta Kosnica te izgradnju magistralnih cjevovoda Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad, Sesvetski Kraljevec-Božjakovina, Cerje-Vukovje-Sveta Helena te Kosnica Cerje, I. etapa, i izgradnju precrpne stanice Ivanić Grad. Za sada je izvedeno vodocrpilište „Kosnica I. faza“ kapaciteta 900 l/s, koje obuhvaća šest zdenaca, dubine 28 m, pojedinačnog kapaciteta Q≈150 l/s (ukupni kapacitet crpilišta iznosi Q≈900 l/s), napravljenih u svrhu vodoistražnih radova. Ovo ujedno predstavlja prvu fazu u planiranom korištenju crpilišnog kompleksa „Črnkovec“ za koji se procjenjuje da bi izgradnjom crpilišta „Kosnica-Mičevec“, „Kosnica istok“ i crpilišta „Črnkovec“ imao ukupni kapacitet od 4.000 do 5.000 l/s. 8Magistralni cjevovod Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad ukupne je duljine 25.541 m. Trasa cjevovoda prolazi kroz Dugo Selo (k.o. Hruščica, k.o. Okunšćak, k.o. Rugvica, k.o. Leprovica i k.o. Ježevo) i kroz Ivanić Grad (k.o. Trebovec, k.o. Lepšić, k.o. Breška Greda, k.o. Kloštar Ivanić i k.o. Caginec). Projekt „Izgradnja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad“ prijavljen je za sufinanciranje temeljem Javnog poziva Hrvatskih voda od 18.05.2012. godine za predlaganje i sufinanciranje projekata razvoja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu, javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te je isti uvršten na indikativnu listu prioritetnih projekata koji će se financirati u okviru Programa Vlade Republike Hrvatske „Pokretanje novog investicijskog ciklusa u mandatu 2012.-2015.“. U 2012. godini proveden je postupak javne nabave za odabir izvođača radova na izgradnji magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad. Za izvođača radova odabrana je ponuda zajednice ponuditelja Đurkin d.o.o. iz Čakovca i Mreža M d.o.o. iz Čakovca u iznosu od 32.989.503,36 kn bez PDV-a. Ugovor o radovima na izgradnji magistralnog cjevovoda Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad sklopljen je u svibnju 2013. godine, a radove financiraju Hrvatske vode. Radovi na izgradnji predmetnog magistralnog cjevovoda su započeli 17.06.2013.godine. Crpilišni kompleks „Črnkovec“ smješten je u središnjem dijelu Zagrebačke županije, u desnom zaobalju rijeke Save, uz administrativne granice Grada Zagreba i Općine Rugvica. Ovo područje svojim većim dijelom zauzima sjeverni dio prostora Grada Velike Gorice i manjim dijelom sjeverni dio prostora Općine Orle. Prostire se na približnoj površini od oko 82 km2. Predmetno područje obuhvaća gradove: Dugo

7 Studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok“, siječanj, 2014. 8 http://www.viozz.hr/vodoopskrba.html


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te općine: Brckovljani, Rugvica, Kloštar Ivanić, Križ, Bedenica, Dubrava, Farkaševec, Gradec, Rakovec i Preseka.

Slika 5. Položaj šireg područja vodoopskrbnog sustava „Črnkovec“

Izvor: Studija Glavne ocjene prihvaljivosti zahvata za ekološku mrežu za „Regionalni vodoopskrbni

sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok“, siječanj, 2014.

Vodoopskrbni sustav „Dugo Selo“ temelji se na dobavi vode iz vodocrpilišta „Petruševec“, koje se koristi i za potrebe istočnih dijelova grada Zagreba. Uvođenje vode u sustav „Dugo Selo“ obavlja se uz priključenje na magistralni cjevovod „Sesvetski Kraljevec-Božjakovina“ i to na nekoliko lokaliteta gdje su interpolirani vodomjeri. Ovim sustavom obuhvaća se područje Grada Dugo Selo i općina Brckovljani i Rugvica. Pokrivenost uslugama vodoopskrbe je 98%, dok je priključenost 86%.

2.3.4.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda Danom pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska je stekla pravo pristupa sredstvima iz Kohezijskih i Strukturnih fondova. U okviru navedenog, za izgradnju sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje i apliciranja projekata, Hrvatske vode izradile su prijedlog Indikativne liste za ukupnu vrijednost investicija u iznosu od 896 mil. EUR-a. U Zagrebu, 16. studenog 2010. godine, održano je potpisivanje Ugovora o projektiranju za EU projekte sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda za područje Zagrebačke županije. Na području Zagrebačke županije na Indikativnoj listi nalazi se pet projekata (Dugo Selo-Rugvica, Samobor, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić), a vrijednost izrade potrebne studijsko-projektne dokumentacije iznosi od oko 27,4 mil. kn, odnosno 33,7 mil.kn s PDV-om. Ukupna vrijednost investicija na području Zagrebačke županije iznosi 122 mil. EUR-a.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Na području aglomeracije Dugo Selo-Rugvica ugovorena je izrada studijsko-projektne dokumentacije u iznosu od 5.277.000,00 kn, odnosno 6.490.710,00 kn s PDV-om, u okviru koje će se financirati:

� izrada idejnih i glavnih projekata za lokacijsku dozvolu i glavnih projekata dijela sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda s područja aglomeracije Dugo Selo-Rugvica – područje Dugo Selo,

� izrada idejnih projekata za lokacijsku dozvolu i glavnih projekata dijela sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda s područja aglomeracije Dugo Selo-Rugvica – područje Rugvice, te

� izrada Zahjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Procijenjena vrijednost investicije iznosi 20 mil. EUR-a. Za izradu navedene dokumentacije, kao najpovoljnija odabrana je ponuda Zajednice ponuditelja, i to kao nositelj ponude je izabrano poduzeće „Hidroprojekt-Consult“ d.o.o. za projektiranje, Zagreb, a članovi zajednice su VPB d.o.o. Zagreb, Area urbis d.o.o. Sisak, IRI Sisak d.o.o. Sisak, UPM d.o.o. Zagreb, Z-projekt d.o.o. Zagreb, te Geometar d.o.o. Zagreb. Naručitelj je Dukom d.o.o. Dugo Selo.9 Prostornim planom uređenja Općine Rugvica utvrđen je sustav te način odvodnje i sabiranja otpadnih voda. Za područje Općine Rugvica određen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda za sva naselja i područja izvan naselja u obuhvatu Općine Rugvica. Otpadne vode naselja rješavaju se izgradnjom kanalizacijske mreže i uređaja za mehaničko-biološko pročišćavanje otpadnih voda, s odvojenom aerobnom stabilizacijom viška mulja. Putem sustava javne kanalizacije otpadne vode naselja usmjeravaju se preko gravitacijskih i tlačnih vodova na uređaj za njihovo pročišćavanje koji je smješten u naselju Novaki Oborovski. 10Radovi na izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Dugog Sela i Općine Rugvica su započeti 2011., a završeni 2013. godine. Uređaj predstavlja najmoderniji uređaj u regiji. Ukupna vrijednost građevinskih radova iznosila je 18.227.000 kn, a vrijednost ugrađene opreme 13.187.000 kn, tj. ukupno 31.414.000 kn. Paralelno sa uređajem gradio se i razdjelni sustav odvodnje te su izgrađeni glavni kolektori koji će prikupljati otpadne sanitarne vode sa područja Dugog Sela i Rugvice te iste dovesti do UPOV-a, tj. do razdjelnog sustava odvodnje sa uređajom za pročišćavanje otpadnih voda. Sve navedeno je u skladu smjernica i direktiva EU-a. Planira se i izgradnja crpne stanice CS12 u Općini Rugvica. Vrijednosti radova iznosi 6.600.000 kn, a planirani rok završetka je travanj 2015. godine. Kad CS12 bude gotova, pustit će se u rad i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Puštanjem navedenih projekata u rad, poboljšat će se kvaliteta života stanovništva Općine. 9 http://old.voda.hr/013-1597 10 http://dukom.hr/o-nama/uredaj-za-prociscavanje-otpadnih-voda/


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.3.1. Gospodarenje otpadom

Temelji politike zaštite okoliša sadržani su u Zakonu o zaštiti okoliša. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj određeno je: Zakonom o otpadu, Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015., te nizom podzakonskih akata. Strategijom gospodarenja otpadom RH zacrtan je cilj u gospodarenju otpadom u skladu s politikom gospodarenja otpadom u EU. Uspostavljen je okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti. Pod gospodarenjem otpadom u Zagrebačkoj županiji se podrazumijevaju aktivnosti koje obuhvaćaju skupljanje, prijevoz, oporabu i zbrinjavanje otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima. Na području Zagrebačke županije otpad organizirano sakuplja i zbrinjava 9 komunalnih poduzeća i koncesionara registriranih za sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada. Danas se sakupljeni otpad odlaže na 6 aktivnih službenih odlagališta za neopasni i interni otpad (Tarno, Andrilovec, Beljavine, Cerovka, Novi Dvori i Mraclinska Dubrava). Uz navednih šest aktivnih, u Županiji se nalaze još tri neaktivna službena odlagališta (Božićka, Trebež i Kraljev Vrh). Izrađen je osnovni planski dokument gospodarenja otpadom, Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije (PGO ZŽ) za razdoblje 2011.-2019. godine koji prikazuje postojeće stanje te utvrđuje mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, iskorištavanja vrijednih osobina otpada, sanacije otpadom onečišćenog tla i brojne druge aktivnosti. Plan gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji usvojen je 29. rujna 2014. godine od strane Županijske skupštine i nalazi se objavljen na Internet stranici Zagrebačke županije. Općina Rugvica je u listopadu 2008. godine usvojila Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2008.-2016. godine. Problematika zbrinjavanja otpada obuhvaća zbrinjavanje komunalnog i posebnog otpada i ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih resursa, ali nedovoljno sagledano gospodarsko-razvojno značenje. Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju: smanjenje nastanka otpada, mjere korištenja otpada i sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 22. Popis komunalnih tvrtki koji organizirano skupljaju i zbrinjavaju komunalni otpad na području Zagrebačke županije

Naziv tvrtke Podru čje gospodarenja komunalnim

otpadom Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o. Dugo Selo

Dugo Selo

IVAKOP d.o.o. Ivanić Grad Ivanić Grad, kloštar Ivanić, Križ

Komunalac Vrbovec d.o.o. Vrbovec, dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec

Zelinske komunalije d.o.o. Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina VG Čistoća d.o.o. Velika Gorica Velika Gorica

Zaprešić d.o.o. Zaprešić Zaprešić, Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica, Pušča

Komunalac d.o.o. Samobor Samobor Zagrebački holding d.o.o. Podružnica ZGOS, Zagreb

Stupnik

Eko Flor Plus d.o.o. Bedenica, Brckovljani, Jakovlje, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Rugvica, Sveta Nedjelja, Žumberak

Izvor: http://www.zagrebacka-zupanija.hr/static/files/misc/dokumenti/2014/plan_gospodarenja_otpadom1.pdf

Općina Rugvica je trenutno uključena u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza otpada koje obavlja koncesionar – komunalna tvrtka EKO-FLOR PLUS d.o.o. Kako na području Općine ne postoji službeno odlagalište otpada, prikupljeni komunalni otpad odvozi se i odlaže izvan Zagrebačke županije. Otpad se prikuplja u nerazvrstanom stanju, u vrećama, plastičnim posudama (120 i 240 l) ili kontejnerima (5 m3 i 7 m3). Glomazni otpad odvozi se organizirano dva puta godišnje, na način da domaćinstva u najavljenom terminu glomazni otpad ostavljaju pored posude za skupljanje komunalnog otpada. Na temelju IV. Izmjene i dopune prostornog plana Općine planirano gospodarenje otpadom vršit će se putem reciklažnih dvorišta. Reciklažno dvorište je prostor na kojemu se obavlja odvojeno prikupljanje papira, stakla, metala, otpadnog tekstila, PVC-a i drugo. Dva reciklažna dvorišta planirana su na lokacijama naselja Rugvica i Otok Svibovski. Reciklažno dvorište u naselju Otok Svibovski, ukupne površine 18 ha, služit će i za prikupljanje građevinskog otpada. Unutar zone reciklažnog dvorišta za građevinski otpad mora postojati prihvatna zona namijenjena za prihvat i privremeno skladištenje građevnog otpada, zatim zona obrade građevnog otpada gdje će se izdvajati metalni komadi, drobiti građevni otpad i klasirati, te zona skladištenja opreme recikliranog agregata. Važno je napomenuti da sastav komunalnog otpada ovisi o sredini u kojoj nastaje, te stoga ovisi o mnoštvu čimbenika kao što su: standard stanovništva, tip naselja, dostignuta razina komunalne higijene i sl. Općina Rugvica bi trebala poraditi na selekciji otpada, bilo putem sustava odvojenog prikupljanja na samom mjestu nastanka (domaćinstva, gospodarski subjekti), putem zelenih otoka ili reciklažnih


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

dvorišta, ili pak obradom i sortiranjem otpada na lokaciji centra za gospodarenje otpadom (Tarno). Također je moguće i kombinirati neke ili sve od navedenih metoda razdvajanja i selektivnog prikupljanja otpada.

2.3.5.1. Divlja odlagališta otpada Osim službenih odlagališta, u Zagrebačkoj županiji postoje zabilježena i mjesta divljeg odlaganja, tzv. “divlja odlagališta”. Uglavnom su to odlagališta na koje stanovništvo odvozi građevinski, glomazni, biootpad i u manjim količinama druge vrste otpada. U Zagrebačkoj županiji evidentirana su više od 350 divljih odlagališta s procijenjenom ukupnom količinom odloženog otpada od oko 473.000 m³. Većina navedenih divljih odlagališta se povremeno saniraju odvozom otpada na službena odlagališta, međutim neodgovornim ponašanjem pojedinaca ponovno nastaju divlja odlagališta na istim ili drugim lokacijama. Uz navedeno, posljedica stvaranja divljih odlagališta je i neobuhvatnost pojedinih naselja organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada. Također se to odnosi na područja koja pripadaju općinama, koje nemaju u blizini određenih lokacija za odlaganje, sakupljanje, predobradu ili obradu otpada kao što su to građevinski otpad, glomazni otpad i sl. U Općini Rugvica tijekom 2013. godine provedena je sanacija pet divljih odlagališta. Sanaciju i čišćenje svih divljih odlagališta otpada obavile su udruge građana, mjesni odbori i dobrovoljna vatrogasna društva.

2.3.5.2. Županijski centar za gospodarenje otpadom Planom gospodarenja otpadom u RH predviđeno je upravljanje sustavom gospodarenja otpadom po modelu javno privatnog partnerstva (JPP), prema kojem Županija, u dogovoru s gradovima i općinama osniva županijsku komunalnu tvrtku (ŽKT) u javnom vlasništvu koja s privatnim partnerom (PP) sklapa ugovor o JPP-u o ulaganju u ŽCGO i upravljanju ŽCGO-om. U takvom sustavu, ŽKT vodi gradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) do uspostave sustava, upravlja sustavom gospodarenja otpadom u Županiji, koordinira rad lokalnih komunalnih tvrtki te organizira dovoz otpada od pretovarnih stanica do ŽCGO, a PP financira gradnju postrojenja za obradu komunalnog otpada (MBO) i nakon gradnje upravlja ŽCGO-om na dogovoreno vremensko razdoblje. PP, osim upravljanja, ima obvezu financiranja rada i daljnje gradnje ŽCGO-a iz ostvarenih prihoda.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Zagrebačka županija je putem Odluke o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom osnovala trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ za gospodarenje otpadom na području Zagrebačke županije. Trgovačko društvo „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ u 100%-om je vlasništvu Zagrebačke županije te je ujedno i jedini član Društva. Društvo je osnovano s ciljem uspostave jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom i izgradnje Županijskog centra Zagrebačke županije i pripadajućih objekata na području Županije. Misija Društva je i osigurati tehnologiju i opremu za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada (MBO) te zaštita okoliša i štednja energije. MBO zbrinjavanje otpada najprije se razvilo u Njemačkoj, a kasnije se MBO tehnologija proširila i na sve ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. Ovakva tehnologija zbrinjavanja otpada obuhvaća dva procesa: mehaničku i biološku obradu otpada, pri čemu se procesi mogu konfugirati na načine kako bi se dobio širok raspon specifičnih ciljeva kao što su: maksimiziranje količine obnovljivih sirovina (staklo, metali, plastika, papir i dr.), proizvodnja komposta, zatim proizvodnja visoke kvalitetnog krutog goriva iz otpada (GIO) definiranih svojstava i bio stabiliziranog materijala za odlaganje (biorazgradiva komponenta) te proizvodnja bioplina za proizvodnju topline i/ili električne energije. U studenom 2013. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dalo suglasnost za sklapanje Sporazuma između Fonda i županijske komunalne tvrtke „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ o ulaganju Fonda u pripremne radove za Centar za gospodarenje otpadom, pretovarne stanice i sanacije odlagališta otpada na području Županije. Županijski centar za gospodarenje otpadom, sukladno prostorno planskoj dokumentaciji Zagrebačke županije i Grada Ivanić Grad smješten je na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada „Tarno“. Sukladno navedenom treba naglasiti da postoje znatni problemi i poteškoće vezane uz izgradnju (nedostatak sredstava, pitanje lokacija, dogovaranje potencijalnih korisnika, otpor lokalnog stanovništva i dr.) pa je pitanje zbrinjavanja otpada otvoreno do izgradnje CGO-a. Početak rada CGO se predviđa u 2019. godini. Prema IV. izmjenama i dopunama prostornog plana Zagrebačke županije odlagalište Tarno ukoliko ipak ne bude prenamijenjeno u CGO jedna je od osam mogućih lokacija za izgradnju pretovarne stanice. S obzirom na koncept gospodarenja otpadom u RH, tok otpada uključuje i njegov prolazak kroz pretovarnu stanicu. Pretovarna stanica je postrojenje u kojem se komunalni otpad, sakupljen u sakupljačkoj mreži, istovaruje iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz eventualno izdvajanje glomaznog otpada, kratko zadržava,


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

utovaruje u veća vozila i transportira na daljnju obradu u centar za gospodarenje otpadom. Svjetska iskustva pokazuju da vozila za skupljanje otpada imaju racionalni radijus kretanja do 35 km i za veće udaljenosti predviđa se izgradnja pretovarnih stanica. Primarni razlog za to je smanjenje troškova prijevoza otpada do regionalnog centra za gospodarenje otpadom koji bi služio samo za odlaganje otpada s područja županije. Pretovarna stanica uključuje i smanjenje vremena skupljanja otpada te smanjenje potrošnje goriva i troškova održa vanja vozila, a posljedično se smanjuje i ukupni promet te ispuštanje štetnih plinova u zrak.

2.3.2. SWOT analiza infrastrukture Op ćine

Tablica 23. Swot analiza infrastrukturne opremljenosti područja Općine Rugvica

SNAGE

− Autocesta A3 – najznačajni cestovni koridor koji povezuje Općinu s glavnim gradom

− Prostorom Općine Rugvica prolazi alternativna trasa glavne magistralne željezničke pruge za europski koridor Zagreb-Vinkovci

− Potencijal rijeke Save – najveći riječni plovni put − Uz zapadnu granicu Općine prolazi zračni put (koridor) zračne luke Zagreb − Kvalitetno izvedena telekomunikacijska mreža koja u potpunosti zadovoljava

sadašnji stupanj razvijenosti Općine − Područjem Općine Rugvica prolazi više zračnih visokonaponskih vodova − Javna rasvjeta je postavljena u svim naseljima Općine − Sva naselja Općine priključena su na plinovodnu mrežu − Jedino naftno polje na području Općine na lokaciji Ježevo − Mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije − Pokrivenost uslugama vodoopskrbe je 98%, dok je priključenost 86% − Izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Dugog Sela i Općine

Rugvica − Izgrađeni glavni kolektori koji će prikupljati otpadne sanitarne vode sa područja

Dugog Sela i Rugvice − Uključenost Općine u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza otpada koje

obavlja − U Općini Rugvica tijekom 2013. godine provedena je sanacija pet divljih

odlagališta

SLABOSTI

− Većina prometnica na području Općine čini mrežu nerazvrstanih cesta − Potreba za modernizacijom (asfaltiranjem) svih razvrstanih lokalnih cesta − Plovnost rijeke Save tek nizvodno od Siska − U Općini Rugvica ne postoje nikakvi sadržaji koji bi bili u funkciji zračnog

prometa − Neiskorištenost geoprometnog položaja i mogućnosti pograničnih područja − 14% kućanstava nije priključeno na vodoopskrbni sustav Općine − Nepotpuno razvijen sustav kanalizacijske mreže na području Općine − Nepostojanje službenog odlagališta otpada na području Općine − Problemi i poteškoće vezane uz izgradnju Županijskog centra za gospodarenje

otpadom

− Visok broj divljih odlagališta na području županije − Laka dostupnost i teža kontrola divljih odlagališta otpada − Neadekvatno gospodarenje otpadom i otpadnim vodama ugrožava biološku

raznolikost i vode


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

PRILIKE

− Rastući interes ulagača u obnovu infrastrukture − Fondovi za razvoj infrastrukture, zaštitu okoliša i prirode − Uskladiti hrvatski energetski sektor i energetsko zakonodavstvo s Trećim

paketom energetskih propisa Europske unije − Priključiti pojedina kućanstva na vodovodnu mrežu − Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske predviđena je izgradnja

riječne luke Rugvica na lijevoj obali Save u zoni Okunšćak, u razdoblju do 2020. godine

− Mogućnost izgradnje postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u ukupnoj površini zone 2,64 ha

− Izgradnja vodocrpilišta Kosnica te izgradnja magistralnih cjevovoda Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad, Sesvetski Kraljevec-Božjakovina, Cerje-Vukovje-Sveta Helena te Kosnica Cerje, I. etapa, i izgradnju precrpne stanice Ivanić Grad

− Provođenje projekta „Izgradnja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad“

− Mogućnost za izgradnju crpne stanice CS12 u Općini Rugvica − Provođenje mjera sanacije glomaznog otpada − Izgradnja reciklažnih dvorišta (na lokacijama naselja Rugvica i Otok Svibovski –

Hrušćica) − Rad na programima selekcije otpada, bilo putem sustava odvojenog

prikupljanja na samom mjestu nastanka (domaćinstva, gospodarski subjekti), putem zelenih otoka ili reciklažnih dvorišta, ili pak obradom i sortiranjem otpada na lokaciji centra za gospodarenje otpadom

− Sanacija divljih odlagališta

− Korištenje MBO tehnologije prilikom zbrinjavanja otpada − Ulaganje Fonda u pripremne radove za Centar za gospodarenje otpadom,

pretovarne stanice i sanacije odlagališta otpada na području Županije

PRIJETNJE

− Manjak financijskih potpora − Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje nadležnosti različitih

institucija − Nerazmjerna ulaganja u infrastrukturu s obzirom na broj korisnika



Tablica 24. Razvojni problemi i potrebe razvoja infrastrukture na području Općine Rugvica


− Zastarjelost cestovne mreže − Nedovoljno iskorištena prednost

geoprometnog položaja i mogućnosti pograničnih područja

− Nepostojanje odlagališta komunalnog otpada koje bi u potpunosti udovoljavalo hrvatskim i EU propisima

− Velik broj divljih odlagališta na području Županije

− Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

o Upotpuniti pojedina kućanstva u Općini vodovodnom mrežom

o Posvetiti veću pažnju na izradu prostorno-planske dokumentacije i realizaciju određenih projekata

o Osigurati uvjete i provedbu projekata vezanih za gospodarenje otpadom

o Sustavno podizati ekološku svijest građana širenjem kulture odgovornog postupanja s otpadom



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.3.4. Prirodna i kulturno-povijesna baština

2.3.8.1. Prirodne vrijednosti U Općini Rugvica nema Zakonom zaštićenih dijelova prirode. Prostornim planom Zagrebačke županije predložen je za zaštitu ornitološki posebni rezervat – Črnec Rugvički. Prostornim planom uređenja Općine Rugvica (IV. Izmjene i dopune, 2014.) predloženo je područje dijela korita rijeke Save od Hrušćice do Otoka Svibovskog u kategoriji ornitološkog posebnog rezervata. Podru čja ekološke mreže Republike Hrvatske U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 124/13), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom bio-geografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti, odnosno predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. Uredbom o proglašenju ekološke mreže propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna "SAC" područja – Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna "SPA" područja – Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000. Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

U skladu s odredbama Uredbe o ekološkoj mreži, područje Općine Rugvica dijelom se nalazi u obuhvatu ekološke mreže i to kao:

� međunarodno važna područja za ptice područja očuvanja značajna za ptice – POP i

� važna područja za divlje svojte i stanišne tipove područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS.

Podru čja očuvanja zna čajna za ptice :

• Sava kod Hruščice (s okolnim šljunčarama) – šifra: HR1000002 i • Turopolje – šifra: HR 1000003 (granično),

s ciljem očuvanja divljih svojti: - crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) i - mala čigra (Sterna albifrons).

Tablica 25. Ekološka mreža na području Općine Rugvica – Područja očuvanja značajna za

ptice (POP) PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 )

Identifikacijski broj

Naziv područja

Kategorija za ciljnu

vrstu

Znanstveni naziv vrste

Hrvatski naziv vrste

Status (G=gnjezdanica;

P=preletnica; Z=zimovalica)

HR1000002 Sava kod Hruščice

1 Alcedo atthis vodomar G 1 Sterna albifrons mala čigra G 1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G 1 Actitis hypoleucos mala prutka G 1 Riparia riparia bregunica G

HR1000003 Turopolje

1 Alcedo atthis vodomar G 1 Aquila pomarina orao kliktaš G 1 Ciconia ciconia roda G 1 Ciconia nigra crna roda G 1 Circus cyaneus eja strnjarica Z 1 Crex crex kosac G 1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G 1 Dryocopus martius crna žuna G 1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G 1 Haliaeetus albicilla štekavac G 1 Lanius collurio rusi svračak G 1 Lanius minor sivi svračak G 1 Pernis apivorus škanjac osaš G 1 Picus canus siva žuna G 1 Strix uralensis jastrebača G 1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G

Izvor: IV. Izmjene i dopune PPUO Rugvica, 2014.; http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura-2000-1300.html

Smjernice za provedbu mjera zaštite:

� planiranje stambenih, gospodarskih, proizvodno-poslovnih, industrijskih i ostalih zona, proširivanje postojećih građevinskih područja i planiranje zahvata


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

izvan građevinskih područja, planirati na način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,

� uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti,

� pri odabiru lokacije za smještaj postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uzeti u obzir prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te elemente krajobraza,

� prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje,

� pri odabiru trase prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te o ciljevima očuvanja ekološke mreže,

� očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske čistine i šumske rubove, gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma, postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja,

� u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava,

� štiti područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja te spriječiti njihovo onečišćenje a prema potrebi izvršiti revitalizaciju i

� izbjegavati regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih staništa.

Podru čjem očuvanja zna čajnim za vrste i stanišne tipove označena je Sava nizvodno od Hrušćice - šifra: HR2001311, s ciljem očuvanja divljih svojti i stanišnih tipova.

Tablica 26. Ekološka mreža na području Općine Rugvica – Područja očuvanja značajna za

vrste i stanišne tipove (POVS) PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 )

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu vrstu/ stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/ staništa Znanstveni naziv

vrste/ šifra stanišnog tipa

HR2001311 Sava

nizvodno od Hrušćice

1 obična lisanka Unio crassus

1 rogati regoč Ophiogomphus cecilia

1 bolen Aspius aspius

1 prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

1 veliki vretenac Zingel zingel 1 mali vretenac Zingel streber

1 dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi

1 veliki vijun Cobitis elongata 1 vijun Cobitis


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

elongatoides

1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

1 plotica Rutilus virgo

1 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

3150

1 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

3270

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0*

Izvor: IV. Izmjene i dopune PPUO Rugvica, 2014.; http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura-2000-1300.html

S ciljem očuvanja divljih svojti, potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

� pažljivo provoditi regulaciju vodotoka, � osigurati pročišćavanje otpadnih voda i � izgraditi sustav javne odvodnje.

S ciljem očuvanja stanišnih tipova, potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

� očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju,

� osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

� očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

� održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa � očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih

staništa, � očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi,

brzaci, slapovi i dr) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr),

� očuvati povezanost vodnoga toka, � očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)

vrste i genetski modificirane organizme;, � izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih

staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja, � u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija

i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju,

� vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje šljunka aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama, te

� ne iskorištavati sediment iz riječnih sprudova.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.3.8.1. Kulturna dobra Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13). U zoni zaštite povijesnih naselja i njihovih sklopova, postojeće građevine se grade i uređuju samo uz suglasnost nadležnog tijela zaštite a održavaju s ciljem čuvanja, sanacije i obnove svih izvornih elemenata arhitektonskog oblikovanja (arhitektonska plastika, tradicionalni materijali, način gradnje i sl.) karakterističnih za razdoblje u kojem su nastali. U neposrednoj okolini kulturnih dobara nacionalnog i regionalnog značaja, zbog očuvanja njihovog izvornog okruženja i zona ekspozicije, gradnja je moguća samo uz suglasnost nadležnog tijela zaštite. Tradicionalna gradnja drvenih građevina štiti se, u pravilu, na autentičnim lokacijama i s autentičnom namjenom. Potrebno je štititi i njihovo neposredno okruženje s prirodnim i kultiviranim krajobrazom i ekspozicijama. Građevine predložene za zaštitu se održavaju s ciljem čuvanja, sanacije i obnove svih izvornih elemenata arhitektonskog oblikovanja (arhitektonska plastika, tradicionalni materijali i način gradnje, i sl) karakterističnih za razdoblje u kojem su nastali. U sljedećoj tablici je prikazan popis nepokretnih kulturnih dobara nacionalnog i regionalnog značaja na području obuhvata PPUO Rugvica.

Tablica 27. Popis nepokretnih kulturnih dobara na području Općine Rugvica

Izvor: IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Rugvica

Tablica 28. Popis zaštićenih kulturnih dobara na području Općine Rugvica

Izvor: IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Rugvica

R.b. Kulturno dobro (naziv/opis) A Sakralne građevine PPUO Rugvica se

sve građevine predlažu za zaštitu, osim veterinarske

ambulante koja se predlaže kao evidentirana.

1. Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jalševcu Nartskom B Civilne građevine 1. Veterinarska ambulanta, Oborovo, Hrkina 2 C Stambene građevine 1. Donja Greda 76 2. Župni dvor, Jalševec Nartski

Oznaka Naziv kulturnog dobra Opis Z-5620 Ježevo, kapela Sv. Antuna Zaštićena

kulturna dobra upisana u Registar

spomenika kulture

Z-2351 Oborovo, Župna crkva Sv. Jurja Mučenika i Sv. Jakova Apostola

Z-5620 Oborovo, Kapela majke Božje Žalosne

UP-I-612-08/14-12/0187 Novaki Oborovski, Kip Sv. Ivana Nepomuka Kulturna dobra zaštićena

rješenjem o preventivnoj

zaštiti

UP-I-612-08/12-05/0239 Novaki Oborovski, Kurija Vernić UP-I-612-08/12-05/0239 Oborovo, Spomenik park palim borcima NOB-a

UP-I-612-08/12-05/0154 Oborovo, Kurija u Rugvici


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Nepokretna kulturna dobra lokalnog značaja u pravilu se štite na autentičnim lokacijama. Održavaju se s ciljem čuvanja, sanacije i obnove svih izvornih elemenata arhitektonskog oblikovanja i gabarita. Unutrašnjost građevina moguće je preoblikovati u skladu sa suvremenim potrebama korištenja ili promjenom namjene. Kapele, poklonce i raspela te memorijalna obilježja potrebno je primjereno oblikovanim zelenilom odijeliti od eventualne nove gradnje u kontaktnom području. Mjere zaštite evidentiranih kulturnih dobara Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine se temelje na zakonima i uputama koji se odnose na iste (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune), od kojih naročito:

� Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, � Zakon o prostornom uređenju te � Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih

naselja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995, 1998). Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima, česticama na kojima se spomeničke građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranog krajolika ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima. Zaštiti osobito podliježu slijedeći zahvati na građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima predloženim za zaštitu: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim česticama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. Za građevine koje su zaštićene ili su predložene za zaštitu kao kulturno dobro, nadležno tijelo – Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, treba donijeti rješenja o registraciji ili preventivnoj zaštiti. Dok se ta rješenja ne donesu građevine se ne smiju rušiti niti adaptirati na način da se mijenja vanjski izgled. Uvjetuje se zadržavanje izvornog pokrova te načina žbukanja i bojanja pročelja. Ne dozvoljava se zamjena izvornih prozora novim plastičnim i izgledom drugačijih od postojećih. Gradnja u preostalim dijelovima čestice volumenom i visinom ne smije prelaziti postojeći objekt predložen za zaštitu. Svaka dodatna aktivnost Općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva Općine te je i vid promocije naselja i prirodne baštine. Potencijal razvoja Općine Rugvica jednim velikim djelom leži i u kulturnoj baštini koja se može koristiti kao jedan od resursa za razvoj ruralnog turizma.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.3.5. SWOT analiza kulturno-povijesne baštine

Tablica 29. Swot analiza kulturno-povijesne baštine područja Općine Rugvica

SNAGE

− Područje ekološke mreže (HR 1000002, HR1000003, HR2001311) − Postojanje zaštićenih kulturnih dobara − Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-povijesne i tradicijske baštine − Tradicijska multikulturalna gastronomija

SLABOSTI

− Nepostojanje Zakonom zaštićenih dijelova prirode − Nepostojanje kulturne strategije − Nedovoljno uspostavljena suradnja na EU i nacionalnoj razini u pogledu razvoja

kulture − Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne i kulturno-

povijesne baštine − Nedostatno valorizirana i nezaštićena materijalna i nematerijalna baština − Nedovoljno iskorištena kulturno-povijesna i tradicijska baština u svrhu razvoja

turističke ponude − Nedostatno proučavanje predane baštine (mitovi i legende)

PRILIKE

− Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine

− Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova specijaliziranih za valorizaciju, očuvanje i održivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne)

− Razvoj ruralnog turizma kroz promociju kulturne baštine

PRIJETNJE − Neefikasno upravljanje kulturno-povijesnom baštinom − Zbog neizrađene razvojne kulturne strategije javlja se opasnost/nemogućnost

povlačenja financijskih sredstava za obnovu i zaštitu kulturnih dobara Izvor: Općina Rugvica


Tablica 30. Razvojni problemi i potrebe kulturno-povijesne baštine Općine Rugvica


− Nedovoljan broj provedbenih mjera sa svrhom zaštite okoliša

− Nedovoljna uključenost kulturno-povijesne baštine u turističku ponudu

− Manjak financijskih sredstava za ulaganja u obnovu, zaštitu i sprječavanje propadanja spomenika kulture

o Osiguranje održivog razvoja Općine kroz sustavnu provedbu mjera zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine

o Očuvanje i obnova estetske vrijednosti krajobraza

o Provoditi mjere zaštite arheoloških lokaliteta i prezentacije njihove vrijednosti i značaja

o Provoditi mjere zaštite, konzervacije, obnove, rekonstrukcije i revitalizacije kulturnih dobara



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4. Gospodarstvo

2.4.1. Gospodarske zna čajke podru čja Općine Rugvica

Na osnovi raspoloživih prirodnih resursa u Zagrebačkoj županiji kao glavni subjekti gospodarskog razvoja istakli su se trgovina, graditeljstvo, prijevoz i skladištenje, prerađivačka industrija (proizvodnja hrane i pića, nemetalnih i mineralnih proizvoda, prerada drva i proizvodnja namještaja, proizvodnja proizvoda od metala, metaloprerađivačka industrija, proizvodnja kemijskih proizvoda) i poljoprivreda. Kako bi gospodarstvo Županije steklo komparativnu prednost, potrebna su dodatna ulaganja u implementaciju suvremene tehnologije, jer je stručni kadar prijeko potreban. Isto tako, u poljoprivredi treba poseban naglasak dati na poticanju i razvitku proizvodnje prirodno uzgojene (eko i bio) hrane. Malo i srednje poduzetništvo je jedan od značajnijih čimbenika razvoja regionalnog gospodarstva koje intenzivno potiče lokalna uprava i samouprava. S tim u vezi, Županija raspisuje razne natječaje za dodjelu bespovratnih potpora za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Podupiranjem i raspisivanjem natječaja unaprijedit će se usluge poduzetničkih potpornih institucija i udruženja obrtnika, te povećati broj njihovih korisnika. Gospodarske djelatnosti na području Općine Rugvica, vezane su za prirodne resurse i njihovo iskorištavanje kao što su mineralne sirovine, podzemne vode, te šumsko i poljoprivredno zemljište. Gospodarstvo je sa svojim segmentima od presudnog značaja za rast budućeg razvoja Općine Rugvica, a naglasak ipak treba staviti na razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

2.4.1.1. Ekonomski razvoj i socijalno gospodarska struktura Postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti provodi se temeljem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 147/14) koji je stupio na snagu 01. siječnja 2015. godine i Uredbe o indeksu razvijenosti („Narodne novine“ broj 63/10 i 158/13). Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.) ostaje na snazi pet godina od stupanja na snagu navedenog Zakona. Indeks razvijenosti izračunava se na temelju pet pokazatelja (stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

obrazovanosti) koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost. Stupanj razvijenosti izračunava se na temelju indeksa razvijenosti svake 3 godine. Prema Odluci o razvrstavanju, na županijskoj razini, jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti i to prema prosjeku RH u: I. skupinu <75% prosjeka RH, II. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, III. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i IV. skupinu >125% prosjeka RH. Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti prosjeka RH u: I. skupinu <50% prosjeka RH, II. skupinu od 50% do 75% prosjeka RH, III. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, IV. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i V. veća >125% prosjeka RH. Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 147/14) i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 158/13) Zagrebačka županija je uvrštena u III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave. Općina Rugvica je također uvrštena u III. skupinu jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti Zagrebačke županije iznosi 124,23%, a indeks razvijenosti Općine Rugvica iznosi 81,12%. Uspoređujući stupanj razvijenosti Općine Rugvica s drugim JLS na području županije može se uočiti da je stupanj razvijenosti relativno ujednačen, ali je prilično manji od prosjeka Zagrebačke županije.

Tablica 31. Pokazatelji razvijenosti Općine Rugvica

Opć

ina

Rug

vica

Vrijednosti osnovnih

pokazatelja

Prosječni dohodak per capita 2010.-2012. 18.592

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012. 1.512

Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012. 16,8% Kretanje stanovništva 2010.-2001. 114,3 Udio obrazovanog stanovništva 16-65 godina 2011. 70,35%

Vrijednosti standardiziranih

pokazatelja

Prosječni dohodak per capita 2010.-2012. 53,0%

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012. 46,9% Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012. 98,0% Kretanje stanovništva 2010.-2001. 125,6%

Udio obrazovanog stanovništva 16-65 godina 2011. 84,0%

Indeks razvijenosti i

skupine

Indeks razvijenosti 81,12%

Skupine 75-100% III.

Izvor:https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/Regionalni%20razvoj//Vrijednosti%20indeksa%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti%20na%20lok

alnoj%20razini%202013..pdf


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.1.2. Gospodarska osnova Općine Rugvica

U povijesti, ali i danas, iako nešto slabijeg intenziteta, podučje Općine najvećim dijelom orjentirano je na poljodjeljstvo. Zadnjih desetljeća značajna je proizvodnja šljunčanih materijala. Značajan broj stanovnika zaposlen je na području Zagreba i Dugog Sela. U Rugvici djeluje institut za oplemenjivanje bilja (Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d.) koji proizvodi sjeme za poljoprivredne kulture, prvenstveno kukuruz. U novije vrijeme značajna je prozvodnja, tj. sklapanje i distribucija računala. Blizinom Zagreba, željeznice u Dugom Selu i otvaranjem čvora na autocesti A3 Zagreb-Lipovac, rugvička poslovna zona zajedno s dugoselskom u skoroj budućnosti postat će značajno poslovno središte istočnog dijela Zagrebačke županije. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na području Općine Rugvica registrirano je 163 aktivna poduzeća (d.o.o., j.d.o.o.), 22 aktivna obrta te 2 ustanove. Prema veličini poduzeća, najveći dio čine male tvrtke, dok velika poduzeća ne posluju na području Općine. Prema vrsti djelatnosti, temeljenih na Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, većina poslovnih subjekata se bavi tercijarnim djelatnostima, odnosno trgovinom na malo i veliko. Preostali dio poduzeća, bavi se građevinarstvom, prerađivačkom industrijom, djelatnošću pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prijevozom i skladištenjem, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom, te ostalim uslužnim djelatnostima.

Tablica 32. Popis poduzeća na području Općine Rugvica prema veličini (silazno) – 10

najvećih poduzeća

Vrsta R.b. Matični broj Naziv tvrtke Adresa

Dru

štvo

s o

gran

ičen

om o

dgov

orno

šću

1. 01318977 KFK TEHNIKA d.o.o. Dugoselska 5A, 10370 Rugvica

2. 01139479 SCHENKER d.o.o. Dugoselska cesta 5i, 10370 Rugvica

3. 03953874 REKO d.o.o. Dumovečka 27, 10373 Hrušćica

4. 03327116 IGM Šljunčara Trstenik d.o.o.

Zagrebačka 97, 10361 Sesvete-Kraljevec

5. 01509233 LISSA d.o.o. Ježevečka 74, 10370 Ježevo

6. 04288254 PRANJE TEPIHA d.o.o. Savska 8, 10361 Sop

7. 04302338 KAVIDO d.o.o.

Ulica Slavka Kolara 17, 10370 Obedišće Ježevsko

8. 04197313 INSTALACIJE BEBER d.o.o. Novo Svibje 57, 10361 Svibje

9. 04111842 SERVIS ŠIMIĆ d.o.o. 1. Školski odvojak 31, 10361 Struga Nartska

10. 04110684 RED SKY d.o.o. Savska 110, 10373 Hrušćica


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Jedn

osta

vno

druš

tvo

s og

raničen

om

odgo

vorn

ošću

1. 02966387 ŠPOLJARIĆ DIZAJN j.d.o.o. Posavska 107, 10370 Rugvica

2. 04304136 B.P. SOP j.d.o.o. Selska cesta 19, 10361 Sop

3. 04308085 MUJČIĆ USLUGE PRIJEVOZA j.d.o.o.

Petkova ulica 2, 10370 Okunšćak

4. 04287916 BUMERANG j.d.o.o. Martina Bogdana 4, 10361 Struga Nartska

5. 04224701 KOMARANTI USLUGE j.d.o.o. u likvidaciji

Posavska ulica 8, 10361 Otok Svibovski

6. 04155050 MINI PRODAJA j.d.o.o. Školska 4, 10361 Sop

7. 04083849 NAMJEŠTAJ-STIPIĆ j.d.o.o. Brestovčeva 7, 10370 Okunšćak

8. 04093763 BORAS UGOSTITELJSTVO j.d.o.o.

Savska 59, 10361 Svibje

9. 04036166 SUNČANI DAN j.d.o.o. Smolkova 1, 10370 Rugvica

10. 04067720 VCL Software j.d.o.o. Antoljakova 9, 10370 Rugvica

Izvor. http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearchPost

Tablica 33. Popis ustanova i zadruga na području Općine Rugvica

Ust

anov

a 1. 01839888 DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE SVETA KATARINA

Rugvička cesta 77, 10370 Okunšćak

2. 03324443 Osnovna škola Rugvica Dugoselska 11A, 10370 Rugvica

Zad

ruga

1. 01606620 ZAGREB, PZ Novo svibje 5, 10361 Sesvete-Kraljevec

Izvor. http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearchPost

Tablica 34. Popis obrta koji djeluju na području Općine Rugvica (po naseljima)

R.b. Naziv obrta Adresa 1. TRGOVAČKI OBRT BRACO PROMET Grabička 1, Dragošička, 10370 Dugo Selo

2. RADNJA ZA IZVOĐENJE GRAĐEVINSKIH I OBRTNIČKIH RADIVA

Jalševečka 43, Jalševec Nartski 10370 Dugo Selo

3. OBRT ZA UVOĐENJE INSTALACIJA ZA VODU, GRIJANJE I HLAĐENJE PRINCIP

Cvetkovićeva 6, Jalševec Nartski 10370 Dugo Selo

4. OBRT ZA IZGRADNJU GRAĐEVINSKIH OBJEKATA GRADNJA KIČUDA

Dolenska ulica 53, Ježevo 10370 Dugo Selo

5. UGOSTITELJSKI OBRT JEŽEVO Ježevečka ulica 3D, Ježevo 10370 Dugo Selo

6. OBRT ZA UGOSTITELJSTVO I TRGOVINU POSAVKA

Posavska 20, Novaki Oborovski 10372 Oborovo

7. CESAR – OBRT ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE

Slavka Kolara 22, Obedišće Ježevsko 10370 Dugo Selo

8. VODOINSTALATERSKI OBRT PRE-INST Prevlačka ulica 20, Prevlaka 10372 Oborovo

9. TRGOVAČKI OBRT ŠTEFICA ANTOLIŠ Oborovska ulica, 10372 Oborovo

10. TRGOVAČKI OBRT KOLAR Presečka ulica 40, Preseka Oborovska 10372 Oborovo

11. AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT MARIO Zagrebačka 105, 10372 Oborovo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

12. TRGOVAČKI OBRT K-PROM Okunjska ulica 9, Okunšćak 10370 Dugo Selo

13. AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT AUTOPRIJEVOZNIK Posavska 66, Otok Svibovski 10361 Sesvete-Kraljevec

14. TRGOVAČKI OBRT ĐANI Jambrišakova 7, Rugvica, 10370 Dugo Selo

15. TRGOVAČKI I KERAMIČARSKI OBRT MOZAIK Dugoselska 9, Rugvica, 10370 Dugo Selo

16. GRAĐEVINSKI OBRT JELEČ MONT Padolečka 10, Sop, 10361 Sesvete-Kraljevec

17. AUTOLIMARSKI OBRT RAJČEVIĆ Školska 4, Sop, 10361 Sesvete-Kraljevec

18. AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT ŠTEFANAC Savska 58, Sop, 10361 Sesvete-Kraljevec

19. KERAMIČARSKI OBRT KERA-KOMP Zagrebačka 47, Struga Nartska 10361 Sesvete-Kraljevec

20. GRAĐEVINSKI OBRT DIJAMANT Savska 35, Svibje, 10361 Sesvete-Kraljevec

21. Stolarski obrt STOLARIJA MARIĆ Savska 57A, Svibje, 10361 Sesvete-Kraljevec

22. TRGOVAČKI OBRT TANJA Miroslava Krleže 2, Trstenik Nartski 10361 Sesvete-Kraljevec

Izvor: http://www.mojatvrtka.net/trazi/

2.4.1.3. Vanjskotrgovinska razmjena Što uspješnije uključivanje u međunarodnu robnu razmjenu, zasnovano na ekonomskim načelima tržišne ekonomije, predstavlja stratešku zadaću svakog gospodarstva. To podrazumijeva izvoz konkurentnih, tržištu prihvatljivih proizvoda i usluga na profitabilnoj osnovi sa stalnim nastojanjima da se u konačnici ostvari pozitivna bilanca u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Gospodarski rast nije moguć ako su proizvođači ograničeni samo na domaće tržište, što se posebno odnosi na zemlje s malim tržištem kao što je Republika Hrvatska. S tim u vezi, gospodarski rast RH, pa tako i Zagrebačke županije i Općine Rugvica, kao i izgledi za otvaranje radnih mjesta vezani su za proizvodnju roba i usluga, a time i više nego ikada prije, za izvoz odnosno globalnu ekonomiju. U sljedećim tablicama su prikazani podaci o izvozu i uvozu Zagrebačke županije i Općine Rugvica ostvarenim u 2011. i 2012. godini.

Tablica 35. Ostvareni izvoz u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica (u tisućama kuna) OSTVARENI IZVOZ

Županija/gradovi i općine

Godine Indexi 2009. 2010. 2011. 2012. 12/11

Republika Hrvatska 55.272.198 64.870.443 71.234.060 72.233.613 101,4

Zagrebačka županija 1.557.756 1.857.559 2.197.201 2.682.715 122,1

Općina Rugvica 61.409 99.391 112.999 121.039 107,1 Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/04-02-02_04_2010.htm;

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-02-02_04_2012.htm

U 2012. godini u Zagrebačkoj županiji ostvaren je izvoz u iznosu od 2.682.715.000,00 kn što je za 22,1% više u odnosu na prethodnu godinu, te je udio


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

izvoza Županije u izvozu RH iznosio 3,71%. Istodobno 2012. godine je iz RH izvezeno roba u iznosu od 72.233.613.000,00 kn što je povećanje za 1,4% u odnosu na 2011. godinu. Općina Rugvica je 2012. godine izvezla robe u vrijednosti 121.039.000,00 kn, što je uspoređujući s prethodnom 2011. povećanje od 7,1%. Općina Rugvica u 2012. godini sudjeluje sa svega 4,51% u ukupnom izvozu Zagrebačke županije.

Tablica 36. Ostvareni uvoz u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica (u tisućama kuna) OSTVARENI UVOZ

Županija/gradovi i općine

Godine Indeks 2009. 2010. 2011. 2012. 12/11

Republika Hrvatska 111.751.098 110.224.500 121.036.155 121.504.191 100,4

Zagrebačka županija 7.264.922 6.802.749 9.304.343 9.142.859 98,3

Općina Rugvica 54.655 80.005 148.812 141.718 95,2 Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/04-02-02_04_2010.htm;

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-02-02_04_2012.htm

U 2012. godini u Zagrebačkoj županiji ostvaren je uvoz u iznosu od 9.142.859.000,00 kn što je za 1,7% manje u odnosu na prethodnu godinu, te je udio uvoza Županije u uvozu RH iznosio 7,52%. Istodobno 2012. godine je u RH uvezeno roba u iznosu od 121.504.191.000,00 kn što je za 0,4% više u odnosu na 2011. godinu. Općina Rugvica je 2012. godine uvezla robe u vrijednosti 141.718.000,00 kn, što je uspoređujući sa prethodnom 2011. smanjenje od 4,8%. Općina Rugvica sudjeluje sa 1,55% u ukupnom uvozu Zagrebačke županije.

Tablica 37. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene (u tisućama kuna)

Elementi Zagreba čka županija Općina Rugvica

2011. 2012. 2011. 2012. 1. Izvoz 2.197.201 2.682.715 112.999 121.039

2. Uvoz 9.304.343 9.142.859 148.812 141.718

3. Bilanca -7.107.142 -6.460.144 -35.813 -20.679

4. Pokrivenost uvoza

izvozom 23,61% 29,34% 75,93% 85,41%


Vezano za vanjskotrgovinsku razmjenu na razini Općine Rugvica svakako treba nastaviti djelovati u dosadašnjem smjeru, a prije svega, orijentirati se na izvoz onih roba koje kvalitetom odskaču od uvezenih te na taj način djelovati u smjeru još jačeg razvoja domaće proizvodnje s ciljem očuvanja radnih mjesta. Na razini Općine u 2011. godini je pokrivenost uvoza izvozom bila 75,93%, dok je u 2012. godini taj postotak povećan za 9,48%. Općina Rugvica, po pitanju pokrivenosti uvoza izvozom, ostvaruje negativnu vanjskotrgovinsku bilancu.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.1.4. Zaposlenost i nezaposlenost Tablica 38. Prosječna nezaposlenost u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica u razdoblju od

2004.-2015. godine Podru čje 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

ZŽ 13.453 13.662 13.045 11.370 9.814 11.895 15.256 15.947 17.403 19.583 18.469 16.798

Općina Rugvica 244 291 335 370 335 411 526 576 638 737 678 652

*2015. godina obuhvaća mjesece – siječanj, veljaču, ožujak, travanj i svibanj Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

Grafikon 9. Prosječna nezaposlenost u Zagrebačkoj županiji u razdoblju od 2004.-2015.

godine

*2015. godina obuhvaća mjesece – siječanj, veljaču, ožujak, travanj i svibanj

Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

Grafikon 10. Prosječna nezaposlenost u Općini Rugvica u razdoblju od 2004.-2015. godine

*2015. godina obuhvaća mjesece – siječanj, veljaču, ožujak, travanj i svibanj


0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

Zagrebačka županija

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Općina Rugvica


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 39. Nezaposlenost u RH, Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica u razdoblju od siječnja – prosinca 2014. godine i siječnja – travnja 2015. godine (stanje krajem mjeseca) Nezaposlenost RH Zagreba čka županija Općina Rugvica

godi

na

mjesec broj broj udio u

nezaposlenosti RH broj

udio u nezaposlenosti

Županije

2014

.

siječanj 378.284 20.388 5,39% 772 3,79%

veljača 384.376 20.743 5,40% 790 3,81%

ožujak 376.866 20.519 5,44% 772 3,76%

travanj 354.449 19.971 5,63% 738 3,70%

svibanj 327.508 19.073 5,82% 685 3,59%

lipanj 304.925 18.212 5,97% 668 3,67%

srpanj 296.094 17.827 6,02% 653 3,66%

kolovoz 289.889 17.316 5,97% 624 3,60%

rujan 290.584 17.079 5,88% 608 3,56%

listopad 306.170 17.094 5,58% 602 3,52%

studeni 312.330 16.657 5,33% 599 3,60%

prosinac 316.763 16.752 5,29% 622 3,71%

2015

.

siječanj 329.230 17.548 5,33% 669 3,81%

veljača 329.751 17.473 5,30% 656 3,75%

ožujak 319.211 17.012 5,33% 656 3,86%

travanj 297.088 16.373 5,51% 649 3,96%

svibanj 275.381 15.584 5,66% 628 4,03% Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

Grafikon 11. Kretanje broja nezaposlenih osoba Zagrebačke županije po mjesecima u 2014.

i 2015. godini


0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

I. II. III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII

.IX

.X

.X

I.X

II. I. II. III.

IV.

V.

Zagrebačka županija


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Grafikon 12. Kretanje broja nezaposlenih osoba Općine Rugvica po mjesecima u 2014. i 2015. godini


Prema podacima prikazanim u prethodnoj tablici, u Općini Rugvica u svibnju 2015. godine prosječna nezaposlenost u ukupnom broju radno aktivnog stanovništva (5.424 osoba – prema popisu stanovništva iz 2011. godine) je bila cca 11,58%, te se može zaključiti da je stopa nezaposlenosti na području Općine relativno velika. Prema podacima za svibanj 2015. godine u Zagrebačkoj županiji je bilo 15.584 registrirane nezaposlene osobe, čime je Općina sa registriranom 628 osoba imala udio od 4,03% u ukupnoj nezaposlenosti Zagrebačke županije. Uspoređujući broj nezaposlenih osoba u svibnju 2014. godine s brojem nezaposlenih osoba u svibnju 2015. godine, uočava se tendencija smanjenja broja nezaposlenih osoba. Mjesečne stope nezaposlenosti nam govore o dinamici kretanja nezaposlenosti uspoređujući stanje tekućeg mjeseca s prethodnim, te nam naglašavaju promjene u nezaposlenosti s obzirom na pozitivne i negativne stope (rasta i pada nezaposlenosti), što uzrokuje povećanje ili smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec. Tako možemo zaključiti da nezaposlenost u Općini Rugvica u razdoblju protekle godine dana uglavnom opada (neuzimajući u obzir male oscilacije), između čega se izdvaja veljača 2014. godine kada je u navedenom razdoblju broj nezaposlenih osoba bio najveći (790 osoba), a stopa nezaposlenosti je iznosila čak 14,56%. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba u svibnju 2015. godine, na području Općine Rugvica najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 3 godine i škola za KV i VKV radnike (227 osoba ili 36,15%), potom osobe sa završenom osnovnom školom (193 osobe ili 30,73%), osobe sa završenom srednjom školom za zanimanje u trajanju od 4 i više godina (144 osobe ili 22,93%), zatim osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (29 osoba ili 4,62%), te osobe s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom (13 osoba ili 2,07%). Osoba s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (11 osoba ili 1,75%) je jednak broj kao i osoba sa završenom gimnazijom (11 osoba ili 1,75%)., a što je prikazano i u sljedećoj tablici i grafikonu.

0

200

400

600

800

1000

I. II. III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII

.IX

.X

.X

I.X

II. I. II. III.

IV.

V.

Općina Rugvica


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 40. Registrirana nezaposlenost prema razini obrazovanja krajem svibnja 2015. godine

Jedinica lokalne

samouprave

Ukupno Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV

radnike

SŠ za zanimanja u

trajanju od 4 i više godina

Gimnazija

I. stupanj fakulteta i

stru čni studij i viša škola

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat Uk. m ž

ZŽ 15.584 7.373 8.211 596 3.552 5.236 4.030 486 845 839

Općina Rugvica 628 313 315 29 193 227 144 11 11 13

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (Područni ured Zagreb); http://www.hzz.hr/UserDocsImages/ZG_Bilten_05_2015.pdf

Grafikon 13. Nezaposlene osobe Općine Rugvica prema razini obrazovanja u svibnju 2015. godine (stanje krajem mjeseca)

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (Područni ured Zagreb); http://www.hzz.hr/UserDocsImages/ZG_Bilten_05_2015.pdf

5%

31%

61%

4%

Bez škole/nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola, fakultet, magisterij, doktorat


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.1.5. SWOT analiza gospodarskih obilježja

Tablica 41. Swot analiza gospodarskih obilježja područja Općine Rugvica

SNAGE

− Prirodni resursi - velika prisutnost mineralnih sirovina, nafte i plina, te šumskih i poljoprivrednih zemljišta

− Značajni udio u gospodarstvu otpada na poljoprivrednu proizvodnju − Povoljan prometni položaj Općine za daljnji razvoj industrije te za plasiranje

proizvoda na tržište EU-a − Značajan broj registriranih aktivnih poduzeća na području Općine − Općina Rugvica je 2012. godine izvezla više robe nego 2011. za 7,12% − Smanjenje uvoza 2012. godine u usporedbi s 2011. za 4,8% na području

Općine

− U ukupnoj nezaposlenosti Općine Rugvica 2015. godine uočava se postupno smanjenje broja nezaposlenih osoba

− Raspoloživi ljudski resursi (obrazovana mlada populacija)

SLABOSTI

− Postepeno nestajanje izvora mineralnih sirovina postaje neizbježno − Nedostatak proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta − Prema veličini poduzeća, najveći dio čine male tvrtke, dok velika poduzeća ne

posluju na području Općine − Zastarjela tehnologija malog gospodarstva − Nedostatak poduzetničkog duha − Slaba prilagodljivost promjenama na tržištu − Općina Rugvica u 2012. godini sudjeluje sa 4,51% u ukupnom izvozu

Zagrebačke županije

− Relativno velika stopa nezaposlenosti na području Općine (11,58%, 5/2015.) − Najviše nezaposlenih osoba u svibnju 2015. godine na području Općine su bile

osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 3 godine i škola za KV i VKV radnike (36,15%)

− Nedostatak ljudi s razvijenim menedžerskim i marketinškim vještinama − Nedovoljna ponuda institucija koje nude prekvalifikaciju radne snage − Nedovoljne poticajne mjere za razvoj gospodarstva

PRILIKE

− Uvođenje novih tehnologija te razvoj informatičke i telekomunikacijske mreže − Osuvremenjivanje obiteljskih gospodarstava radi daljnjeg razvoja

poljoprivrednih gospodarstava i jačanja kupovne moći i financijske samostalnosti stanovništva Općine

− Uključivanje u međunarodnu robnu razmjenu zasnovanu na ekonomskim načelima tržišne ekonomije

− Izvoz konkurentnih, tržištu prihvatljivih proizvoda i usluga radi ostvarivanja pozitivne bilance u vanjskotrgovinskoj razmjeni

− Poticanje i razvoj globalne ekonomije kroz širenje na nova tržišta - povezivanje s partnerima iz EU radi lakšeg pristupa EU fondovima

− Usklađivanje sa zakonskim normama razvijenog EU tržišta i veća spremnost na usvajanje novih znanja i tehnologija

− Orijentacija na izvoz onih roba koje kvalitetom odskaču od uvezenih radi jačanja razvoja domaće proizvodnje s ciljem očuvanja radnih mjesta

− Podizanje kvalitete radne snage − Izrada novih programa poticanja zapošljavanja i njihova provedba

PRIJETNJE

− Inozemna konkurencija i visoka reguliranost EU zakonodavstva − Nedovoljna povezanost obrazovnih institucija − Odljev kvalificiranih kadrova sa područja Općine − Nepostojanje sustava identifikacije i praćenja potrebnih kompetencija na tržištu

rada − Manjak ponude pojedinih programa te nedostatna kvaliteta već postojećih

programa − Visoka nelikvidnost u uvjetima otežanog poslovanja



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.1.6. Razvojni problemi i potrebe

Tablica 42. Razvojni problemi i potrebe razvoja gospodarstva na području Općine Rugvica


− Visoka stopa nezaposlenosti − Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu

rada − Zastarjela tehnologija − Nedostatak stručnih kadrova − Nedovoljna ponuda institucija koje nude

prekvalifikaciju radne snage − Nedovoljne poticajne mjere za razvoj

gospodarstva

o Smanjenje stope nezaposlenosti kroz jačanje i razvoj gospodarskih potencijala

o Povećanje izvoza o Sustavno pratiti potrebe tržišta rada i prema

tome uskladiti obrazovni sustav (stipendirati deficitarne programe, olakšati zapošljavanje traženih stručnih profila i sl.)

o Sprječavanje odlaska mladih obrazovnih kadrova

o Usklađivanje sa zakonskim normama EU


2.4.2. Poduzetništvo

Prema parametirima veličine i broja pravnih oblika, na području Općine Rugvica registrirano je 218 pravnih oblika, od toga aktivnih 163. Podaci o gospodarskoj aktivnosti na općinskom nivou, mjereno u odnosu na registrirane gospodarske subjekte, pokazuje visoki udio malih poduzeća.

Tablica 43. Klasifikacija pravnih oblika prema veličini na području Općine Rugvica

Pravni oblici Općina Rugvica

Malo Srednje Veliko Neodređeno Ukupno

Aktivne tvrtke 136 4 0 23 163

Aktivne tvrtke koje su predale GFI

112 4 0 0 116

Sve tvrtke upisane u sudski registar

171 4 0 43 218

Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon;jsessionid=D371E05AC1FDFB95C4222FBEBC936153

Na području Općine Rugvica, najveći broj poduzeća za glavnu djelatnost ima trgovinu na malo i veliko; popravak motornih vozila i motocikala, točnije njih 45, što čini 27% od ukupnog broja aktivnih poduzeća. 26 poduzeća, ili 16%, se bavi građevinarstvom, dok se 24 poduzeća ili 15% bavi prerađivačkom industrijom. Navedeni podaci su vidljivi iz sljedeće tablice.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 44. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika prema djelatnosti na području Općine Rugvica

Djelatnost prema NKD-u Broj subjekata

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 7

B Rudarstvo i vađenje 2

C Prerađivačka industrija 24

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 0 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 1

F Građevinarstvo 26

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 45

H Prijevoz i skladištenje 11

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 15

J Informacije i komunikacije 2

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0

L Poslovanje nekretninama 5

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 8

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0

P Obrazovanje 1

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3

R Umjetnost, zabava i rekreacija 0

S Ostale uslužne djelatnosti 10 T Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

0

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 0

Ukupan broj aktivnih tvrtki 163 Izvor:

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon;jsessionid=35D704479DA4E0EEDF8EC766FE29EB61

2.4.2.1. Trgovina Osnovne poteškoće iz sredine 90-ih godina prošlog stoljeća (tekuća nelikvidnost, pad kupovne moći potrošača, realan pad prometa roba, nedovoljna zaštita domaće proizvodnje (naročito prehrambenih proizvoda, nelojalna konkurencija, pretjeran uvoz robe, previsoke cijene i dr.), zbog čega je dolazilo do značajnog deviznog odljeva kupovinom građana u Mađarskoj, Austriji i Italiji, su uglavnom nadvladane tako da trgovina zauzima sve značajnije mjesto kao izvor prihoda. Na području Zagrebačke županije trgovinska djelatnost u stalnom je usponu i kao takva danas je najrazvijenija djelatnost na području Zagrebačke županije. Uz mala poduzeća u trgovini se pojavljuju i trgovački lanci s velikim trgovačkim centrima, te zahvaljujući njima trgovinski promet u stalnom je porastu.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Od ukupno 163 aktivnih poduzeća, na području Općine Rugvica postoji 45 poduzeća, odnosno 27% koja se bave trgovinskom djelatnošću. U sljedećoj tablici prikazano je 10 poduzeća koja su ostvarila najveće prihode obavljajući trgovinsku djelatnost.

Tablica 45. Klasifikacija aktivnih poduzeća koja obavljaju trgovinsku djelatnost prema ukupnom prihodu na području Općine Rugvica

R.b. Naziv tvrtke Adresa

1. REKO d.o.o. Dumovečka 27, Hrušćica 10360 Sesvete-Kraljevec

2. FILLI Stahl d.o.o. Savska ulica 114 c, Hrušćica 10360 Sesvete

3. ZELENI HIT d.o.o. Rugvička cesta 102, Dragošička 10370 Dugo Selo

4. IKEA HRVATSKA d.o.o. Ulica Alfreda Nobela 2, Sop 10361 Sesvete-Kraljevec

5. RANEX-PROMET d.o.o. Dumovečka 27, Hrušćica 10360 Sesvete-Kraljevec

6. AB PETROL d.o.o. ( u stečaju) Selska cesta 19, Sop 10361 Sesvete-Kraljevec

7. DEBELJAK R.B. d.o.o. Ježevečka 1 , Ježevo 10370 Dugo Selo

8. AMC ĆURAK d.o.o. Posavska ulica 33, Rugvica 10370 Dugo Selo

9. AUTO ŠTRUKELJ d.o.o. Dugoselska 10, Rugvica 10370 Dugo Selo

10. TRGOPROMET OBOROVO d.o.o. Savska 47, Oborovo 10372 Oborovo

Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearchPost

2.4.2.1. Građevinarstvo

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007. područje F Građevinarstvo obuhvaća gradnju zgrada, građevina niskogradnje te specijalizirane građevinske djelatnosti koje obuhvaćaju pripremne radove na gradilištu koji uključuju rušenje postojećih građevina, iskop temelja i druge zemljane radove, radove na podizanju zgrada i gradnji građevina niskogradnje, instalacijske i završne radove na građevinama i iznajmljivanje građevinskih strojeva i opreme za gradnju ili rušenje građevina, s rukovateljem. Građevinarstvo je u Općini Rugvica gospodarska djelatnost koja je po zastupljenosti odmah nakon trgovine, sa 26 poduzeća od ukupnog broja aktivnih poduzeća. Analizirajući subjekte, odnosno nositelje oznake prema ukupnom prihodu koji su ostvarili u prethodnoj godini, prvo mjesto zauzima tvrtka MIR-PROMET d.o.o., potom je slijede tvrtka IZOVOD d.o.o. te RKHK INTERIJERI d.o.o.. U sljedećoj tablici je prikazano 10 poduzeća prema najviše ostvarenim prihodima koja djeluju na području Općine Rugvica.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 46. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika koja se bave građevinarstvom prema ukupnom prihodu na području Općine Rugvica

R.b. Naziv tvrtke Adresa

1. MIR-PROMET d.o.o. Slavonska 1, Svibje, 10361 Sesvete-Kraljevec

2. IZOVOD d.o.o. Rugvička cesta 12, Rugvica, 10370 Dugo Selo

3. RKHK INTERIJERI d.o.o. Posavska 98, Čista Mlaka, 10361 Sesvete-Kraljevec

4. NART GRADITELJSTVO d.o.o. Nartska 5, Jalševec Nartski, 10370 Dugo Selo

5. GRADNJA GORAN PERAK d.o.o. Zagrbačka 203, Trstenik Nartski, 10361 Sesvete-Kraljevec

6. FRANJIĆ DALIBOR d.o.o. Miroslava Krleže 38, Trstenik Nartski, 10361 Sesvete-Kraljevec

7. B I P VODOVOD d.o.o. Okunjska 17, Okunšćak, 10370 Dugo Selo

8. AEDIFICIUM j.d.o.o. Cvetkovićeva 6, Jalševec Nartski, 10370 Dugo Selo

9. KROV-SMOLIĆ d.o.o. Školska 4, Jalševec Nartski, 10370 Dugo Selo

10. M.V.PARKETI d.o.o. Savska 22, Sop, 10361 Sesvete-Kraljevec

Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/searchresults/pager?pager.offset=0

2.4.2.3. Prerađivačka industrija

Industrija je najznačajnija gospodarska grana u Zagrebačkoj županiji, a među djelatnostima najviše se ističu proizvodnja prehrambenih proizvoda, metaloprerađivačka industrija, proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda i strojogradnja. Osim već spomenutih gospodarskih grana, na području Županije su razvijene i druge gospodarske djelatnosti ili imaju realne perspektive za uspješan i brz razvoj (eksploatacija nafte i plina, obrtništvo, trgovina, turizam). S obzirom na prirodne predispozicije područja i tradicionalno iskustvo u proizvodnji, prehrambena industrija ima nedvojbeno najveću perspektivu jer se očekuju znatne investicije u više faze prerade poljoprivrednih proizvoda i proizvodnju zdrave hrane. Prehrambena industrija ima dugu tradiciju, posebno industrija prerade i konzerviranje mesa, proizvodnja mesnih i pekarskih proizvoda te preradu i konzerviranje voća i povrća. Metaloprerađivačka industrija nalazi se na prostoru cijele Republike Hrvatske, a najviše tvornica i pogona nalazi se na prostoru Zagrebačke županije. U Općini Rugvica nalaze se četiri tvrtke koje se bave proizvodnjom gotovih metalnih proizvoda (KFK TEHNIKA d.o.o., NIKIĆ-SERVIS d.o.o., MB BRAVARIJA d.o.o. i METALOBNOVA d.o.o.), zatim dvije tvrtke koje se bave proizvodnjom strojeva i uređaja (MARINOX d.o.o. i EUGLENA d.o.o.) i jedna tvrtka kojoj je glavna djelatnost proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila i njihove motore (EŠPAM d.o.o.). Na daljnji razvoj prerađivačke industrije Zagrebačke županije, a tako i Općine Rugvica utjecat će proces seljenja industrijskih pogona iz Zagreba u njegovu okolicu, ali i sama blizina razvojnih i tehnoloških potencijala grada Zagreba.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.2.4. Poduzetničke zone Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja definirana prostornim planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim korisnicima poduzetničke zone. Razvoj gospodarstva, odnosno poduzetništva na određenom području će se postići poticanjem izgradnje poduzetničkih zona. Na taj način će se riješiti prostorni problemi poduzetnika te potaknuti buduće poduzetnike na ulaganje. Ulaganjima i razvojem poduzetničkih zona na dugoročan način se stvaraju uvjeti za nesmetani rad kroz korištenje zajedničke infrastrukture i povezivanje poduzetnika smještenih na istom prostoru te kroz korištenje različitih povlastica ulaganja na tim prostorima, kao jezgri razvoja gospodarstva na određenom prostoru. Zagrebačka županija, smještena u idealnom središtu Hrvatske, okružujući grad Zagreb zauzima prostor najsnažnijih tvrtki, te čini jedinstvenu gospodarstvenu cjelinu s najboljim poduzetničko-poslovnim ozračjem i mogućnostima u ovom dijelu Europe preko kojeg prolaze svi cestovni, željeznički, zračni, energetski, infrastrukturni, podzemni i nadzemni koridori u smjeru zapada (Slovenija, Italija) prema istoku (Srbija, BiH), prema jugu (Jadransko more), te prema sjeveru (Austrija, Mađarska). Poduzetnička zona Rugvica, površine 60 ha, smještena je uz sjevernu stranu autoceste A3 Bregana-Zagreb-Lipovac, na 10. paneuropskom prometnom koridoru. Izlaskom s autoceste dolazi se direktno u zonu. Od Zagreba je udaljena 25 km, od državne granice s Republikom Slovenijom 50 km, s Republikom Mađarskom 110 km, a od granice s Republikom Srbijom 260 km. Od međunarodne željezničke pruge M103, smjer Ljubljana-Zagreb-Beograd, zona je udaljena pet kilometara.11 Osnovna namjena osnivanja i razvoja poduzetničkih zona kroz razna ulaganja na području Općine Rugvica jest poticanje razvoja poduzetništva kao pokretačke snage lokalnog gospodarskog razvoja, a isto tako racionalnijim korištenjem resursa (prostora, energije, infrastrukture) nastojat će se u potpunosti iskoristiti potencijali povoljnog geostrateškog položaja Općine.

11 http://www.zagrebacka-zupanija.hr/zona_rugvica


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.2.5. SWOT analiza poduzetništva

Tablica 47. Swot analiza poduzetništva na području Općine Rugvica

SNAGE

− Visok broj aktivnih pravnih oblika na području Općine − Oko 1/4 ukupno aktivnih tvrtki na području Općine se bavi trgovinskom

djelatnošću − Razvijeno građevinarstvo − Industrija kao najznačajnija gospodarska grana na području Županije − Razviiena metaloprerađivačka industrija na području Općine − Potencijal za unaprjeđenje prehrambene industrije i preradu poljoprivrednih

proizvoda s obzirom na prirodne predispozicije područja i tradicionalno iskustvo u proizvodnji

− Razvijene pojedine usluge (prijevoz, skladištnje) − Dobri uvjeti (manji troškovi) za pokretanje poduzetničke djelatnosti − Područje zastupljeno značajnom eksploatacijom šljunka, pijeska i sl. − Dobra prometna povezanost − Grad Zagreb − Poduzetnička zona Rugvica – tranzitno područje − Mogućnosti sufinanciranja razvoja poduzetničkih zona od strane RH i Županije − Poticajne mjere Općine za ulaganja u zone

SLABOSTI

− Nepostojanje velikih poduzeća na području Općine − Manjak OPG-a na području Općine zbog needuciranosti stanovništva − Nedovoljan broj adekvatnih poticajnih mjera za razvoj OPG-a − Nepovoljna struktura obrtništva zbog velike zastupljenosti djelatnosti trgovine i

uslužnih djelatnosti − Niska investicijska ulaganja rezultiraju slabom razvijenošću poduzetničke

infrastrukture − Slaba umreženost poduzetnika

PRILIKE

− Usklađivanje poslovanja poduzetnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog tržišta

− Povećanje izvoza proizvoda prerađivačke i prehrambene industrije − Kreiranje i provedba programa poticanja poduzetničke umreženosti − Razvoj suradnje s poduzetničkim institucijama − Stabilan bankarski sustav olakšava investicije i trgovinu − Poticanje kreiranja regionalnih brandova − Širenje na tržište EU koje karakterizira sloboda kretanja (roba, osoba, usluga i

kapitala)

PRIJETNJE

− Trend pogoršanja pokazatelja produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti − Vremensko razdoblje potrebno poduzećima za usklađivanje s normama i

standardima EU − Administrativni problemi (neplaćanja, prisilne provedbe ugovora i sl.) − Povećanje konkurentskih poduzeća na domaćem tržištu (nakon ulaska RH u

EU) − Propadanje obrtništva i trgovine zbog nekontroliranog ulaska na tržište velikih

trgovačkih lanaca Izvor: Općina Rugvica


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Tablica 48. Razvojni problemi i potrebe razvoja poduzetništva na području Općine Rugvica


− Nepostojanje poduzetničkog inkubatora − Nedovoljan broj poticajnih mjera i kreativno-

edukativnih radionica za mlade poduzetnike i razvoj OPG-a

− Propadanje obrtništva i trgovine zbog nekontroliranog ulaska na tržište velikih trgovačkih lanaca

− Niska investicijska ulaganja i slaba umrženost poduzetnika

o Osmišljavanje radionica za poticanje mladih poduzetnika (kreativne radionice, vikend škole, posjete uspješnih poduzetnika) i povećanje broja OPG-a

o Uskladiti poslovanje obrtnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog tržišta

o Poticati kreiranje regionalnih brandova kao način sprječavanja zatvaranja i propasti obrta

o Jačati izvoza proizvoda prerađivačke i prehrambene industrije


2.4.3. Turizam

Turizam ima opći trend razvoja, kako u svijetu tako i na području RH, te zahvaća sve šire slojeve društva, a sve su raznolikiji poželjni oblici turističke ponude. Razvitak Općine Rugvica temelji se, između ostalog, i na razvoju ugostiteljstva i turističke ponude. Resurs za razvoj turizma sveukupni je prostor sa svojim prirodnim i kulturnim potencijalom i društvenom strukturom, a naročito jezera koja će se formirati nakon prestanka eksploatacije šljunka. Zbog bogatstva prirodnih i potencijalnih turističkih resursa (rekreacija na jezerima nakon sanacije šljunčara) područje Općine Rugvica ima izvrstan turistički potencijal. Korištenjem navedenih resursa i komparativnih prednosti u Općini bi se razina kvalitete života mogla podići na višu razinu. Turizam treba transformirati iz ekstenzivnog u intenzivni te povećavati kvalitetu i kapacitete. Postojeće turističke kapacitete treba poboljšavati i graditi nove, te proširivati sadržaje vanpansionske potrošnje, u skladu s razvrstavanjem turističkih mjesta u razrede. Općina Rugvica je razvrstana u turistički razred D. Izgradnju novih turističkih kapaciteta treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće ponude. Razvoj turizma uvjetovan je i razvojem kvalitetnije prometne i komunalne infrastrukture, te stalnom brigom oko zaštite prirodnih i kulturnih dobara i zaštite okoliša. U funkciji razvoja turizma je i potreba bolje infrastrukturne opremljenosti naselja, te unaprjeđenje općeg standarda življenja u tim naseljima. Nužno je uspostaviti stabilan međuodnos turizma i ekologije, što uključuje prevenciju, zaštitu i monitoring. Pritom


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

je prioritet rješenje otpadnih voda naselja s potpunim biološkim tretmanom i izgradnja ekološki prihvatljivih sanitarnih deponija otpada. Prostornim planom Općine Rugvica (2005. godine) predviđen je razvoj radnih djelatnosti u zonama za industriju. Za turizam su osigurane zone koje će nakon eksploatacije šljunka biti predviđene za rekreacijsko-turističku namjenu. Izgradnju novih turističkih kapaciteta treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih građevina. Treba težiti višim kategorijama građevina i sadržaja po europskim standardima za turističke i ugostiteljske građevine. U zoni ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi hotel, turističko naselje ili kamp. Vrijedne građevine kulturno-graditeljske baštine treba sustavno obnavljati i revitalizirati stavljajući ih u turističku funkciju. Za gradnju novih građevina treba izbjegavati prirodno vrijedne lokacije – šume i poljoprivredna zemljišta. Treba poticati oblike turističke ponude integrirane u ukupnu strukturu prostora, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse. Razvoj turizma uvjetovan je razvojem kvalitetnije prometne i komunalne infrastrukture, te stalnom brigom oko zaštite kulturnih dobara i okoliša.12

2.4.3.1. Posjećenost Podaci o ostvarenim dolascima i noćenjima turista na području Općine Rugvica nisu poznati. Usporedbom podataka o dolascima turista i ostvarenim noćenjima u 2013. i 2014. godini uočljiva je pozitivna promjena na području Zagrebačke županije. Udio dolazaka turista u Zagrebačkoj županiji u 2014. godini je veći za 12,8% u odnosu na prethodnu godinu, te je udio noćenja u 2014. godini isto veći, i to za 11,7% u odnosu na prethodnu 2013. godinu. U idućim tablicama su prikazani navedeni rezultati.

Tablica 49. Ostvareni dolasci turista (razdoblje 2013. i 2014. godine)

Izvor: www.dzs.hr (Prema statističkim područjima; Turizam, kumulativni podaci u 2013.; Dolasci i noćenja turista u 2014.)

Tablica 50. Ostvarena noćenja turista (razdoblje 2013. i 2014. godine)

Izvor: www.dzs.hr (Prema statističkim područjima; Turizam, kumulativni podaci u 2013.; Dolasci i noćenja turista u 2014.)

12 IV. Izmjene i dopune PPUO Rugvica, 2014.

Destinacija Dolasci turista 2013. Dolasci turista 2014. Indeks 2014./2013. Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

Zagreba čka županija 47.732 22.884 24.848 53.841 21.348 32.493 112,8 93,3 130,8

Destinacija Noćenja turista 2013. Noćenja turista 2014. Indeks 2014./2013. Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

Zagreba čka županija 83.382 42.400 40.982 93.143 38.555 54.588 111,7 90,9 133,2


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Grafikon 14. Struktura dolazaka i noćenja turista u Zagrebačkoj županiji tijekom 2014. godine

Izvor: www.dzs.hr

Udio domaćih turista u ukupnom broju dolazaka u 2014. godini na području Zagrebačke županije je 39,65%, te je i u broju noćenja zabilježen sličan udio, odnosno 41,39%. Udio stranih turista u ukupnom broju dolazaka u 2014. godini na području Zagrebačke županije je 60,35%, te je i u broju noćenja zabilježen sličan udio, odnosno 58,61%.

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%

Dolasci

Noćenja

39,65%

41,39%

60,35%

58,61%

Domaći

Strani


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Iz sljedeće tablice se vidi da je u 2013. godini najveći broj turista u Zagrebačku županiju došao iz Njemačke, njih 9,36%, te da su ujedno ostvarili i najviše noćenja (10,11%). Osim iz Njemačke, značajan broj turista je došao iz Italije, čak 8,46% od ukupnog broja dolazaka stranih turista (udio u noćenjima je 8,63%), te iz Bosne i Hercegovine, čak 7,41% (udio u noćenjima je 6,79%).

Tablica 51. Dolasci i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2013. godini u ZŽ

VSŽ Strani turisti iz:

Ukupno Austrije BiH Češke Francuske Italije Mađarske Nizozemske Njemačke Poljske Slovačke Slovenije

Ujedinjene Kraljevine SAD

Ostalih zemalja

Dolasci 1.232 1.841 512 1.041 2.102 733 671 2.328 862 351 1.001 651 1.023 10.500 24.848

Noćenja 2.045 2.781 775 1.362 3.535 1.008 1.132 4.143 1.142 561 1.957 1.143 1.349 18.049 40.982

Ukupno 3.277 4.622 1.287 2.403 5.637 1.741 1.803 6.471 2.004 912 2.958 1.794 2.372 28.549 65.830

Izvor: http://www.dzs.hr (Statistički ljetopis RH 2014.)

2.4.3.2. Turistički smještajni kapaciteti i ugostiteljstvo Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na području Zagrebačke županije zabilježeno je 622 smještajna kapaciteta. U sklopu kolektivnih smještajnih objekata najviše se iznajmilo soba, odnosno 568 soba ili 91,32% od ukupnog broja smještajnih kapaciteta Županije, dok je u sklopu privatnih smještajnih objekata iznajmljeno 44 sobe, odnosno samo 7,07% od ukupnih smještajnih kapaciteta.

Tablica 52. Smještajni kapaciteti u Zagrebačkoj županiji 2013. godine

Županija Ukupno

Od ukupnoga:

U kolektivnim smještajnim objektima U privatnim smještajnim objektima

sobe apartmani mjesta za kampiranje sobe apartmani mjesta za kampiranje

Zagreba čka županija 622 568 7 - 44 3 -

Izvor: http://www.dzs.hr (Turizam u 2013.; Statistička izvješća 1515/2014.)


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Na području Općine Rugvica se nalaze 4 ugostiteljsko-smještajna objekta i to13: − Ugostiteljski obrt Ježevo (Rugvica, Dugo Selo), − Obiteljsko imanje Škarika (Oborovo, Rugvica), − Posavska hiža (Rugvica, Dugoselska ulica), − Restoran Čurak (Rugvica, Posavska 20) te − Restoran Lav (Svibje, Slavonska 1).

Ostali najbliži smještajni objekti se nalaze u obližnjem gradu Dugo Selo. Podaci o smještajnim kapacitetima Općine Rugvica nisu poznati. Prema podacima Turističke zajednice Grada Dugo Selo, na području Grada se nalazi nekoliko smještajnih kapaciteta, odnosno 3 privatna smještaja, što se može vidjeti iz sljedeće tablice.

Tablica 53. Ponuda smještajnih kapaciteta u Gradu Dugo Selo

Naziv smještaja Kapaciteti

Klet Bun čić

(Ugostiteljski obrt Konoba Barba)

Imanje obitelji Bunčić koje se sastoji od Velike kleti obitelji Bunčić, Ribarske kolibe i Konobe Barba; • Velika klet je poznati atraktivni centar za turizam te

- raspolaže sa 35 soba i to četiri jednoposteljne, 22 dvoposteljne, pet troposteljnih, dvije četveroposteljne te jednom depadansom sa osam postelja;

- sobe su opremljene televizorom sa satelitskim programom, mini barom, klimom i kupaonicom;

- posjeduju prostrano asfaltirano parkiralište pod nadzorom i podzemna garaža.

• Ribarska koliba je ugostiteljski objekt koji nudi domaća tradicionalna jela te je pogodan za organizaciju intimnih svadbi i drugih svečanosti (do 80 osoba).

• Konoba Barba je restoran obitelji Bunčić koji nudi specijalitete od slatkovodne i morske ribe uz velik izbor kvalitetnih vina u tihom mediteranskom ambijentu.

Motel „Sveti Nikola“

- Motel Sv. Nikola je Ugostiteljski kompleks u vlasništvu obitelji Šimić

- Motel raspolaže sa 25 ležajeva raspoređenih u 7 jednokrevetnih, dvokrevetnih, trokrevetnih i četverokrevetnih soba s televizorom, internetom i klima uređajem te siguran parking

- u sklopu motela nalazi se restoran sa svakodnevnom ponudom biranih specijaliteta domaće kuhinje te caffe bar

- unutar restorana moguće je organizirati i manje proslave do 50 ljudi

Restoran i preno čište „San“ (nema podataka)

Izvor: http://www.tzds.hr/smjestaj/; http://www.buncic.hr/HR/; http://www.motel-svetinikola.hr/; http://www.semper.hr/

13 http://www.tzzz.hr/informacije/smjestaj/


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.3.3. Turističke agencije i ponuda incoming programa Na području Općine Rugvica ne postoji niti jedna turistička agencija, ali zato u gradu Dugo Selo se nalaze 2 turističke agencije, i to BK Dugo Selo i Darojković promet d.o.o.. Biciklistički klub Dugo Selo svojim aktivnostima utječe na razvoj i unaprjeđenje turizma na području Općine kroz promoviranje zdravog načina života. Sportski klub okuplja entuzijaste kojima je namjera putovati biciklom. Darojković promet d.o.o. je tvrtka koja se bavi slobodnim prijevozom na području RH i u inozemstvu i u sklopu svoje djelatnosti iznajmljuju autobus ili kombi vozilo s vozačem.

2.4.3.4. Dionici turističkog razvoja Dionici predstavljaju gospodarski subjekt, organizaciju, ustanovu (uključujući razne državne odjele), pojedince (građanin/građanka) ili skupinu pojedinaca čije djelovanje pridonosi uspjehu ili neuspjehu određene inicijative ili akcije. Dionici su također oni koji su direktno ili indirektno zainteresirani za aktivnosti ili odluke donesene u okviru neke inicijative, procesa ili akcije. Dionici su i svi oni subjekti na čije živote određene inicijative, odnosno akcije mogu imati pozitivan ili negativan učinak. Transparentan odnos svih dionika stvara klimu dugoročnog povjerenja i pridonosi uspjehu inicijative ili akcije.

Tablica 54. Dionici turističkog razvoja Općine Rugvica Dionici

Općinska uprava Turistička zajednica Zagrebačke županije Turistička zajednica Grada Dugo Selo Poduzetnička zona Rugvica Javna Ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije Gradska knjižnica Dugo Selo Sportska dvorana i klubovi Udruge Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije Razvojna agencija Zagreb – TPZ d.o.o. (RAZA)


2.4.3.5. SWOT analiza turizma

Tablica 55. Swot analiza turizma na području Općine Rugvica

SNAGE

− Prometna dotupnost − Bogatstvo prirodnih i potencijalnih turističkih resursa (rekreacija na jezerima

nakon sanacije šljunčara) područje Općine Rugvica predstavlja izvrstan turistički potencijal

− Osigurane zone koje će nakon eksploatacije šljunka biti predviđene za


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

rekreacijsko-turističku namjenu − Povećanje broja dolazaka i noćenja turista na području Zagrebačke županije

− Razvijen izletnički (biciklistički) i lovni turizam − Ugostiteljska ponuda se temelji na autohtonih namirnica i tradicionalnoj

gastronomskoj ponudi − Raspoloživ prostor za nove projekte i izgradnju zona turističke namjene − Malo mjesto – ugodan život − Postojanje manifestacija s turističkim potencijalom − Slikovitost mjesta i okolice te gostoljubivost stanovništva

SLABOSTI

− Gospodarstvo se ne temelji na novim tehnologijama i kreativnim industrijama − Loša infrastrukturna opremljenost − Nejasna razvojna usmjerenja, odnosno nepostojanje strateškog upravljanja i

brendiranja destinacije − Nezaštićeni određeni prirodni potencijali − Mrtvilo – nema stalnih događanja u centru − Nedovoljna suradnja s razvojnim agencijama i RAZA-om − Zapuštenost, neuređenost i nedovoljna turistička valorizacija − Nedovoljna aktivnost Turističke zajednice − Nezainteresiranost stanovništva za sudjelovanje − Nedovoljna diverzifikacija ugostiteljske ponude − Manjak smještajnih kapaciteta te nedotatak kamping ponude − Nema suradnje s incoiming agencijama − Uništena tradicija malog obrta

PRILIKE

− Izgradnju novih turističkih kapaciteta i zona turističke namjene treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih građevina

− Izgradnja Suradnja s inozemnim institucijama kroz provođenje projekata promocije turizma područja

− Jačanje interesa za ruralne destinacije − Raspoloživi novi izvori informacija − Poticanje na razvoj kontinentalnih destinacija s nivoa Ministarstva turizma − Novi strateški plan HTZ-a

PRIJETNJE

− Gospodarska kriza − Investicijska klima u Hrvatskoj je nepovoljna − Promjena političkog okruženja nakon izbora te nedostatak političke podrške − Nedostatak institucionalne i stručne podrške u pristupanju izvorima financiranja − Brži razvoj konkurentske ponude u okruženju − Nedostatak kvalitetnog kadra u turizmu i prespori razvoj branda



Tablica 56. Razvojni problemi i potrebe turističkog razvoja Općine Rugvica


− Manjak smještajnih kapaciteta − Nedovoljna iskorištenost svih turističkih

potencijala Općine − Nepostojanje turističke atrakcije − Slaba orijentiranost poljoprivrednih

domaćinstava za turizam

o Stvaranje zanimljivih turističkih proizvoda o Aktiviranje obiteljskih posjeda o Jačati uključivanje izvornih proizvoda

(tradicionalnih i autohtonih jela i pića) kao dijela kulturnog naslijeđa u turističku ponudu

o Unaprjeđenje i daljnji razvoj ruralnog, lovnog i izletničkog turizma

o Izgradnja turističkih zona i povećanje turističkih smještajnih kapaciteta



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.4. Poljoprivreda

Poljoprivreda je jedna od značajnijih gospodarskih djelatnosti u Zagrebačkoj županiji. Razvijeni su ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo, a vina proizvedena kao što su „Portugizac Plešivica“ i „Kraljevina Zelina“ poznata su u cijeloj Hrvatskoj. Poljoprivreda je jedna od osnovnih gospodarskih djelatnosti na području Općine Rugvica. Iako nije najprofitabilnija i veliki dio stanovništva radi u prerađivačkoj industiriji, poljoprivreda je najvažnija grana kojom je ovdašnje stanovništvo preživljavalo od najstarijih vremena. Mogućnosti za njezin razvoj su velike, s obzirom na znatne površine pogodnih tala, klimu i geografski položaj, te blizinu i dobru prometnu povezanost s potencijalnim tržištem. Poljoprivreda, zajedno s proizvodno-poslovnim te eko/etno turističkim djelatnostima, trebala bi biti okosnica razvoja Općine Rugvica. Za to postoje i određeni pozitivni preduvjeti:

− veliki dio Općine čine kvalitetna, obradiva tla; − rijeka Sava kao potencijal za razvoj sustava navodnjavanja poljoprivrednih

površina; − područje ugodne kontinentalne klime – umjereno topla; − područjem prolazi Autocesta A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, međunarodna

željeznička pruga M103 (Ljubljana – Zagreb – Beograd); − luka Rugvica na rijeci Savi predstavlja poveznicu s domaćim i stranim tržištem.

U sljedećoj tablici vidimo ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata i korišteno poljoprivredno zemljište u Zagrebačkoj županiji 2003. godine, gdje je ukupan broj poljoprivrednih kućanstava 38.283, a broj registriranih poslovnih subjekata bio 93, dok na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište pada 77.818,65 ha, a na poljoprivredna kućanstva se odnosi 74.005,65 ha, dok su poslovni subjekti koristili ukupno 3.813,00 ha obradive površine.

Tablica 57. Ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata i korištenog poljoprivrednog zemljišta u Zagrebačkoj županiji

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Broj poljoprivrednih

kućanstava Broj poslovnih

subjekata Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

38.283 93 Ukupno

Poljoprivredna kućanstva

Poslovni subjekti

77.818,65 74.005,65 3.813,00

Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 58. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga

poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno

raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa

površina zemljišta, ha (3+7)

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Ostalo

zemljište, ha

Broj parcela korištenoga

poljoprivrednog zemljišta

ukupno korišteno (4+5-6)

u vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

1 2 3 4 5 6 7 8

Zagreba čka županija 38.283 105.301,28 74.005,65 68.729,31 8.843,89 3.567,55 31.295,63 189.096

Općina Rugvica 1.027 2.815,87 2.420,15 2.104,52 445,80 130,17 395,72 3.761

Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Tablica 59. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema ukupno raspoloživom

zemljištu

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

ukupno (2+3+4+5+6+8+10)

oranice i vrtovi

povrtnjaci (na

okućnici, korišteni

za vlastite

potrebe)

livade pašnjaci

voćnjaci vinogradi

rasadnici i košaračka vrba i dr.

Ostalo zemljište, ha

ukupno od toga: plantažni

ukupno od toga: plantažni

ukupno

od toga: neobrađeno

poljoprivredno zemljište

od toga: šumsko zemljište

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Zagreba čka

županija 74.005,65 46.512,01 408,52 22.018,35 1.621,76 1.423,98 282,32 1.993,78 438,05 27,25 31.295,63 6.972,82 19.605,80

Općina Rugvica 2.420,15 1.966,97 11,96 386,34 28,59 16,67 1,05 9,58 2,47 0,04 395,72 86,98 200,69

Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Poljoprivredna kućanstava Zagrebačke županije ukupno raspolažu sa 105.301,28 ha zemljišta, od čega stvarno koriste 74.005,65 ha, a u vlasništvu imaju 68.729,31 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta. Na temelju Popisa poljoprivrede 2003. godine, ukupno raspoloživa površina zemljišta Općine Rugvica iznosi 2.815,87 ha, tj. 2,67% od ukupno raspoložive površine zemljišta cijele Zagrebačke županije, dok ukupno korišteno poljoprivredno zemljište Općine Rugvica iznosi 2.420,15 ha, tj. 3,27% od ukupno obradivog poljoprivrednog zemljišta cijele Zagrebačke županije. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta od ukupne raspoložive površine zemljišta Općine čini 85,95%. Korišteno poljoprivredno zemljište Općine je u većini u vlasništvu kućanstava. Od toga se najviše zemljišta nalazi pod oranicama i vrtovima, čak 81,27%, a zatim slijede površine pod livadama (15,96%) i pašnjacima (1,18%). Povrtnjaci, voćnjaci i vinogradi zajedno čine 1,58% od ukupnog zemljišta. Šumsko zemljište pokriva 200,69 ha, a 86,98 ha je površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, što bi se različitim mjerama trebalo također staviti u funkciju. Iduća tablica prikazuje podatke o prosječnoj količini zemljišta kojim raspolaže poljoprivredno kućanstvo, kao i prosječnoj veličini parcele u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica, a koji ukazuju na relativnu usitnjenost i fragmentiranost poljoprivrednih površina kako u Županiji, tako i na području Općine.

Tablica 60. Prosječna količina i broj parcela zemljišta po kućanstvu te prosječna veličina parcele u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica

Ha poljoprivrednog zemljišta po

poljoprivrednom kućanstvu

Prosje čan broj parcela po poljoprivrednom

kućanstvu

Prosje čna veli čina parcele

Zagrebačka županija 1,93 4,94 0,39

Općina Rugvica 2,36 3,66 0,64 Izvor:www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

2.4.4.1. Stočarstvo – govedarstvo i svinjogojstvo Stočarska proizvodnja je tradicionalno prepoznatljiva gospodarska grana, kako na području Općine Rugvica, tako i u cijeloj Zagrebačkoj županiji. Stočarska proizvodnja obuhvaća uzgoj goveda, svinja, ovaca, peradi i kunića, ali je ograničavajući faktor razvoja smanjena kupovna moć stanovništva, gubitak tržišta, nedjelotvornost prateće industrije, te povećan uvoz stoke i stočnih proizvoda.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Prema zadnjem Popisu, od sve vrste stoke na području Općine Rugvica najbrojnije je svinjogojstvo sa čak više od 5.500 svinja (5.728 prema Popisu poljoprivrede 2003.), zatim govedarstvo s 1.190 grla goveda te ovčarstvo s 494 grla ovaca. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku, broj grla stoke na području Općine Rugvica je prikazan u sljedećoj tablici.

Tablica 61. Stanje grla stoke na području Općine Rugvica

Grlo Ukupan broj grla; Općina Rugvica

Zagreba čka županija

goveda 1.190 45.965 svinje 5.728 160.490 ovce 494 13.120 koze 220 9.199 konji 2 931 magarci, mazge i mule - 30 kunići 753 28.880 perad 26.224 888.801 pčelinje zajednice - košnice 10 10.258


Tablica 62. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju goveda


kućanstava prema korištenome

poljoprivrednom zemljištu

Broj ku ćanstava

ukupno s 1 govedom 2 3 4 5 6 7-10 11-15 16-20

više od 20

goveda

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zagreba čka

županija 10.836 2.863 2.347 1.537 1.014 734 536 1.019 456 160 170

Općina Rugvica 302 64 80 49 30 20 23 25 5 2 4


Tablica 63. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja

Skupin e poljoprivrednih

kućanstava prema korištenome

poljoprivrednom zemljištu

Broj ku ćanstava

ukupno s 1 svinjom 2 3 4 5 6-10 11-20 21-50

više od 50

svinja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Zagreba čka

županija 21.736 1.840 5.670 3.614 2.482 1.433 2.694 2.440 1.302 261

Općina Rugvica 680 50 128 96 71 56 115 103 56 5


Iz prethodno navedenih tablica vidljivo je da na području Općine Rugvica najviše kućanstava ima po dva goveda, dok više od 20 goveda ima 4 kućanstva. Na području Općine najveći broj poljoprivrednih kućanstava ima po dvije svinje, a više od 50 svinja ima 5 kućanstava.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Stočarstvo, isto kao i poljoprivreda, je jako bitna grana, ali je i dalje nekomercijalizirana i nema je u dovoljnom obujmu (nije masovna) za gospodarsku proizvodnju, nego se više bazira na osobnu upotrebu i jedan mali dio završava na lokalnom tržištu. Općina Rugvica ima potencijala za masovan uzgoj goveda, ovaca, svinja itd., samim time što se Općina nalazi u blizini Grada Zagreba koji je centar Županije te predstavlja veliko tržište koje ne može samo proizvoditi za svoje potrebe. Na području Općine Rugvica se uzgajaju i pčele. Osim gospodarskog iskorištavanja (dobivanja meda, voska, matične mliječi i propolisa, tvari ljekovitih svojstava i dr.), pčele pomažu oprašivanju cvjetova mnogih biljaka, što je od važnosti za jedan ovakav poljoprivredni kraj te bi se trebalo obnoviti pčelarstvo.

2.4.4.2. Voćarstvo Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku, broj stabala voćaka na području Općine Rugvica je prikazan u sljedećoj tablici.

Tablica 64. Stanje voćaka na području Općine Rugvica

Voćnjak

Ukupan broj stabala vo ćaka; Općina Rugvica Zagreba čka

županija Ukupan broj stabala

Od toga: broj stabala na plantaži

šljive 5.093 20 256.768 jabuke 2.878 - 400.489 kruške 1.681 - 90.516 trešnje 466 - 28.796 višnje 611 - 24.281 breskve i nektarine 528 - 28.504 marelice 299 - 11.284 smokve 17 - 1.219 citrusi - - 302 orasi 2.193 100 76.385 bademi 4 - 106 lješnjaci 815 300 35.400 masline 54 - 765


Na području Općine Rugvica, u uzgoju voća najviše su zastupljene šljive, a zatim jabuke, orasi te kruške i lješnjaci.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 65. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala


kućanstava prema

korištenome poljoprivrednom

zemljištu

Broj ku ćanstava

sa š

ljiva

ma

s ja

buka

ma

s kr

uška

ma

s tr

ešnj

ama

s vi

šnja

ma

s br

eskv

ama

i ne

ktar

inam

a

s m

arel

icam

a

sa s

mok

vam

a

s ci

trus

ima

(man

darin

ke

i ost

alo

južn

o voće)

s or

asim

a

s ba

dem

ima

s lje

šnja

cim

a

s m

aslin

ama

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Zagreba čka

županija 24.400 26.337 20.821 13.642 10.591 7.792 5.808 820 129 20.358 45 4.566 33

Općina Rugvica 657 669 594 274 318 215 181 13 - 546 1 158 2 Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Na području Općine Rugvica, najveći je broj poljoprivrednih kućanstava koja uzgajaju stabla jabuka, a zatim stabla šljiva. Stanovništvo Općine ne uzgaja citruse (mandarinke i ostalo južno voće), dok na području Županije ima 302 stabla, odnosno 129 poljoprivrednih kućanstava uzgaja citruse. Na području Općine samo 2 poljoprivredna kućanstva uzgajaju masline. Vinogradarstvo ima vrlo dugu tradiciju proizvodnje vrhunskih vina, a najveći dio površina vinograda se nalazi na području gradova Sveti Ivan Zelina, Jastrebarsko i Samobor. Prema obrađenim podacima DZS, u sljedećoj tablici prikazan je i broj kućanstava prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini. U navedenom popisnom periodu od ukupnog broja poljoprivrednih kućanstava Općine 750 kućanstava je ostvarilo profit prodajom određenih pojedinačnih poljoprivrednih kultura. Ovaj segment razvoja trebao bi se dodatno povećati kroz strategiju razvoja na lokalnom nivou u suradnji s višim institucijama na državnoj razini te bi trebalo razraditi program jačanja razvoja lokalnog stanovništva kako bi se stvorila pozitivna klima u razvoju oblasti zasebnih poljoprivrednih kultura.

Tablica 66. Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje u Općini Rugvica

Sku

pine

pol

jopr

ivre

dnih

kućan

stav

a pr

ema

koriš

teno

me

pol

jopr

ivre

dnom

ze

mlji

štu

Žitarica 156 Industrijsko, aromatsko i ljekovito bilje 2 Krmno bilje 1 Povrće 9 Cvijeće i ukrasno bilje 3 Voće i grožđe 4 Vino i rakija, te maslinovo ulje i ostale prerađevine 25 Goveda i kravlje mlijeko 208 Svinje 229 Ovce i koze te ovčje i kozje mlijeko 8 Perad i jaja 97 Dopunske djelatnosti i ostalo 8

UKUPNO 750 Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Uz nekoliko komercijalnih proizvođača, poljoprivredna proizvodnja je uglavnom individualna i ima pretežno samoopskrbni karakter pri čemu se manji viškovi prodaju na lokalnom tržištu. Za postizanje boljih rezultata, bilo bi potrebno razmotriti interesno udruživanje poljoprivrednika po uzoru na slična udruženja u razvijenim zemljama (npr. Italije i Španjolske). Općina Rugvica ima 1.027 registriranih poljoprivrednih kućanstava, a više od pola kućanstava, odnosno 750 (73,03%) je ostvarilo profit od prodaje. Male posjede, koliko je to moguće, dok je u tijeku katastarska izmjera, potrebno je okrupniti kako bi se dobile veće površine prikladnije za obradu. Okrupnjavanjem poljoprivrednih parcela stječe se mogućnost postavljanja sustava navodnjavanja bez kojeg sad i u budućnosti nema dobre proizvodnje niti kvalitetne robe. Treba se orijentirati na poljoprivrednu proizvodnju koja je pogodna na pojedinom području. Važno je napomenuti da novom shemom pristupa bavljenja poljoprivredom obavezno treba započeti s osnivanjem grupe poljoprivrednika koji bi bili u mogućnosti svojim proizvodima biti konkurenti raznim uvoznicima i cijeni pojedine kulture. Ovakvim novim načinom postoje velike mogućnosti za nabavkom hladnjača sortirnica, struke i drugih noviteta kroz praćenje poljoprivredne proizvodnje i u drugim zemljama EU. Najveći problem sektora poljoprivrede je usitnjena struktura poljoprivrednih površina, s prosječnom parcelom veličine svega 0,64 ha, a potom i zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura, neiskorištenost poljoprivrednih površina, nesređeni imovinsko-pravni odnosi, neorganiziranost i nekonkurentnost, depopulacija ruralnih područja, katastarska pitanja i dr. Na području Općine ima potencijala i mogućnosti razvoja kontinentalnog turizma u okviru seoskih gospodarstava, koja bi se kroz svoju osnovnu djelatnost - poljoprivredu, dopunski uključila u različite oblike pružanja usluga turistima (smještaj u okviru seoskog gospodarstva, plasiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, hrane i napitaka, poticanje razvitka ekološki proizvedene hrane za potrebe turizma, sudjelovanje u aktivnostima i radovima na seoskim gospodarstvu, kao npr. berba, žetva itd., očuvanje i njegovanje tradicijskih seoskih običaja, obnova i razvoj starih zanata i izrada autohtonih predmeta i suvenira, organiziranje rekreacije i izleta u okviru seoskog gospodarstva, kao npr. jahanje, vožnja seoskim zapregama i sl.). Kroz navedene oblike aktiviranja seoskih gospodarstava te njihovog uključivanja u obiteljska turistička gospodarstva, omogućilo bi se očuvanje i revitalizacija seoskih gospodarstava, kao i ukupnog ruralnog prostora Općine.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.4.4.3. SWOT analiza poljoprivrede

Tablica 67. Swot analiza poljoprivrede na području Općine Rugvica

SNAGE

− Veliki dio Općine čine kvalitetna, obradiva tla − Rijeka Sava kao potencijal za razvoj sustava navodnjavanja

poljoprivrednih površina − Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju − Dobra prometna povezanost – područjem prolazi autocesta A3 te

međunarodna željeznička pruga M103 − Luka Rugvica na rijeci Savi – poveznica s domaćim i stranim tržištem − Veliki udio obradivog poljoprivrednog zemljišta Općine (85,95%) − Iskustvo i tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji − Peradarstvo, stočarstvo, pčelarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo kao

najrazvijenije grane poljodjelstva − Skoro 3/4 kućanstava Općine je ostvarilo profit od prodaje poljoprivrednih

proizvoda (73,03%) − Općina Rugvica ima potencijala za masovan uzgoj goveda, ovaca, svinja − Potencijal za razvoj kontinentalnog, ruralnog i lovnog turizma u okviru

seoskih gospodarstava

SLABOSTI

− Pošto je bavljenje poljoprivredom uglavnom individualno te ne predstavlja najprofitabilniju djelatnost, većina stanovništva radi u prerađivačkoj industriji

− Poljoprivredna proizvodnja ima pretežno samoopskrbni karakter − Poljoprivredna proizvodnja ne prati promjene na tržištu − Biološki potencijal područja nije dovoljno iskorišten − Stočarska proizvodnja nije dovoljno komercijalizirana − Usitnjena struktura poljoprivrednih površina, s prosječnom parcelom

veličine svega 0,64 ha − Nesređeni imovinsko pravni odnosi i katastarska pitanja − Depopulacija ruralnih područja − Nedovoljno iskorišten potencijal kontinentalnog seoskog turizma − Nedovoljna zaštita izvornog proizvoda i zemljopisnog podrijetla s

certifikatom koji omogućava prodaju − Nedostatak odgovarajućih skladišnih kapaciteta − Zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura − Nedostatak zadruga i vodećih udruga − Nerazvijeni kooperantski odnosi − Nepovoljna starosna struktura i razina obrazovanja poljoprivrednika − Nedostatak vlastitih sredstava za kapitalna ulaganja

PRILIKE

− Povećati poljoprivrednu proizvodnju kroz strategiju razvoja na lokalnom nivou u suradnji s višim institucijama na državnoj razini

− Kroz program jačanja razvoja lokalnog stanovništva stvoriti pozitivnu klimu u razvoju oblasti zasebnih poljoprivrednih kultura

− Otvaranjem tržišta povećati mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda

− Osnivanje zadruga, udruga i klastera u poljoprivrednoj proizvodnji − Zdrav okoliš kao razvojni potencijal − Korištenje obnovljivih izvora energije − Racionalno korištenje vodnih resursa za navodnjavanje − Modernizacija sustava za navodnjavanje − Poticajnim mjerama u poljoprivredi poticati na maksimalno iskorištavanje

poljoprivrednog zemljišta − Korištenje obnovljivih izvora energije − Maksimalno iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta na temelju dostupnih

poticaja − Poticajne mjere za daljnji razvoj stočarstva, voćarstva i vinogradarstva


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

− Ekološka proizvodnja i tradicionalne tržnice eko proizvoda na EU tržištu − Brendiranje lokalnih poljoprivrednih proizvoda

PRIJETNJE

− Prisutnost velike inozemne konkurencije − Visoka reguliranost normi i zakona u EU i nejasni propisi − Nužnost za prilagođavanjem proizvodnje i proizvoda standardima i

zahtjevima EU − Opasnost od pretvaranja napuštenog poljoprivrednog zemljišta u šumsko

zemljište − Ograničeni zemljišni resursi raspoloživi malim gospodarstvima − Teža dostupnost povoljnih kreditnih linija za male poljoprivrednike − Nemogućnost naplate zbog opće nelikvidnosti



Tablica 68. Razvojni problemi i potrebe razvoja poljoprivrede na području Općine Rugvica


− Neriješenost imovinsko pravnih odnosa i katastarskih pitanja

− Usitnjenost poljoprivrednih parcela − Prevladava ekstenzivan pristup

poljoprivrednoj proizvodnji − Mali postotak obradivih poljoprivrednih

površina u funkciji robne proizvodnje − Ograničena gospodarska proizvodnja − Nedovoljno poticajnih mjera za razvoj

poljoprivredne proizvodnje − Depopulacija stanovništva

o Poticajnim mjerama u poljoprivredi poticati iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta

o Uspostaviti i provoditi integriran pristup rješavanja imovinsko pravnih odnosa poljoprivrednog zemljišta

o Poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu prodati i/ili dati u zakup

o Poticati udruživanje poljoprivrednika u udruge i zadruge

o Ulagati u modernizaciju i proširenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina

o Intenzivirati razvoj voćarstva i vinogradarstva o Poticati razvoj stočarstva i povećanje

stočnog fonda o Osnivanje kooperativa



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.5. Društvene djelatnosti

Jedna od temeljnih funkcija JL(R)S, pa tako i Općine Rugvica jeste zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima. Za izvršenje ove obveze u proračunu Općine se osiguravaju potrebna financijska sredstva, a temeljem programa javnih potreba koji se utvrđuju svake godine. Društvene djelatnosti se odnose na brigu o djeci, posebno organizirani predškolski odgoj, odgoj i obrazovanje, posebno osnovnoškolsko, kulture, uključivo umjetničko stvaralaštvo, amaterizam, zabavne i promotivne aktivnosti, zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, sporta, tehničke kulture, zaštite zdravlja i socijalne skrbi. Pregledom postojeće mreže društvenih djelatnosti na području Zagrebačke županije, pa tako i same Općine Rugvica, može se zaključiti da je u nekim segmentima ona dovoljno disperzirana u prostoru, no međutim mrežu pojedinih usluga je potrebno proširiti po cijeloj Županiji. Prednost svakako trebaju imati zdravstvene usluge i obrazovanje.

2.5.1. Obrazovanje

Sustav obrazovanja ima veliku važnost ako se uzmu u obzir potrebe stanovništva i gospodarstva. Razvoj ljudskih potencijala u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica od presudne je važnosti po pitanju zaposlenosti, usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada te smanjenja nejednakosti i nezaposlenosti gdje je obrazovanje ključni faktor. 2.5.1.1. Predškolski odgoj

Na području Općine Rugvica već deset godina djeluje Područni objekt „Maslačak“ privatnog dječjeg vrtića „DIDI“. U pedagoškoj godini 2014./2015. programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se u 8 objekata te je upisano 446-ero djece u 20 skupina. Rad s djecom organiziran je u odgojno-obrazovnim skupinama za djecu rane dobi (od godinu do tri godine) i odgojno-obrazovnim skupinama djece predškolske dobi (od tri godine do polaska djece u osnovnu školu). Skupine su složene na temelju potreba i interesa roditelja i djece te zadanih prostornih uvjeta.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Programi koje vrtić pruža su 10-satni primarni program, 5-satni primarni program, kraći program engleskog jezika, antikorupcijski program, program predškole, ljetovanje te klizanje. Cilj DV „DIDI“ je njegovanje kulture vrtića kojom žele postići autentičnost u pristupu odgojno-obrazovnoj praksi temeljenoj na suvremenom shvaćanju djeteta i ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

2.5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08). Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života. To se odnosi na svu djecu koja imaju boravište u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovo državljanstvo. Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih. Osnovna škola „Rugvica“ je jedina osnovna škola na području Općine Rugvica i općinskih naselja. Od 2004. godine učenici OŠ Rugvica prate nastavu u novoj zgradi. Na mjestu stare zgrade sagrađena je nova školska dvorana. U OŠ nastava se odvija za učenike od 1-8 razreda te je ukupno zaposleno 65 osoba, a od toga 16 predavača (učitelja) razredne nastave, 32 predavača (nastavnika) predmetne nastave te 17 zaposlenih koji čine administrativno-tehničko osoblje i stručne suradnike.

2.5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Na području Općine Rugvica ne djeluje niti jedna srednjoškolska ustanova te je stanovništvo koje želi pohađati srednju školu orijentirano na srednje škole koje se nalaze u obližnjim gradovima.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 69. Popis srednjih škola na području Zagrebačke županije Mjesto Naziv srednje škole

Dugo Selo Srednja škola Dugo Selo

Velika Gorica

Ekonomska škola Velika Gorica Gimnazija Velika Gorica Srednja strukovna škola Velika Gorica Umjetnička škola Franje Lučića Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina Velika Gorica

Ivanić Grad Srednja škola „Ivan Švear“ Ivanić Grad Vrbovec Srednja škola Vrbovec Sveti Ivan Zelina Srednja škola Dragutina Stražimira Zaprešić Srednja škola Ban Josip Jelačić

Samobor

Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor Gimnazija Antuna Gustava Matoša Samobor Glazbena škola Ferdo Livadić Srednja strukovna škola Samobor

Jastrebarsko Glazbena škola Jastrebarsko Srednja škola Jastrebarsko

Izvor: http://www.skole.hr/skole/popis?mod_instance=229_1150_0&pu_zupanija=Zagreba%E8ka&x=22&y=

4

Iz prethodne tablice se može vidjeti popis srednjoškolskih ustanova na području Zagrebačke županije koje su poredane prema udaljenosti, odnosno od najbližih stanovništvu Općine Rugvica prema daljima. Osim srednjih škola navedenih gradova, stanovništvo može stjecati srednješkolsko obrazovanje i na području grada Zagreba koji predstavlja centar obrazovanja. Jedan od osnovnih problema u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja je stalno opadanje broja učenika, uzrokovano negativnim demografskim trendovima. Učenički dom Ivani ć Grad Na području Općine Rugvica ne djeluje niti jedan učenički dom. Najbliži učenički dom se nalazi u Ivanić Gradu. Učenički dom Ivanić Grada je dom za one učenike koji žive na udaljenim mjestima od mjesta gdje žele pohađati srednju školu i kojima prijevoz do škole predstavlja problem. Učenički dom je mješovita samostalna ustanova. Osnovna djelatnost doma je odgoj i obrazovanje, smještaj i prehrana učenika srednjih škola. Dom provodi edukaciju iz programa adaptacije, kulture življenja, multikulturalnog i odgoja za ljudska prava, program ekološkog odgoja i obrazovanja, prevencije nasilja i ovisnosti, spolnosti mladih i informatičkog obrazovanja. U Domu je zaposleno 25 osoba.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Kapacitet smještajnog prostora Doma je 120 mjesta, raspoređenih u 12 stanova, a u svakom stanu nalaze se dvije trokrevetne i jedna četverokrevetna soba (ukupno 36 soba) koje su u potpunosti opremljene. U sklopu Doma se nalaze i učenički prostor (dvije učionice), informatička učionica, prostor za dnevni boravak, polivalentna dvorana, kuhinja s restoranom te sportski tereni.

2.5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje Na području Općine Rugvica ne postoji visokoobrazovna ustanova. Za one koji se žele dodatno obrazovati, na području Zagrebačke županije djeluje samo jedna ustanova visokog školstva i to Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti „Baltazar Adam Krčelić“ (Veleučilište Baltazar Zaprešić) u Zaprešiću. Za kvalitetu ukupne nastavne djelatnosti u području visokoga obrazovanja za poslovnu ekonomiju i menadžment Veleučilištu je dodijeljen Certifikat ISO 9001. Veleučilište Baltazar izvodi više različitih studija iz više različitih znanstvenih polja i to stručni preddiplomski studij Poslovanja i upravljanja (Poslovna ekonomija i financije, Menadžment u kulturi i Menadžment uredskog poslovanja) te specijalistički diplomski stručni studij (Projektni menadžment, Komunikacijski menadžment i Financijski menadžment). Ostale najbliže ustanove koje nude visokoškolsko obrazovanje se nalaze u gradu Zagrebu, a neki od njih su Agronomski fakultet, Akademija dramskih umjetnosti, Arhitektonski fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Pravni fakultet i mnogi drugi.

2.5.1.5. Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima prilagodbu “društvu znanja” i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i gospodarskog života te na taj način utjecanje na vlastitu budućnost. U kontekstu cjeloživotnog obrazovanja uvažavaju se svi oblici obrazovanja: formalno obrazovanje (npr. tečaj na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u obitelji, među prijateljima). Pučko otvoreno u čilište Dugo Selo Na području Općine Rugvica ne postoji ustanova koja nudi usluge obrazovanja odraslih, stoga se stanovništvo orijentira na odlazak u druga mjesta. Najbliže učilište se nalazi u Dugom Selu.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Pučko otvoreno učilište Dugo Selo provodi verificirane programe koji su u skladu sa zahtjevima tržišta rada, od prvog zanimanja preko prekvalifikacija do osposobljavanja. Provodi i neformalne tečajeve, sve u skladu s konceptom cjeloživotnog učenja. Organizira i razne kreativne radionice za djecu i odrasle pod stručnim voditeljstvom. Obrazovni programi koje nudi Učilište su:

o tečaj stranih jezika za školsku dob, o kreativna radionica, o tečaj ritmike, o osposobljavanje poljoprivrednika sukladno pravilnicima EU, o brzi tečaj stranih jezika za odrasle, o dramska skupina, o tečaj kreativnog pisanja, o informatički tečaj (za starije od 50 godina) o tečaj digitalne fotografije, o tečaj likovnog izražavanja, te o tečaj stranih jezika za odrasle.

2.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb

„Na osnovi odredaba članka 24. Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na primarnoj razini osigurane osobe Zavoda ostvaruju na osnovi slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije, u pravilu, prema mjestu stanovanja, a prema odredbama općih akata Zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na sekundarnoj i tercijarnoj razini osigurane osobe Zavoda ostvaruju osnovom uputnice izabranog ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini zdravstvenih zavoda provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, te putem posebnih programa.

Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kr oz djelatnosti:

• opće/obiteljske medicine, • zdravstvene zaštite predškolske djece, • zdravstvene zaštite žena, • patronažne zdravstvene zaštite, • zdravstvene njege u kući bolesnika, • stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentne),


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

• higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, • preventivno-odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, • laboratorijske dijagnostike, • ljekarništva te • hitne medicinske pomoć.

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističko-konzilijarnih i bolničkih djelatnosti.“14 S obzirom na navedeno utvrđuje se potreban broj zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju primarne zdravstvene djelatnosti, što je prikazano u sljedećim tablicama, a za područje Zagrebačke županije i Općine Rugvica.

Tablica 70. Mreža potrebnih timova na razini primarne zdravstvene djelatnosti na području Zagrebačke županije i Općine Rugvica (na dan 30. lipnja 2015.)

Dom zdravlja Zagreba čke županije Zagrebačka županija

Općina Rugvica

Potreban broj timova opće/obiteljske medicine 166 3

Potreban broj pedijatrijskih timova 24 0

Potreban broj timova dentalne medicine 153 3

Potreban broj ginekoloških timova 21 nema podataka

Potreban broj medicinsko-biokemijskih timova u djelatnosti laboratorijske dijagnostike

9 nema podataka

Potreban broj medicinskih sestara u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika

89 2

Potreban broj timova u djelatnosti higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite

8 nema podataka

Potreban broj timova u djelatnosti preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata 11 nema

podataka

Potreban broj timova u djelatnosti javnog zdravstva u RH 2 nema podataka

Potreban broj timova u djelatnosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti

2 nema podataka

Izvor: http://www.hlk.hr/ObjavljenaNovaMreza; http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/

Na području Općine Rugvica djeluje ispostava Doma zdravlja Zagrebačke županije, odnosno Doma zdravlja Dugo Selo u kojoj stanovnici s područja Općine mogu ostvariti primarnu zdravstvenu zaštitu. Dom zdravlja Dugo Selo, ambulanta Rugvica ne zadovoljava u potpunosti sve osnovne medicinske potrebe stanovnika Općine, a

14 http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

zaključeno usporedbom utvrđenih potrebnih i postojećih zdravstvnih ustanova i radnika. 15Na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba djeluje ukupno 26 kliničko-bolničkih centara (15 klinika i kliničkih centara i 11 bolnica). Na području Zagrebačke županije se nalazi samo jedna bolnica i to Bolnica za medicinsku rehabilitaciju – Naftalan u Ivanić Gradu. Sve ostale bolnice i klinike se nalaze u Gradu Zagrebu.

Tablica 71. Zdravstvena infrastruktura na području Općine Rugvica

Zdravstvena skrb

Dom zdravlja Dugo Selo; ambulanta Rugvica, Rugvica

Ljekarne Vuković, Rugvica

Veterinarska ambulanta Oborovo d.o.o. Oborovo

Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Sveti Josip“, Črnec Rugvički, Rugvica

Dom za starije i nemoćne osobe „Sveta Katarina“, Okunšćak, Rugvica

Izvor: http://www.ordinacija.hr/adresar/sve-djelatnosti/rugvica/?query=

Na području Općine Rugvica postoji ambulanta Rugvica (ispostava Doma zdravlja Dugo Selo) koja nudi primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno unutar ambulante se nalaze četiri ordinacije opće medicine, jedna stomatološka ordinacija te patronaža. Na području Općine se nalazi ljekarna te veterinarska ambulanta. Sukladno navedenom potrebno je planirati poboljšanje kvalitete usluge i zdravstvene zaštite. Na području Općine Rugvica djeluje Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Sveti Josip“ koji se nalazi u općinskom naselju Črnec Rugvički. Dom, kapaciteta do 20 korisnika, pruža profesionalnu uslugu, puni komfor i skrb, bez obzira na zdravstveno stanje i fizičku pokretljivost korisnika. Također na području Općine djeluje i Dom za starije i nemoćne „Sveta Katarina“ u općinskom naselju Okunšćak. Dom spada u jedan od opremljenijih u Hrvatskoj. Kapaciteti i usluge koje se pružaju unutar domova su sasvim zadovoljavajuće te ispunjavaju potrebe stanovništva Općine. Razvoj zdravstva i socijalne skrbi i njihov prostorni razmještaj moraju biti u skladu s prihvaćenim standardima, ali i u skladu s potrebama pojedinih područja u prostoru Općine.

15 http://www.mojezdravlje.net/Adresar/0/grad-zagreb-zagrebacka-zupanija/svi-gradovi/bolnice-klinike/sve-djelatnosti/sve-pretrage.aspx


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.5.3. Civilno društvo

Civilno društvo na području Zagrebačke županije, pa tako i Općine Rugvica, ima dobru tradiciju te su preko raznovrsnih udruga zastupljene sve ključne djelatnosti, no ukupna je ocjena da se sektor uvelike tek razvija. Prema uvidu u raspoložive podatke, najviše je sportskih udruga; slijede gospodarske, tehničke, kulturne, humanitarne, udruge za zaštitu prava, udruge koje okupljaju i štite djecu, mladež i obitelj, udruge Domovinskog rata, zdravstvene i socijalne, ekološke, udruge za okupljanje i zaštitu žena, a znatno je manje udruga koje su duhovne, hobističke, nacionalne, znanstvene, prosvjetne, etničke.

2.5.3.1. Sport i rekreacija U oblasti sporta i rekreacije treba povećati broj sportskih objekata i sadržaja koristeći se prednostima prostora. Posebno je važno istaknuti komparativne prednosti prostora, osobito za sportove kao što su: lov, ribolov, edukacijska i orijentacijska organizirana boravišta u očuvanim šumskim zajednicama, jahanje, biciklizam i drugo. Općina Rugvica mora spremno dočekati jačanje međunarodnog tranzitnog prometa i pokušati privući tranzitnog putnika da se zaustavi i upozna ljepote i posebnosti ovog područja što je ujedno važno i za razvoj turizma.

Tablica 72. Popis sportskih udruga i klubova na području Općine Rugvica

Sport i rekreacija

1. Taekwondo klub „Rugvica“ 2. Rukometni klub „Rugvica“

3. ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB „SOM“ RUGVICA

4. NOGOMETNI KLUB „RUGVICA“

5. Nogometni klub „Posavina“ 6. Ronilački klub „Trstenik“

7. KLUB TAJLANDSKOG BOKSA „CRO TAURUS GYM“

8. Odbojkaški klub „Rugvica“

9. Nogometni klub „Oborovo 74“ 10. STOLNOTENISKI KLUB „RUGVICA“

11. LOVAČKO DRUŠTVO „STRIJELAC“ JEŽEVO

12. LOVAČKA UDRUGA „PATKA“ SVIBJE

13. AUTO KLUB „OFF ROAD“ 14. LOVAČKO DRUŠTVO „FAZAN“ SVIBJE

15. KONJIČKI KLUB HORUGVA 16. LOVAČKO DRUŠTVO „ZEC“ OBOROVO

17. ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA OPĆINE RUGVICA

18. MALONOGOMETNI KLUB RUGVICA

19. Šahovski klub Rugvica 20. LOVAČKO DRUŠTVO „STRIJELAC“ 2000

21. DRUŠTVO SPORTSKE REKREACIJE LOPTA

22. Ženski rukometni klub „Rugvica“

Izvor: https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB4DoAAAAAAAAA9w

MBAAQAAAABAgAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.5.3.2. Kultura U oblasti kulture treba poticati utemeljenje područnih kulturnih centara u općinskom središtu koji će omogućiti izravno učešće stanovništva u suvremenim umjetničkim kulturnim zbivanjima. Povećanjem kulturološke ponude na području Općine Rugvica pridonosi se i povećanju kvalitete življenja i poboljšanju turističke ponude.

Tablica 73. Popis kulturoloških udruga na području Općine Rugvica Udruge u kulturi

1. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „TANČEC“

2. „Kulturno umjetničko društvo Hrvata Bosne i Hercegovine – Rugvica“

3. „Kulturno umjetničko društvo Zov zavičaja – Rugvica“

4. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „POSAVKA“ Izvor:https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB4DoAAAAAAA

AA9wMBAAQAAAABAgAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA 2.5.3.3. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije Udruge postaju sve važnijim čimbenicima razvitka društva, a njihov broj i aktivnosti se povećavaju i o tome treba voditi računa kod izrade Prostornih planova niže razine.

Tablica 74. Popis građanskih i drugih udruga na području Općine Rugvica

Izvor:https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB4DoAAAAAAAAA9wMBAAQAAAABAgAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA

Civilno društvo

1. VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE RUGVICA 2. UDRUGA HRVATSKI VITEZOVI – RATNI

VETERANI 1991 RUGVICA 3. Udruga umirovljenika Hrvata iz Bosne i Hercegovine

Rugvica 4. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

SOP-HRUŠĆICA 5. DOBROVOLJNO VARTOGASNO DRUŠTVO

ČRNEC 6. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

SAVSKI NART 7. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

NOVAKI OBOROVSKI 8. UDRUGA HRVAT ZA HRVATA DUGO SELO

9. UDRUGA UMIROVLJENIKA OPĆINE RUGVICA 10. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

OBEDIŠĆE JEŽEVSKO

11. Hrvatsko-nigerijska udruga prijateljstva i suradnje 12. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

PRESEKA 13. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DONJA

GREDA 14. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

SVIBOVSKI OTOK

15. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO JEŽEVO

16. EKOLOŠKO ETNOLOŠKO REKREACIJSKA UDRUGA LJUBITELJA SAVE „SAVSKI LAĐARI“

17. Crkveni zbor župe Uznesenja Blažene Djevice Marije – Savski Nart

18. KOLEKTIV KREATIVACA

19. UDRUGA EKO KREATIVA 20. Humanitarna udruga za osmišljavanje života

osobama s posebnim potrebama „JOB“ 21. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

RUGVICA 22. Zavičajni klub „Izvornjaka“


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.5.4. SWOT analiza društvenih djelatnosti

Tablica 75. Swot analiza društvenih djelatnosti Općine Rugvica

SNAGE

− Dobro organiziran sustav predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja na području Općine

− Sufinanciranje prijevoza učenika − Stipendiranje studenata − Postojeća infrastruktura zadovoljava potrebe OŠ „Rugvica“

(novosagrađena zgrada OŠ i nova dvorana) − Blizina Učeničkog doma Ivanić Grad − Blizina visokoobrazovne ustanove (Veleučilište Baltazar Zaprešić) − Neposredna blizina Grada Zagreba − Blizina ustanove za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje

(Pučko otvoreno učilište Dugo Selo) − Domovi za stare i nemoćne na području Općine uslugom i kapacitetima

zadovoljavaju potrebe stanovništva − Postojanje stomatološke ambulante i ljekarne na području Općine − Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja,

vještine, iskustvo, infrastruktura, informacije − Razvijenost civilnog društva – brojne kulturne, športske i dr. udruge s

obzirom na veličinu Općine − Adekvatan stručni kadar u ustanovama kulturnih djelatnosti − Multikulturalnost − Tradicija i povijesno naslijeđe

SLABOSTI

− Otežano financiranje pomoćnika u nastavi − Nedostatak zdrave prehrane − Nedostatak psihologa i socijalnih radnika u OŠ − Stalno opadanje broja učenika, odnosno odlazak učenika u druga mjesta

RH radi dodatnog obrazovanja (zbog manjka ili nedostupnosti srednjih škola na području Općine)

− Nepostojanje pojedinih oblika sportske infrastrukture na području Općine Rugvica (poput svlačionica u sklopu zgrade društvenog doma)

− Nedostatak kulturnih sadržaja i programa u kulturi − Nedovoljna financijska sredstva u proračunu za pružanje pomoći osobama

u socijalnim potrebama − Manjak timova opće/obiteljske medicine, dentalne medicine i medicinskih

sestara u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika − Djelomičan nedostatak opreme u zdravstvenim ambulantama na području

Općine − Prisutnost sve veće socijalne ugroženosti stanovništva Općine koja je

posljedica rastućeg broja korisnika socijalne pomoći − Nedovoljno uključeni građani u proces odlučivanja − Ratne posljedice koje se negativno odražavaju na duševno zdravlje

stanovništva − Nedovoljna financijska sredstva za financiranje rada udruga − Nemogućnost stalnog zapošljavanja djelatnika udruga civilnog društva − Neadekvatni prostori i zastarjela oprema koju koriste udruge − Nedovoljna suradnja sa civilnim sektorom − Slab odaziv u sudjelovanju u međunarodnim EU projektima − Nedovoljna suradnja sa Županijom i državnim institucijama

PRILIKE

− Povećanje kapaciteta i opremljenosti postojećih vrtića te izgradnja novih − Poticanje osnivanja vjerskih i privatnih vrtića − Unaprjeđenje i usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama

gospodarstva − Otvaranje novih učeničkih domova kao najboljeg načina sprječavanja


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

odlaska mladih ljudi na školovanje izvan Općine, Grada i Županije − Povećanje kapaciteta i opremljenosti postojećih knjižnica sukladno

standardu − Poticanje osnivanja privatnih visokoškolskih obrazovnih ustanova s

pravom javnosti − Razvoj svijesti stanovništva o važnosti cjeloživotnog učenja − Aktiviranje stanovništva na sudjelovanje u izvannastavnih programima i

aktivnostima (radionica, tečajeva, smotri, natjecanja) − Unaprjeđenje zdravstvenog standarda hitne pomoći − Jačanje preventivnih zdravstvenih programa − Provođenje politike zapošljavanja radi smanjenja broja nezaposlenih

osoba koje koriste socijalnu pomoć − Širenje mreže izvaninstitucionalne socijalne skrbi, osobito pružanjem

njege u kući starijim i nemoćnim osobama − Djelovanje u smjeru jačanja sustavnog angažmana cijele zajednice u radu

s ovisnicima, ratnim stradalnicima i žrtvama nasilja, te poticanja njihove uključenosti u društvene aktivnosti

− Izgradnja i opremanje sportske građevine (svlačionice na području Općine Rugvica)

− Poticanje kulturno-sportskog života mladih − Edukacija udruga o mogućnostima financiranja iz raznih fondova − Razvoj sustava umrežavanja udruga − Povezivanje kulture i turizma

PRIJETNJE

− Nezainteresiranost građana u projektima od javnog interesa − Neusklađenost obrazovanja s potrebama gospodarstva − Financijska ovisnost o državnom proračunu − Nedostatno financiranje društvenih djelatnosti



Tablica 76. Razvojni problemi i potrebe društvenih djelatnosti Općine Rugvica


− Stalno opadanje broja učenika u obrazovnim ustanovama, uzrokovano negativnim demografskim trendovima

− Manjak i nedostupnost srednjoškolskih obrazovnih programa

− Nedostatak kulturnih sadržaja i programa − Manjak timova opće i dentalne medicine − Manjak medicinskih sestara potrebnih za

njegu u kući − Nedovoljna financijska sredstva za

financiranje rada udruga − Slaba regionalna i međunarodna suradnja,

nema sudjelovanja u međunarodnim EU projektima

o Povećati kapacitete postojećih vrtića te izgraditi nove (privatne, vjerske)

o Daljnji razvoj i usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva

o Utjecati na pad broja učenika kroz proširenje i unaprjeđenje obrazovnog sustava te otvaranje učeničkih domova

o Kroz razne programe razvijati svijest stanovništva o važnosti cjeloživotnog obrazovanja

o Provođenje politike zapošljavanja radi smanjenja broja nezaposlenih osoba – korisnika socijalne pomoći

o Razvoj sustava umrežavanja udruga o Povezivanje kulture i turizma



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.6. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem

2.6.1. Djelatnost i ovlasti op ćinske uprave

Tijela Općine Rugvica su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine, te obavlja poslove u skladu sa Ustavom, Zakonom i Statutom. Općinsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika. Općinsko vijeće Općine Rugvica čini 15 vijećnika. Radna tijela Općinskog vijeća su:

- Odbor za izbor i imenovanje, - Odbor za Statut i Poslovnik, te - Mandatno povjerenstvo.

Općinsko vijeće može uz radna tijela osnovana Statutom osnivati i druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća. Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti Općine. Na području Općine Rugvica osnivaju se mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom Zakonom, Statutom i posebnom odlukom Općinskog vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora. Tijela mjesnog odbora su:

- Vijeće mjesnog odbora i - Predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Mjesni odbor je pravna osoba, a na području Općine djeluje 13 mjesnih odbora.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.6.2. Upravna tijela

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Rugvica, utvrđenih Zakonom i Statutom ustrojava se Jedinstveni upravni odjel Općine. Ustrojstvo i djelokrug JUO uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje Općinski načelnik.

2.6.3. Javne službe

Općina Rugvica u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je Zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba. Općina Rugvica osigurava obavljanje djelatnosti osnivanjem trgovačkih društava, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona.

Tablica 77. Popis općinskih poduzeća i ustanova u suvlasništvu Općine Rugvica Popis poduze ća/ustanova

Suvlasništvo

Dukom Plin d.o.o., Dugo Selo, Josipa Zorića 106 Vodovod i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 15a Pučko otvoreno učilište, Dugo Selo, Josipa Zorića 21a


2.6.4. Prostorni planovi

Prostorni plan uređenja Općine Rugvica (Službeni glasnik Općine Rugvica, broj 2/05), odnosno IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Rugvica temelje se na Zakonu o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 153/13), Prostornom planu Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 03/02, 06/02, 08/08, 08/07, 04/10, 10/11 i 14/12), te Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“, broj 106/98, 39/04, 45/04 – ispr., 163/04 i 135/10). Razlozi za pokretanje IV. Izmjena i dopuna Plana:

1. Usklađenje s prostorno planskim rješenjima IV. Izmjena i dopuna PPZŽ, 2. Izmjene i dopune Plana koje se odnose na gospodarenje otpadom, 3. Korekcija građevinskog područja u naselju Dragošička koje je izostavljeno u II:

Izmjenama i dopunama PPU Općine Rugvica, 4. Izmjene granica UPU-a sportsko-rekreacijske namjene Trstenik i Siromaja

Insula,


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

5. Izmjene granice naselja Sop i Otok Svibovski, 6. Izmjene i dopune trasa i površina prometnih infrastrukturnih sustava, 7. Razmatranje mogućnosti proširenja gospodarske zone uz autocestu nakon

smanjenja koridora autoceste, te 8. Izrada pročišćenog teksta odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog

dijela prostornog plana.

2.6.5. Izvori financiranja

Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postali su dostupni strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU: Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo. Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine Rugvica, mogu se predvidjeti:

− sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih komunalnih poduzeća

− sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva javnih poduzeća

− sredstva dostupna temeljem fondova EU - strukturni, kohezijski i poljoprivredni fondovi,

− sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje, − sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske

institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka,

− sredstva iz privatnih izvora − sredstva investitora: trgovačka društva, razne ustanove, udruge, pojedinci itd.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.6.6. Prora čunska sredstva Op ćine Rugvica

2.6.6.1. Prihodi i primici u proračunu Općina Rugvica ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Općine Rugvica su:

1. općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa Zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

2. prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava, 3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine,

odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice, 4. prihodi od koncesija, 5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina

Rugvica u skladu sa Zakonom, 6. udio u zajedničkim porezima sa Zagrebačkom županijom i Republikom

Hrvatskom, 7. sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom

proračunu, 8. drugi prihodi određeni Zakonom.

Procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Općine Rugvica iskazuju se u proračunu Općine Rugvica. Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu. Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 78. Ostvareni prihodi/primici Općine Rugvica za razdoblje 2011.-2014. godine

Redni broj Prihodi Ostvareno za

2011. (kn) Ostvareno za



2014. (kn) Indeks (6/5)

1 2 3 4 5 6 7

1. Prihodi od poreza 7.374.215,00 7.852.290,00 7.283.496,00 7.774.502,00 106,74

2. Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna

619.495,00 1.149.900,00 818.864,00 1.344.180,00 164,15

3. Prihodi od imovine 1.445.671,00 1.287.576,00 1.237.130,00 1.065.027,00 86,09

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

0,00 0,00 0,00 5.463.019,00 -

4. Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija

4.941.999,00 3.580.304,00 12.141.316,00 0,00 -

5. Pomoći od subjekata izvan države 146.370,00 54.560,00 0,00 0,00 -

Ukupni prihodi poslovanja 14.527.748,00 13.924.630,00 21.480.806,00 15.646.728,00 72,84

6. Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine

1.504.577,00 705.561,00 136.125,00 2.170.401,00 1.594,42

Ukupni prihodi /primici od prodaje nefinancijske imovine

1.504.577,00 705.561,00 136.125,00 2.170.401,00 1.594,42

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja 475.846,00 252.827,00 506.439,00 438.331,00 86,55

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 16.508.171,00 14.883.018,00 22.123.370,00 18.255.460,00 82,52 Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Rugvica za 2011./2012./2013 i 2014. godinu


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Prihodi/primici u 2014. godini su ostvareni u iznosu od 18.255.460,00 kn, što je za 3.867.910,00 kn ili 17,48% manje u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednosno, najznačajniji udjel imaju prihodi od poreza u iznosu od 7.774.502,00 kn ili 42,59%, prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama u iznosu od 5.463.019,00 kn ili 29,93%, te prihodi od imovine u iznosu od 1.065.027,00 kn ili 5,83% od ukupnih prihoda/primitaka. Općina Rugvica je u 2014. godini ostvarila prihode/primitke i po osnovi pomoći u iznosu od 1.344.180,00kn ili 7,36%.

Grafikon 15. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proračunu Općine Rugvica 2011.-2014. godine, u kunama

Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Rugvica za 2011./2012./2013. i 2014. godinu

0,00

2.000.000,00

4.000.000,00

6.000.000,00

8.000.000,00

10.000.000,00

12.000.000,00

14.000.000,00

2011. 2012. 2013. 2014.

Prihodi od poreza

Pomoći iz inozemstva(darovnice) i odsubjekata unutar općegproračuna

Prihodi od imovine

Prihodi od upravnih iadministrativnih pristojbi,pristojbi po posebnimpropisima i naknada

Prihodi od prodajeproizvoda i robe tepruženih usluga i prihodiod donacija

Pomoći od subjekataizvan države

Prihodi od prodajeneproizvedenedugotrajne imovine


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.6.6.1. Rashodi i izdaci u proračunu

Tablica 79. Ostvareni rashodi/izdaci Općine Rugvica za razdoblje 2011.-31.12.2014. godine Redni broj Rashodi i izdaci Ostvareno za




2014. (kn) Indeks (6/5)

1 2 3 4 5 6 7

1. Rashodi za zaposlene 1.307.729,00 1.657.801,00 1.987.317,00 1.756.866,00 88,40

2. Materijalni rashodi 4.095.034,00 3.810.402,00 4.650.285,00 6.258.272,00 134,58

3. Financijski rashodi 92.972,00 82.625,00 65.860,00 43.271,00 65,70

4. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 2.666.597,00 2.455.376,00 1.369.531,00 1.482.292,00 108,23

5. Donacije i ostali rashodi 1.823.502,00 2.398.129,00 3.559.489,00 3.938.542,00 110,65

Ukupni rashodi poslovanja 9.985.834,00 10.404.333,00 11.632.482,00 13.479.243,00 115,88

Višak prihoda poslovanja (teku ća godina) 4.541.914,00 3.520.297,00 9.848.354,00 2.167.485,00 22,01

6. Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 12.500,00 -

7. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 3.630.136,00 1.142.254,00 7.450.980,00 1.224.132,00 16,43

Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.630.136,00 1.142.254,00 7.450.980,00 1.236.632,00 16,60

Manjak/višak prihoda od nefinancijske imovine (teku ća godina) -2.125.559,00 -436.693,00 -7.314.855,00 933.769,00 -12,77

8. Izdaci za financijsku imovinu 352.457,00 434.950,00 545.580,00 0,00 -

9. Izdaci za dane zajmove 0,00 0,00 0,00 345.688,00 -

10. Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 402.040,00 408.305,00 408.702,00 413.646,00 101,21

Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajm ova 754.497,00 843.255,00 954.282,00 759.334,00 79,57

Manjak izdataka za financijsku imovinu i otplatu za jmova (teku ća godina) -278.651,00 -590.428,00 -447.843,00 -321.003,00 71,68

UKUPNO RASHODI/IZDACI 14.370.467,00 12.389.842,00 20.037.714,00 15.475.209,00 77,23 Višak prihoda i primitaka (tek. godina) 2.137.704,00 2.493.176,00 2.085.626,00 2.780.251,00 133,31

Manjak prihoda i primitaka (tek. godina) 0,00 0,00 0,00 0,00 -

Preneseni višak prihoda i primitaka 66.798,00 2.204.502,00 4.697.677,00 6.783.000,00 144,39

Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljede ćem razdoblju 2.204.502,00 4.697.678,00 6.783.303,00 9.563.251,00 140,98 Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Rugvica za 2011./2012./2013 i 2014. godinu


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Na temelju provedene analize Izvještaja o prihodima i primicima, rashodima i izdacima za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2014. godine utvrđuje se da je Općina Rugvica na dan 31.12.2014. godine ostvarila poslovni rezultat po sljedećim kategorijama, i to :

− višak prihoda poslovanja u iznosu od 2.167.485,00 kn − višak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 933.769,00 kn − ukupan višak prihoda/primitaka u iznosu od 2.780.251,00 kn

Ukupno ostvareni rashodi/izdaci u 2014. godini iznose 15.475.209,00 kn, što je za 4.562.505,00 kn ili 22,77% manje u odnosu na prethodnu godinu. Višak prihoda/primitaka nad rashodima/izdacima tekuće godine iznosi 2.780.251,00 kn, a preneseni višak prihoda/primitaka iz prethodnih godina 6.783.000,00 kn, temeljem čega dobivamo iznos od 9.563.251,00 kn viška prihoda i primitaka raspoloživih za pokriće u sljedećem razdoblju. Proračunska sredstva su korištena za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, a vrijednosno najznačajniji rashodi/izdaci su ostvareni kroz materijalne u iznosu od 6.258.272,00kn ili 40,44%, zatim donacije i ostale rashode u iznosu od 3.938.542,00kn ili 25,45% te rashode za zaposlene u iznosu od 1.756.866,00 kn ili 11.35% od ukupno ostvarenih rashoda/izdataka.

Grafikon 16. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka u razdoblju od

2011.-2014.

Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Rugvica za 2011./2012./2013 i 2014. godinu

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

25.000.000,00

2011. 2012.2013.

2014.

Prihodi/primici

Rashodi/izdaci

Višak prihoda i primitakaraspoloživ u sljedećemrazdoblju


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

2.6.6.1. Bilanca 2013. i 2014. godine Nefinancijska imovina se odnosi na vrijednost zemljišta, građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, nefinancijske imovine te druge imovine. Financijska imovina se odnosi na novčana sredstva, potraživanja za prihode poslovanja (za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, općinske poreze, potrošnju vode, grobnu naknadu, iznajmljivanje prostora i drugo), te na depozite, dionice i udjele u glavnici. Obveze se odnose na obveze za rashode poslovanja, obveze za nabavu nefinancijske imovine i obveze za primljene zajmove.

Tablica 80. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2013. i 2014. godine

Redni broj Opis 2013. 2014. Indeks

4/3 1 2 3 4 5

1. Nefinancijska imovina 93.309.771,00 93.963.431,00 100,70

2. Financijska imovina 20.366.855,00 20.160.424,00 98,99

2.1. Novac u banci i blagajni 7.726.488,00 10.773.666,00 139,44

2.2. Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo

1.350.492,00 1.786.433,00 132,28

2.3. Potraživanja za dane zajmove 625.029,00 524.266,00 83,88

2.4. Vrijednosni papiri 0,00 0,00 -

2.5. Dionice i udjeli u glavnici 301.100,00 301.100,00 100,00

2.6. Potraživanja za prihode poslovanja 5.034.950,00 2.517.105,00 49,99

2.7. Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine

5.328.796,00 4.257.854,00 79,90

2.8. Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda

0,00 0,00 -

Ukupno imovina 113.676.626,00 114.123.855,00 100,39 3. Obveze 1.825.837,00 1.677.325,00 91,87

4. Vlastiti izvori 111.850.789,00 112.446.530,00 100,53

Ukupno obveze i vlastiti izvori 113.676.626,00 114.123.855,00 100,39 Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Rugvica za 2011./2012./2013 i 2014. godinu

U 2013. godini dugotrajna imovina Općine sudjeluje sa 82,08%, dok kratkotrajna imovina sudjeluje sa 17,91% u ukupnoj imovini. U 2014. godini dugotrajna imovina u ukupnoj imovini sudjeluje u nešto većem postotku u odnosu na 2013. godinu, tj. udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini iznosio je 82,33%. U financijskim vrijednostima vidljivo je smanjenje od 206.431,00 kn. Uspoređujući ova dva razdoblja kroz indekse, uočava se povećanje dugotrajne imovine u 2014. godini u odnosu na 2013. za 0,70% te smanjenje kratkotrajne imovine za 1,01%.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

U 2013. godini udio obveza Općine u ukupnoj pasivi iznosio je 1,61%, te se u 2014. godini zadržao na prilično istoj razini, odnosno iznosio je 1,47%. Međutim, uspoređujući financijske vrijednosti uočava se smanjenje obveza u iznosu od 148.512,00 kn, zbog čega je i indeks usporedbe navedene dvije godine manji od 100, tj. iznosi 91,87. Što se tiče vlastitih izvora, u 2014. godini su se povećali za 0,39%, odnosno u novčanim vrijednostima za 447.229,00 kn. Na koncu 2014. godine potraživanja iznose 2.517.105,00 kn i čine 13,79% ostvarenih prihoda. U odnosu na prethodnu godinu su manja za 2.517.845,00 kn ili 50,01%. Obveze u 2014. godini su ukupno iznosile 1.677.325,00 kn, što je 9,19% ostvarenih prihoda u 2014.godini. U odnosu na stanje koncem 2013., smanjene su za 148.512,00 kn ili 7,13%. Stanje obveza Općine Rugvica na dan 31.12.2014. godine je navedeno u sljedećoj tablici.

Tablica 81. Obveze Općine Rugvica na dan 31.12.2014. Opis Iznos ( kn)

Obveze za rashode poslovanja 908.228,00 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 401.790,00

Obveze za vrijednosne papire 0,00 Obveze za kredite i zajmove 367.307,00

Ukupno obveze 1.677.325,00 Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Rugvica za 2011./2012./2013 i 2014. godinu

2.6.1. SWOT analiza Institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje razvojem

Tablica 82. Swot analiza institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje razvojem

Općine Rugvica

SNAGE

− Općina osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe mještana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti

− Općina osigurava obavljanje djelatnosti osnivanjem trgovačkih društava, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona

− Otvorenost Općine za međužupanijsku, međuregionalnu, prekograničnu i međunarodnu suradnje

− Smanjenje ukupnih rashoda i primitaka − Povećanje vrijednosti ukupne imovine

SLABOSTI

− Nedovoljna aktivnost mjesnih odbora − Nedovoljno provedbenih aktivnosti upravnog tijela (JUO) u svrhu

strateškog planiranja − Nedovoljno sudjelovanja JUO u izradi razvojnih programa, u pripremi,

provedbi i praćenju razvojnih projekta − Manjak stručnih kadrova za provedbu razvojnih programa − Nedostatna koordinacija i međusobna suradnja među nositeljima razvoja u


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Županiji, odnosno u radu tijela uprave Županije i Općine − Nedovoljna učinkovitost − Prevelik udio za plaće u Proračunu − Nedovoljna uključenost privatnog sektora u razvoj javnog sektora i

ukupnog gospodarskog razvoja

PRILIKE

− Sudjelovanje upravnog tijela Općine i ostalih nositelja razvoja u edukativnim radionicama radi stjecanja znanja i kompetetnosti u pripremi, provedbi, praćenju i vrednovanju projekata

− Uvođenje strateškog planiranja te sustavna primjena − Suradnja i povezivanje sa susjednim općinama radi programiranja i

realiziranja zajedničkih razvojnih projekata − Informiranje privatnog sektora, osobito vodećih poduzeća da se uključe u

osmišljavanje, pripremu i realizaciju razvojnih projekta − Usmjeravanje aktivnosti prema EU tržištu − Razvoj i apliciranje projekata na otvorene natječaje EU fondova − Planiranje i korištenje raspoloživog prostora

PRIJETNJE

− Smanjeni financijski kapaciteti − Nedostatak financijskih sredstava na državnoj razini za razvojne projekte

na razini Županije i Općine − Nedovoljan broj ciljanih projekata kojima se želi postići ravnomjeran razvoj

cijele Županije − Konkurencija drugih Općina u kandidiranju razvojnih projekata za

financiranje sredstvima EU-a − Nizak BDP „per capita“ na razini Općine, Županije i RH



Tablica 83. Razvojni problemi i potrebe instituconalnog okvira i financijskih izvora za

upravljanje razvojem Općine Rugvica


− Neprepoznate mogućnosti gospodarske suradnje

− Smanjenje ukupnih prihoda Općine − Nedovoljan broj razvojnih projekata

spremnih za financiranje iz fondova EU − Nezainteresiranost za prijenos znanja i

iskustava

o Poboljšati koordinaciju i protok informacija između JUO i institucija

o Dodatno razvijati suradnju dionika koji sudjeluju u izradi i provedbi zajedničkih razvojnih programa

o Uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o razvojnim projektima u Općini te educirati zaposlenike o korištenju programa

o Osigurati prekograničnu i međuregionalnu suradnju dionika kroz provedbu strategije



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

3. RAZVOJNA VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

3.1. Vizija i Misija

Proces strateškog planiranja razvoja identificiranjem strateških pitanja započinje određivati prioritete, tj. pitanja koja su važna za postizanje željene buduće vizije Općine Rugvica i pokazala su se važnima u analizi. Strateško pitanje traži načine da se utječe na slabe strane, gradi na jakim stranama reagira na prijetnje i iskoriste mogućnosti kako bi se postigla vizija.

Vizija nam ukazuje na nužnost vrednovanja ljudskih i materijalnih potencijala radi stvaranja bogatstva i blagostanja i to ne samo kroz ostvareno u obliku ekonomskih koristi, već i kroz stvaranje novih mogućnosti u okviru društvenog života područja prilikom čega iznimno značenje ima uključivanje lokalnog stanovništva, te drugih institucija i privrednih subjekata, te

njihovo upoznavanje i simultano prilagođavanje novim uvjetima poslovnog djelovanja, jačanje konkurentnosti na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu, poticanje nove kvalitete turističke ponude i kulturni rast Općine Rugvica.

MISIJA

Osiguranje održivog poslovanja Općine Rugvica kroz transparentnost informacija te pružanje mogućnosti participiranja mještana

u donošenju bitnih odluka kako bi se unaprijedila kvaliteta života i stanovanja, te

smanjile migracije, osobito mlađe populacije.

VIZIJA

Utvrđivanje osnovnih smjernica za unaprjeđenje poljoprivrede i turizma,

odnosno kroz ponudu autohtonih tradicijskih proizvoda, kroz očuvanje prirodne i kulturne

baštine, ulaganje u zaštitu okoliša, te maksimalno iskorištavanje postojećeg

prirodnog resursa rijeke Save, utjecati na razvoj gospodarstva i cjelokupnog područja

Općine Rugvica.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

3.2. Strateški ciljevi

Na temelju provedene analize stanja/okruženja definiraju se strateški ciljevi koji predstavljaju izjavu o tome što se namjerava postići u narednih pet godina, odnosno određuje se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju, a njegova realizacija pridonijeti će ostvarenju vizije, ali i misije Općine. Strateški razvojni ciljevi u navedenom razdoblju definirani su na temelju vizije koja je izvedena iz razvojnih mogućnosti, ali i problema s kojima se susreće Općina na području gospodarstva, društvenih djelatnosti, prostornog uređenja i zaštite okoliša. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Općine u skladu su s prioritetima Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije 2011.-2013. godine. Ciljevi su usmjereni na gospodarski razvoj, unaprjeđenje komunalne infrastrukture te kvalitete života, kao i na zaštitu okoliša, te iz njih proizlaze prioritetni ciljevi. Dugoročni strateški ciljevi nastali su kao rezultat vizije razvoja, analize stanja, ključnih problema i SWOT analize. Radni tim je raspravljao koje snage Općina treba pojačati i bolje iskoristiti, koje ključne probleme i slabosti treba prevladati te na koji način će se navedeno postići. Kao prvi korak konkretizacije, ali i realizacije vizije predložena su 3 strateška cilja. Strateški ciljevi razvoja Općine sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja strategije. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u Općini i široj regiji.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

STRATEŠKI CILJ 1Povećanje

konkurentnosti gospodarstva kroz ulaganja u razvoj

inovacija

Unaprje đenje poljoprivredne

proizvodnje

Jačanje malog i srednjeg

poduzetništva

Afirmacija i daljnji razvoj turisti čkih

potencijala

STRATEŠKI CILJ 2Razvojem infrastrukture te očuvanjem i zaštitom

okoliša osigurat uravnotežen i održiv gospodarski razvoj

Unaprje đenje komunalne i

prometne infrastrukture

Unaprje đenje zaštite okoliša i

energetske učinkovitosti

STRATEŠKI CILJ 3Poboljšanje kvalitete

života

Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti

Jačanje sustava organizacija

civilnog društva

VIZIJA

Utvrđivanje osnovnih smjernica za unaprjeđenje poljoprivrede i turizma, odnosno kroz ponudu autohtonih tradicijskih proizvoda, kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine, ulaganje u zaštitu okoliša, te maksimalno

iskorištavanje postojećeg prirodnog resursa rijeke Save, utjecati na razvoj gospodarstva i cjelokupnog područja Općine Rugvica.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

S t r a t e š k i c i lj 1

Pov

ećan

je k

onku

rent

nost

i go

spod

arst

va k

roz

ulag

anja

u

razv

oj in

ovac

ija

Gospodarstvo predstavlja pribavljanje, proizvodnju, uvećanje i razboritu uporabu dobara i mogućnosti, te djelatnosti, pravila i institucije kojima se navedeno postiže. Da bi se postigao stalan rast i razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, potrebno je konstantno ulagati sredstva u inovacije, i to u one koje su prvenstveno usmjerene na unaprjeđenje poljoprivrede, poduzetništva i turizma kao osnovnih pokretača razvoja nekog područja. Kako bi se zaštitila i poticala proizvodnja tradicijskih proizvoda potrebno je planirati i provoditi mjere koje će dovesti do ostvarenja željenog stanja. Malo i srednje poduzetništvo je odigralo važnu ulogu u restrukturiranju industrije, konkurentnosti i inovacija, te u stvaranju novih radnih mjesta. Stoga je u sljedećem razdoblju potrebno usmjeriti aktivnosti na otvaranje novih poduzetničkih zona. Stvaranjem prepoznatljive turističke atrakcije/branda područja, razvojem i promocijom ekološkog, kulturnog i ruralnog turizma dovesti će do povećanja broja posjetitelja i priljeva financijskih sredstava što pozitivno utječe na cjelokupni gospodarski sustav područja.


Raz

voje

m in

fras

truk

ture

te

očuv

anje

m i

zašt

itom

oko

liša

osig

urat

i ura

vnot

ežen

i od

rživ

go

spod

arsk

i raz

voj

Unaprjeđenje infrastrukturne opremljenosti je usmjereno prema razvoju iznimno važnih infrastrukturnih sustava. Kad je riječ o prometnoj infrastrukturi, cilj je razvijati lokalnu cestovnu mrežu radi bolje dostupnosti i povezanosti. Sukladno Zakonu, ali i doprinošenju poboljšanja standarda života na području Općine Rugvica, Općina mora raditi na sustavnom provođenju mjera kako bi se djelovalo u skladu sa navedenim. Energetska učinkovitost postaje sve više pokretač održivog gospodarskog razvoja jedinice lokalne i regionalne samouprave. U svrhu zaštite okoliša neophodno je inzistirati na postupcima procjene utjecaja na okoliš za svaku djelatnost koja bi se mogla negativno odraziti na kvalitetu života i razvojne mogućnosti gospodarskih planova Općine i pojedinih naselja, postupcima uređenja nesaniranih odlagališta otpada, eliminiranja divljih deponija, te strogo podržati predloženi sustav uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom koji planira uvođenje cjelovitog sustava koji će obuhvatiti sve gradove i općine u Županiji.


Pob

oljš

anje

kva

litet

e ži

vota

Briga za stanovništvo jedno je od važnijih opredjeljenja Općine. Ovaj cilj obuhvaća cijeli spektar društvenih potreba kao što su odgoj i obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, kultura, sport i rekreacija te razvoj institucija i razvoj civilnog društva. Socijalno uređenje u smislu poboljšanja, izgradnje i opremanje institucija, kao i unaprjeđenje programa na prethodno navedenim područjima. Prema potrebama koje su naglašene u osnovnoj analizi stanja i SWOT analizi, razvitak Općine, u sljedećem razdoblju, biti će usmjeren na nekoliko prioritetnih područja koja će doprinijeti unaprjeđenju kvalitete života. Zajednički nazivnik mjera i aktivnosti koje će se provoditi za poboljšanje kvalitete života mještana je unaprjeđenje društvene i socijalne infrastrukture. Uključivanjem u sport i sportsku rekreaciju što veći broj građana, osobito djece, mladeži i studenata, osoba s invaliditetom i osoba treće životne dobi stvaraju se navike za zdrav način života i podiže svijest javnosti o značaju sporta i rekreacije kroz osmišljeno i sadržajno korištenje slobodnog vremena. Javno-zdravstveni sektor za cilj ima unaprijediti zdravstvene usluge i osigurati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća cjelovit sustav društvenih i individualnih mjera za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja svih mještana.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

3.3. Prioriteti i mjere

Povećanje k onkurentnosti gospodarstva kroz ulaganja u razvoj i novacija C 1

Unaprje đenje poljoprivredne proizvodnje

C1 – P1

Jačanje malog i srednjeg poduzetništva

C1 – P2

Afirmacija i daljnji razvoj turisti čkih potencijala

C1 – P3 C1 – P1 – M1 C1 – P2 – M1 C1 – P3 – M1

Poticanje i usklađivanje poljoprivredne proizvodnje s

uvjetima na tržištu

Stvaranje uvjeta za razvoj mikro i malog poduzetništva

Poticanje razvoja turizma temeljenog na baštini

C1 – P1 – M2 C1 – P2 – M2 C1 – P3 – M2

Razvoj komparativnih prednosti kroz promociju

lokalnih proizvoda

Potpora i razvoj infrastrukture, tehnologije i inovacija u poduzetništvu

Stvaranje, pozicioniranje i promoviranje turističke

atrakcije područja, odnosno branda

C1 – P1 – M3

C1 – P3 – M3

Razvoj poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera te

suradnje među dionicima

Poticanje razvoja ruralnog turizma

C1 – P1 – M4

Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i

prirodnih vrijednosti


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Razvojem infrastrukture te o čuvanjem i zaštitom okoliša osigurat i uravno težen i održiv gospodarski razvoj

C 2 Unaprje đenje komunalne i prometne

infrastrukture C2 – P1

Unapr jeđenje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

C2 – P2 C2 – P1 – M1 C2 – P2 – M1

Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Unaprjeđivanje zaštite mora, zraka i tla i kontinuirano praćenje kvalitete

C2 – P1 – M2 C2 – P2 – M2

Razvoj sustava vodoopskrbe Očuvanje i kvalitetnije upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima

C2 – P1 – M3 C2 – P2 – M3

Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne elektroopskrbne infrastrukture

Stvaranje uvjeta za održivo gospodarenje otpadom

C2 – P1 – M4 C2 – P2 – M4

Izgradnja nove i održavanje postojeće prometne infrastrukture

Jačanje i razvoj uporabe novih znanja i tehnologija, obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti C2 – P2 – M5

Informiranje i uključivanje javnosti u pitanja okoliša

Poboljšanje kvalitete života

C 3 Podizanje društveno-socijalnog standarda

i zdravstvene sigurnosti C3 – P1

Jačanje sustava organizacija civilnog društva C3 – P2

C3 – P1 – M1 C3 – P2 – M1 Unaprjeđenje kapaciteta te kvalitete u

sustavu obrazovanja Jačanje kapaciteta organizacija civilnog

društva C3 – P1 – M2

Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja

C3 – P1 – M3 Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta i

standarda

C3 – P1 – M4

Poboljšanje slike zdravlja i socijalne sigurnosti kroz jačanje preventivnih programa

C3 – P1 – M5

Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenim ustanovama


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

I. Povećanje konkurentnosti gospodarstva kroz ulaganja u razvoj inovacija

Cilj C1

Povećanje konkurentnosti gospodarstva kroz ulaganja u razvoj inovacija

Prioritet C1 – P1 Unaprje đenje poljoprivredne proizvodnje

Mjera

C1 – P1 – M1 Poticanje i uskla đivanje poljoprivredne proizvodnje s uvjetima na tržištu

Svrha i cilj mjere

Kako bi određeni dionik bio konkurentan na tržištu, potrebno je da planira i realizira razne vrste projekata. Provedbom projekata vezanih za unaprjeđenje poljoprivredne djelatnosti povećat će se kvaliteta poljoprivredne proizvodnje. Također je potrebno prilagoditi količinu proizvedenih dobara tržišnim zahtjevima kao i zadovoljenju higijenskih, fitosanitarnih, zdravstvenih, okolišnih standarda i zahtjeva dobrobiti životinja. Kako bi poljoprivreda nekog područja bila što konkurentnija, potrebno je potpomagati obiteljska gospodarstva, i to na način da se provode projekti/programi/edukacije koje će informirati poljoprivrednike o stalnim promjenama na tržištu i na taj način im omogućiti usvajanje novih znanja i vještina. Isto tako, potrebno je provoditi projekte kojima će se financirati modernizacija proizvodnje radi povećanja kvalitete polugotovih i gotovih proizvoda u skladu s uvjetima na tržištu. Većina poljoprivrednih gospodarstava, osobito ona manja, nemaju dovoljno vlastitog kapitala da mogu financirati vlastite projekte i potrebna im je pomoć iz europskih i domaćih fondova, budući da nemaju vlastiti kapital niti dovoljne kolaterale za korištenje kredita kod poslovnih banaka. Jedan od problema koji „koče“ povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost poljoprivrednih površina. Cilj je okrupnjavanje posjeda i razvoj korištenja neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta (državnog i privatnog) u cilju jačanja konkurentne poljoprivredne proizvodnje i prevladavanja dosadašnjih ograničenja u razvoju poljoprivrede određenog područja.

Aktivnosti − Osiguranje i dodjela financijskih potpora za provedbu projekata i programa u

poljoprivrednoj djelatnosti − Pomoći u okrupnjivanju zemljišta subvencioniranjem geodetskih usluga − Uključivanje u državne pilot-programe okrupnjavanja zemljišta − Izrada programa poticanja okrupnjavanja zemljišta − Informiranje, dizanje svijesti i motiviranje poljoprivrednih proizvođača (vlasnika) o potrebi

okrupnjavanja zemljišta − Izrada i provedba programa mjera za korištenje neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta

u javnom i privatnom vlasništvu, te druge slične aktivnosti − Analiza i procjena infrastrukturnih problema i potreba za razvoj poljoprivrede − Izrada i provedba programa za daljnje unaprjeđenje uvjeta (poticanje) korištenja novih

tehnologija − Informiranje i edukacija o novim tehnologijama − Unaprjeđivanje uvjeta za ulaganja u izgradnju suvremenih proizvodno-prerađivačkih i

skladišnih kapaciteta u poljoprivredi


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

− Unaprjeđenje i razvoj savjetodavnih službi kao potpornih institucija − Analiza učinaka dosadašnjih programa i mjera poticaja − Stručna pomoć pri prijavi i provedbi poljoprivrednih projekata na razini RH i EU

Indikatori/pokazatelji

o Povećan broj poljoprivrednih gospodarstava korisnika financijskih potpora o Povećan broj novih investicija koje se provode radi poboljšanja poljoprivredne

proizvodnje o Povećan broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s finalnim proizvodima o Povećanje poljoprivrednih površina koje se obrađuju o Povećani prihodi od poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda o Povećan broj zaposlenih u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih proizvoda o Povećana prosječna veličina obrađivanog poljoprivrednog zemljišta o Povećan broj gospodarstava s površinom većom od 10 ha o Povećan broj i provedba programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem o Povećan broj projekata okrupnjavanja zemljišta o Povećan broj novih pogona za skladištenje, proizvodnju i preradu u poljoprivredi o Povećan broj projekata i programa potpore razvoju poljoprivrede o Povećan broj komercijalnih proizvođača o Povećan broj proizvođača koji zadovoljavaju EU standarde o Povećani i poboljšani proizvodni i prerađivački kapaciteti o Povećan broj provedenih edukacijskih programa o Povećana produktivnost proizvodnje i prerade o Povećan udio poljoprivredne proizvodnje i prerade na tržištu o Izrađen program razvoja poljoprivredne proizvodnje

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � LAG Prigorje

Struktura financiranja u %

Proračun Općine RugvicaProračun Zagrebačke županijeProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

16 http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/1_godina/ekonomija/ekonomija_38.pdf

Mjera C1 – P1 – M2

Razvoj komparativnih prednosti kroz promociju lokal nih proizvoda

Svrha i cilj mjere

Međunarodna razmjena se vrši po načelu komparativne prednosti što znači da svaka zemlja uživa korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvozi ona dobra koja može proizvesti uz relativno niže troškove. Cijenu koja će se pri tome formirati je moguće utvrditi uz poznavanje konkretnog odnosa ponude i potražnje. Ograničavanje vanjske trgovine djeluje štetno jer smanjuje realne najamnine, produktivnost i dohodak dok razmjena osigurava veću efikasnost.16 U okviru navedene mjere potrebno je poticati i jačati razvoj lokalno prepoznatljivih proizvoda tako da se oni na tržištu razlikuju od konkurencije i da se prepoznaju kao vrijedni proizvodi kod potrošača. Također je potrebno podupirati provedbu specifičnih aktivnosti kao što su razvoj mreže odnosa između proizvođača i potrošača, kreiranje ugleda proizvođača i proizvodno-opskrbnih lanaca te istraživanje tržišta s ciljem identifikacije želja potrošača. Mjerama potpore lokalnim prepoznatljivim proizvodima stvorit će se tržišno prepoznatljivi proizvodi sa zaštićenim porijeklom i na taj način će im se povećati tržišna vrijednost. Prethodno navedene aktivnosti obuhvaćaju i provođenje različitih oblika promocije lokalnih proizvoda i proizvođača kroz organiziranje zajedničkih nastupa, izdavanja brošura i letaka, snimanje video-klipova i korištenje drugih marketinških tehnika. Razvojem marketinga, zaštitom i certificiranjem poljoprivrednih proizvoda kako bi se dosegao standard EU, nužno je osigurati očuvanje tehnoloških procesa, prepoznatljivost regionalnih proizvoda i njihovo pozicioniranje na tržištu.

Aktivnosti

− Poticati i sufinancirati marke s robnim certifikatima − Zaštititi i poticati proizvodnju tradicijskih proizvoda − Razvijanje prepoznatljivih lokalnih proizvoda zasnovanih na prirodnim vrijednostima i

tradicijskom nasljeđu − Zaštita i brendiranje lokalnih proizvoda − Analiza dosadašnjih mjera i izrada programa novih poticajnih mjera za zaštitu i

certificiranje proizvoda prema standardima EU − Provođenje mjera kojima će se povećati izvoz lokalnih proizvoda − Poticanje i provedba marketinških aktivnosti za podizanje konkurentnosti proizvoda − Informiranje i promicanje potrebe zaštite i certificiranja proizvodnje i proizvoda − Poticanje zajednički organiziranih nastupa na sajmovima u svrhu promocije proizvoda − Edukacija proizvođača i jačanje regionalnih potpornih institucija za provedbu marketinških

aktivnosti regionalne proizvodnje, zaštite i certificiranja regionalnih proizvoda − Stručna pomoć pri prijavi natječaja u svrhu promocije lokalnih proizvoda


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


o Povećanje broja sajmova na kojima su predstavljeni lokalni proizvodi radi poboljšanja njihove prepoznatljivosti

o Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na domaće tržište o Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na inozemno tržište (izvoz) o Povećan broj zaštićenih i brendiranih proizvoda na području o Povećan broj certificiranih i zaštićenih regionalnih proizvoda koji zadovoljavaju EU

standarde o Povećan broj izdanih promotivnih brošura i letaka o Povećan broj marketinških, informativnih i edukacijskih programa o Povećan broj zajedničkih nastupa proizvođača na tržištu (organiziranim sajmovima)

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � LAG Prigorje




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Razvoj poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera t e suradnje među dionicima

Svrha i cilj mjere

17Poljoprivredne zadruge i udruge kao glavnu djelatnost imaju razvoj poljoprivredne proizvodnje na lokalnoj razini. Zadaća im je unaprijediti djelatnosti bilinogojstva, stočarstva, šumarstva, lovstva ili s njima povezane uslužne djelatnosti, odnosno pomoćne djelatnosti u poljoprivredi ili djelatnosti proizvodnje proizvoda bilinogojstva i stočarstva i prvoga stupnja njihove prerade. Klasteri predstavljaju jedinstvena interesna udruženja, odnosno udruženja proizvođača iz jedne grane, uključujući i proizvođače sirovina, kao i vladinih i nevladinih organizacija i znanstvenih i obrazovnih institucija koje tako udružene rješavaju zajedničke probleme i, unapređujući poslovanje, postižu uspjeh u određenom segmentu djelatnosti i natprosječnu konkurentnost i promociju u zemlji i inozemstvu. Provođenjem navedene mjere želi se poticati razvoj učinkovite povezanosti poljoprivrednika, udruga/zadruga i potrošača, ali isto tako i povećati konkurentnost domaćih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu, ostvariti uvjete za proširenje tržišta, bolje i efikasnije koristiti domaće resurse (prirodne, proizvodne i kadrovske), inicirati i podržati kooperaciju među dionicima (poduzeća, obrazovne i razvojne institucije), povezati se s fondovima za financiranje novih projekata te provoditi aktivnosti obuke i obrazovanja poljoprivrednika i svih zainteresiranih za unaprjeđenje poljoprivrede. Potrebno je planirati i realizirati projekte u kojima je izražena suradnja/partnerstvo između gospodarskih subjekata i jedinice lokalne samouprave. Provedbom takvih projekata ostvarit će se zajednički cilj te će se podići svijest o važnosti lokalnog partnerstva i međusobnoj povezanosti.

Aktivnosti

− Stvaranje uvjeta za lakše osnivanje zadruga/udruga − Održavanje edukativnih radionica i seminara o potrebi i koristima povezivanja

poljoprivrednih proizvođača − Financijsko poticanje projekata/programa usmjerenih k razvoju partnerstva i poslovnog

povezivanja


o Povećan broj osnovanih poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera o Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih programa o Povećan broj poljoprivrednika uključenih u partnerstva s lokalnom jedinicom i/ili drugim

gospodarstvima i udrugama o Povećan broj dodijeljenih financijskih potpora

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Poljoprivredne zadruge, udruge � LAG Prigorje

17 Zakon o zadrugama


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i prirodn ih vrijednosti

Svrha i cilj mjere

Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zahtjevaju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti, radi znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ili drugog javnog interesa. Zaštita prirode i okoliša je postala integralna djelatnost kojom se korištenje prirodnih dobara usklađuje s održivim razvojem. Poticanjem uzgoja tradicionalnih sorti i pasmina, ekološkom poljoprivredom te primjenom koncepta održive poljoprivrede i stočarstva u praksi, doprinijet će se daljnjem razvoju cjelokupne poljoprivredne djelatnosti.

Aktivnosti

− Provedba edukativnih radionica i seminara povezanih s tematikom zaštite okoliša − Poticanje i razvoj uzgoja tradicionalnih/autohtonih sorti i pasmina te ekološke

poljoprivrede


o Povećan broj održanih edukacijsko/informativnih radionica o zaštiti okoliša i provedbi mjera zaštite okoliša

o Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na području djelovanja

o Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Prioritet C1 – P2 Jačanje malog i srednjeg poduzetništva

Mjera

C1 – P2 – M1 Stvaranje uvjeta za razvoj mikro i malog poduzetniš tva

Cilj mjere

Kako bi se uspješno provele aktivnosti unaprjeđenja malog i srednjeg poduzetništva, prvenstveno je potrebno stvoriti pozitivne uvjete za rad. Navedeno će se najbolje postići provedbom mjera poticanja osnivanja novih mikro i malih poduzeća i obrta što bi trebalo rezultirati jačanjem sektora privatnog poduzetništva uz mogućnosti samozapošljavanja i zapošljavanja članova obitelji u obiteljskim tvrtkama. Potrebno je provoditi projekte koji će dovesti do jačanja poslovanja mikro i malih poduzetnika što uvelike utječe i na cjelokupnu zaposlenost regije. Isto tako, navedena mjera obuhvaća aktivnosti kojima će se realizirati olakšanje poslovanja poduzetnika kroz osiguranje kvalitetnih obrazovnih programa koji pridonose većoj konkurentnosti gospodarskih subjekata, te unaprjeđenje kvalitete postojećih programa, povećanje zainteresiranosti poduzetnika za pohađanje programa i povećanje kompetencija poduzetnika.

Aktivnosti − Revitalizacija, organizacija i poticanje razvoja obrta, te mikro i malog poduzetništva − Identificiranje potencijalnih predavača i priprema programa − Organizacija i provedba edukativnih i informativnih radionica na temu pokretanja

poduzetničke djelatnosti − Omogućiti uvjete kojima bi se utjecalo na povećanje sposobnosti poduzetnika za

pripremu projekata, apliciranje na natječaje za korištenje financijskih sredstava − Informiranje o sadržaju obrazovnih programa − Osnivanje poduzetničkih inkubatora − Osiguranje financijskih potpora za pokretanje poslovanja i za osnaživanje poslovanja

kroz djelovanje poduzetničkog inkubatora Indikatori/ pokazatelji

o Povećan broj korisnika financijskih potpora za pokretanje ili osnaživanje poslovanja o Povećan broj provedenih edukacija/radionica za razvoj poduzetništva o Povećan broj polaznika organiziranih edukativnih radionica o Povećan broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore poduzetništva o Povećan broj novih registriranih poduzeća i obrta o Povećan broj novih registriranih tradicijskih obrta i kućne radinosti o Povećan broj novozaposlenih u poduzetničkom sektoru

Nositelji

� Općina Rugvica




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Potpora i razvoj infrastrukture, tehnologije i inov acija u poduzetništvu

Svrha i cilj mjere

Infrastruktura predstavlja sve one stavke na kojima počiva gospodarstvo nekog područja. Pružanjem financijskih i materijalnih potpora svim zainteresiranim gospodarstvenicima/ poduzetnicima koji žele ulagati u daljnji razvoj gospodarstva, odnosno poduzetništva, djelomično će se realizirati navedena mjera. Izgradnjom i/ili dogradnjom poduzetničkih zona unaprijedit će se infrastrukturna opremljenost područja djelovanja te na taj način privući potencijalne investitore koji bi dodatno uložili u otvaranje svojih poduzeća i tako proširili svoju djelatnost, a samim time i utjecali na stopu nezaposlenosti. Pozitivni ekonomski učinci na gospodarstvo će se postići jačanjem konkurentnosti i proizvodnjom gotovih proizvoda visoke dodane vrijednosti na održiv i ekološki prihvatljiv način. Stvaranjem poduzetništva temeljenog na inovacijama te razvoju i primjeni suvremenih tehnologija i znanja u gospodarstvu, pridonijet će se povećanju konkurentnosti i dohotka gospodarstva. Kako bi se ostvario zacrtani cilj, potrebno je podignuti razinu inovativnosti i tehnološkog napretka.

Aktivnosti

− Ulaganja u razvoj poduzetničkih zona i potporne infrastrukture za razvoj konkurentnijeg gospodarstva

− Razvoj novih proizvoda i usluga potpore poduzetništvu − Poticanje razvoja poslovnih inkubatora/centara za mlade poduzetnike i poduzetnike

početnike − Omogućavanje korištenja poslovnih prostora u okviru realnih financijskih mogućnosti − Pružanje potpora razvoju inovativnih proizvoda i usluga − Promicanje uporabe novih tehnologija (ICT) i uspostave informacijskih centara − Održavanje edukativnih radionica i seminara o primjeni novih tehnologija


o Povećana razina kvalitete infrastrukturne opremljenosti poslovne zone o Povećan broj poduzetnika u poslovnoj zoni o Povećan broj novozaposlenih u poslovnoj zoni o Povećana iskorištenost postojeće poslovne infrastrukture o Otvoren poduzetnički centar i inkubator o Povećan broj mladih poduzetnika koji posluju u okviru inkubatora o Povećan broj osmišljenih novih proizvoda i ideja proizašlih iz poslovanja unutar

poduzetničkog inkubatora o Povećan broj uspostavljenih informacijskih centara kao potpora poduzetništvu o Povećan broj ugovora o suradnji i partnerstvu između znanstvenih institucija akademske

zajednice, inovatora i gospodarskog sektora o Povećan broj komercijaliziranih inovacija o Povećan broj edukacija za primjenu novih tehnologija o Povećan broj polaznika (korisnika) organiziranih edukacija


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Nositelj i

� Općina Rugvica � Razvojna agencija Zagreb – TPZ d.o.o. (RAZA) � Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Prioritet C1 – P3 Afirmacija i daljnji razvoj turisti čkih potencijala

Mjera

C1 – P3 – M1 Poticanje razvoja turizma temeljenog na baštini

Svrha i cilj mjere

Poticanje razvoja turizma temelji se na bogatoj kulturnoj baštini i povezanosti različitih turističkih proizvoda. Kulturna dobra su uglavnom koncentrirana u središtu nekog mjesta, a neka od njih su parkovi, šetnice, galerije, restorani, noćni lokali. Na navedenim mjestima se nalaze kulturno-povijesni spomenici temeljeni na povijesnoj baštini i suvremenim tekovinama, te se na takvim mjestima često organiziraju razna događanja, kao što su kulturne, zabavne, gospodarske, sportske i druge priredbe, te se na taj način promovira baština određenog područja. Podupiranjem projekata izgradnje i nadogradnje turističke infrastrukture, odnosno poticanjem ulaganja u smještajne kapacitete, poglavito u hotele i hostele koji nedostaju na području, te poticanjem razvoja ugostiteljske ponude s dobro osmišljenom gastronomskom ponudom s domaćim proizvodima, poprinijet će se unaprjeđenju turizma određenog područja.

Aktivnosti

− Izgradnja/uređenje turističke infrastrukture − Obnova, uređenje i revitalizacija mjesne jezgre − Obnova kulturno-povijesnih spomenika − Poticanje obnove/izgradnje hotela, hostela i restorana − Poticati inovativne tematizirane turističke proizvode − Obogaćivanje/unapređivanje kulturnih, zabavnih i sportskih događanja − Stvaranje uvjeta za razvoj popratnih sadržaja kao što su trgovine, suvenirnice i sl. − Poticati unaprjeđenje imidža mjesta kroz marketinške aktivnosti − Provoditi edukaciju za specijalizirane vodiče i turističke animatore za interpretaciju

zanimljivih lokalnih priča, legendi i specifičnosti područja − Provoditi edukaciju za nositelje turističke ponude


o Ugodniji životni i radni prostor sa zadovoljnim stanovnicima o Unaprijeđeni/ obogaćeni tematizirani programi i događanja o Povećanje kapaciteta i kvalitete smještajnih jedinica o Povećanje kapaciteta i kvalitete ugostiteljskih objekata o Povećanje broja dolazaka i noćenja turista o Povećanje broja novozaposlenih u turizmu o Povećanje prihoda od turizma o Uređena turistička i ostala infrastruktura

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � OPG-i � Turistička zajednica Grada Zagreba � Turistička zajednica Zagrebačke županije


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Proračun Općine Rugvica

Proračun Zagrebačke županije

Proračun RH

EU

Sredstva iz drugih inozemnih izvora

Sredstva iz kreditnih linija

Privatna sredstva

Ostalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Stvaranje, pozicioniranje i promoviranje turisti čke atrakcije podru čja, odnosno branda

Svrha i cilj mjere

Danas, opstanak na turističkom tržištu, koje je izrazito konkurentno i dinamično, uvjetovan je praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju tendencije kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Kao turistički potencijali nekog područja, odnosno neki od komplementarnih turističkih proizvoda mogu biti npr. industrijski turizam, odmorišni turizam, ekoturizam, kamping turizam, sportski turizam, kulturološki turizam, seoski turizam, avanturistički turizam i slično. Svaki od navedenih oblika turizma unutar svoje djelatnosti može razviti turističku atrakciju. Svako mjesto ima ono nešto što ga čini posebnim, osim ljudi koji tamo žive, a to čini atrakciju mjesta. No, koliko je stvarno ta atrakcija prepoznata od strane šire javnosti, ovisi o promocijskim aktivnostima nositelja razvoja turizma mjesta. Kako bi mjesto privuklo potencijalne posjetitelje, mora razviti i zaštiti svoj brand/turističku atrakciju.

Aktivnosti − Daljnja izgradnja turističke i prometne infrastrukture − Stvaranje turističke atrakcije/branda − Uređenje tematiziranih staza i putova sa infrastrukturnim elementima koji uključuju

signalizaciju, interpretacijske ploče, promatračnice, vidikovce, edukativne centre − Provoditi edukaciju za specijalizirane vodiče i turističke animatore − Provoditi edukaciju za nositelje turističke ponude − Promocija pomoću brošura, vodiča, itinerera/ruta, turističkih karti − Osigurati kvalitetno upravljanje prirodnim vrijednostima povezujući sve sektore − Zaštititi i prezentirati kulturnu baštinu u kulturno-obrazovne i turističke svrhe − Organizirati tribine, koncerte, izložbe, festivale, radionice, predstave, projekcije,

izdavaštvo i sl. Indikatori/pokazatelji

o Kvalitetno upravljanje turističkom atrakcijskom osnovom povezujući sve relevantne sektore

o Uspostavljena i uređena turistička i ostala infrastruktura o Povećan broj turističkih proizvoda o Povećan broj promocijskih aktivnosti (izdavanje informativnih letaka, brošura i sl.) o Povećan broj dolazaka i noćenja turista o Povećan broj novozaposlenih u turizmu o Povećan prihod od turizma

Nositelji � Općina Rugvica � Turistička zajednica Grada Zagreba � Turistička zajednica Zagrebačke županije




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Mjera C1 – P3 – M3 Poticanje razvoja ruralnog turizma

Svrha i cilj mjere

S ciljem zaustavljanja iseljavanja stanovništva, gospodarskog razvoja i kvalitete života, potrebno je provoditi mjere poticanja i unaprjeđivanja diversifikacije djelatnosti u ruralnim područjima. Razvoj ruralnog turizma predstavlja veliku šansu za cijelu Hrvatsku i svi se relevantni čimbenici u toj djelatnosti trebaju uključiti u jačanje infrastrukturnih elemenata koji danas čine ruralni turizam. Kao bitna stavka razvoja turizma je stvaranje mogućnosti kreativnim pojedincima iz malog i srednjeg poduzetništva za uključivanje u turizam. Unaprjeđenje ruralnog turizma određenog područja ne čini samo ruralni način života već i gastro-enološka ponuda, ponuda kulturnih sadržaja te dobra prezentacija, a sve navedeno se uklapa u programe produljenja turističke sezone i dugoročnu strategiju razvoja hrvatskog turizma. Kako bi se navedena mjera uspješno realizirala, potrebno je planirati i provoditi niz projekata vezanih za razvoj ruralnog turizma, a da bi se željeni projekti mogli realizirati, potrebno je raspolagati značajnim sredstvima. Projekti u turizmu se mogu financirati iz domaćih izvora (poput HBOR-a), a također i iz europskih strukturnih fondova te fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Aktivnosti − Unaprjeđivanje postojećih programa, uspostava i primjena programa povećanja

specijalizacije/diversifikacije djelatnosti u ruralnim područjima, s daljnjom identifikacijom i valorizacijom resursa

− Suradnja i jačanje Lokalnih akcijskih grupa te poticanje programa njihove međusobne suradnje

− Poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima, te druge slične aktivnosti

Indikatori/pokazatelji o Povećan broj programa, projekata i aktivnosti LAG-ova te njihove međusobne suradnje o Povećan broj novih poduzetničkih aktivnosti u ruralnih područjima o Povećan prihod od razvoja gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima o Visoka kvaliteta svih elemenata integriranog proizvoda ruralnog turizma

Nositelji

� Općina Rugvica � Poduzetnici � Organizacije civilnog društva � Turistička zajednica Grada Zagreba � Turistička zajednica Zagrebačke županije � Udruge � LAG Prigorje




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

II. Razvojem infrastrukture te o čuvanjem i zaštitom okoliša osigurati uravnotežen i održiv gospodarski razvoj

Cilj C2

Razvojem infrastrukture te o čuvanjem i zaštitom okoliša osigurati uravnotežen i održiv gospodarski razvoj

Prioritet C2 – P1 Unaprje đenje komunalne i prometne infrastrukture

Mjera

C2 – P1 – M1 Razvoj sustava odvodnje i pro čišćavanja otpadnih voda

Svrha i cilj mjere

Uspostava učinkovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine Rugvica što će doprinijeti i učinkovitom sustavu odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda i na razini same Županije. Svrha i cilj mjere je omogućavanje definiranja i gradnje cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji osigurava potreban stupanj zaštite i poboljšanje podzemnih i površinskih voda. Kroz dovršetak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih i industrijskih voda unaprijediti, očuvati i održivo koristiti vodne resurse, postići gospodarski opravdani stupanj zaštite stanovništva i materijalnih sredstava.

Aktivnosti

− Izrada projektne dokumentacije − Podizanje kvalitete i modernizacija sustava kanalizacijske mreže − Proširenje kanalizacijske mreže sa sustavom pročišćavanja − Planiranje i izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda − Osiguravanje financijskih troškova

Indikatori/ pokazatelji

o Smanjenje direktno ispuštene količine neobrađenih otpadnih voda u vodotoke o Postotna realizacija projekta izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih i

oborinskih voda o Broj izgrađenih pročistača otpadnih voda o Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva kanalizacijskim sustavom za prikupljanje

otpadnih voda o Povećanje udjela obuhvaćenog gospodarskog sektora kanalizacijskim sustavom za

prikupljanje otpadnih voda o Povećanje dužine izgrađene i obnovljene kanalizacijske mreže


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Veliki gospodarski subjekti � Hrvatske vode � Komunalna poduzeća


Proračun Općine RugvicaProračun Zagrebačke županije

Proračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvora

Sredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstva

Ostalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Mjera C2 – P1 – M2 Razvoj sustava vodoopskrbe

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere je podizanje kvalitete voda na širem području Općine Rugvica kao i opskrbe pitkom vodom sukladno standardima EU. Cilj je također podizanje razine dostupnosti pitke vode iz javne vodoopskrbne mreže i na područjima na kojima to do sada nije provedeno, kako bi se osigurala kvaliteta vode koja se koristi i izbjegle negativne posljedice korištenja neodgovarajućih izvora vode za piće.

Aktivnosti

− Utvrditi postojeće i potencijalne izvore pitke vode − Širenje vodoopskrbne mreže − Obnova vodoopskrbne mreže


o Povećanje broja pronađenih izvorišta o Postotak smanjenja gubitka vode o Povećanje udjela stanovnika obuhvaćenih sustavom javne vodoopskrbe o Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva sustavom za opskrbu pitkom vodom o Potrošnja pitke vode po stanovniku o Povećana dužina obnovljene vodovodne mreže o Povećanje kvalitete pitke vode

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Hrvatske vode � Komunalna poduzeća




Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Modernizacija postoje će i izgradnja osnovne elektroopskrbne infrastrukture

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere jest poboljšanje kvalitete elektroopskrbne mreže, kao i kvalitete napajanja svih naselja na području Općine Rugvica. Navedena mjera se odnosi i na izgradnju učinkovite i ekološke javne rasvjete na području Općine – ugradnju LED rasvjete – koja će u konačnici rezultirati manjim troškovima i boljim ekološkim standardom osvijetljenosti ulica.

Aktivnosti

− Rekonstrukcija i modernizacija elektroopskrbne mreže − Izgradnja novih elektroenergetskih objekata − Provođenje energetskog pregleda javne rasvjete u vlasništvu Općine Rugvica − Izrada projektne dokumentacije za provedbu projekta energetski učinkovite i ekološke

javne i vanjske rasvjete − Provedba svih aktivnosti za provedbu projekta ugradnje LED rasvjete


o Dužina rekonstruirane i obnovljene elektroopskrbne mreže o Broj izgrađenih elektroenergetskih objekata važnih za poboljšanje kvalitete napajanja i

daljnji gospodarski razvoj o Proveden energetski pregled javne rasvjete o Postotna realizacija pripremljenosti projektne dokumentacije za provedbu projekta

energetske učinkovitosti i ekološke javne i vanjske rasvjete o Postotna realizacija projekta provedbe LED rasvjete o Postotno smanjenje godišnjih troškova energije za javnu rasvjetu

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Ministarstvo zaštite okoliša i prirode � HEP � Komunalna poduzeća




Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Izgradnja nove i održavanje postoje će prometne infrastrukture

Svrha i cilj mjere

Unaprjeđenjem postojeće i izgradnjom nove prometne infrastrukture utjecati na ravnomjeran razvoj cijele Županije jer prometna infrastruktura predstavlja osnovu razvoja bilo kojeg područja. Izgradnjom nove, kao i poboljšanjem kvalitete i stanja postojeće prometne infrastrukture (cestovne, željezničke i zračne infrastrukture) omogućiti bolju prometnu povezanost Općine Rugvica sa ostatkom Županije, ali i ostatkom Hrvatske. Provedbom mjere će se podići standard prometne infrastrukture i zaštite okoliša, te osigurati veća sigurnost u prometu. Povećanje sigurnosti u prometu (smanjenje broja prometnih nesreća, ozlijeđenih i poginulih – usklađivanje s prosjekom EU) je također jedan od ciljeva izgradnje nove i modernizacije postojeće prometne infrastrukture. Također, svrha i cilj mjere je i unaprjeđenje ostalih oblika prometne infrastrukturu kako bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. Navedeno se odnosi na izgradnju ulica, trgova, kao i autobusnih stajališta i sl. Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg gospodarskog razvoja i kvalitete življenja. Izgradnjom spojne ceste od naselja Rugvica do naselja Trstenik Nartski, izgradnjom nogostupa u naseljima Novo Svibje, Obedišće Ježevsko i Ježevo te biciklističke staze kroz općinu, dodatno će se unaprijediti prometna infrastruktura na području Općine.

Aktivnosti

− Izrada tehničke dokumentacije − Izgradnja novih i modernizacija postojećih prometnica − Izgradnja novih i modernizacija postojećih pratećih objekata − Provedba aktivnosti održavanja infrastrukture − Realizacija projekata (nogostupi, ulice, trgovi, autobusna stajališta, biciklističke staze)


o Broj projekata za koje je pripremljena sva potrebna tehnička dokumentacija o Povećanje broja kilometara novoizgrađenih cesta o Duljina moderniziranih željezničkih kolosijeka o Broj novih implementiranih prometnih rješenja o Povećanje kilometara cesta na području Općine Rugvica po stanovniku o Povećanje broja obnovljenih i novoizgrađenih autobusnih stajališta o Povećanje broja parkirališnih mjesta o Povećanje broja obnovljenih/izgrađenih ulica o Povećanje broja saniranih nogostupa o Kilometri cesta na kojima su se provele aktivnosti održavanja o Dužina izgrađene biciklističke staze


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Hrvatske autoceste � Hrvatske ceste � HŽ � Lučka kapetanija

Struktu ra financiranja u %


Proračun Zagrebačke županie

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Prioritet C2 – P2 Unaprje đenje zaštite okoliša i energetske u činkovitosti

Mjera

C2 – P2 – M1 Unaprje đenje zaštite mora, zraka i tla i kontinuirano praćenje kvalitete

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj navedene mjere jest praćenjem kvalitete i unaprjeđenjem sustava praćenja utjecaja na okoliš, a kako bi se na temelju dobivenih podataka mogle predložiti odgovarajuće mjere u smislu zaštite mora, zraka i tla. Temeljem prikupljenih statističkih podataka stvoriti i kontinuirano dopunjavati „bazu znanja“ o trendovima i promjenama u okolišu, a kako bi se omogućilo pravovremeno interveniranje kod svih akcidentnih situacija.

Aktivnosti

− Testiranje kvalitete mora, zraka i tla − Kontinuirano evidentiranje prikupljenih statističkih podataka – „baza znanja“ − Redovita izrada Izvješća o stanju u okolišu − Provedba edukacije i osposobljavanja većeg broja stručnjaka za zaštitu okoliša − Izgradnja postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, mora i tla − Poduzimanje potrebnih aktivnosti zaštite okoliša sukladno prikupljenim podacima o

kvaliteti mora, zraka i tla


o Broj provedenih testiranja o Broj podataka unesenih u bazu podataka o Broj izvješća o stanju u okolišu o Broj osposobljenih stručnjaka o Broj automatskih postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, mora i tla

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Ministarstvo zaštite okoliša i prirode




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Očuvanje i kvalitetnije upravljanje prirodnim i kultu rnim vrijednostima

Svrha i cilj mjere

Provedbom brojnih aktivnosti očuvanja bioraznolikosti i prirodnih i kulturnih vrijednosti utjecati na razvijanje svijesti o potrebi njihova očuvanja, kao čimbenika kvalitetnog života i jednog od temelja razvoja zajednice. Povećanje kvalitete života, stvaranja povoljnijeg okruženja za razvoj održivog gospodarstva, obogaćivanje i proširenje turističke ponude, održivo korištenje prirodnih resursa, educirano stanovništvo za očuvanje bioraznolikosti prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Akti vnosti − Provedba aktivnosti zaštite vrijedne prirodne baštine − Obnova kulturnih objekata − Valorizacija prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe − Osmišljavanje novih turističkih aranžmana, povećanje turističke ponude − Provedba edukativnih aktivnosti − Stvaranje kvalitetnog radnog kadra u Ustanovama koje štite prirodnu i kulturnu baštinu

Indikatori/pokazatelji o Broj provedenih projekata iz navedenog područja o Broj organiziranih i provedenih radionica na temu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti o Broj obnovljenih kulturnih objekata o Broj osmišljenih turističkih aranžmana s uključenih obilascima prirodnih i kulturnih

vrijednosti o Broj radnika zaposlenih u Nacionalnom parku, muzejima, galerijama o Nove površine prirodnih resursa pod zaštitom o Broj novih zaštićenih kulturnih resursa

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Ekološke udruge � Nacionalni park




Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Stvaranje uvjeta za održivo gospodarenje otpadom

Svrha i cilj mjere

Stvoriti uvjete za sustavno koordinirano provođenje aktivnosti gospodarenja otpadom. Potrebno je predvidjeti i provoditi mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije itd. Potrebno je donijeti novi Plan gospodarenja otpadom Općine Rugvica, a koji će biti usklađen s Planom gospodarenja otpadom Zagrebačke županije i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Realizacijom ove mjere očekuje se smanjen pritisak otpada na okoliš i ljudsko zdravlje. Sukladno Prostornom planu, planira se izgraditi reciklažno dvorište na k.č.br. 357, 358 i 359 u katastarskoj općini Rugvica u sklopu radne zone Rugvica.

Aktivnosti − Unaprjeđenje razine zaštite okoliša − Uklanjanje i saniranje divljih odlagališta otpada − Osiguranje uvjeta za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada − Stvaranje uvjeta za održivo korištenje okoliša − Provedba aktivnosti vezanih uz senzibiliziranje javnosti o potrebi očuvanja okoliša

(radionice i seminari edukativnog karaktera) − Davanje potpora za rad udrugama civilnog društva usmjerenih k zaštiti i očuvanju okoliša

Indikatori/pok azatelji o Postotno povećanje stanovnika obuhvaćenog redovnim odvozom otpada o Smanjenje ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada o Povećanje količine odvojeno prikupljenog otpada namijenjenog recikliranju o Povećanje prihoda iz uporabe i stvaranja novih proizvoda iz korisnog otpada o Izgradnja građevina za gospodarenje posebnim kategorijama i vrstama otpada

(razvrstavanje, skladištenje, oporaba) – izgrađeni zeleni otoci, izgrađeno reciklažno dvorište, izgrađeno odlagalište građevinskog otpada

o Broj organiziranih edukativnih aktivnosti o razvrstavanju otpada o Broj saniranih divljih odlagališta otpadom o Izrađen Plan gospodarenja otpadom Općine Rugvica o Povećanje broja novih implementiranih tehnologija i metoda za dostizanje EU standarda

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Komunalna poduzeća




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Jačanje i razvoj uporabe novih znanja i tehnologija, o bnovljivih izvora energije i energetske u činkovitosti

Svrha i cilj mjere

Povećanjem energetske učinkovitosti u javnom sektoru javnosti će se pružiti konkretni dokazi o isplativosti racionalnog gospodarenja energijom, kako za svakoga pojedinca kroz smanjenje troškova za energiju, tako i za društvo u cjelini kroz smanjenje emisija onečišćujućih tvari koje su rezultat proizvodnje i potrošnje. Održivost korištenja energije u neposrednoj potrošnji i poboljšanje kvalitete života putem povećanja sigurnosti energetske opskrbe i smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Poticati korištenje energije iz obnovljivih izvora (OIE) te olakšati uvođenje sustava koji koriste ovakvu energiju kroz stvaranje institucionalnih okvira i pokretanje programa subvencioniranja ugradnje ovih sustava te kampanje podizanja svijesti. Unaprjeđenjem mehanizama za poticanje korištenja OIE u kućanstvima i razvojem dodatnih mehanizama za poticanje korištenja OIE u gospodarstvu ostvarit de se šira primjena OIE, a samim time i veća energetska održivost. Provedbom mjere će se povećati energetska učinkovitost u javnim objektima te u sustavu javne rasvjete kao velikim potrošačima energije. Povećana razina transfera tehnologija iz područja OIE. Uvođenje novih energetski učinkovitijih tehnologija.

Aktivnosti

− Uvođenje novih tehnologija, znanja, prijenos iskustava, primjera dobre prakse i promoviranje i uvođenje energetske efikasnosti (obnovljivi izvori energije)

− Izrada sveobuhvatne strategije iznalaženja izvora i pokrivanja energetskih potreba Općine Rugvica

− Provedba aktivnosti za postizanje održivosti sustava i EU standarda − Provedba sveobuhvatne analize mogućnosti za korištenje energije prirodnih resursa − Implementiranje mjera i aktivnosti za korištenje i primjenu obnovljivih izvora energije i

kogeneracije − Poticanje izgradnje kapaciteta obnovljivih izvora energije


o Povećan broj implementiranih projekata obnovljivih izvora energije o Broj prijedloga za poboljšanje energetskog sustava o Povećanje broja provedenih mjera poboljšanja energetskog sustava o Broj provedenih edukacija o prednostima korištenja OIE o Broj instaliranih kapaciteta sunčevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode o Broj proizvođača energije iz OIE o Količina energije proizvedene iz OIE o Broj kućanstava korisnika solarne energije o Instalirana snaga fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije o Povećanje količine uporabe biomase za grijanje i toplu vodu o Broj projekata ispitivanja i uporabe geotermalne energije o Broj projekata energetski održive gradnje (nisko - energetski objekti/pasivne kuće) o Povećanje udjela energetske potrošnje iz obnovljivih izvora o Smanjenje emisije CO2


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost � Poduzeća




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Mjera C2 – P2– M5 Informiranje i uklju čivanje javnosti u pitanje okoliša

Svrha i cilj mjere

Suradnja sa civilnim sektorom u osmišljavanju, provedbi projekata i programa u svrhu izgradnje i povećanja svijesti, te individualne i društvene odgovornosti po pitanju zaštite okoliša i održivog razvoja. Kontinuirano obrazovanje stanovništva (od predškolske dobi preko osnovnih i srednjih škola) te podizanje svijesti građana svih dobnih kategorija o smanjenju zagađenja, kao i potpora eko inicijativama građanskog društva.

Aktivnosti

− Unaprjeđenje razine zaštite okoliša − Stvaranje uvjeta za održivo korištenje okoliša − Provedba aktivnosti vezanih uz senzibiliziranje javnosti o potrebi očuvanja okoliša

(radionice i seminari edukativnog karaktera) − Davanje potpora za rad udrugama civilnog društva usmjerenih k zaštiti i očuvanju okoliša


o Povećanje broja aktivnih eko-udruga na području Općine Rugvica o Povećanje broja i ukupne vrijednosti provedenih programa i projekata o Povećanje financijskih sredstava za potporu rada eko udruga o Povećanje broja organiziranih programa (radionica i seminara) edukacija o okolišu o Povećanje broja škola uključenih u eko programe

Nositelji

� Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Škole




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

III. Poboljšanje kvalitete života

Cilj C3 Poboljšanje kvalitete života

Prioritet C3 – P1 Podizanje društveno-socijalnog standarda

Mjera

C3 – P1 – M1 Unaprje đenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja

Svrha i cilj mjere

Uz suradnju sa udrugama razvijati kompetencije kod djece i mladih, te pridonijeti razvoju predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja te jačanju postojećih i stvaranje novih ustanova u procesu osuvremenjivanja programa predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Unaprjeđenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja potiče opću razinu svijesti o potrebi ulaganja u odgoj i obrazovanje. Stvorene pretpostavke za cjelovit razvoj djece u skladu s mogućnostima, potrebama i interesima djeteta, a kroz odgojno obrazovne programe, organizaciju i uvjete života i potporu stručnjaka i institucija za ostvarivanje prava djece. Provedbom mjere stvorit će se preduvjeti za dostizanje standarda nacionalnog i EU obrazovnog sustava. Uspješnom ostvarenju mjere doprinijet će izgradnja dječjeg vrtića u Jalševcu Nartskom.

Aktivnosti

− Izgraditi nove dječje vrtiće, škole i učeničke domove, unaprijediti postojeće odgojno-obrazovne ustanove prema pedagoškim standardima i po mjeri djeteta

− Sanacija građevinskog stanja objekata u kojima se odvija predškolski odgoj (vrtići) − Analizirati edukacijske potrebe i ulaganja u kvalitetnu opremu odgojno-obrazovnih

institucija − Obrazovne programe uskladiti s potrebama gospodarstva i zahtjevima tržišta rada − Rasporediti ravnomjerno obrazovne ustanove i učiniti ih dostupnima svim stanovnicima − Analizirati institucionalne i edukacijske potrebe pri osnivanju novih ustanova

predškolskog obrazovanja − Analizirati potrebe za otvaranjem privatnih ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja

Indikatori/ pokazatelji

o % djece koja završavaju osnovnu školu (u odnosu na broj upisanih) o % djece koja završavaju srednju školu (u odnosu na broj upisanih) o Broj učenika/broj učitelja o Broj djece obuhvaćene sustavom odgoja i obrazovanja o Povećanje broja novih odgojno-obrazovnih ustanova, polivalentnih objekata, prostora,

vježbališta o Povećanje broja djece i mladih uključeno u različite programe edukacije

Nositelji

� Općina Rugvica � Udruge


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


Povećanje i unaprje đenje kapaciteta i kvalitete sportsko -rekreacijskih sadržaja

Svrha i cilj mjere

Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja kroz unaprjeđenje zdravog tjelesnog stanja građana i športske kvalitete u individualnom i kolektivnim sportovima i rekreaciji, uključujući i poboljšanje uvjeta za športsku edukaciju. Uključiti u sport i rekreaciju što veći broj građana, osobito djece, mladeži i studenata, osoba s invaliditetom i osoba treće životne dobi te ulagati u razvoj mlađih sportaša radi stvaranje široke kvalitete osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete sporta. Stvorene navike za zdravi način života i poboljšanje kvalitete života i zdravlja svih građana, posebno djece i mladih. Na uspješnu realizaciju navedene mjere, djelomično će utjecati i planirana izgradnja sportskih prostorija – svlačionica na području Općine, odnosno u sklopu društvenog doma.

Aktivnosti − Razraditi odgovarajuće sportske i rekreacijske programe sukladno potrebama urbanog

načina života − Poticati sportski amaterizam i rekreaciju − Prilagoditi sportsku i rekreacijsku infrastrukturu za osobe s invaliditetom i posebnim

potrebama − Izgradnja sportskih prostorija - svlačionica − Obrazovati i usavršavati kvalitetan i visoko stručan trenerski kadar − Organizirati i promovirati domaće i međunarodne sportske priredbe i natjecanja


o Površina u m2 javnih sportskih otvorenih površina po stanovniku o Postotno povećanje opremljenosti sportskih građevina – otvorenih i zatvorenih o Povećanje broja učenika i studenata (u odnosu na sadašnje stanje), korisnika sportskih

sadržaja o Povećanje broja aktivnih sportaša o Povećanje broja amaterskih sportaša o Povećanje broja posjetitelja natjecanja i dr. aktivnosti

Nositelji

� Općina Rugvica




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Mjera C3 – P1 – M3 Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta i standarda

Svrha i cilj mjere

Kako bi se ostvarila navedena mjera, potrebno je razvijati nove usluge u zajednici, kao i održati postojeće, a koje se odnose na usluge usmjerene prema mladima, starim i nemoćnim osobama te svim socijalno ugroženim skupinama. Također je potrebno unaprijediti sustav socijalnih usluga za svakog korisnika i društva u cjelini te podizati svijest o važnosti djelovanja u okviru lokalne zajednice, a radi podizanja razine blagostanja društva i smanjenja razine socijalno potrebitih. Svaka dobna skupina se može pojaviti kao socijalno ugrožena skupina, a da bi se to spriječilo, potrebno je pravovremeno naglasak staviti na unaprjeđenje odnosa prema svim ciljnim skupinama (djeca, stariji, nemoćni, bolesni, siromašni). Jačanje standarda socijalnih usluga potrebno je radi uključivanja u sve segmente društva, a sve s ciljem podizanja razine blagostanja društva i smanjenja razine socijalno potrebitih. Potrebno je raditi na podizanju profesionalnosti djelovanja svih institucija i dionika, te u preuzimanju odgovornosti za rješavanje problema i ostvarivanje rezultata, a temeljeno na primjeni standarda kvalitete, primjenjivih za javni sektor.

Aktivnosti

− Razvoj novih usluga − Osigurati transparentnost sustava za praćenje korisnika socijalne skrbi − Osigurati povećanje sigurnosti i samostalnosti starijih i invalidnih osoba − Informatički umrežiti sustav − Pratiti i ocjenjivati mjere socijalne skrbi − Educirati i informirati stručni kadar − Informirati građane o pravima i uslugama − Podizati svijest građana o borbi protiv nasilja u obitelji − Poticati brigu o osobama koje su žrtve nasilja u obitelji te njihovu resocijalizaciju − Poticati programe podizanja svijesti o potrebi prevencije ovisnosti, osobito kod mladih te

programe resocijalizacije ovisnika i njihov povratak u zajednicu


o Povećanje broja usluga/programa usmjerenih na mlade o Povećanje broja programa i projekata socijalne skrbi o Povećanje broja realiziranih uspješnih programa socijalne integracije o Broj korisnika programa o Povećanje broja uspješno provedenih kampanja za osvješćivanje javnosti o potrebama

socijalno marginaliziranih skupina o Povećan broj educiranih socijalnih djelatnika o Povećan broj novih socijalnih usluga o Povećan broj osoba iz marginaliziranih skupina aktivno uključenih u edukacijske

programe


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Nositelji

� Općina Rugvica




Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Mjera C3 – P1– M4

Poboljšanje slike zdravlja i socijalne sigurnosti k roz jačanje preventivnih programa

Svrha i cilj mjere

Provedba ove mjere ima za svrhu povećanje zdravlja, smanjenje smrtnosti te povećanje razine socijalne sigurnosti stanovnika Općine Rugvica. Svrha i cilj mjere je povećati spoznaju, najprije o zdravom načinu života, odnosno o važnosti prevencije kroz način prehrane, tjelesnih aktivnosti, štetnosti opijata i sl. Nadalje, cilj ove mjere je i povećanje spoznaje o štetnosti nasilja, o važnosti skladnih odnosa u obiteljskoj zajednici, jačanje socijalne sigurnosti stanovnika Općine, promicanje rada i uključivanja udruga u provedbu prevencije, povećanje suradnje, partnerskih odnosa, zdravstvenih i socijalnih institucija sa organizacijama civilnog društva s ciljem provedbe preventivnih mjera zdravog života i sigurnijeg života u zajednici.

Aktivnosti − Izrada Plana provedbe preventivnih programa i projekata − Promicanje rada i uključivanja udruga građana u provedbu prevencije − Provoditi programe i projekte koji doprinose promidžbi zdravog života i prevenciji bolesti ,

programe i projekte prevencije od kardiovaskularnih bolesti − Provesti programe i projekte prevencije od nasilja, programe i projekte

prevencijeovisnosti o drogamate programe i projekte prevencije od pretilosti − Provesti programe i projekte prevencije od karcinoma, provoditi i ostale programe i

projekte od važnosti za promociju zdravog života i prevenciju bolesti − Koordinirati i povezivati sve raspoložive resurse u zajedničke programe

Indikatori/pokazatelji o Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i

socijalnoj skrbi o Manji broj osoba ovisnih o duhanu, alkoholu,drogama o Manji broj pretilih osoba o Manji broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti o Manji broj oboljelih i umrlih osoba

Nositelji � Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Zdravstvene i socijalne ustanove � Nadležna ministarstva � Organizacije civilnog društva




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Mjera C3 – P1– M5

Unaprje đenje infrastrukture, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenimustanovama

Svrha i cilj mjere

Cilj mjere je postići veću razinu opremljenosti i uključenosti svih dionika u sferama djelovanja zdravstvene zaštite stanovnika. Pod tim se podrazumijeva povećanje razine zdravstvene i socijalne zaštite stanovnika povećanjem zdravstvenog isocijalnog standarda objekata, opreme i vozila, kvalitetnijom i boljom organizacijom te većomdostupnosti i većom kvalitetom zdravstvenih i socijalnih usluga.

Aktivnosti − Adaptacija zdravstvenih i socijalnih ustanova koje ne zadovoljavaju postojeće osnovne

standarde − Prenamjena postojećih i izgradnjom novih zdravstvenih i socijalnih objekata − Obnavljanje ambulanti te izgradnja novih objekata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pri

domovima zdravlja te zavodu za javno zdravstvo − Obnavljanje socijalnih ustanova kao što su npr. domovi za starije i nemoćne osobe − Obnavljanje zastarjele i nabavom nove opreme u skladu sa propisanim standardom − Nabava novih vozila u zdravstvenim ustanova za HMP i sanitetski prijevoz pacijenata, za

patronažu,kućne posjete liječnika i zdravstvenu njegu pacijenata u njihovom domu − Nabava odgovarajućih vozila u socijalnim ustanovama koja su prilagođena prijevozu

osoba sa invaliditetom, prilagođena za dostavu hrane u kuću korisnika Indikatori/pokazatelji

o Broj novih i obnovljenih objekata u zdravstvu i socijalnoj skrbi o Količina nove opreme u zdravstvenim i socijalnim ustanovama koja je primjerena

propisanom standardu o Veći broj prijevoznih sredstava u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Nositelji � Općina Rugvica � Zagrebačka županija � Zdravstvene i socijalne ustanove � Nadležna ministarstva




Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Mjera C3 – P2– M1 Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

Svrha i cilj mjere

Poticanje razvoja civilnog društva, njegove uloge i doprinosa razvoju Općine Rugvica te jačanje njegove uloge u privlačenju sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora. Povećanje sudjelovanja civilnog društva u procesima donošenja odluka o društvenom razvoju Općine. Aktivno i odgovorno sudjelovanje građana u razvojnim projektima Općine kroz povećanje sudjelovanja civilnog društva u području društvenog života. Organiziranje civilnog društva s ciljem unapređenja osposobljenosti udruga za upravljanje EU projektima.

Aktivnosti

− Analiza stanja osposobljenosti udruga za upravljanje EU i nacionalnim projektima/programima

− Provođenje inicijativa udruga − Jačanje osposobljenosti udruga za upravljanje EU i nacionalnim projektima/programima − Uključivanja udruga u razvojne inicijative, aktivnosti i partnerske projekte − Poticanje zapošljavanja u OCD − Razvijanje socijalnog poduzetništva − Poticanje međusektorske suradnje (osnivanje savjeta za razvoj civilnog društva) − Rješavanje problema neadekvatnih prostora udruga − Stručna pomoć pri pronalasku, apliciranju i provedbi projekata OCD – a na razini RH i EU


o Povećanje broja razvojnih projekata koje su izradile i provode udruge o Povećan broj novoformiranih aktivnih udruga o Povećan broj EU projekata/ programa o Povećan broj uključenih građana u aktivnosti i inicijative potaknute od strane udruga o Povećan broj udruga s istaknutim rezultatima

Nositelji

� Općina Rugvica � Udruge civilnog društva




20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

3.3.1. Ciljane skupine prioritetnih mjera

Ciljane skupine prioritetnih mjera su: obiteljska gospodarstva (OPG-i), postojeća i nova poduzeća, obrti i zadruge, jedinica lokalne samouprave, strukovne organizacije i potporne institucije, organizacije civilnog društva i građanske inicijative, stanovnici područja Općine s naglaskom na osjetljive i ugrožene skupine i dr. Sljedeća tablica detaljno prikazuje uključenost ciljanih skupina za svaku grupu prioritetnih mjera, odnosno svaki prioritet i cilj. Ciljne skupine strukturirane su u tri sektora, privatni, javni i civilni sektor. Važno je napomenuti kako, u suštini, sve skupine imaju koristi od realizacije svih prioritetnih aktivnosti kao krajnji korisnici, no detaljnije će se svaki od prioriteta baviti označenom ciljnom skupinom. Sivom bojom označene su ciljane skupine na koje će se prioritet više koncentrirati.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Razvojni ciljevi: C1 C2 C3 Razvojni prioriteti:

C1 – P1 C1 – P2 C1 – P3 C2 – P1 C2 – P2 C3 – P1 C3 – P2 Ciljane skupine: Privatni sektor OPG-i

Mikro i mala poduzeća, obrti, zadruge

Srednja i velika poduzeća

Javni sektor

JLS

Strukovne organizacije/potporne institucije

Civilni sektor Organizacije civilnog društva i građanske inicijative

Žene

Osobe s posebnim potrebama

Mladi

Umirovljenici

Nezaposleni

Ostali


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

4. HORIZONTALNI CILJEVI Osim srednjoročnih programskih ciljeva važni su i tzv. dugoročni, horizontalni, ciljevi, odnosno ciljevi koji bi se trebali prožimati kroz sve ciljeve i prioritete, odnosno promicati u svim programima i projektima implementacije Strateškog razvojnog programa, posebno onima financiranim iz fondova Europske unije. Horizontalni cijevi su usko povezani i sa horizontalnim strateškim ciljevima ukupne dugoročne razvojne politike Europske unije, mogu se identificirati kao: razvoj informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi razvoj te partnerstvo i učinkovita demokracija.

1. Razvoj informacijskog društva

Ovaj cilj obuhvaća povećanje uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u svim poslovnim, ali i socijalnim grupama u Općini. Cilj uključuje proširenje uporabe informacijske tehnologije i Interneta na svim razinama društva, povećanu konkurentnost poduzetnika, kao i poboljšanu svjesnost o mogućnostima koje nudi informacijsko društvo.

2. Promocija jednakih mogu ćnosti i ljudskih prava

Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava stavlja naglasak na nove inicijative i aktivnosti zajednice u svrhu promicanja socijalne integracije, uključenosti i suživota, i to posebno pružanje podrške kod pristupa obrazovanju skupinama s posebnim potrebama, pružanje podrške kod pristupa zapošljavanju skupinama osoba u nepovoljnom položaju te podrška razvoju socijalnih usluga.

3. Održivi razvoj

Koncept ovog cilja obuhvaća tri uzajamno povezana dijela: održivi okoliš, ekonomsku održivost i društveno-političku održivost. Održivi razvoj također uključuje i projekte usmjerene na jačanje i umrežavanje civilnog društva te jačanje koordinacije tijela lokalne samouprave i njihovu suradnju s mještanima.

4. Partnerstvo i učinkovita demokracija

Uz partnerstvo i učinkovitu demokraciju, važan je razvoj volonterstva kao stupa civilnog društva te vrlo važnog ljudskog resursa u mnogim sektorima. Uključuje mjere kojima javni sektor podupire svoje partnere u razvoju (privatni sektor i civilno društvo), a time automatski jača i partnerstvo. Cilj Općine Rugvica je kontinuiran razvoj partnerskih odnosa i međusektorska suradnja na svim razinama.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

5. BAZA PROJEKTNIH IDEJA Baza predstavlja objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja Općine, koja pruža uvid u razvojni smjer Općine za sljedeće programsko razdoblje. Ona predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja Općine Rugvica. Zaključci analize baze projektnih ideja pomažu odrediti zajedničke potrebe predlagatelja, što je osnova za definiranje Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica. U bazu se unose podaci o razvojnim projektima čiji su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Sve ideje i pripremljeni projekti iz baze razvrstavaju se prema definiranim ciljevima, prioritetima i mjerama koje su usuglasile radne sku pina za izradu Strateškog razvojnog programa. Na taj na čin se dobiva precizan pregled projektnih ideja prema definiranim podru čjima razvoja.

Slika 6. Identifikacija i odabir projektnih ideja

Cilj i svrha baze projektnih ideja je učinkovito planiranje i praćenje provedbe politike razvoja Općine Rugvica. Sve projektne ideje koje se unose u bazu morale su u potpunosti biti u skladu sa ciljevima, prioritetima i mjerama Strateškog razvojnog programa Općine, jer se na taj način automatski osigurala usklađenost sa dokumentima više razine (npr. Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije, strateški dokumenti RH). Bitno je napomenuti da je Strateški razvojni program Općine multisektorski dokument, u kojem su ciljevi, prioriteti i mjere postavljeni dovoljno općenito da ne eliminiraju nijedno razvojno područje (ali opet i dovoljno specifično da ne mogu biti primjenjive i na bilo koju drugu Općinu). Zbog toga je većina pristiglih projektnih ideja bila u skladu sa ciljevima, prioritetima i mjerama strategije. Sve projektne ideje unesene u bazu prošle su postupak rangiranja u ovisnosti o sljedeća tri kriterija:

1. Pripremljenost 2. Relevantnost 3. Financijski kapacitet podnositelja za provedbu projekta.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Projektne ideje su intenzivno prikupljali djelatnici Općine Rugvica kroz kontinuirani rad s radnim skupinama i izravnim kontaktiranjem predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora. Projektne ideje su dostavljane na standardiziranom obrascu, te su pohranjivane u bazu projektnih ideja. Pristizale su paralelno s izradom Strateškog razvojnog programa i radom radnih skupina. Budući da pristigle projektne ideje nisu i sve postojeće u Općini Rugvica, analiza daje tek približnu informaciju/ocjenu usklađenosti između Strategijom usuglašene i određene hijerarhije vizije/ciljeva/prioriteta/mjera i svih postojećih projektnih ideja u Općini. S druge strane, s obzirom na dužinu trajanja izrade Strateškog razvojnog programa i izrazita nastojanja ključnih dionika da sudjeluju u njegovoj izradi, moguće je pretpostaviti da se na poziv za prijavu natječaja prijavila većina najkvalitetnijih i najaktivnijih sudionika budućeg razvoja. Stoga zaključci analize ipak mogu poslužiti kao indikatori o tome u kojoj se mjeri sadašnje projektne ideje u Općini Rugvica poklapaju sa Strateškim razvojnim programom, utvrđenim ciljevima i prioritetima. Analizom su zastupljene samo one projektne ideje koje će se moći realizirati u ovom programskom razdoblju, te su osnova za izradu akcijskog plana Strateškog razvojnog programa. Analiza baze pokazuje izrazito neravnomjernu raspodjelu projektnih ideja prema prioritetima. Tako je najviše projektnih ideja pokriveno prioritetima koji se odnose na infrastrukturu Općine. Uočena neravnomjerna raspodjela projektnih ideja se odvija po očekivanom obrascu; po kojem znatno odskače razvoj infrastrukture, kao područje s vjerojatno već ranije pripremljenim idejnim projektima koji trajno čekaju sredstva za provedbu.

5.1. Projekti od iznimne važnosti

Razvoj Općine Rugvica mora se temeljiti na provedbi planiranih velikih i posebno važnih projekata za Općinu. Upravo će navedeni projekti, odnosno oni koji su ovdje izdvojeni, a pripadaju projektima od gospodarskog i društvenog značaja, potencijalno promijeniti sliku Općine. Izdvojeni gospodarski projekti zaposlit će nove ljude, okrenuti Rugvicu prema investitorima, te biti poticaj novom rastućem gospodarskom ciklusu. Ne smiju se zanemariti ni društveni projekti koji će svakako podignuti kvalitetu života mještana na viši nivo, te omogućiti aktivniji razvoj društvenog života Općine Rugvica.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 84. Projekti od iznimne važnosti Projekt Opis

Ops

krba

el

ektr

ično

m

ener

gijo

m

Općina Rugvica je tijekom listopada 2014. godine pokrenula otvoreni postupak javne nabave velike vrijednosti s ciljem sklapanja Okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom za „Nabavu opskrbe električnom energijom“ u trajanju od dvije godine. Procijenjena vrijednost nabave:

� za 1 godinu: 1.200.000,00 kn � za 2 godine: 2.400.000,00 kn

Izgr

adnj

a sp

orts

ke

pros

torij

e -

svlačio

nice

Općina u 2016. godini planira započeti s radovima na izgradnji sportske prostorije – svlačionice u sklopu zgrade društvenog doma u Rugvici sredstvima iz EU fondova. Dosad je uspješno ishođena građevinska dozvola.

Izgr

adnj

a D

ječje

g vr

tića Krajem 2016./početkom 2017. godine, uz moguće sufinanciranje iz Proračuna

Zagrebačke županije, Općina Rugvica planira izgraditi Dječji vrtić u naselju Jalševec Nartski. Trenutno su svi projekti izrađeni, dok je ishođenje građevinske dozvole u postupku.

Izgr

adnj

a re

cikl

ažno

g dv

oriš

ta Radi dodatnog unaprjeđenja komunalne infrastrukture te zaštite okoliša, Općina

planira izdvojiti sredstva za realizaciju projekta izgradnje reciklažnog dvorišta na području radne zone Rugvica. Planira se započeti sa radovima u 2017.g., uz moguće sufinanciranje iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša. Iako su svi projekti izrađeni, još uvijek se ishodi građevinska dozvola.

Izgr

adnj

a sp

ojne

ces

te Općina planira izgraditi spojnu cestu od naselja Rugvica do naselja Trstenik

Nartski (Novo Svibje) koja se dalje spaja do poslovne zone Ikea Zagreb Istok (paralelna cesta sa autocestom koja bi znatno rasteretila promet kroz naselja u zapadnom dijelu Općine). Nakon ishođenja građevinske dozvole, krenulo bi se u izgradnju spojne ceste sa komunalnom infrastrukturom u fazama i etapama. Očekuju se potpore iz Proračuna Zagrebačke županije ili sredstva iz EU fondova. Projekt se planira realizirati u narednom razdoblju do 2020. godine. Dosad je prikupljena pravomoćna lokacijska dozvola i parcelacijski elaborat. Potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose kako bi se ishodila građevinska dozvola.

Pro

šire

nje

grob

lja

Za 2017. godinu Općina planira proširiti groblje u naselju Jalševcu Nartskom. Aktivnosti koje se planiraju provesti kako bi se uspješno realizirao navedeni projekt su uređenje staza i okvira na groblju, zelenila te ograda oko groblja. Očekuje se financijska potpora iz Proračuna Zagrebačke županije ili EU fondova koja će potpomoći ostvarenju projekta. Potrebno je donijeti izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja proširenja groblja u Jalševcu Nartskom.

Uređ

enje

ok

oliš

a i

opre

man

je

mrt

vačni

ce

Općina za 2017. godinu planira realizirati projekt uređenja pristupne prometnice do mrtvačnice, staza, platoa i hortikulturno uređenje u naselju Oborovo. Uspješno je ishođena pravomoćna građevinska dozvola.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Izgr

adnj

a no

gost

upa

Izgradnjom nogostupa u naseljima Trstenik Nartski (Novo Svibje), Obedišće Ježevsko i Ježevo unaprijedit će se prometna infrastruktura, odnosno povezanost općinskih naselja. Izgradnja se planira u narednom periodu do 2020. godine uz sufinanciranje sredstvima iz Zagrebačke županije ili EU fondova. Trenutno projektna dokumentacija nije započela, iako Općina ulaže sve potrebne napore da se ista što prije uspješno ishodi.

Dog

radn

ja

vatr

ogas

nog

dom

a Projekti za dogradnju vatrogasnog doma u Ježevu su u izradi. Navedeni projekt

se planira realizirati u 2017. godini sredstvina iz Proračuna Zagrebačke županije.

Izgr

adnj

a ko

mun

alne

in

fras

truk

ture

Iako još nije počela izrada projekata, Općina u narednom periodu svakako planira izgraditi komunalnu infrastrukturu u poslovnoj zoni Rugvica – sjever. Točnije, po izradi projektne dokumentacije planira se započeti sa radovima na izgradnji prometnica s komunalnom infrastrukturom u 2017. i 2018.godini sredstvima iz EU fondova.

Izgr

adnj

a bi

cikl

istički

h st

aza

Projekt izgradnje biciklističkih staza kroz općinu i spoj sa Dugim Selom se planira ostvariti do 2020. godine u fazama financijskim sredstvima Zagrebačke županije i iz EU fondova.

Izgr

adnj

a su

stav

a od

vodn

je U narednom periodu do 2020. godine, Općina planira izdvojiti/prikupiti značajna

sredstva potrebna za izgradnju sustava odvodnje, odnosno kanalizacije na području naselja Novaki Oborovski, Preseka Oborovska, Oborovo i Prevlaka. Projekt se planira realizirati sredstvima iz EU fondova ili drugih potpora. Trenutno je izrađena projektna dokumentacija, a zbog isteka građevinske dozvole ponovno je pokrenut postupak izdavanja.

Raz

voj

infr

astr

uktu

re

širo

kopo

jasn

og

pris

tupa

Projekt koji će doprinijeti razvoju infrastrukture širokopojasnog pristupa, Općina Rugvica planira realizirati do kraja 2020. godine sredstvima iz EU fondova.

Uređ

enje

trga

Kako bi se dodatno unaprijedilo područje općine, privuklo zainteresirane posjetitelje te uljepšao život mještanima, u razdoblju od 2016./2017. godine Općina planira urediti trg u Rugvici. Uređenje trga obuhvaća aktivnosti uređenja sustava odvodnje, parkirališta, postavljanje i obnova javne rasvjete, opločenje trga te hortikulturno uređenje trga. Projekti su djelomično izrađeni, a za ostvarenje planiranog uređenja koristit će se sredstva iz EU fondova.



20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Župan Zagrebačke županije mr. sc. Stjepan Kožić, dana 23. lipnja 2014. godine je donio Pravilnik o kriterijima provedbe javnog natječaja za provedbu projekta „Poticanje povećanja energetske učinkovitosti u turističkim objektima“ na području Zagrebačke županije (projekt EnUturizam) , i to za subvencioniranje:

− toplinske izolacije krova, stropa ili poda grijanog prostora prema vanjskom ili negrijanom prostoru (podrum, garaža),

− toplinske izolacije vanjskog zida grijanog prostora, − toplinske izolacije poda prema tlu i ukopanih dijela grijanog prostora, − povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i prozračivanja, te

Pravilnik o kriterijima provedbe javnog natječaja za provedbu projekta „Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u turističkim objektima“ na području Zagrebačke županije, (projekt OIE turizam ) i to za subvencioniranje:

− sunčanih toplinskih pretvarača (kolektori) za pripremu potrošne tople vode ili za pripremu potrošne tople vode i grijanja,

− kotlovskih sustava na biomasu (kotlovi na drvu sječku, pelete i pirolitički kotlovi),

− fotonaponskih pretvarača (moduli) za proizvodnju električne energije, − vjetrogeneratora za proizvodnju električne energije, dizalica topline za

pripremu potrošne tople vode, grijanje i hlađenje. Sukladno navedenom, gradovima i općinama na području Zagrebačke županije se otvara mogućnost sudjelovanja u navedenim projektima čija realizacija će doprinijeti poboljšanju infrastrukturne opremljenosti, i to u pogledu povećanja energetske učinkovitosti u turističkim objektima.

6. PROVEDBENI MEHANIZMI Strateški razvojni program je izrađen na način da je jasno postavljena hijerarhija razvojnih ciljeva počevši od vizije, preko strateških ciljeva, do prioriteta i mjera. Konačna uspješnost i vrijednost programa uvelike ovisi o tome koliko su dobro postavljeni ti osnovni sastavni dijelovi strategija, odnosno koliko dobro hijerarhija ciljeva strateški usmjerava razvoj na način koji iskorištava snage i prednosti te prevladava i zaobilazi slabosti i prepreke. Strateški razvojni program je „promjenjiv” razvojni plan koji se sastoji od niza razrađenih projekata. U njemu su predložene procedure praćenja i vrednovanja koje imaju važnu ulogu u osiguravanju kako efikasnosti tako i trajne prilagođenosti/ažurnosti Strateškog razvojnog programa, u uvjetima okruženja koje se stalno mijenja.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Redovito vrednovanje samog Strateškog razvojnog programa predviđeno je svake tri godine što je u skladu sa provedbom i realizacijom Strateškog plana. Praćenje Strateškog razvojnog programa omogućeno je kroz sustav praćenja i vrednovanja, odnosno evaluacije u Strateškom planu pri čemu postoje i komponente kojima se prate pojedini projekti, skupovi projekata kojima se ostvaruju pojedine mjere i sl. Projekti i njihove faze prate se, vrednuju i adaptivno upravljaju u kraćim razmacima, te se na temelju istih donose odluke, odnosno smjer djelovanja za sljedeće razdoblje. Kako bi se Strateški razvojni program mogao provesti, odnosno da bi se operacionalizirao ovaj strateški dokument, potrebno je odrediti određene mehanizme njegove provedbe (navedeni mehanizmi su specificirani u Strateškom planu). Pri tome se prvenstveno misli na definiranje pokazatelja uspješnosti koji moraju biti jasni i kvantitativno određeni. Drugim riječima, u strateškom planu su određene odgovornosti provedbe, način vrednovanja kroz definirane pokazatelje, kao i tijelo koje prati i izvješćuje o provedbi. Također, jedan od izrazito važnih mehanizama predstavlja informiranje i uključivanje javnosti/građana u provedbeni proces. Obzirom da se provedba temelji na projektima i programima, iznimno je važno utvrditi kriterije prema kojima će oni biti usvojeni u Strateškom razvojnom programu i prioritetni u realizaciji. Uspješna provedba znači učinkovito upravljanje koje treba biti zasnovano na dobro osmišljenom i detaljnom, te realnom i provedivom planu provedbe. Plan treba sadržavati podjelu odgovornosti, strategiju financiranja i financijske alokacije, vremenski plan te konkretne aktivnosti, kako za provedbu, tako i za praćenje i vrednovanje provedbe. Da bi proces provedbe bio učinkovit i uspješan, njime se moraju osmisliti i osigurati i važni elementi uključujući:

a) provedbene institucije i mehanizme, b) financiranja te c) postupke za praćenje i vrednovanje programa i projekta.

Strateški razvojni program će pridonijeti i uspješnijem privlačenju i natjecanju za financijska sredstva iz raznih potencijalnih izvora za financiranje razvoja i to od nacionalnih programa i institucija RH, onih u EU, zatim mnogih bilateralnih i multilateralnih, vlastitih izvora do privatnih ulagatelja. Strateškim razvojnim programom se dobiva dobro strukturiran razvojni plan, dobra podloga za utvrđivanje i određivanje prioritetnih razvojnih projekata i za njihovo primjereno predstavljanje i kandidiranje za financiranje.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

6.1. Institucionalni okvir provedbe programa

Razvoj Općine Rugvica je institucijsko razvojni proces. Koordiniranost institucija u procesu provedbe Strateškog razvojnog programa je ključna. Dobro kapacitirane, lokalno bazirane institucije moraju biti organizirane i dostupne tako da pomognu u identificiranju i mobiliziranju svih resursa kako bi se izvršio strateški plan. Kako bi se Strateški razvojni program uspješno proveo potrebna je suradnja između središnje državne i gradske vlasti, ali i različitih tijela uprave, institucija i poduzeća s javnim ovlastima državne i lokalne razine, te svih drugih dionika na lokalnoj razini – iz privatnog sektora i sektora civilnog društva. Dakle, uspješnost provedbe Strateškog razvojnog programa ne ovisi isključivo o Općini Rugvica i općinskoj upravi, nego jednako tako i o važnim subjektima, prije svega nacionalne razine, ali onda i državnim institucijama kao i o privatnoj inicijativi (investitori). To najviše dolazi do izražaja kod velikih kapitalnih projekata kod kojih se isprepleću nadležnosti državne i lokalne razine u provedbi aktivnosti projekata. Veliki dio predviđenih projekata i mjera Strateškog razvojnog programa financirati će se iz raznih drugih izvora financiranja, pored proračunskih sredstava, stoga je za učinkovitu provedbu Strateškog razvojnog programa potrebno imati adekvatne apsorpcijske kapacitete.

� Partnerski odbor i radni tim Partnerski odbor, kao i u fazi izrade Strateškog razvojnog programa, nastavlja imati savjetodavnu ulogu i u fazi provedbe te prihvaća izvješće (polugodišnje, godišnje) o provedbi Strateškog razvojnog programa. Zadaće Partnerskog odbora u procesu provedbe su:

� strateško usmjeravanje razvoja Općine Rugvica u skladu s razvojem na području županije,

� odobravanje razvojnih programa, � nadzor provedbe programa i realizacije financijskih sredstava.

JAVNI SEKTOR

CIVILNI SEKTOR

PRIVATNI SEKTOR

Slika 7. Preduvjet održivosti provedbe Strateškog razvojnog programa


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Mjerama Strateškog razvojnog programa su definirani nositelji pojedinih aktivnosti i ostale komponente bitne za provedbu Programa. U procesu izrade Strateškog razvojnog programa formirala su se tijela i radne skupine koji su doprinijeli kreiranju ciljeva, prioriteta i mjera razvoja. Ta tijela/grupe trebaju imati glavnu ulogu i u provedbi Strateškog razvojnog programa. Za koordinaciju provedbe zadužen je radni tim, koji u fazi provedbe postaje implementacijsko tijelo za provedbu programa. Ovisno o vrsti posla, Implementacijsko tijelo raspoređuje aktivnosti prema dužnostima zaposlenika upravnih odjela. Vrlo je važno osigurati što veći krug dionika koji sudjeluju u implementaciji jer se na taj način stvara osjećaj vlasništva i osigurava podrška u provedbi projekata od strane šireg kruga dionika. To su prije svega ljudi sa radnih skupina, te predstavnici različitih institucija, organizacija i gospodarskog sektora.

� Upravni odjeli - JUO Ključnu ulogu u provedbi Strateškog razvojnog programa ima općinsko upravno tijelo (Jedinstveni upravni odjel) koji u okviru svoga djelokruga koordinira pripremu i provedbu aktivnosti, surađujući s drugim nositeljima aktivnosti i ostalim dionicima te koordinirajući njihov rad. JUO Općine Rugvica zaduženo je i za praćenje provedbe i izvještavanje o aktivnostima iz svoje nadležnosti.

� Javni sektor Tablica 85. Popis institucija javnog sektora prema ciljevima Strateškog razvojnog programa

GOSPODARSKI RAZVOJ INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST KVALITETA ŽIVOTA

� Ministarstvo gospodarstva, � Ministarstvo poduzetništva i

obrta, � Regionalna razvojna agencija

Zagrebačke županije d.o.o., � Razvojna agencija Zagreb –

TPZ d.o.o. (RAZA) � Hrvatska gospodarska komora

– Komora Zagreb, � Obrtnička komora Zagreb, � Udruženje obrtnika grada

Zagreba, � Hrvatska banka za obnovu i

razvoj, � Agencija za plaćanje u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,

� Ministarstvo poljoprivrede, � Hrvatska poljoprivredna

agencija,

� Ministarstvo poljoprivrede � Ministarstvo graditeljstva i

prostornog uređenja � Zavod za prostorno uređenje

Zagrebačke županije � Gradski ured za katastar i

geodetske poslove Zagreb � Gradska komunalna poduzeća � Zagrebačka županija � Županijska uprava za ceste

Zagrebačke županije, � Hrvatske šume � Hrvatske vode � Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost � HEP � Ministarstvo pomorstva,

prometa i infrastrukture � Hrvatske željeznice � Hrvatske autoceste

� Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,

� Odgojno obrazovne ustanove na području Općine Rugvica,

� Kulturne institucije u vlasništvu Općine, kao i ostale kulturne organizacije koje djeluju na području Općine Rugvica,

� Zavod za javno zdravstvo � Ministarstvo zdravlja � Ministarstvo socijalne politike i

mladih, � Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje, � Centar za socijalnu skrb, � Institucije socijalne skrbi, � Zavod za javno zdravstvo,

zdravstvene institucije (klinike, bolnice, domovi zdravlja)

� Nacionalna zaklada za razvoj


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

� Hrvatska poljoprivredna komora,

� Turistička zajednica Zagrebačke županije,

� Turistička zajednica grada Zagreba,

� Ministarstvo kulture � Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode, � Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije Zeleni prsten

� Konzervatorski odjel u Zagrebu za područje Zagrebačke županije

� Hrvatski zavod za zapošljavanje – Regionalni ured Zagreb,

� Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, i dr.

� Hrvatske ceste � Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode � Nacionalna zaklada za razvoj

civilnog društva � Ured za udruge Vlade

Republike Hrvatske � Udruge civilnog društva

Općine Rugvica

civilnog društva � Ured za udruge Vlade

Republike Hrvatske � Udruge civilnog društva

Općine Rugvica


� Civilni sektor Civilni sektor u Općini Rugvica u najvećoj mjeri čine udruge koje djeluju na mnogobrojnim područjima interesa. Ipak, prema područjima glavne grupe djelatnosti najzastupljenije su udruge iz djelatnosti sporta, kulture, gospodarstva, zatim udruge unutar socijalnih djelatnosti te udruge domovinskog rata, udruga iz područja zdravstva i iz područja okupljanja i zaštite djece, mladih i obitelji. Udruge su važan sudionik razvoja Općine jer pridonose povećanju tolerancije, demokratičnosti i vladavini prava, te imaju značajno iskustvo u pripremi i provedbi projekata te mogu aktivno utjecati na privlačenje sredstava iz nacionalnih i EU fondova.

� Privatni sektor Privatni sektor najznačajniji je pokretač razvoja i zapošljavanja. Cilj razvojne strategije je afirmirati dijalog, posebice s poslovnim asocijacijama, te ukloniti zapreke i stvoriti što kvalitetnije okruženje za djelovanje privatnog sektora i afirmaciju poduzetničkih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj gospodarstva Općine Rugvica i novo zapošljavanje, ali i unapređivanje društva, te svih općinskih funkcija. Stoga su Strateškim razvojnim programom definirane mjere koje trebaju osigurati viši stupanj uključenosti privatnog sektora u procesu donošenja odluka važnih za Općinu. Provedbom Strateškog razvojnog programa treba omogućiti jače sudjelovanje privatnog sektora i u tradicionalno „javnim“ funkcijama: obrazovanju, kulturi, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, te u razvoju prometno-komunalnih sustava.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

� Preporuke Lokalne upravne strukture u pojedinim segmentima razvoja imaju ograničen opseg djelovanja (nedostatak financija i kadrova u nekim sektorskim područjima). Razlog tome su spore organizacijske prilagodbe u javnom sektoru koje ne prate promjene koje nameću novi razvojni trendovi u upravljanju razvojem. Danas se promjene i problemi u sustavu dešavaju rastućom brzinom, stoga je javni menadžment prisiljen odgovoriti na te organizacijske izazove vještijim i bržim upravljanjem promjenama. Strateški razvojni program je identificirao područja koja zahtijevaju dodatne organizacijske napore za efikasnije upravljanje razvojem. Tako je razvojnim mjerama posebno naglašena potreba za snažnijim upravljačkim kapacitetima u području razvoja gospodarstva, poduzetništva i poljoprivrede. Zbog iznimne važnosti, prije svega gospodarske revitalizacije Općine, te zbog iznimnih (neiskorištenih) potencijala u turizmu i kulturi, osnaživanje upravljačkih kapaciteta u tim sektorima još je viša nužnost. Nadležnosti su isprepletene između nacionalne, županijske i lokalne razine, što često dovodi do stanja u kojima neki bitan problem nije riješen zbog nepostojanja odgovorne institucije za rješavanje istog. Sektor turizma sigurno zaslužuje više upravljačkih kapaciteta od sadašnjih koji su isključivo odgovornost jedne TZ, te nekoliko djelatnika općinskih odjela, a nije pretenciozno reći da se radi o najvažnijem razvojnom sektoru Općine. Slična je stvar i u kulturi, u kojoj postoji cijeli niz institucija i organizacija koje svojim djelovanjem čine kulturnu ponudu Općine, no ne postoji međusobna koordinacija tih institucija, ili usklađenost njihovih godišnjih programa, kao ni konsenzus o razvojnoj strategiji kulture, premda je mišljenje većine kako je upravo kultura jedan od temeljnih identitetskih elemenata Općine, te kako bi upravo kulturno bogatstvo trebalo biti ogledalo u svijet. Upravljanje gospodarskim procesima, također je svedeno na nekoliko zasebnih institucija koje međusobno surađuju, ali nemaju zajednički konsenzus, niti provode zajedničke aktivnosti na rješavanju aktualnih gospodarskih problema. Da bi izbjegli nastajanje ovakvih stanja, koja su rezultat iznimne kompleksnosti sustava potrebno je prepoznati problem i predložiti organizacijska rješenja koja mogu unaprijediti situaciju. Premda u nekim segmentima postoji cijeli niz institucija koje dobro rade i djeluju u funkciji razvoja, to ne mora značiti da su te institucije koordinirane i da se razvijaju u istom, zadanom smjeru. Kako bi unaprijedili upravljačke kapacitete u tim segmentima preporuka je osnovati tijelo, savjet, odbor ili agenciju koja će preuzeti odgovornost koordinacije na sebe, a samim time unaprijediti upravljačke kapacitete za provedbu ovog Strateškog razvojnog programa.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

6.2. Financijski okvir programa

Provedivost Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica do kraja 2020. ovisiti će primarno o osiguranju i privlačenju sredstava potrebnih za provedbu mjera. Pribavljanje i održavanje dugoročnih izvora financiranja za lokalnu strategiju je značajan izazov jer lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost lokalne samouprave. Važno je imati političku potporu u lokalnoj zajednici kako bi potaknuli alokaciju resursa. Isto tako je važno da lokalna samouprava u potpunosti razumije da lokalni ekonomski razvoj potencijalno doprinosi budućem rastu prihoda i prepoznaje povezanost između uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja, povećane lokalne ekonomske aktivnosti i rasta lokalnog proračuna. Financijski okvir Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica, izrađen je na temelju planiranih projekata, proračuna i planova nabave Općine Rugvica, procjene mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova nacionalne razine, odnosno na temelju procjene mogućnosti privlačenja sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora. Bitno je napomenuti da su prilikom izrade financijskog okvira, a u svrhu dobivanja što realnijeg okvira, iz procjene isključeni veliki investicijski projekti za čiju implementaciju je odgovorna nacionalna razina. Također, kod velikih infrastrukturnih projekata kojima je nositelj Općina, u kalkulaciju nisu uzeti čitavi iznosi projekata, već samo onaj dio za koji se pretpostavlja da će se zaista i potrošiti u implementacijskom periodu. Potrebno je naglasiti kako su u financijsku konstrukciju uključeni i ostali izvori financiranja, prije svega sredstva nacionalnih i EU sredstava.

Tablica 86. Financijski okvir izvora financiranja Strateškog razvojnog programa

Prioritet Mogući izvori financiranja

C1 – P1 Unaprjeđenje poljoprivredne

proizvodnje

Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Zagrebačka županija, Općina Rugvica, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije

C1 – P2 Jačanje malog i

srednjeg poduzetništva

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Zagrebačka županija, Općina Rugvica, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije

C1 – P3 Afirmacija i daljnji razvoj turističkih

potencijala

Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Općina Rugvica, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Zagrebačka županija, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

C2 – P1

Unaprjeđenje komunalne i


Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Zagrebačka županija, Općina Rugvica, Fondovi EU

C2 – P2 Unaprjeđenje zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Zagrebačka županija, Općina Rugvica, Fondovi EU

C3 – P1

Podizanje društveno-socijalnog

standarda i zdravstvene sigurnosti

Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Zagrebačka županija, Općina Rugvica, Fondovi EU

C3 – P2 Jačanje sustava

organizacija civilnog društva

Ministarstvo kulture,Minis tarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zagrebačka županija, Općina Rugvica, Fondovi EU


Grafikon 17. Financijska alokacija po prioritetima izražena u kunama


0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00

C1 - P1 C1 - P2 C1 - P3 C2 - P1 C2 - P2 C3 - P1 C3 - P2


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

6.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Tablica 87. Okvirni godišnji operativni plan provedbe prioritetnih mjera (aktivnosti), 2015.-

2020.

Mjere Vrijeme provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. I. II. I. II. I. II. I. II. I. II. I. II.

M 1-1-1 M 1-1-2 M 1-1-3 M 1-1-4 M 1-2-1 M 1-2-2 M 1-3-1 M 1-3-2 M 1-3-3 M 2-1-1 M 2-1-2 M 2-1-3 M 2-1-4 M 2-2-1 M 2-2-2 M 2-2-3 M 2-2-4 M 2-2-5 M 3-1-1 M 3-1-2 M 3-1-3 M 3-1-4 M 3-1-5 M 3-2-1


Prikazana je planirana realizacija aktivnosti prema godinama, odnosno polugodišnja realizacija. Sve prioritetne mjere identificirane procesom izrade Strateškog razvojnog programa ne počinju u isto vrijeme, no sve imaju sličan slijed. Tamnom bojom označeno je prioritetno okvirno vrijeme alokacije ljudskih resursa na provedbu određenih prioritetnih mjera, odnosno aktivnosti. Važno je napomenuti da brojne aktivnosti ovise i o natječajima koji će se pojaviti za njihovu moguću provedbu od strane nadležnih tijela, stoga se vrijeme provedbe može promijeniti od planiranog ovim, okvirnim, programom provedbe.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

6.4. Praćenje provedbe programa i mjerenje u činka

Prioritet C1 – P1 Indikatori/pokazatelji Početna

vrijednost Završna

vrijednost Mjera

C1 – P1 – M1

Poticanje i usklađivanje

poljoprivredne proizvodnje s

uvjetima na tržištu

Povećan broj poljoprivrednih gospodarstava korisnika financijskih potpora

Povećan broj novih investicija koje se provode radi poboljšanja poljoprivredne proizvodnje

Povećan broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s finalnim proizvodima

Povećanje poljoprivrednih površina koje se obrađuju Povećani prihodi od poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda

Povećan broj zaposlenih u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih proizvoda

Povećana prosječna veličina obrađivanog poljoprivrednog zemljišta

Povećan broj gospodarstava s površinom većom od 10 ha Povećan broj i provedba programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem

Povećan broj projekata okrupnjavanja zemljišta Povećan broj novih pogona za skladištenje, proizvodnju i preradu u poljoprivredi

Povećan broj projekata i programa potpore razvoju poljoprivrede

Povećan broj komercijalnih proizvođača

Povećan broj proizvođača koji zadovoljavaju EU standarde


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Povećani i poboljšani proizvodni i prerađivački kapaciteti

Povećan broj provedenih edukacijskih programa

Povećana produktivnost proizvodnje i prerade

Povećan udio poljoprivredne proizvodnje i prerade na tržištu

Izrađen program razvoja poljoprivredne proizvodnje

C1 – P1 – M2

Razvoj komparativnih prednosti kroz

promociju lokalnih proizvoda

Povećanje broja sajmova na kojima su predstavljeni lokalni proizvodi radi poboljšanja njihove prepoznatljivosti

Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na domaće tržište Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na inozemno tržište (izvoz)

Povećan broj zaštićenih i brendiranih proizvoda na području Povećan broj certificiranih i zaštićenih regionalnih proizvoda koji zadovoljavaju EU standarde

Povećan broj izdanih promotivnih brošura i letaka Povećan broj marketinških, informativnih i edukacijskih programa Povećan broj zajedničkih nastupa proizvođača na tržištu (organiziranim sajmovima)

C1 – P1 – M3

Razvoj poljoprivrednih

zadruga, udruga i klastera te suradnje

među dionicima

Povećan broj osnovanih poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih programa Povećan broj poljoprivrednika uključenih u partnerstva s lokalnom jedinicom i/ili drugim gospodarstvima i udrugama

Povećan broj dodijeljenih financijskih potpora

C1 – P1 – M4

Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i

prirodnih vrijednosti

Povećan broj održanih edukacijsko/informativnih radionica o zaštiti okoliša i provedbi mjera zaštite okoliša

Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na području djelovanja

Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

C1 –P2

C1 – P2 – M1 Stvaranje uvjeta za razvoj mikro i malog

poduzetništva

Povećan broj korisnika financijskih potpora za pokretanje ili osnaživanje poslovanja

Povećan broj provedenih edukacija/radionica za razvoj poduzetništva

Povećan broj polaznika organiziranih edukativnih radionica Povećan broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore poduzetništva

Povećan broj novih registriranih poduzeća i obrta Povećan broj novih registriranih tradicijskih obrta i kućne radinosti Povećan broj novozaposlenih u poduzetničkom sektoru

C1 – P2 – M2

Potpora i razvoj infrastrukture, tehnologije i inovacija u

poduzetništvu

Povećana razina kvalitete infrastrukturne opremljenosti poslovne zone

Povećan broj poduzetnika u poslovnoj zoni

Povećan broj novozaposlenih u poslovnoj zoni

Povećana iskorištenost postojeće poslovne infrastrukture

Otvoren poduzetnički centar i inkubator

Povećan broj mladih poduzetnika koji posluju u okviru inkubatora Povećan broj osmišljenih novih proizvoda i ideja proizašlih iz poslovanja unutar poduzetničkog inkubatora

Povećan broj uspostavljenih informacijskih centara kao potpora poduzetništvu

Povećan broj ugovora o suradnji i partnerstvu između znanstvenih institucija akademske zajednice, inovatora i gospodarskog sektora

Povećan broj komercijaliziranih inovacija

Povećan broj edukacija za primjenu novih tehnologija

Povećan broj polaznika (korisnika) organiziranih edukacija


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

C1 – P3

C1 – P3 – M1 Poticanje razvoja

turizma temeljenog na baštini

Ugodniji životni i radni prostor sa zadovoljnim stanovnicima Unaprijeđeni/ obogaćeni tematizirani programi i događanja Povećanje kapaciteta i kvalitete smještajnih jedinica Povećanje kapaciteta i kvalitete ugostiteljskih objekata Povećanje broja dolazaka i noćenja turista Povećanje broja novozaposlenih u turizmu Povećanje prihoda od turizma Uređena turistička i ostala infrastruktura

C1 – P3 – M2

Stvaranje, pozicioniranje i promoviranje

turističke atrakcije područja, odnosno

branda

Kvalitetno upravljanje turističkom atrakcijskom osnovom povezujući sve relevantne sektore

Uspostavljena i uređena turistička i ostala infrastruktura Povećan broj turističkih proizvoda Povećan broj promocijskih aktivnosti (izdavanje informativnih letaka, brošura i sl.)

Povećan broj dolazaka i noćenja turista Povećan broj novozaposlenih u turizmu

Povećan prihod od turizma

C1 – P3 – M3 Poticanje razvoja ruralnog turizma

Povećan broj programa, projekata i aktivnosti LAG-ova te njihove međusobne suradnje

Povećan broj novih poduzetničkih aktivnosti u ruralnih područjima Povećan prihod od razvoja gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima

Visoka kvaliteta svih elemenata integriranog proizvoda ruralnog turizma


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


vrijednost Završna

vrijednost Mjera

C2 – P1 – M1

Razvoj sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda

Smanjenje direktno ispuštene količine neobrađenih otpadnih voda u vodotoke

Postotna realizacija projekta izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih i oborinskih voda

Broj izgrađenih pročistača otpadnih voda Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva kanalizacijskim sustavom za prikupljanje otpadnih voda

Povećanje udjela obuhvaćenog gospodarskog sektora kanalizacijskim sustavom za prikupljanje otpadnih voda

Povećanje dužine izgrađene i obnovljene kanalizacijske mreže

C2 – P1 – M2

Razvoj komparativnih prednosti kroz

promociju lokalnih proizvoda

Povećanje broja pronađenih izvorišta Postotak smanjenja gubitka vode Povećanje udjela stanovnika obuhvaćenih sustavom javne vodoopskrbe

Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva sustavom za opskrbu pitkom vodom

Potrošnja pitke vode po stanovniku Povećana dužina obnovljene vodovodne mreže Povećanje kvalitete pitke vode

C2 – P1 – M3

Razvoj poljoprivrednih

zadruga, udruga i klastera te suradnje

među dionicima

Dužina rekonstruirane i obnovljene elektroopskrbne mreže Broj izgrađenih elektroenergetskih objekata važnih za poboljšanje kvalitete napajanja i daljnji gospodarski razvoj

Proveden energetski pregled javne rasvjete Postotna realizacija pripremljenosti projektne dokumentacije za provedbu projekta energetske učinkovitosti i ekološke javne i vanjske rasvjete

Postotna realizacija projekta provedbe LED rasvjete


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Postotno smanjenje godišnjih troškova energije za javnu rasvjetu

C1 – P1 – M4

Izgradnja nove i održavanje

postojeće prometne infrastrukture

Broj projekata za koje je pripremljena sva potrebna tehnička dokumentacija

Povećanje broja kilometara novoizgrađenih cesta Duljina moderniziranih željezničkih kolosijeka Broj novih implementiranih prometnih rješenja Broj novoizgrađenih luka, lučica… Povećanje broja vezova Povećanje kilometara cesta na području Općine Rugvica po stanovniku

Povećanje broja obnovljenih i novoizgrađenih autobusnih stajališta

Povećanje broja parkirališnih mjesta Povećanje broja obnovljenih/izgrađenih ulica Povećanje broja saniranih nogostupa Kilometri cesta na kojima su se provele aktivnosti održavanja Dužina izgrađene biciklističke staze

C2 –P2

C2 – P2 – M1

Unaprjeđenje zaštite mora, zraka i tla i

kontinuirano praćenje kvalitete

Broj provedenih testiranja Broj podataka unesenih u bazu podataka Broj izvješća o stanju u okolišu Broj osposobljenih stručnjaka Broj automatskih postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, mora i tla

C2 – P2 – M2

Očuvanje i kvalitetnije upravljanje

prirodnim i kulturnim vrijednostima

Broj provedenih projekata iz navedenog područja Broj organiziranih i provedenih radionica na temu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti

Broj obnovljenih kulturnih objekata

Broj osmišljenih turističkih aranžmana s uključenih obilascima


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

prirodnih i kulturnih vrijednosti Broj radnika zaposlenih u Nacionalnom parku, muzejima, galerijama

Nove površine prirodnih resursa pod zaštitom Broj novih zaštićenih kulturnih resursa

C2 – P2 – M3

Stvaranje uvjeta za održivo

gospodarenje otpadom

Postotno povećanje stanovnika obuhvaćenog redovnim odvozom otpada

Smanjenje ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada

Povećanje količine odvojeno prikupljenog otpada namijenjenog recikliranju

Povećanje prihoda iz uporabe i stvaranja novih proizvoda iz korisnog otpada

Izgradnja građevina za gospodarenje posebnim kategorijama i vrstama otpada (razvrstavanje, skladištenje, oporaba) – izgrađeni zeleni otoci, izgrađeno reciklažno dvorište, izgrađeno odlagalište građevinskog otpada

Broj organiziranih edukativnih aktivnosti o razvrstavanju otpada Broj saniranih divljih odlagališta otpadom Izrađen Plan gospodarenja otpadom Općine Rugvica Povećanje broja novih implementiranih tehnologija i metoda za dostizanje EU standarda

C2 – P2 – M4

Jačanje i razvoj uporabe novih

znanja i tehnologija, obnovljivih izvora

energije i energetske učinkovitosti

Povećan broj implementiranih projekata obnovljivih izvora energije Broj prijedloga za poboljšanje energetskog sustava Povećanje broja provedenih mjera poboljšanja energetskog sustava

Broj provedenih edukacija o prednostima korištenja OIE Broj instaliranih kapaciteta sunčevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode

Broj proizvođača energije iz OIE Količina energije proizvedene iz OIE


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Broj kućanstava korisnika solarne energije Instalirana snaga fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije

Povećanje količine uporabe biomase za grijanje i toplu vodu Broj projekata ispitivanja i uporabe geotermalne energije Broj projekata energetski održive gradnje (nisko - energetski objekti/pasivne kuće)

Povećanje udjela energetske potrošnje iz obnovljivih izvora Smanjenje emisije CO2

C2 – P2 – M5 Informiranje i

uključivanje javnosti u pitanje okoliša

Povećanje broja aktivnih eko-udruga na području Općine Rugvica Povećanje broja i ukupne vrijednosti provedenih programa i projekata

Povećanje financijskih sredstava za potporu rada eko udruga Povećanje broja organiziranih programa (radionica i seminara) edukacija o okolišu

Povećanje broja škola uključenih u eko programe


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.


vrijednost Završna

vrijednost Mjera

C3 – P1 – M1

Unaprjeđenje kapaciteta te

kvalitete u sustavu obrazovanja

% djece koja završavaju osnovnu školu (u odnosu na broj upisanih)

% djece koja završavaju srednju školu (u odnosu na broj upisanih) Broj učenika/broj učitelja Broj djece obuhvaćene sustavom odgoja i obrazovanja Povećanje broja novih odgojno-obrazovnih ustanova, polivalentnih objekata, prostora, vježbališta

Povećanje broja djece i mladih uključeno u različite programe edukacije

C3 – P1 – M2

Povećanje i unaprjeđenje

kapaciteta i kvalitete sportsko-

rekreacijskih sadržaja

Površina u m2 javnih sportskih otvorenih površina po stanovniku Postotno povećanje opremljenosti sportskih građevina – otvorenih i zatvorenih

Povećanje broja učenika i studenata (u odnosu na sadašnje stanje), korisnika sportskih sadržaja

Povećanje broja aktivnih sportaša Povećanje broja amaterskih sportaša Povećanje broja posjetitelja natjecanja i dr. aktivnosti

C3 – P1 – M3 Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta

i standarda

Povećanje broja usluga/programa usmjerenih na mlade Povećanje broja programa i projekata socijalne skrbi Povećanje broja realiziranih uspješnih programa socijalne integracije

Broj korisnika programa

Povećanje broja uspješno provedenih kampanja za osvješćivanje javnosti o potrebama socijalno marginaliziranih skupina

Povećan broj educiranih socijalnih djelatnika

Povećan broj novih socijalnih usluga


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

C3 – P1 – M4

Poboljšanje slike zdravlja i socijalne

sigurnosti kroz jačanje preventivnih

programa

Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Manji broj osoba ovisnih o duhanu, alkoholu,drogama Manji broj pretilih osoba Manji broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti Manji broj oboljelih i umrlih osoba

C3 – P1 – M5

Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i

kvalitete usluga u zdravstvenim ustanovama

Broj novih i obnovljenih objekata u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Količina nove opreme u zdravstvenim i socijalnim ustanovama koja je primjerena propisanom standardu

Veći broj prijevoznih sredstava u zdravstvu i socijalnoj skrbi

C3 –P2

C3 – P2 – M1 Jačanje kapaciteta


Povećanje broja razvojnih projekata koje su izradile i provode udruge

Povećan broj novoformiranih aktivnih udruga Povećan broj EU projekata/ programa Povećan broj uključenih građana u aktivnosti i inicijative potaknute od strane udruga

Povećan broj udruga s istaknutim rezultatima Praćenje provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica obuhvaća stalan monitoring, mjerenje učinaka provedbe programa, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i učinkovitosti mjera, odnosno aktivnosti i projekata kojima se provode. Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti Općine.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

7. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA I POLITIKAMA

„Razvojni dokument pisani je materijal koji predstavlja cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na postizanje određenih stanja i/ili održavanje

određenih procesa.“18 Strateški razvojni program je razvojni dokument koji je i podloga za korištenje fondova Europske unije. Strateški ciljevi Općine usklađeni su s prioritetima i ciljevima definiranim gospodarskom strategijom EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“19. Ova je strategija, kao nasljednica Lisabonske strategije, usvojena slijedom potreba da se izađe iz krize i da se EU uvođenje srednjoročnih i dugoročnih reformi transformira u ekonomiju koja će ostvarivati visoke stope zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti. Strateški razvojni program, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena sa ključnim regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim ciljevima, a budući da realizacijom svojih mjera i aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških ciljeva nadređenih strateških razina. Strateški razvojni program mora biti usklađen sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine i to sa strateškim dokumentima/Strategijama razvoja Republike Hrvatske, jer je Strateški razvojni program provedbeni dokument provođenja mjera ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja na lokalnom području. 20Razvojni dokumenti koji obuhvaćaju čitavu RH trebaju poslužiti za upravljanje razvojem na nacionalnoj razini. Razvojna pitanja kojima se dokumenti bave, određena su sektorski. Neki od naziva korištenih prilikom imenovanja razvojnih dokumenata su strategija, nacionalni plan, nacionalni program ili nacionalna politika. Iako se drugačije nazivaju, struktura razvojnih dokumenata je slična. Neki od važećih/aktualnih strateških dokumenata/Strategija razvoja Republike Hrvatske su:

� Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020.; � Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.; � Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

od 2012.-2016. godine;

18 Analiza razvojnih dokumenata RH, Zagreb, prosinac 2012. 19http://ec.Europa.eu/euraope2020/index_en.htm 20 Analiza razvojnih dokumenata RH, Zagreb, prosinac 2012.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

� Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. (nacrt programa); � Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine; � Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (RH; do 2025. godine); � Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne

baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015.; � Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020.; � Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do

2030. godine; � Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020.; � Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.; � Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine; � Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj od 2012.-

2015. godine; � Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (do 2025. godine); � Strategija upravljanja vodama 2008.-2038.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 88. Usklađenost Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica sa ciljevima i prioritetima strateških dokumenata RH do 2020. godine

Programski ciljevi i prioriteti Vrsta/naziv strateškog

dokumenta RH Opći ciljevi Strateški ciljevi / Prioriteti /

Operativne aktivnosti / Mjere

C1

Pov

ećan

je k

onku

rent

nost

i gos

poda

rstv

a kr

oz u

laga

nja

u ra

zvoj

inov

acija

C1 – P2 Unaprje đenje

poljoprivredne proizvodnje

Program ruralnog razvoja RH 2014.-

2020. (nacrt programa)

Konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima i

uravnotežen razvoj ruralnih područja

PRIORITET

1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima 2. Poboljšanje održivosti i konkrentnosti poljoprivrede u svim regijama te promicanje

inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

C1 – P1 Jačanje malog i

srednjeg poduzetništva

Strategija razvoja poduzetništva u RH

2013.-2020.

Povećanje konkurentnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj

STRATEŠKI CILJ

1. Poboljšanje ekonomske uspješnosti

C1 – P3 Afirmacija i daljnji razvoj turisti čkih

potencijala

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

godine

Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma

što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu

po kriteriju konkurentnosti

OPERATIVNA AKTIVNOST

1. Marketing 2. Razvoj turističke ponude

Strategija očuvanja, zaštite i održivog

gospodarskog korištenja kulturne

baštine RH za razdoblje 2011.-2015.

Postići učinkovitije i uspješnije upravljanje zaštitom i očuvanjem

kulturne baštine, i istodobno potaknuti i osnažiti gospodarsko korištenje razvojnih potencijala te

baštine

STRATEŠKI CILJ

1. Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi

njezina održivog korištenja


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

C2

Raz

voje

m in

fras

truk

ture

te o

čuv

anje

m i

zašt

itom

oko

liša

osig

urat

i ur

avno

teže

n i o

drži

v go

spod

arsk

i raz

voj

C2 – P1

Unaprje đenje komunalne i


Strategija upravljanja vodama 2008.-2038.

Postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom

teritoriju

STRATEŠKE ODREDNICE

1. Upravljanje vodama

Strategija prometnog razvoja RH za

razdoblje od 2014. do 2030. godine

Postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju RH, uzimajući u obzir novu ulogu nakon

njezina pristupanja EU

CILJ

1. Unaprjeđenje prometne povezanosti i koordinacija sa susjednim zemljama

C2 – P2

Unaprje đenje zaštite okoliša i

energetske učinkovitosti

Strategija gospodarenja

otpadom RH (do 2025. godine)

Ostvarivanje i održavanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti usmjeren prema suvremenim

europskim standardima i zahtjevima

STARTEŠKI CILJ

1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega

se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada

2. Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje

uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava)

Strategija energetskog razvoja RH do 2020. godine

Izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti

opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će hrvatskim

građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti kvalitetnu,

sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom

CILJ

1. Biomasa 4. Energija vjetra

7. Sunčeva energija


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

C3

Pob

oljš

anje

kva

litet

e ži

vlje

nja

C3 – P1

Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (RH; do

2025. godine)

Težiti cjelovitom, fleksibilnom i učinkovitom sustavu odgoja i

obrazovanja koji povezuje sve razine i vrste obrazovanja i istraživanja u harmoničnu i

transparentnu cjelinu temeljenu na zajedničkim pozitivnim

vrijednostima, načelima i ciljevima

CILJ (rani i predškolski, osnovnoškolski i srednješkolski odgoj i obrazovanje)

1. Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-

obrazovnih ustanova 5. Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama

7. Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

C3 – P2 Jačanje sustava


Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od

2012. do 2016. godine

Stvoriti uvjete za razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije

civilnoga društva u sinergiji s drugim sektorima, aktivno,

ravnopravno i odgovorno, u skladu s načelima održivog razvoja i

djelovanja za opće dobro, sudjeluju u ostvarivanju društva blagostanja i

jednakih mogućnosti za sve

MJERA

5. Uspostaviti transparentan postupak dodijele prostora u državnom vlasništvu i vlasništvu

JLPS-a na korištenje organizacijama civilnoga društva radi provedbe programa i projekata od

interesa za opće dobro 12. Uvođenje odgojno-obrazovnih sadržaja

usmjerenih stjecanju znanja, stavova i vrijednosti u vezi s volontiranjem u obrazovni

sustav 15. Poticati i razvijati volonterske programe u

organizacijama/ustanovama pružateljima socijalnih sluga

Izvor: Općina Rugvica, http://europski-fondovi.eu/strateski-dokumenti-republike-hrvatske-2014-2020


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

8. ZAKLJU ČAK Strateški razvojni program Općine Rugvica vlasništvo je svih mještana Općine Rugvica. Strateški razvojni program je rezultat rada temeljenog na partnerstvu između ključnih dionika razvojnih sektora Općine, te predstavlja njihov konsenzus oko razvojnog smjera i budućnosti Općine Rugvica. Tijekom izrade Strateškog razvojnog programa postignuto je dublje razumijevanje uloge i značenja ovog dokumenta te je podignuta razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s kojima je Općina suočena. Strateški razvojni program je detektirala ključne razvojne pravce Općine, te je uspostavila komunikaciju između svih bitnih ljudi s područja Općine što treba poslužiti u budućnosti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne politike Općine. Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strateškog razvojnog programa je osigurati višu kvalitetu života za sve mještane Općine Rugvica, a to znači unaprijediti prostor i infrastrukturu Općine, podići razinu gospodarske konkurentnosti Općine, unaprijediti društveni život Općine i čuvati okoliš. Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje će rezultirati poboljšanjem kvalitete okruženja za život u Općini, smanjenjem nezaposlenosti i stvaranjem pozitivne razvojne perspektive područja. Pred općinskim vodstvom sada je izazov da sve zacrtane ciljeve razvoja zajednički ostvare, te da u dugom roku vizija razvoja Općine postane realnost. Vizija razvoja mora biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i izgradnji budućnosti Općine Rugvica. S vizijom na umu, daje se zaključna misao ovog dokumenta uz nadu da će se ambicije ovog Strateškog razvojnog programa ostvariti u željenoj mjeri i na korist svih mještana Općine Rugvica.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Popis članova Radne skupine, tematskih skupina i partnersk og odbora za izradu Strateškog razvojnog programa Op ćine Rugvica za razdoblje 2015.-2020.

godine

Dodatak 1. Članovi Partnerskog odbora Redni broj Ime i prezime Naziv organizacije

1. Robert Munđer, prof. Osnovna škola Rugvica 2. Milan Dropuljić, dr. med. Dom zdravlja Dugo Selo 3. Zlatko Radilović Graforad 4. Marijan Matijević Izovod

Dodatak 2. Članovi radnih skupina Redni broj Ime i prezime

1. Branko Mihalj 2. Mario Dedić 3. Ivan Šajnović 4. Ivica Hajtek 5. Jerko Prlić 6. Emil Majstorović 7. Danijel Ivanović 8. Miroslav Alilović 9. Nikola Barišić

Dodatak 3. Članovi radnog tima Redni broj Ime i prezime Funkcija

1. Ivica Radanović, dipl. pravnik Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela

2. Slavica Kalaica, ing. građ. Voditelj Odjela za prostorno planiranje i komunalne djelatnosti

3. Mirica Grebenar Administrator


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Dodatak 4. Odluka o osnivanju tijela za izradu Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica

Temeljem članka 44. Statuta Općine Rugvica („Službeni glasnik Općine Rugvica” br. 2/13, 6/13), načelnik Općine Rugvica dana 30.10.2015. donosi sljedeću:

O D L U K U

o osnivanju tijela za izradu Strateškog razvojnog p rograma Op ćine Rugvica za razdoblje 2015.-2020. godine

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuje se osnivanje, djelokrug, način rada i sastav tijela za izradu Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica za razdoblje 2015.-2020. godine (u daljnjem tekstu: Strateški razvojni program). Tijela za izradu Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica su:

� Partnerski odbor � Radne skupine � Radni tim

Članak 2.

Partnerski odbor Partnerski odbor se osniva kao savjetodavno tijelo s ciljem definiranja strateških ciljeva i prioriteta održivog društveno gospodarskog razvoja Općine Rugvica.

Članak 3.

Partnerski odbor sudjeluje u svim fazama izrade i provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica, od analize postojećeg stanja do utvrđivanja vizije, preko strateških ciljeva, prioriteta i mjera, te do odabira razvojnih projekata i praćenja provedbe Strateškog razvojnog programa.

Članak 4.

Partnerski odbor se u svome radu rukovodi načelima konsenzusa, jednakosti i transparentnosti.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Članak 5.

Partnerskom odboru predsjedava načelnik.

Članak 6.

Članovima partnerskog odbora se imenuju predstavnici sljedećih institucija i organizacija iz redova javnog, privatnog i civilnog sektora, vodeći računa o adekvatnoj zastupljenosti svakog od navedenih sektora:

1. Robert Munđer, prof. – Osnovna škola Rugvica 2. Milan Dropuljić, dr. med. – Dom zdravlja Dugo Selo 3. Zlatko Radilović – Graforad 4. Marijan Matijević – Izovod

Članak 7.

Radne skupine Radne skupine za izradu Strateškog razvojnog programa osnivaju se za rad na konkretnim poslovnim zadacima koji se tiču savjetovanja, predlaganja i usmjeravanja procesa izrade Strateškog razvojnog programa kroz za to namijenjene radne sastanke. Svaki član Partnerskog odbora može biti i član radnih skupina, a osim njih u rad radnih skupina mogu se uključiti i stručne osobe koje nisu u Partnerskom odboru. ČLANOVI RADNE SKUPINE SU SLJEDEĆI:

1. Branko Mihalj 2. Mario Dedić 3. Ivan Šajnović 4. Ivica Hajtek 5. Jerko Prlić 6. Emil Majstorović 7. Danijel Ivanović 8. Miroslav Alilović 9. Nikola Barišić


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Članak 8.

Radni tim Administrativne i stručne poslove za potrebe rada Partnerskog odbora obavljat će Radni tim za izradu Strateškog razvojnog programa sastavljen od sljedećih djelatnika:

1. Ivica Radanović, dipl. pravnik – Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela 2. Slavica Kalaica, ing. građ. – Voditelj Odjela za prostorno planiranje i

komunalne djelatnosti 3. Mirica Grebenar – Administrator

Članak 9.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. Klasa: 023-01/15-01/303 Ur. broj: 238/26-15-4 Načelnik: Mato Čičak, dipl. ing.


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

9. POPIS TABLICA Tablica 1. Pregled ciljeva i indikatora strategije Europa 2020 ................................................ 7

Tablica 2. Geografsko-prostorna obilježja Općine Rugvica .................................................... 9

Tablica 3. Swot analiza smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Rugvica .........12

Tablica 4. Razvojni problemi i potrebe smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Rugvica ................................................................................................................................12

Tablica 5. Ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj ......................................................13

Tablica 6. Ukupan broj stanovnika u Zagrebačkoj županiji ...................................................14

Tablica 7. Ukupan broj stanovnika u Općini Rugvica ............................................................15

Tablica 8. Prirodno kretanje stanovništva u 2013. godini ......................................................19

Tablica 9. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu ............................................19

Tablica 10. Stanovništvo Općine Rugvica prema vjeri ..........................................................20

Tablica 11. Stanovništvo prema narodnosti Općine Rugvica ................................................21

Tablica 12. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Rugvica ............................22

Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu .............................................................................................................................................23

Tablica 14. Privatna kućanstva prema broju članova ............................................................24

Tablica 15. Swot analiza stanovništva Općine Rugvica ........................................................25

Tablica 16. Razvojni problemi i potrebe stanovništva Općine Rugvica .................................25

Tablica 17. Prometna infrastuktura na području Općine Rugvica ..........................................26

Tablica 18. Duljina cesta prema području te skupinama razvrstanih cesta ...........................27

Tablica 19. Ukupna duljina, udio cesta te cestovna gustoća na području Općine Rugvica ....28

Tablica 20. Popis postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na području Općine Rugvica .............................................................................................................................................30

Tablica 21. Duljina plinske mreže na području Općine Rugvica ............................................32

Tablica 22. Popis komunalnih tvrtki koji organizirano skupljaju i zbrinjavaju komunalni otpad na području Zagrebačke županije .........................................................................................38

Tablica 23. Swot analiza infrastrukturne opremljenosti područja Općine Rugvica .................41

Tablica 24. Razvojni problemi i potrebe razvoja infrastrukture na području Općine Rugvica .42

Tablica 25. Ekološka mreža na području Općine Rugvica – Područja očuvanja značajna za ptice (POP) ...........................................................................................................................44

Tablica 26. Ekološka mreža na području Općine Rugvica – Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) ..............................................................................................45

Tablica 27. Popis nepokretnih kulturnih dobara na području Općine Rugvica .......................47

Tablica 28. Popis zaštićenih kulturnih dobara na području Općine Rugvica ..........................47

Tablica 29. Swot analiza kulturno-povijesne baštine područja Općine Rugvica ....................49

Tablica 30. Razvojni problemi i potrebe kulturno-povijesne baštine Općine Rugvica ............49

Tablica 31. Pokazatelji razvijenosti Općine Rugvica .............................................................51

Tablica 32. Popis poduzeća na području Općine Rugvica prema veličini (silazno) – 10 najvećih poduzeća ................................................................................................................52

Tablica 33. Popis ustanova i zadruga na području Općine Rugvica ......................................53

Tablica 34. Popis obrta koji djeluju na području Općine Rugvica (po naseljima) ...................53

Tablica 35. Ostvareni izvoz u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica (u tisućama kuna) .......54

Tablica 36. Ostvareni uvoz u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica (u tisućama kuna) .......55


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 37. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene (u tisućama kuna)......................................55

Tablica 38. Prosječna nezaposlenost u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica u razdoblju od 2004.-2015. godine ..............................................................................................................56

Tablica 39. Nezaposlenost u RH, Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica u razdoblju od siječnja – prosinca 2014. godine i siječnja – travnja 2015. godine (stanje krajem mjeseca) ..57

Tablica 40. Registrirana nezaposlenost prema razini obrazovanja krajem svibnja 2015. godine ..................................................................................................................................59

Tablica 41. Swot analiza gospodarskih obilježja područja Općine Rugvica ...........................60

Tablica 42. Razvojni problemi i potrebe razvoja gospodarstva na području Općine Rugvica 61

Tablica 43. Klasifikacija pravnih oblika prema veličini na području Općine Rugvica ..............61

Tablica 44. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika prema djelatnosti na području Općine Rugvica ................................................................................................................................62

Tablica 45. Klasifikacija aktivnih poduzeća koja obavljaju trgovinsku djelatnost prema ukupnom prihodu na području Općine Rugvica ....................................................................63

Tablica 46. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika koja se bave građevinarstvom prema ukupnom prihodu na području Općine Rugvica ....................................................................64

Tablica 47. Swot analiza poduzetništva na području Općine Rugvica ...................................66

Tablica 48. Razvojni problemi i potrebe razvoja poduzetništva na području Općine Rugvica67

Tablica 49. Ostvareni dolasci turista (razdoblje 2013. i 2014. godine) ..................................68

Tablica 50. Ostvarena noćenja turista (razdoblje 2013. i 2014. godine) ................................68

Tablica 51. Dolasci i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2013. godini u ZŽ ...70

Tablica 52. Smještajni kapaciteti u Zagrebačkoj županiji 2013. godine .................................70

Tablica 53. Ponuda smještajnih kapaciteta u Gradu Dugo Selo ............................................71

Tablica 54. Dionici turističkog razvoja Općine Rugvica .........................................................72

Tablica 55. Swot analiza turizma na području Općine Rugvica .............................................72

Tablica 56. Razvojni problemi i potrebe turističkog razvoja Općine Rugvica .........................73

Tablica 57. Ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata i korištenog poljoprivrednog zemljišta u Zagrebačkoj županiji ..................................................................74

Tablica 58. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta ......................................................................75

Tablica 59. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama ..........75

Tablica 60. Prosječna količina i broj parcela zemljišta po kućanstvu te prosječna veličina parcele u Zagrebačkoj županiji i Općini Rugvica...................................................................76

Tablica 61. Stanje grla stoke na području Općine Rugvica ...................................................77

Tablica 62. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju goveda ..........................77

Tablica 63. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja ............................77

Tablica 64. Stanje voćaka na području Općine Rugvica .......................................................78

Tablica 65. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala ..........................79

Tablica 66. Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje u Općini Rugvica ..................79

Tablica 67. Swot analiza poljoprivrede na području Općine Rugvica ....................................81

Tablica 68. Razvojni problemi i potrebe razvoja poljoprivrede na području Općine Rugvica .82

Tablica 69. Popis srednjih škola na području Zagrebačke županije ......................................85

Tablica 70. Mreža potrebnih timova na razini primarne zdravstvene djelatnosti na području Zagrebačke županije i Općine Rugvica (na dan 30. lipnja 2015.) .........................................88

Tablica 71. Zdravstvena infrastruktura na području Općine Rugvica ....................................89

Tablica 72. Popis sportskih udruga i klubova na području Općine Rugvica ..........................90


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Tablica 73. Popis kulturoloških udruga na području Općine Rugvica ...................................91

Tablica 74. Popis građanskih i drugih udruga na području Općine Rugvica ..........................91

Tablica 75. Swot analiza društvenih djelatnosti Općine Rugvica ...........................................92

Tablica 76. Razvojni problemi i potrebe društvenih djelatnosti Općine Rugvica ....................93

Tablica 77. Popis općinskih poduzeća i ustanova u suvlasništvu Općine Rugvica ................95

Tablica 78. Ostvareni prihodi/primici Općine Rugvica za razdoblje 2011.-2014. godine........98

Tablica 79. Ostvareni rashodi/izdaci Općine Rugvica za razdoblje 2011.-31.12.2014. godine ........................................................................................................................................... 100

Tablica 80. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2013. i 2014. godine 102

Tablica 81. Obveze Općine Rugvica na dan 31.12.2014. ................................................... 103

Tablica 82. Swot analiza institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje razvojem Općine Rugvica .................................................................................................................. 103

Tablica 83. Razvojni problemi i potrebe instituconalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje razvojem Općine Rugvica ................................................................................. 104

Tablica 84. Projekti od iznimne važnosti ............................................................................. 150

Tablica 85. Popis institucija javnog sektora prema ciljevima Strateškog razvojnog programa ........................................................................................................................................... 155

Tablica 86. Financijski okvir izvora financiranja Strateškog razvojnog programa ................ 158

Tablica 87. Okvirni godišnji operativni plan provedbe prioritetnih mjera (aktivnosti), 2015.-2020. .................................................................................................................................. 160

Tablica 88. Usklađenost Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica sa ciljevima i prioritetima strateških dokumenata RH do 2020. godine ..................................................... 173

10.POPIS SLIKA Slika 1. Hijerarhijski prikaz metodologije izrade Strateškog razvojnog programa ................... 5

Slika 2. Geografski smještaj Općine Rugvica ........................................................................ 9

Slika 3. Inženjersko-geološka karta Zagrebačke županije ....................................................11

Slika 4. Prikaz prometne infrastrukture Općine Rugvica .......................................................29

Slika 5. Položaj šireg područja vodoopskrbnog sustava „Črnkovec“ .....................................35

Slika 6. Identifikacija i odabir projektnih ideja ...................................................................... 148

Slika 7. Preduvjet održivosti provedbe Strateškog razvojnog programa .............................. 154

11.POPIS GRAFIKONA Grafikon 1. Usporedba broja stanovnika RH 2001. i 2011. godine ........................................13

Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika Zagrebačke županije 2001. i 2011. godine ............15

Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Općine Rugvica 2001. i 2011. godine ....................16

Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Rugvica* kroz povijest .................................16

Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Rugvica ......................................................17

Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima ..............18

Grafikon 7. Doseljene osobe prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Rugvica ..20

Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Rugvica ...................................................22


20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

20

15

.-2

02

0.

Grafikon 9. Prosječna nezaposlenost u Zagrebačkoj županiji u razdoblju od 2004.-2015. godine ..................................................................................................................................56

Grafikon 10. Prosječna nezaposlenost u Općini Rugvica u razdoblju od 2004.-2015. godine .............................................................................................................................................56

Grafikon 11. Kretanje broja nezaposlenih osoba Zagrebačke županije po mjesecima u 2014. i 2015. godini ........................................................................................................................57

Grafikon 12. Kretanje broja nezaposlenih osoba Općine Rugvica po mjesecima u 2014. i 2015. godini ..........................................................................................................................58

Grafikon 13. Nezaposlene osobe Općine Rugvica prema razini obrazovanja u svibnju 2015. godine (stanje krajem mjeseca) ............................................................................................59

Grafikon 14. Struktura dolazaka i noćenja turista u Zagrebačkoj županiji tijekom 2014. godine .............................................................................................................................................69

Grafikon 15. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proračunu Općine Rugvica 2011.-2014. godine, u kunama .......................................................................................................99

Grafikon 16. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka u razdoblju od 2011.-2014. ........................................................................................................................ 101

Grafikon 17. Financijska alokacija po prioritetima izražena u kunama ................................ 159

12. DODATAK Dodatak 1. Članovi Partnerskog odbora ............................................................................. 177

Dodatak 2. Članovi radnih skupina ..................................................................................... 177

Dodatak 3. Članovi radnog tima ......................................................................................... 177

Dodatak 4. Odluka o osnivanju tijela za izradu Strateškog razvojnog programa Općine Rugvica .............................................................................................................................. 178

Documents

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM¡ki-razvojni-progr… · 1.1. Što je Strateški razvojni program i čemu služi Izrada Strateškog razvojnog programa omogu ćava Op ćini Rugvica: pravovremen