Streteški plan razvoja ekoturizma za područje uz rijeku Trebižat

za period 2014. – 2018.

Sarajevo, april 2014. godine

2

Projekat: Promocija Trebižata kao ekoturističke destinacije Voditelj projekta: Regionalni centar za okoliš za Srednju i Istočnu Europu – Ured za Bosnu i Hercegovinu (REC BiH) Donator projekta: CEPF – Critical Ecosystem Partnership Fund Nosioci izrade Strateškog plana: Andrea Bevanda-Hrvo, dipl. biolog, REC BiH Marinko Dalmatin, dipl. biolog, član projektnog tima Marlena Ćukteraš, dipl. profesor fizike, član projektnog tima Božo Vukoja, dr. ekonomskih nauka, član projektnog tima Nebojša Jerković, mr. društvenih nauka, član projektnog tima Nikola Zovko, dipl.ing. cestovnog prometa, član projektnog tima Anita Vutmej Mateljak, dipl. oec, član projektnog tima

3

Sadržaj

1. UVOD ……………………………………………………………………………………………………………… 5 2. ZAKONSKA REGULATIVA …………………………………………………………………………………. 7 2.1. Zakoni koji reguliraju poslovanje u turističkom sektoru …………………………….. .. 7 2.2. Zakoni i dokumenti od interesa za turistički seKtor ………………………………………. 9 3. ANALIZA STANJA ……………………………………………………………………………………………. 15 3.1. Zemljopisni položaj ………………………………………………………………………………………. 15 3.2. Povijesni kontekst ………………………………………………………………………………………… 16 3.3. Osnovne prirodne karakteristike područja …………………………………………………… 18 3.3.1.Klima ……………………………………………………………………………………………………. 18 3.3.2. Padaline ……………………………………………………………………………………………… 20 3.3.3. Relativna vlažnost zraka ……………………………………………………………………… 21 3.3.4. Vjetrovi ………………………………………………………………………………………………. 21 3.4. Reljef ……………………………………………………………………………………………………………. 22 3.4.1. Zemljopisne karakteristike područja ………………………………………………. ... 22 3.4.2. Geološke karakteristike ……………………………………………………………………… 23 3.4.3. Hidrogeološke karakteristike ……………………………………………………………… 24 3.4.4. Speleološke karakteristike ………………………………………………………………….. 27 3.4.5. Sedra i sedrotvorci ……………………………………………………………………………… 28 3.4.6. Hidrološke karakteristike ……………………………………………………………………. 30 3.5. Biološke karakteristike …………………………………………………………………………………. 39 3.5.1. Flora – vegetacijske karakteristike ……………………………………………………… 39 3.5.2. Fauna …………………………………………………………………………………………………. 42 3.5.3. Sastav živog svijeta na sedrenim barijerama ………………………………………. 46 4. GRADITELJSKO I KULTURNO NASLJEĐE ……………………………………………………………. 48 4.1. Arheološka cjelina – Gračine ………………………………………………………………………… 50 4.2. Spomenična cjelina - Stari grad Ljubuški ………………………………………………………. 50 4.3. Spomenična cjelina Mogorjelo ……………………………………………………………………… 50 4.4. Povijesna baština Muzej na Humcu ………………………………………………………………. 51 4.5. Graditeljske cjeline ………………………………………………………………………………………. 52 4 .6. Arheološki spomenici – Stećci ……………………………………………………………………… 54 5. GOSPODARSKO EKONOMSKA ANALIZA …………………………………………………………… 55 5.1. Korištenje i zaštita voda ……………………………………………………………………………. ... 55 5.2. Korištenje područja kroz poljoprivredu, lov i ribarstvo …………………………………. 56 5.3. Korištenje resursa kroz turizam ……………………………………………………………………. 60 6. RESURSNA OSNOVA PODRUČJA ……………………………………………………………………… 64 6.1. Krajobrazna raznolikost ……………………………………………………………………………….. 64 6.2. Biološka raznolikost ……………………………………………………………………………………… 65

4

6.2.1. Flora i fauna ………………………………………………………………………………………. 65 6.3. Vodni resursi ………………………………………………………………………………………………. 67 6.4. Zemljišni resurs ……………………………………………………………………………………………. 68 6.5. Ruralni resurs ………………………………………………………………………………………………. 68 6.6. Kulturno-povijesno naslijeđe kao turistički resurs ………………………………………… 69 6.7. Infrastrukturni resursi ……………………………………………………………………............… 70 6.8. Ljudski resursi ………………………………………………………………………………………………. 70 7. SWOT ANALIZA RESURSNE OSNOVE I PRIRODNIH ATRAKCIJA ………………………… 72 8. PROSTORNO PLANSKA OSNOVA …………………………………………………………………….. 74 9. STANJE EKOLOŠKE SVIJESTI …………………………………………………………………………….. 77 10. STRATEŠKA VIZIJA, MISIJA I CILJEVI RAZVOJA ………………………………………………… 83 10.1. Opći kontekst i osnovni razvojni pravci ………………………………………………………. 83 10.2. Metodološki pristup ………………………………………………………………………………….. 84 10.3. Strateške smjernice za razvoj turizma ………………………………………………………… 85 10.4. Vizija i misija turističkog razvoja …………………………………………………………… …. 87 10.5. Strateški ciljevi …………………………………………………………………………………………… 89 11. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA ……………………………………………………………………. 94 11.1. Uvodne naznake ………………………………………………………………………………………… 94 11.2. Koncept diferencijacije turističke ponude ………………………………………………….. 94 11.3. Pristup razvoju turizma ……………………………………………………………………………… 95 11.4. Vremenska kmponenta razvoja turizma ……………………………………………………. 96 12. PROJEKTI ZA REALIZACIJU STRATEŠKIH CILJEVA ……………………………………………. 100 12.1. Pregled projekata ………………………………………………………………………………………. 100 12.2. Troškovi provedbe strateškog plana …………………………………………………………… 134 12.3. Praćenje provedbe strateškog plana ………………………………………………………….. 138 13. LITERATURA ………………………………………………………………………………………………….. 139

5

1. UVOD Svjesni da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja temeljnu vrijednost i glavni resurs Hercegovine za daljnji ekološki razvitak i opstanak zdravog pučanstva, neophodno je očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost ovog područja, kao resursnu osnovu na kojoj će se graditi daljnji gospodarski i društveni razvoj cijelog područja rijeke Trebižat. Nužno je razvijati prikladne modele zaštite, očuvanja i upravljanja prirodnim resursima na području cijelog sliva. Uz to, važno je širiti napore za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti s općinskog, županijskog, nacionalnog na regionalnu razinu. Imajući u vidu osjetljivost prostora neophodno je senzibilizirati javnost i korisnike prostora riječnog ekosustva na kojem treba graditi održive modele koji će slijediti domaće, a i europske standarde. Sliv rijeke Trebižat ima vrlo visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti u europskoj, ali i mediteranskoj regiji i kao takav našao se među 34 Hotspot (vruće točke) unutar mediteranskog bazena po svojoj ugroženosti. Stoga su i razumljive investicije lokalnih, državnih institucija, lokalnih NVO-a i međunarodnih organizacija koje imaju za cilj podupiranje projektnih ideja na konzervaciji i zaštiti ugroženih vrsta i staništa na području Mediterana, koji se smatra drugim po veličini točkama u svijetu po bioraznolikosti sa 13.000 endemskih biljnih vrsta. Vrste u hotspot područjima kakav je Trebižat, Delta Neretva i Hutovo blato postali su rascjepkana i izolirana ostava. Sve veći pritisci na prirodu i okoliš, počevši od infrastrukturnih, hodroenergetskih objekata, neriješenih komunalnih pitanja do sve većih zagađenja površinskih i podzemnih tokova, sve prisutnijih i izražajnijih klimatskih promjena postaju čimbenici koji utječu na prirodne tokove i njenu biološku raznolikost. Imajući na umu poziciju i ulogu koju voda ima u održanju povoljnog statusa vrsta, ali i života uopće, onda područje uz rijeku Trebižat dobiva na svom punom značenju da se stavi u kontekst održivog korištenja. Svjesni svih ekoloških vrijednosti prostora uz rijeku Trebižat (klimatske, geološke, hidrološke, krajobrazne, biološke,) nadležne institucije (općinske, županijske, federalne) donijele su sve strateške dokumente (Studije ranjivosti prostora, Prostorne planove općina i Županije, regulacijski plan, zonski plan, master planove razvoja turizma, itd.) u kojim je definirana namjena i stupanj zaštite prostora uz rijeku Trebižat. Osnovni koncept razvoja ovog područja dat je kroz razvoj održivog turizma uz stvaranje eko zona zaštite visokovrijednih područja, sa iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikošću. Polazeći od pretpostavki da se turistička ponuda područja uz rijeku Trebižat mora zasnovati na očuvanom krajoliku uz maksimalno poštivanje svih elementa zaštite osjetljivih i ugroženih vrsta i stanišnih tipova po kojim je ovo područje uvršteno u Hotspot (vruće točke) po biodiverzitetu i njegovoj ugroženosti, turizam kao gospodarska grana sa najvećim stupnjem rasta postaje sve zahtjevnija s pozicije potražnje i ponude. Današnji turisti pokazuju povećanu razinu brige za zaštitu okoliša i često,

6

iz principijelnih razloga, ne žele putovati u destinacije koje degradiraju svoj okoliš dok su, istodobno, spremni platiti veću cijenu za boravak u onim destinacijama koje percipiraju kao ekološki osviještene. U cilju razvoja prepoznatljivog ekoturističkog modela zaštite i korištenja prirodnih resursa na području uz rijeku Trebižat, Regionalni centar za okoliš za Bosnu i Hercegovinu (REC BiH) je, u suradnji sa lokalnim partnerima i suradnicima, a uz financijsku podršku CEPF-a (Critical Ecosystem Partnership Fund) pokrenuo projekt „Promocija rijeke Trebižat kao eko turističke destinacije“. Polazeći od raspoložive resursno-atrakcijske osnove i potrebe za dugoročno učinkovitom zaštitom prirode i okoliša na području uz rijeku Tihaljina-Mlade-Trebižat (TMT), uvažavajući svjetske trendove na turističkom tržištu uz sva potencijalna razvojna ograničenja općina, povezana ponajviše s nedostatkom adekvatne vizije razvoja održivog oblika turizma koji će u sebi pomiriti potrebe za korištenjem prirodnih resursa, ali i potrebu očuvanja ekoloških komponenti prostora kao ključnih poluga održivog razvoja, u okviru pomenutog projekta pripremljen je ovaj Strateški plan razvoja ekoturizma za područje uz rijeku Trebižat (2014. – 2018.) kao petogodišnji plan implementacije sa utvrđenim prioritetnim mjerama i projektima/aktivnostima za razvoj ekoturizma uz rijeku Trebižat. Osnovna ideja je potaknuti razvoj ekološke svijesti lokalnih ljudi kroz demonstraciju održivih turističkih sadržaja uz stvaranje uvjeta za ozbiljnija gospodarsko-investicijska ulaganja u turističke destinacije koje mogu generirati novi oblik održivog turizma. Analizom turističke resursne osnove, potražnje, broja dolazaka i same strukture gostiju koji posjećuju područje uz rijeku Trebižat došlo se do spoznaje da je moguće uspostaviti turističke proizvode koji će biti konkurentni na domaćem i ino tržištu. Slijedom spoznaja o samim motivima dolaska turista na područje uz rijeku Trebižat, sadržajnosti ponude do zadovoljstva turista koji borave na pojedinim turističkim destinacijama vidljivo je da se moraju uraditi značajni pomaci u osmišljavanju jedne cjelovite turističke ponude koja će objediniti kompatibilne turističke sadržaje i pružiti puni ugođaj i doživljaj očuvane prirode.

7

2. ZAKONSKA REGULATIVA Kada je u pitanju zakonski okvir kojim se regulira obavljanje turističke djelatnosti na bilo kojem receptivnom području (destinaciji), pa tako i na području Federacije BiH, odnosno općinama Ljubuški, Čapljina i Grude važno je naglasiti da se turistička djelatnost, u pravilu, ne pokušava regulirati jednim jedinstvenim zakonom. Razlog za to valja tražiti u brojnim specifičnostima turističko-ugostiteljskog privređivanja kao što su:

brojnost proizvoda i usluga koji sačinjavaju turistički proizvod,

potreba vertikalne i/ili horizontalne integracije poslovnih subjekata u domeni privatnog sektora, a koji posluju unutar turističkog sektora,

složeni obvezno pravni odnosi koji nastaju kako na razini pojedinih entiteta privatnog sektora, tako i na razini različitih entiteta javnog, odnosno privatnog i javnog sektora.

Kad je riječ o zaštiti prirode i okoliša koji također definiraju elemente zaštite, korištenja i upravljanja prirodnim vrijednostima na razini Federaciji BiH, Županija i općina, nadležnosti su podijeljene. Upravo u ovom kontekstu treba i sagledati sve zakonske mogućnosti, ali i ograničenja prilikom izrade Strateškog plana ili kategorizacije područja sa odgovarajućom zonacijom koja će osigurati elemente zaštite, ali i korištenja prostora i resursa u onom opsegu kojim se neće narušiti osnovne komponente prirode zbog kojih je neko područje (vrsta, stanište) stavljeno pod zaštitu. Konačno, postoji i cijeli niz zakona općeg karaktera koji reguliraju ukupne gospodarske odnose u Federaciji BiH pa se stoga, kao i na sve druge gospodarske grane, odnose i na područje turizma, ugostiteljstva i zaštite okoliša. Imajući na umu prethodne naznake, u kontekstu izrade Strateškog plana za područje rijeke Trebižat u obzir su uzeti veći broj različitih Zakona, Uredbi i/ili podzakonskih propisa. U narednom djelu dati su osnovni Zakoni koji se odnose na ovo područje, a koje treba poštivati. 2.1. Zakoni koji reguliraju poslovanje u turističkom sektoru Zakoni koji isključivo, ili u najvećoj mjeri, reguliraju turističku djelatnost te koji direktno obvezuju pružatelje turističkih i ugostiteljskih usluga, su:

Zakon o turističkoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, broj 32/09);

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, broj 32/09);

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 19/96 i 28/03).

Ovim zakonima valja pridodati i sljedeće podzakonske akte:

Uredba o članarinama u turističkim zajednicama (Službene novine Federacije BiH, broj 18/09);

Uredba o boravišnoj pristojbi (Službene novine Federacije BiH, broj 18/09);

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (Službene novine Federacije BiH, broj 23/96, 46/98, 27/00, 36/02); odnosno

8

Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima poslovnog prostora putničke agencije (Službene novine Federacije BiH, broj 23/96, 14/00, 15/00).

Zakonom o turističkoj djelatnosti definira se pojam turističke djelatnosti te se utvrđuju vrste usluga u turističkoj djelatnosti (članak 3.). Sukladno odredbama ovog zakona, turistička djelatnost definirana je kao „pružanje usluga i posredovanje u turističkom prometu“. Istodobno, pod vrstama usluga u turističkoj djelatnosti navedeni Zakon razlikuje: a) usluge putničke agencije, turističkog vodiča, pratitelja, animatora, zastupnika; b) usluge u nautičkom, seoskom, zdravstvenom, kongresnom, vjerskom, omladinskom, športskom, lovnom, ribolovnom, planinskom i drugim oblicima turizma; c) usluge na skijaškom terenu; d) usluge splavarenja i raftinga; kao i e) ostale turističke usluge. Ovim Zakonom, nadalje, uspostavlja se i institucija inspekcijskog nadzora kojoj je cilj osiguranje provođenja svih odredbi predmetnog zakona kao i propisa donesenih na temelju predmetnog zakona. Konačno, Zakonom o turističkoj djelatnosti definiraju se i kaznene odredbe kojima se sankcionira eventualno nepoštivanje njegovih odredbi. Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti definira se sam pojam ugostiteljske djelatnosti (članak 2.). U tom smislu, ugostiteljska djelatnost podrazumijeva sljedeće: a) pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, b) pripremanje i posluživanje pića i napitaka, c) pružanje usluga smještaja, kao i d) „catering“ - pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu s ili bez posluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbi i sl.), kao i opskrba tom hranom. Ovim zakonom se također definiraju i uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, definira se osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, vrste ugostiteljskih usluga koje je moguće obavljati u pokretnim i sličnim ugostiteljskim objektima, ugostiteljske usluge koje je moguće pružati u kućanstvu, seoskom kućanstvu i na plovnom objektu te se definira inspekcijski nadzor u svrhu provedbe odredbi ovoga zakona kao i kaznene odredbe kojima se prekršitelji ovoga zakona sankcioniraju. Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH ureduje se ustrojstvo i način rada turističkih zajednica te osnovna načela njihovog financiranja i gospodarenja. Ovim Zakonom ustrojena je turistička zajednica Federacije BiH, čija je glavna funkcija jačanje i promicanje turizma u Federaciji BiH kao i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba u djelatnostima ugostiteljstva i turizma kao i djelatnostima neposredno povezanih s njima. Zakonom se također ustrojavaju županijske turističke zajednice te turističke zajednice područja i turističke zajednice općina, s tim da su ove posljednje, Izmjenama i dopunama zakona iz 2003. godine, ukinute. Dodatno, ovim zakonom se definiraju i principi gospodarenja u turističkim zajednicama i načini njihovog financiranja. Konačno, zakonom su definirani i mogući načini i razlozi za prestanak rada turističke zajednice kao i kaznene odredbe kojima se sankcioniraju prekršitelji odredbi ovog zakona. Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama utvrđuju se kriteriji za razvrstavanje turističkih mjesta u razrede, postoci prema kojima se plaća članarina, način naplate

9

članarine, rokovi za uplatu članarine te nadzor nad uplatom članarine. Uredbom se sva turistička mjesta, na temelju jasno definiranih kriterija (broj ostvarenih noćenja, broj ostvarenih noćenja „per capita“, ukupna vrijednost prometa „per capita“ u turističkoj djelatnosti“) dijele u četiri razreda. Sredstva prikupljena članarinama dijele se tako da se 80% prikupljenih sredstava prosljeđuje turističkoj zajednici županije, dok se preostalih 20% prikupljenih sredstava prosljeđuje turističkoj zajednici Federacije BiH. Nadzor nad uplatom i raspodjelom članarine obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove i županijski organ uprave nadležan za inspekcijske poslove. Uredbom o boravišnoj pristojbi regulira se obveza plaćanja boravišne pristojbe, obveznici plaćanja te naplata i raspoređivanje prikupljenih sredstava. Obveznici plaćanja boravišne pristojbe su, prema ovoj uredbi, domaći i strani državljani koji se izvan mjesta svog stalnog prebivališta koriste uslugama noćenja u smještajnim objektima. Sredstva prikupljena naplatom boravišne pristojbe se raspoređuju tako da se 80% sredstava procjenjuje županijskoj turističkoj zajednici, a 20% sredstava federalnoj turističkoj zajednici. Nadzor nad uplatom boravišne pristojbe obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove, županijski organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, odnosno Porezna uprava Federacije BiH, svatko u okviru svojih nadležnosti propisanih zakonom. Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata podzakonski je akt kojim se vrši razvrstavanje ugostiteljskih objekata u skupine, odnosno na pojedine vrste unutar skupina. Pravilnikom se definiraju i minimalni uvjeti koje ugostiteljski objekt mora zadovoljavati da bi se kategorizirao u određenu kategoriju. Kada je riječ o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz kategorije „Hoteli“, važno je naglasiti da postupak kategorizacije hotela koji se žele kategorizirati kao objekti s 4 ili 5 zvjezdica vodi Federalno ministarstvo okoliša i turizma, dok postupak kategorizacije hotela koji se žele kategorizirati na razini objekata s 1, 2 ili 3 zvjezdice vodi se na razini županije. U oba slučaja, kategorizacija se vrši isključivo na zahtjev pojedinog ugostitelja. 2.2. Zakoni i dokumenti od interesa za turistički sektor Osim prethodno navedenih Zakona i/ili podzakonskih akata koji pokrivaju isključivo privređivanje u sferi turizma i ugostiteljstva, zakonodavni okvir Federacije BiH karakterizira i postojanje cijele skupine zakona i podzakonskih akata kojima se reguliraju aktivnosti koje nisu neposredno vezane za turizam, ali su vrlo važne za obavljanje turističke djelatnosti, usljed čega su i osobito važne u kontekstu osmišljavanja turističkog razvoja ovog područja. U ovu skupinu valja uvrstiti propise koji pokrivaju aktivnosti vezane za a) zaštitu okoliša, b) zaštitu kulturno-povijesne baštine, i c) urbanizam i prostorno planiranje. S obzirom na činjenicu da su prirodne značajke prostora vrlo vrijedan turistički resurs, jer one u većini slučajeva predstavljaju najvažnije činitelje atraktivnosti velikog broja turističkih destinacija, odgovorno gospodarenje prirodnim resursima kao i njihova učinkovita zaštita

10

predstavljaju temeljni preduvjet za uspješno turističko vrednovanje na principima dugoročne održivosti. Skupina propisa koji reguliraju aspekt zaštite okoliša na području Federacije BiH su slijedeći:

Zakon o zaštiti okoliša; (Službene novine FBiH“, br. 33/03) Ovim zakonom uređuje se:

očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološke kvalitete i kapacitete okoliša, kao i kvalitete života;

mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa;

pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;

financiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dragovoljne mjere i

poslovi i zadaci organa uprave na različitim razinama vlasti. Sukladno načelima suradnje i podjele odgovornosti ovom zakonu je cilj:

smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađivanja okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnovu oštećenog okoliša;

zaštita ljudskog zdravlja i poboljšanje uvjeta okoliša za kvalitetu života;

očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način gospodarstva kojime se osigurava obnova resursa;

usklađenost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za zaštitom okoliša;

međunarodnu suradnju u zaštiti okoliša;

potjecanje javnosti i sudjelovanje javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša;

koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvitka sukladno zahtjevima zaštite okoliša i

uspostavu i razvitak institucija za zaštitu i očuvanje okoliša. Odredbe ovoga zakona se odnose na:

sve oblike okoliša (zrak, vodu, tlo, biljni i životinjski svijet, krajolike, izgrađeni okoliš);

sve vidove djelatnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno, djelovanje na okoliš koje znači opasnost od njegova zagađivanja, zagađuje okoliš ili imaju izvjestan utjecaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije - izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, itd.).

Ovim zakonom utvrđuju se zadaci u području okoliša koji proistječu iz međunarodne konvencije, ukoliko se odredbama međunarodne konvencije ne nalaže drukčije.

Zakon o zaštiti prirode (Službene novine FBiH“, br. 66/13) Ovim Zakonom uređuju se nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, opće mjere očuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, tipovi staništa i ekološki značajna područja, vrste i podvrste, zaštita divljih ptica, zaštita i očuvanje biodiverziteta, šumskih eko-

11

sustava, krških eko-sustava, vode i vlažnih staništa, zaštita morskih i obalnih prirodnih vrijednosti, uspostava evropske ekološke mreže posebno zaštićenih područja - Natura 2000, mjere zaštite vrsta i podvrsta, prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, mjere zaštite minerala i fosila, zaštićene prirodne vrijednosti, naknada štete, podsticajne mjere, davanje prijedloga za koncesije na zaštićenim prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim objektima, planiranje i organizacija, inventarizacija i monitoring, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti, znak zaštite prirode, promocija odgoja i obrazovanja u zaštiti prirode, priznanja i nagrade za postignuća u zaštiti prirode, finansiranje zaštitite prirode, inspekcijski nadzor, kaznene odredbe, prelazne i završne odredbe. Ciljevi zaštite prirode su očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem; utvrditi stanje i osigurati praćenje stanja prirodnih vrijednosti; osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnog očuvanja njihovih svojstava na osnovu kojih se proglašavaju zaštićenima; osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih dijelova, spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti, te osigurati što povoljnije uslove očuvanja i slobodnog razvoja prirode pri njenom ekonomskom korištenju, osigurati pravo građana na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi. Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti.

Zakon o vodama (Službene novine FBiH“, br. 70/06)

Ovim Zakonom se uređuje način upravljanja vodama. Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda, korišććenje voda, zaštitu odštetna djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda. Ovim se zakonom uređuje vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, pravne osobe i druge institucije mjerodavne za pojedina pitanja upravljanja vodama I druga problematika glede voda u FBiH. Svra ovog Zakona je osiguranje upravljanja vodama s ciljem:

smanjenja zagađenja voda, postizanja dobrog stanja voda I sprječavanje degradacije voda,

postizanja održiva korišćenja voda,

osiguranja pravična pristupa vodama,

poticanja društvenog i gospodarskog razvitka,

zaštite ekosustava,

smanjenja rizika od poplava i drugih negativnih utjecaja voda,

osiguranja sudjelovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode,

sprječavanja i rješavanja sukoba glede zaštite i korišćenja voda,

ispunjavanja obveza iz međunarodnih ugovora koji su obvezujući za Bosnu i Hercegovinu.

12

Načela upravljanja vodama temelje se na:

nekomercijalnosti, prema kojemu voda u osnovi nije komercijalni proizvod, već naslijeđe koje se mora čuvati, štititi i shodno tome s njim postupa,

cjelovitosti, što uzima u obzir prirodne procese i dinamiku voda te međusobnu povezanost i međuovisnost vodnih i uz vodu vezanih ekosustava,

dugoročne zaštite kvalitete i racionalne uporabe raspložovih količina vode,

osiguranja zaštite od štetna djelovanja voda, što proizilazi iz potrebe za zaštitom stanovništva i njihove imovine, uzimajući o obzir djelovanja prirodnih procesa,

ekonomskog vrednovanja voda, što uključuje troškove opterećenja, zaštite i unapređenja voda i zaštite od štetna djelovanja voda,

sudjelovanja javnosti kod donošenja planova upravljanja vodama

uzimanja u obzir najboljih raspoloživih tehnologija i dostignuća znanosti o prirodnim zakonitostima i najboljih okolišnih praksi.

Osim prirodnih resursa, značajnu ulogu u turističkom razvoju nekog područja, osobito u kontekstu njenog što je moguće boljeg diferenciranja od konkurenata, ima i vrijedna kulturno-povijesna baština. Stoga, prilikom planiranja turističkog razvoja područja uz rijeku Trebižat, u obzir treba uzeti i propise koji pokrivaju materiju zaštite kulturno-povijesne baštine. Riječ je o sljedećim propisima:

Aneks 8 Općeg sporazuma za mir u BiH – Sporazum o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika;

Zakon o zaštiti dobara koja su Odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena nacionalnim spomenicima BiH;

Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa;

Pravilnik o vođenju registra zaštićenih dobara kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa;

Pravilnik o aktivnostima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika vezanim za međunarodnu suradnju; odnosno

Odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika. Konačno, a s obzirom da je turistička aktivnost neraskidivo povezana s prostorom na kojemu se odvija te da je turistički razvoj direktno, više ili manje, povezan s intervencijama u prostoru, prilikom planiranja turističkog razvoja potrebno je poznavati i propise koji pokrivaju materiju urbanizma i prostornog planiranja. Ova je problematika regulirana Zakonom o prostornom uređenju, te Zakonom o građenju.

Prostorno – planska dokumentacija Novi Prostorni plan Federacije BiH je u tijeku izrade, a u kojem će se definirati područja od posebnog značaja za Federaciju BiH. Prostorni plan općine Ljubuški koji je u završnoj fazi izrade utvrdit će se režim zaštite područja uz rijeku Trebižat s posebnim režimom zaštite vodopada Kravice i Koćuša.

13

Prostorni plan općine Čapljina 2010. - 2020. godine definirano je područje uz rijeku Trebižat kao turističko-rekreacijsku zonu. Općina Ljubuški uradila je „Zonski plan vodpada Kravice“ koji se odnosi na uređenje i zaštitu područja uz vodopad Kravice, dok je općina Grude donijela Regulacijski plan za jezero Krenica. Prostorni plan ŽHZ definirao je područje uz rijeku Trebižat kao područje od posebne važnosti za Županiju u kojem će se naknadno definirati stupanj zaštite, korištenja i upravljanja eko zonama.

IUCN (International Union for Conservation of Nature – Međunarodna unija za očuvanje prirode) – kategorije zaštićenih područja

U Prostornom planu Federacije BiH koji je u fazi izrade će se prilikom određivanja i zoniranja područja posebnih obilježja koristiti IUCN metoda zoniranja. Po IUCN–u su sve države Europe donijele zakonske mjere za zaštitu određenih mjesta koja su značajna za konzervaciju prirode kao „zaštićenu zonu“ – tj. „Područje kopna i/ili mora koje je posvećeno zaštiti i održavanju biološke raznolikosti, kao i prirodnih i sa njima povezanih kulturnih resursa, a kojim se upravlja putem zakonskih ili drugih efektivnih mjera.“ Glavne svrhe upravljanja zaštićenim područjem su: naučno istraživanje, zaštita divljine, očuvanje raznolikosti vrsta i gena, održavanje ekoloških servisa, zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih odlika, turizam i rekreacija, obrazovanje, održiva uporaba resursa iz prirodnih ekosistema te održavanje kulturnih i tradicionalnih atributa. Kriteriji zaštite variraju, tako da se kategorije stroge zaštite (I-III) uglavnom primjenjuju u zemljama u razvoju, dok se kategorije V i VI koriste najčešće u razvijenijim zemljama. Područja koja su uspostavljena za održanje biodiverziteta su grupirana u IUCN kategorije I – V (naučni rezervati, nacionalni parkovi, spomenici prirode, rezervati prirode, utočišta divljine). U ostalim kategorijama, VI – VIII, pažnja je posvećena kontroliranoj eksploataciji resursa oz ograničeno ali još uvijek značajno očuvanje biodiverziteta. Kategorija zaštićenih područja po IUCN – u: Ia: Strogi rezervat prirode: zaštićena zona namijenjena isključivo nauci. Područje kopna i/ili mora koje posjeduje neke izvanredne ili reprezentativne ekosustave, geološke ili fiziološke karakteristike i/ili vrste, dostupno prvenstveno za naučna istraživanja i/ili ekološki monitoring. Ib: Zona divljine: zaštićene zona namijenjene uglavnom za zaštitu divljine. Velika zona nepromijenjenog ili neznatno promijenjenog kopna, i/ili mora, koja zadržava svoja prirodna obilježja i utjecaj, bez permanentne ili značajne habitacije, kojom se upravlja na način koji omogućava očuvanje njenih prirodnih uvjeta. II: Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti ekosustava i rekreaciji. Velika prirodna ili gotovo prirodna područja izdvojena sa svrhom zaštite cjelokupnih ekosustava, procesa koji se u njima odvijaju i vrsta koje oni podupiru, na način da ona

14

istovremeno pružaju osnovu za okolišno i kulturalno prihvatljive duhovne, znanstvene, edukacijske, rekreativne i posjetiteljske aktivnosti. III: Spomenik prirode: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. Površina koja sadrži jedan ili više specifičnih prirodnih ili prirodno/kulturnih odlika koje su od izuzetne vrijednosti uslijed naslijeđene rijetkosti, reprezentativnosti ili estetskih kvaliteta ili kulturnog značaja. IV: Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih intervencija. Površina kopna i/ili mora koja je predmet aktivne intervencije u svrhu upravljanja kako bi se osiguralo održanje staništa i/ili kako bi se ispunili zahtjevi određenih vrsta. V: Zaštićeni kopneni/morski krajobraz: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju kopnenog/morskog krajobraza i rekreaciju. Područja gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti, i gdje je održavanje tog odnosa nužno da bi se ove vrijednosti sačuvale. VI: Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima: zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje prirodnim ekosustavima. Zona koja dominantno sadrži nemodificirane prirodne sustave, čijim se upravljanjem osigurava dugoročna zaštita i održanje biodiverziteta, omogućavajući u isto vrijeme održivi protok prirodnih proizvoda i usluga kako bi se zadovoljile i potrebe lokalne zajednice.

Nacionalni akcioni plan zaštitu okoliša BiH (NEAP BiH) U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini problem zaštite okoliša je, uz mnogobrojne društvene i ekonomske, jedan od najvećih problema. Imajući u vidu značaj okoliša za ekonomski razvoj, zdravlje ljudi i socijalnu uravnoteženost, 2003. godine je izrađen NEAP koji po prvi put, na principima održivog razvoja, cjelovito kreira i struktuira procese za zaštitu okoliša i daje smjernice za početak nove prakse u ukupnom razvoju BiH. Metodologija izrade je zasnovana na učešću javnosti i uključenjem domaćih eksperata iz oba entiteta.

Studijska i ostala dokumentacija Prilikom izrade ovog dokumenta, korištena je slijedeća dokumentacija:

“Studija za uređenje korita rijeka T – M – T sa vodopadima Koćuša i Kravice” koju je izradilo poduzeće „Ecoprojekt“ d.o.o. Mostar, 2007. godine

Poprečni profili toka Trebižat od Čapljine do Peć Mlina, 75 profila (u 3 knjige, a nalaze se u Agenciji za vodno područje Jadranskog sliva u Mostaru)

“Ekološka valorizacija područja uz rijeku Trebižat” – udruga Lijepa naša, Čapljina

Rezultati ispitivanja voda rijeke Trebižat, kanalskih voda i tla koje gravitira vodotoku Trebižat – nalaze se u Komunalnom poduzeću Ljubuški

“Projekti za uređenje donjeg toka rijeke Trebižat” koje je uradilo poduzeće „Ecoprojekt“ 2007. godine

15

“Projekti za uređenje donjeg toka rijeke Trebižat” koje je uradilo poduzeće „Geonova“ 2006. godine

“Studija za uređenje korita rijeke Trebižat sa vodopadom Kravice” koju j izradilo poduzeće „Ecoprojekt“ d.o.o. Mostar 2007. godine

Vodoprivredni uvjeti za izgradnju malih hidroelektrana – koju je izradilo JP Elektroprivreda HZ-HB, 2007.godine

Vodoprivredna studija sliva rijeke Trebižat, Knjiga IV – Korištenje voda – koju je izradio zavod za vodoprivredu Sarajevo 1982. godine

Hidrološka Studija T – M – T a koju su izradili ZZV – Sarajevo, FMZ – Sarajevo, IHGF – Sarajevo, 2004. godine

3. ANALIZA STANJA 3.1. Zemljopisni položaj

Rijeka Trebižat, točnije nadzemni hidrološki sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat (TMT) čije slivno područje zahvata površinu od 1100 km2 (Sladaček i Ivčić 1999, 1450 km2), a čija najveća točka u ortografskom slivu je na 130 m.n.m, dok najniža točka leži na 9 m.n.m. Međutim i pored činjenice koja govori o tri različita imena za istu rijeku ( vodu) važno je istaći da ona prije svog nadzemnog pojavljivanja u Peć Mlinima, sjevernije na području Imotskog polja ima naziv Vrljika i Matica, čije vode izviru iz stalnog vrela Utopište, Prološko blato. Izvorište i Prološko jezero podzemnom vodom se prehranjuje iz nadzemnog toka Ričine čiji je izvor na 900 m.n.m (područje Tribistona, općina Posušje). Dužina vodenog toka od Tribostova do ušća u Neretvu iznosi 123 km, od Prološkog jezera u Imotskom do ušća u Neretvu iznosi 73 km, dok dužina nadzemnog toka Tihaljina–Mlade–Trebižat (TMT) od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Strugama (općina Čapljina) iznosi 51 km. Prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (krški teren) koji zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni koje se nalaze u samoj njegovoj unutrašnjosti omogućuju prodiranje i protok vode sa viših kora u niže predjele. Stvorivši korito u ovako krševitom terenu, Trebižat odvodi vode posuške Ričine, imotske Suvaje, Vrljike i Matice, grudske Tihaljine, Ljubuške Mlade, Vrioštice, Studenčice u Neretvu. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju, a odatle podzemno izvire u Vrgorskom jezeru pa zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinskla jezera. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Ričina-Vrljika-Matica Tihaljina-Mlade–Trebižat protječe kroz dvije države. Bosni i Hercegovini pripada dio toka Ričine, dok dio toka Vrljike i Matice protječe kroz Republiku Hrvatsku, a ostali dio toka Tihaljina–Mlade-Trebižat (TMT) do ušća u Neretvu, protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. Na području Bosne i Hercegovine nadzemni tok TMT protječe kroz dvije županije - ŽZH i HNŽ i tri općine: Grude, Ljubuški i Čapljina. Promatrajući cijelo slivno područje TMT, koje zahvata prostor dvaju država, dvije županije, tri veća gradska središta i desetke sela i zaseoka

16

sve dok se ne ulije u Neretvu u Strugama (Općina Čapljina), zasigurno je po mnogo čemu specifičan i zanimljiv, kako sa aspekta zaštite, tako i sa aspekta korištenja i upravljanja vodama u međudržavnim relacijama. Geoprometni položaj ovog područja je na prirodnom raskrižju putova prema unutrašnjosti i predstavlja osnovnu značajku zemljopisnog smještaja vodenog toka TMT. Glavni magistralni pravci koji se račvaju u Grudama prema Posušju i Tomislavgradu u smjeru sjevero zapadno i zapadno prema Imotskom (Hrvatska). Dio magistralnog puta M 6, prema jugu nastavlja prema Ljubuškom i Čapljini, odnosno sjevero-istočno prema Mostaru. Glavnina magistralnog pravca M6 od Klobuka prema Ljubuškom i Čapljini ide neposredno uz rijeku Mlade i Trebižat, odnosno Vitinsko, Ljubuško, Studenačko i Trebižećko polje. Cestovni ogranak koji ide prema Vrgorcu odvaja se na području Vitine i ide kroz Vitinsko polje sve do graničnog prijelaza za Hrvatsku – Crveni Grm i dalje prema Vrgorcu. Hidrološke karakteristike izvora Tihaljine nalazi se na koti od 130 m.n.m kod sela Peć Mlini, ispod vapnenačke litice koja se okomito diže iznad samog izvorišta u visini od cca150 m.n.m. Dio sabirnih voda sa gornjeg višeg platoa Imotsko-grudskog polja 250 m.n.m. prikupljaju se u jezero Nuga na koti od 238 m.n.m. Odvodnim tunelom Petnjik, prokopanim u periodu 1939/46 i 1951. godine sa prosječnom površinom presjeka P = 15,4 m2 i kapacitetom od 40m3/s vode se tunelom prevode na brzotok u Peć Mlinima, odnosno Tihaljinu. 2002 godine izgrađena je HE Peć Mlini te se voda zasebnim cjevovodom pušta na postrojenje (turbinu), a potom u Tihaljinu. Na djelu toka, kod Kavazbaštinog mosta, Tihaljina prima vode iz Klokuna, koji je pomlađuje, dobivajući tako novi naziv Mlade. Tekući prema Vitini i Ljubuškom sa lijeve strane prima vodu iz niza manjih izvorišta, Grudsko vrilo,a potom i Vitinsko vrelo, izvorišna zona Vrioštice, jedno od najizdašniji i najstalnijih. Sa svoje dese strane u predjelu Veljaka prima vode Brze vode i Matice. Obogaćena novim količinama vode Mlade teče kroz Ljubuško polje sve do humačkog mosta, gdje dobiva naziv Trebižat. Pod tima nazivom teče kroz dio Ljubuškog, Studenačkog i Trebižećkog polja sve do Struga kad se ulijeva u Neretveu. U djelu Studenaca sa lijeve strane prima vode rijeke Studenčice koja kupi vode sa broćanskog (čitlučkog) platoa sa više izvora u gornjim i donjim Studencima. Dio vodovodnog hidrološkog sustava (TMT) podzemnim putem drenira i prehranjuje izvorišta u Prudu kao i dio izvorišta u Baćini, čime se ostvaruje izravna povezanost sa Jadranskim morem. U funkcionalnom smislu područje koje zahvata rijeka TMT može se podijeliti na uže slivno područje (područje pod direktnim utjecajem rijeke i područje aluvijalnih udolina i polja koje je rijeka stvorila tijekom svoje povijesti, taložeći nošeni materijal iz gornjih slivnih područja) i šire slivno područje koje je vezano uz više kote sliva, pretežno brdski dio, odakle se vode kupe i dreniraju površinski i podzemno ka glavnom vodotoku. 3.2. Povijesni kontekst Prostor doline Vrljike-Matice-Tihaljine-Mlade-Trebižata povijesno je bio interesantan kako sa aspekta komunikacija tako i kao prostor ugodan za život. Stoga nije ni čudo što su ovaj

17

prostor pohodili ljudi, civilizacije, mijenjajući i ostavljajući tragove svoga boravka kroz infrastrukturne objekte, gradove, utvrde, mlinice, stećke itd. određujući povijesne prilike i strateški razvoj ovog područja. Cijela ova dolina obuhvaća nekoliko zemljopisnih, kulturno-povijesnih cjelina, kao što su gornji dio Imotsko–bekijskog polja, zatim Ljubuško-čapljinsko područje, nastavljajući se na područje delte Neretve preko Narone-Stona do Dubrovnika. Prostor je bio tangiran još i u vrijeme polis-državica, kada je preko njega cirkulirao život između Skandinavije i Ise na Visu i eventualno Korkine Melaine na Korčuli. Ovaj životni put poznat je kao Jantarski put. Mnogobrojni povijesni i kulturni ostaci koje danas nalazimo, više ili manje očuvane, pokazuju da je prostor bio naseljen u pretpovijesnom i antičkom periodu. Iliri kao najstariji stanovnici ovog prostora ostavili su gomile (gradine i gomile – (nekropole). Međutim, povijesna građa pokazuje da je ovo područje još intenzivnije bilo naseljeno u Rimsko doba. Ovim područjem vodila je Rimska cesta (Salona-Trilj-Runovići -Tihaljina-Vitina-Proboj-Narona). Kod Ljubuškog i Vitine i danas su vidljivi ostaci ovog puta. Ostaci građevina iz Rimskog perioda zorno govore o kulturi i civilizacijskom napretku ovog perioda, gdje spomenici kao što su Mogorjelo u Čapljini, nalazište sa početka 4 stoljeća, zatim Bigeste na području Ljubuškog, rimska utvrda, gdje su vidljivi njegovi ostaci i do dan danas. Jedan od značajnijih spomenika iz tog perioda je spomenik u Donjim Radišićima. U srednjem vijeku gradovi Čapljina i Ljubuški bili su pod burnim previranjima i utjecajem turske vlasti. Trgovačka središta poput Drijeve, Starog grada-Ljubuški dobivaju sve više na svom značaju i postaju centri ove regije. Da je područje općina bilo intenzivnije naseljeno pokazuju vrlo brojne nekropole stećaka koje danas nalazimo po općinama. Na području Ljubuškog stećci su nađeni na 27 lokalitetu, dok su na području Čapljine stećci nađeni na 30 lokaliteta. Turci su 1466. godine ovladali ovim područjem ostavljajući za sobom građevine i utvrde, a Ljubuški u to vrijeme postaje vojno utvrđenje. Utvrda iznad grada i danas svjedoči o tim vremenima s koje se vidik pruža na cijelu regiju, odakle se mogao kontrolirati trgovački put između Drijeva (Gabela) i Bekije i Brotnja (Čitluk). Svjedočenja i zapisi o povijesti Hercegovine sačuvani su i pohranjeni u Franjevačkom samostanu na Humcu, gdje se između ostalih čuva glagoljsko-ćirilički natpis na kamenoj ploči iz X i XI stoljeća (Humačka ploča).

Godine 1879. najveći dio Hercegovine ulazi u sastav Austrougarske države i od tada područje i gradovi bilježe značajniji razvoj, kako u gospodarskom tako i u graditeljskom djelu. Broj stanovnika se također povećava, jača trgovački, obrtnički zanati. Ukupan napredak se osjeća i na izgledu samog mjesta, gdje se grade prve velike gradske kuće, javne i upravne zgrade, uređuje se kanalizacija i gradski parkovi, moderniziraju se prometnice i uspostavlja se željeznički promet sa zaleđem. Period nakon drugog svjetskog rata obilježio je napredak i formiranje urbanih gradskih jezgri, koje su ujedno bili nosioci kulturnog i industrijskog razvoja općina, nego i cijele regije. Urbane sredine Čapljine, Ljubuškog i Gruda bili su i ostali glavni administrativni centri u regiji. Početkom sedamdesetih i osamdesetih godina poljoprivredna proizvodnja i turizam postaju jedne od vodećih gospodarskih grana u području što doprinosi i podizanju ekonomske moći stanovništva. U ovom periodu intenzivirana je gradnja stambenih i obiteljskih kuća mimo gradski urbanih zona, gdje je sve

18

više nazočno migriranje stanovništva u rubna naselja koja povećavaju svoju brojnost. Prema popisu iz 2013. godine općina Grude broji 18.865 stanovnika, 4.524 domaćinstva i 5.482 stana. Općina Ljubuški broji 29.521 stanovnika, 7489 domaćinstva i 9.815 stana. Općina Čapljina broji 28.122 stanovnika, 8.039 domaćinstva i 10.304 stana. Ratni sukobi na području Hercegovine doveli su do stagnacije i prekida gospodarskog razvoja kako na cijelom području tako i u pojedinim gradovima. Posljedice ratnih razaranja najviše je pretrpjela Čapljina i njeno gospodarstvo koje i danas osjeća posljedice. Napori koji se ulažu u obnovi gospodarstva su vidljivi na svakom koraku, a posebice u turizmu koji danas slovi kao jedna od perspektivnijih gospodarskih grana koje mogu generirati brži razvoj ne samo općine Čapljina nego i cijelog područja uz rijeku Trebižat.

3.3. Osnovne prirodne karakteristike područja

3.3.1. Klima

Klimatske prilike potrebno je sagledavati kroz jedno šire područje, odnosno unutar cijelog slivnog područja Tihaljina-Mlade-Trebižat. Klimatske prilike na cijelom slivom području direktno se odražavaju na samu razinu vode u cijelom nadzemnom vodotoku, a tako i u podzemnom dijelu koji u kraškom području ne treba zanemariti, već upravo razina podzemne vode u direktnoj je vezi sa količinom padalina. Da bi u potpunosti mogli dati pregled klimatskih parametara koristili smo se podacima sa meteorološke stanice u Mostaru, Grudama, Ljubuškom i Čapljini. Pored napora da dođemo do najnovijih klimatskih pokazatelja, ali zbog nedostupnosti istih, morali smo se bazirati na prošli period kad su ista praćena, sustavno i u punom kontinuitetu. Kako su klimatski podaci o temperaturi, padalinama, vjetru, insolaciji i drugim parametrima dostupni i prezentirani kod planiranja i izgradnje hidrocentrale Peć Mlini, to smo iste uzeli mjerodavnim za slivno područje, komparirajući ih sa drugim pokazateljima u stručnim elaboratima i projektima. Gledajući ukopan prostor u slivu Tihaljina-Mlade-Trebižat, može se vidjeti da na ovom području vladaju elementi mediteranske, odnosno submediteranske klime u nižim dijelovima (područje Čapljine, Ljubuškog, Gruda sve do Imotsko - Grudskog polja), doksu u planinskim dijelovima (Tribistovo-Posušje) zastupljeni elementi umjereno kontinentalne klime.

Temperaturni režim

Temperaturne vrijednosti variraju od lokaliteta do lokaliteta, ali uopćeno možemo govoriti o prosječnim vrijednostima koje ipak karakteriziraju ovo područje. Tako temperatura od veljače do kolovoza imaju stalan trend rasta, a od kolovoza do veljače uglavnom su u padu. Srednja godišnja temperatura iznosi 14,8 oC. Ista varira po godinama od 14,1 oC (1974./75.) do 17,0 oC (1949./50.). Najhladniji mjeseci su siječanj i veljača za koje bilježimo minimalne mjesečne prosjeke temperatura: - siječanj 0.7 oC ( 1953./54.g.)

- veljača - 0,8 oC ( 1955./56.g.) Najtopliji mjeseci su srpanj, kolovoz i lipanj. Visoku prosječnu srednju mjesečnu temperaturu u projektnom području imaju i mjeseci svibanj i rujan. Amplitude temperature ukazuju na

19

karakter mediteranske klime. Temperaturna prekretnica pada u prvu dekadu mjeseca ožujka koji ima prosječnu srednju mjesečnu temperaturu 10 oC. Ovaj mjesec označava intenzivni početak vegetacije. Podaci o temperaturama zraka u projektnom području: temperature iznad 5 oC traju obično oko 300 dana u godini temperature iznad 10 oC oko 250 dana temperature iznad 15 oC oko 200 dana Mraz se javlja uglavnom od prosinca do veljače, ponekad do studenog do ožujka. Bez mraza je period od 280 dana godišnje. Opasnost od kasnog proljetnog mraza u projektnom području je mala. Maksimalne temperature u srpnju i kolovozu su preko 35 oC. U mjesecu svibnju maksimalne temperature dosežu vrijednost preko 30 oC, a redovno se kreću od 25 oC do 30 oC. Tropski dani, temperature preko 30 oC, u projektnom području mogu se javiti u gotovo svim mjesecima vegetacijskog perioda žarki dani, temperature preko 35 oC, od kraja travnja do kraja rujna. To izaziva ekscesne pojave u pogledu zahtjeva za vodom i određene šokove kod uzgojnih kultura. Prema dostupnoj dokumentaciji o prosječnim 50 - godišnjim pokazateljima temperaturama zraka na meteorološkoj postaji Grude, na meteorološkoj stanici Ljubuški u periodu 1952.g – 1961.g. i Čapljina u periodu od 1931.g. – 1960.g. vrijednosti su iznosile kako je prikazano u narednoj tabeli.

Tabela br.1. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Grude 3.2 5,0 7,7 12,1 16,8 20,2 22,8 22,3 18,1 13,1 8,9 4,5 Ljubuški 4,7 6,5 9,8 13,1 18,5 22,4 25,4 25,4 20,8 16,0 10,1 7,6 Čapljina 5,7 7,3 10,2 14,4 18,6 22,5 25,4 24,9 21,1 15,6 10,9 7,3 Iz tabele se jasno da vidjeti da je temperaturni pomak od 1 oC – 0 oC u donosu na Čapljinu i Grude, što ukazuje na činjenicu da novom potezu vladaju dobri uvjeti za uzgoj ranog voća i povrća, naročito na području Čapljine.

Slika 1. Klimatski pojasevi u BiH Godišnji hod srednjih temperatura pojasa mediteranske klime

(izvor: Studija ranjivosti prostora FBiH, 2008)

20

3.3.2. Padaline

Padaline su analizirane za dugogodišnji period i one svakako zavise od područja gdje su mjerene. Razlike postoje od općine do općine, ali uz dugogodišnje praćenje količine padalina dobiju se dosta realni pokazatelji za cijelo slivno područje. Kako su nam bili dostupni pojedini podaci sa viših kota, a koji su korišteni za procjenu izgradnje hidrocentrale Peć Mlini, to ćemo prikazati podatke vezano za pojedine postaje po lokalitetima i općinama. Obzirom da se radi o padalinama koje su bitne za cijeli sliv, tako ćemo dati i podatke u vrijednostima vezano za cijeli sliv uzeti sa meteorološke postaje Mostar. Temeljem dostupnih podataka, godišnji prosjek padalina je 1.529,4 mm, a po godinama se kretao od minimalnih 1.118,0 mm (1953./54.g.) do maksimalnih 1.988 mm (1952./53), što znači da je sušnija godina s gotovo duplo manje atmosferskih taloga od vlažnije. Projektno područje karakterizira više padalina do travnja, a manje u kasnijem periodu godine. Mjeseci studeni i prosinac su mjeseci s najvećom sumom padalina – prosjek perioda je 225,0 mm. U ljetnom periodu odnos između potreba u vlazi i padalina izrazito je nepovoljan. Zaključci o suši u vegetacijskom periodu i izražena potreba za navodnjavanjem ogledaju se iz odnosa padalina izvan vegetacijskog perioda i padalina unutar vegetacijskog perioda. Od ukupnih godišnjih padalina u projektnom području 33,4% otpada na vegetacijski period. Drugi način sagledavanja suše je iz oscilacije padalina i temperature. Tako za mjesec travanj imamo sumu od 12,0 mm do 280,0 mm, svibanj od 11,0 mm do 228,0 mm, lipanj od 10,0 mm do 178,0 mm, srpanj od 7,0 mm do 246,0 mm i mjesec kolovoz od 0,0 mm do 224,0 mm. Pravilo je da u jednoj istoj hidrološkoj godini biljke imaju na raspolaganju i suviše taloga i period s visokim temperaturama i nedostatak padalina. Projektno područje mjereno Langeovim kišnim faktorom, modificirano po Gračaninu, ima slijedeće osobine:

- vlažna, hladna klima – zimski period - suha, arina, pustinjska klima – ljetni period - polusuha, semiaridna – proljeće, jesen Cjelogodišnji prosjek: - vlažna, humidna klima

U cilju stvaranja objektivne slike o srednjim mjesečnim količinama padalinama za razdoblje od 1954. – 1975.g. po meteorološkim postajama u Posušju, Imotskom, Ljubuškom i Čapljini, podaci su dati u narednoj tabeli. Tabela br.2.

Srednje mjesečne padaline ( mm )

Postaja

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Srednje godišnje padaline ( mm )

Posušje 165 160 144 137 87 91 55 69 94 157 249 239 1648

Imotski 132 131 117 108 73 75 47 62 76 136 209 193 1359

Ljubuški 155 144 106 104 72 69 30 54 91 143 199 194 1361

Čapljina 139 131 101 87 59 58 41 55 91 119 149 142 1182

21

Iz podatka je vidljivo da je ovo područje umjereno bogato padalinama, ali su one neravnomjerno raspoređene. Najviše padaline su krajem godine u studenom, a najmanje sredinom godine u srpnju i kolovozu vrijednosti između 149 i 249 mm, odnosno između 30 i 69 mm.

Slika 2. Raspored padalina na području BiH – lijevo (izvor: Studija ranjivosti prostora FBiH, 2008); Raspored padalina na području ŽZH i HNŽ - desno

3.3.3. Relativna vlažnost zraka

Najveće vrijednosti vlage bilježimo u zimskim mjesecima (oko70%), a najmanje u srpnju i kolovozu (52%), minimalna vrijednost u kolovozu može biti 40%, a u srpnju ispod 37 %.

3.3.4. Vjetrovi

Najčešći vjetar u projektnom području je sjevernog i sjeveroistočnog pravca (bura), zatim sjeverozapadnog pa tek onda južnog pravca (jugo). Bura, vjetar iz sjevernog pravca, čest je i dominantan vjetar u projektnom području osobito u hladnijoj polovici godine. U toplijoj polovici godine češći su periodi tišina (bez vjetra) ili pak pojava juga (vjetar iz južnih pravaca). Bura je slapovit i jak vjetar koji puše iz pravca kopna prema moru, veoma suh i hladan jer se spušta s visokih planinskih snjegova, s najvećom žestinom i jačinom u hladnoj polovici godine (X – III). Često je, međutim, i u ljetnim mjesecima bilježena jačina bure preko 2,5,Bofora. Jugo, ili široko, je topao i vlažan vjetar i puše od juga i jugozapada prema sjeveru i sjeveroistoku. To je jak vjetar, ali ne i olujan. Zimi puše često po više dana ne mijenjajući smjer, a ljeti rijetko i kratkotrajno. Njegovim puhanjem obično se stvara kompaktna oblačnost i kiša pada u kratkim prolaznim pljuskovima. Njegov utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju daleko je povoljniji nego kod bure. Jači na jugu obično je oko 2,6 bofora.

22

Slika 3. Srednje godišnje brzine vjetra u BiH (lijevo) i u ŽZH (desno)

(izvor: Studija ranjivosti prostora F BiH, 2008)

3.4. Reljef

3.4.1. Zemljopisne karakteristike

Promatrano područje nalazi se unutar Zapadno-hercegovačke županije i Hercegovačko-neretvanske županije, Federacije Bosne i Hercegovine, a neposredno obuhvaća Zapadno- hercegovačke općine Grude (P= 218 km2) i Ljubuški (P= 289 km2), te granični pojas s općinama Imotski (P= 606km2) i Vrgorac (P= 284km2) u Hrvatskoj. U djelu Hercegovačko-neretvanske županije zahvata dio općine Čapljina (P= 249 km2). Obuhvat područja koje se po prostornom planu ZZH tretira kao posebno područje zaštite nalazi se uz južni dio Imotsko- Grudskog polja kod brda Petnjik, oko 7 km jugozapadno od Gruda, a oko 3 km od granice s Hrvatskom, južno sve do ušća u Neretvu kod Struga, općina Čapljina. Na ovom prostoru izraženi su krški oblici reljefa u okviru zaravni i gora, kao uvale, ponikve, jame, spilje, te sipari. U dolinskim dijelovima izraženi su fluvijalni oblici reljefa, te ponori i estavele. U oblikovanju reljefa, pogotovo riječnih tokova, kanjona i slapova značajnu ulogu odigrali su neotektonski procesi. U morfološkom pogledu teren je raznolik. Na sjeveru promatranog područja nalazi se nizinski dio s Imotsko-grudskim poljem tipičnog dinarskog pružanja sjeverozapad- jugoistok nadmorske visine od 250 - 265 m.n.m. Širina mu je između 1 i 5 km. Na sjevernom obodu polja gdje prevladavaju vapnenaste stijene, nalazimo vrtače, dok ih nema na južnom obodu, gdje su zastupljene dolomitne naslage. Ovaj prostor zauzimaju obradive površine, livade i pašnjaci, a uz rubove polja i na uzvišenjima naselja. Poljem od sjeverozapada prema jugoistoku potječe rijeka Vrljika, te niz manjih povremenih vodotoka koji u kišnom dijelu godine izviru na sjevernom obodu polja. Za kišno razdoblje karakteristično je plavljenje jugoistočnog dijela polja zbog premalog kapaciteta ponora. Središnji, hepso-metrijsko uzvišeniji dio zaposjedaju brda Petnjik visine 481 m.n.m. Veliki Jagodnik visine 592 m.n.m., zatim istočno obronci Osoje na granici s Hrvatskom (Babinjača 701 m.n.m), brdo Malić (622 m.n.m.), kao i brežuljkasto naseljeno područje Drinovaca s visinama 260-400 m.n.m. Zatim sa desne strane uzdiže se pobrđe Ljubeć sa vrhovima Trstike (622 m.n.m.), Golo brdo (602 m.n.m), Zelinkovac (600 m.n.m), a završava sa brdom Klobuk

23

(478 m.n.m). Južno i jugo istočno od brda Klobuk razvija se plodna dolina Klobučko-Šipovačkog i Veljačkog polja (P= 300 ha ), koje zatim završava sa Ljubuškim poljem (5850 ha) i gradskim središtem Ljubuškim. Sjeverni dio Ljubuškog polja zatvara uzvišica sa vrhovima Gradina (188 m.n.m), Obale (369 m.n.m), Sitomir (395 m.n.m) , Buturovica ( m.n.m ), sve do mostarskih vrata. Od mostarskih vrata, dolinu Trebižata sa Studenačkim, Zvirićkim i Trebižećkim poljem, sa sjevera zatvara Čitlučki plato, sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m.n.m. Veća brda u tom djelu su Zvirićko brdo (307 m.n.m) i Velika Gradina (296 m.n.m) iznad naselja Trebižat. Sa južne strane od Ljubuškog iza Hardomilja uzdižu se brdoviti Humci sa kotom od V.Kosor (288 m.n.m.), Zelenikovac (210 m.n.m), zatim na području Zvirovića teren se uzdiže na kotu Goli vrh (403 m.n.m), Velika Gradina (465 m.n.m), Crno brdo (446 m.n.m.). Sa kote Crnog brda teren polako počinje padati prema koti Veliki brijeg (250 m.n.m.) i tako slijedom do naselja Gorice i Struga na koti od svega desetak metara.

3.4.2. Geološke karakteristike

Šire promatrano područje (slivno područje) izgrađuju raznovrsne sedimentne stijene širokog stratigrafskog raspona od krede do kvartala. Kreda: izgrađuje pretežiti dio razmatranog područja. Razvijeni su svi stratigrafski sadržaji, a ukupna debljina doseže i do 3000 m. Mlađa donja kreda (2K1) predstavljena je vapnencima s proslojcima dolomita. Prijelazne naslage donja-gornja kreda (alb-cenoman) zastupljene su dolomitima, dolomitičnim vapnencima, vapnencima i karbonatnim brečama. Stariji dio cenoman-turona (1K2

1,2) kontinuirano se nastavljaju na naprijed opisane pločaste vapnence. Zastupljen je vapnencima s kondrodontama i rudistima i proslojcima dolomita. Debljina ovog dijela je oko 300 m. Paleogen: Naslage paleogena u razmatranom području izgrađuju jezgre sinklinala. One se pružaju u više zona promjenjive širine od sjeverozapada prema jugoistoku. Najčešće su na ove naslage, odnosno sinklinale, sa sjevera i sjeveroistoka navučene kredne naslage, tako da često veliki dio tih naslaga leži ispod krednih, odnosno nalazi se u inverznom položaju. Paleogenski krečnjaci uglavnom slojeviti, javljaju se u pravcu SZ –JI u obliku izduženih zona. Paleogenski krečnjaci leže diskordantno na jurskim krečnjacima i karakteristični su po fosilima brakičkih puževa. Na samom kontaktu ova dva geološka sloja javljaju se krečnjačke breče i konglomerati. Međutim, u toj kontaktnoj zoni krečnjaka i konglomerat mogu se sresti i naslage boksita. U gornjem eocenu ovaj prostor, kao i sva šira okolina, ponovno je pod vodama mora Thetys. U to vrijeme se talože eocenske naslage (laporci, konglomerati i fliš). Fliš leži diskordantno, kako na paleogenim, tako i na krednim krečnjacima. Prostranstvo fliša danas je relativno malo. Fliš je, međutim, značajan zbog svog zagatnog položaj koji ima na ostale krečnjake u podlozi i u okviru, pa tako uvjetuje i pojavu velikih izvora i vrela u mnogo mjesta u prostoru. Neogen: Ovom razdoblju pripadaju slatkovodne jezerske naslage taložene u zaostalim jezerima nakon glavnih tektonskih pokreta. Nalazimo ih u području Posuškog polja, U području Rakitna, Raškog polja i dijela Duvanjskog polja. Sedimenti neogena leže diskordantno na krednim ili paleogenskim naslagama. Stariji miocen (1M) predstavljen je

24

glinama i laporima s klivinelama i ugljenom. Ove su naslage debele do 50- tak metara. Mlađi miocen (2M) široko je rasprostranjen a predstavljen je laporima i glinovitim vapnencima s kongerijama. Debljina ovih taložina može dosegnuti i do 350 m. Kvartar: Kvartarne naslage, leže djelomično i preko dijela neogenih naslaga, koje su procesima tektonskih kretanja terena spuštene u veće dubine. pored toga, sve kvartalne naslage su vrlo heterogenog sastav, a predstavljene su raznim siparičnim materijalom. Izdvojeni su: morene (gl), pleistocenske gline, pijesci i šljunak (j), deluvijalne taložine (d), sipari (s), i aluvijalne taložine (al). Najrasprostranjenije su aluvijalne taložine ( Imotsko, Kočerinsko, Raško i Posuško polje, Ljubuško, Stdenačko, Zvirićko i Trebižećko polje). To su različiti pijesci, šljunci i ilovače izmiješani s crvenicom i humusom. Debljine su različite i mogu premašivati desetak metara. Pleistocene gline i lapori također izgrađuju veće dijelove terena (Imotsko i Kočerinsko polje). Izgrađuju ih: pjeskoviti lapori, pjeskovite gline, slabo vezani pješčenjaci i porozni vapnenci (kreda). Debljina ovih naslaga u Imotskom polju doseže do 50 m. Ostale kvartarne taložine nemaju značajniju rasprostranjenost u razmatranom terenu. Tektonski odnosi: Temeljna tektonska obilježja razmatranog područja su strukture pretežito dinarskog pružanja. Jedino u područje Raško polje - Mesihovina strukture se pružaju zapad-istok. Glavne strukture su bore i rasjedi. Osim bora i glavni rasjedi su dinarskog pružanja. Brojni su poprečni i dijagonalni rasjedi koji su manjeg značenja u tektonskom smislu ali su veoma značajni za kretanje podzemnih voda. Temeljno tektonsko obilježje daju uzdužni reverzni rasjedi koji su sjeveroistočna krila bora nagurali na paleogenske klastite. Tako je došlo do «redukcije» i raskidanja sjeveroistočnih krila i formiranja reverznih, odnosno inverznih tektonskih odnosa. Zbog toga bore razmatranog područja najčešće pripadaju prebačenima.

3.4.3. Hidrogeološke karakteristike

Vapnenci kredne i tercijarne starosti najrasprostranjenije su stijene u slivu Imotskog polja i bazena Nuga kod Drinovaca. Pukotine i drugi krški oblici u vapnencima su raznovrsni i nepravilni. Česte pojave vrtača, jama i špilja u nizovima ukazuju na smjerove tečenja podzemnih voda. Vapnence u cjelini smatramo nehomogenim i izrazito anizotropnom sredinom. Iz geološkog pregleda je jasno vidljivo da je tektonska aktivnost bila veoma intenzivna. Oscilacije podzemnih voda između minimalnih i maksimalnih kreću se više desetina metara, što je prvo uočeno na Modrom i Crvenom jezeru kod Imotskog. Pored toga, istjecanje podzemnih voda javlja se na ograničenom broju izvora u sušnim razdobljima, za razliku od velikih disperzija i brojnosti u razdoblju visokih voda kada se javljaju brojni povremeni izvori istjecanje kroz estavele u krškim poljima. Vapnenci s proslojcima vapnenačkih dolomita i dolomitičnih vapnenaca čine 80% karbonatnog dijela naslaga. Detaljnije izdvajanje na lilitografske jedinice je bitno otežano čestom izmjenom vapnenaca i dolomita. Litostratigrafski članovi pružaju se zonalno paralelno strukturama, što je uzrokom lokalnog tečenja podzemnih voda. Međutim, glavno tečenje u velikoj mjeri ovisi o tektonskim predispozicijama, pa su česta tečenja okomito na strukture, što je potvrđeno trasiranjem. Zbog toga su granice sliva Imotskog polja postavljene okomito na strukture, o

25

čemu će biti riječi naknadno. Hidrogeološka uloga dolomita je različita. Tako su dolomitske naslage u području kredne antiklinale (K1,2) koja se pruža od Glavine preko Gornjih Vinjana do Grudskog vrela djelomično dubinska barijera tečenju podzemnih voda. Donjokredni dolomiti na ljevoj dolinskoj strani od izvora Tihaljine do Podgraba praktično nemaju ulogu barijere, jer kroz njih protječu vode od sjevera na velika krška vrela u Kordićima pa sve do Vitine ( Klokun, Modro oko, Nenoć, Podgrab i Vrioštica). Ovdje su dolomiti trošni i nemaju tipičnu okrštenost kao vapnenci. U krednim (K1) dolomitima brda Petnjik javljaju se čak i špilje, pa iz jedne istječe vrelo Tihaljine. Ukoliko prevladavaju konglomerati, tada im je propusnost približno kao kod vapnenaca, a ako u građi prevladavaju više laporovite komponente, tada su manje propusne. Eocenski fliš (E2,3) po svojim hidrogeološkim funkcijama predstavlja vodonepropusnu sredinu, pa uz povoljne geološko-tektonske odnose čine barijeru tečenju podzemnih voda u karbonatnim stijenama. Utvrđena podzemna veza između Roškog polja i Vrela Opačac je dokazivala da se podzemna voda kreće duboko kroz karbonatnu podlogu ispod ovih tercijarnih klastita. Sigurnu potpunu barijeru tečenju podzemnih voda čine permotrijaski pješčenjaci i gips koji se na površini javljaju sjeveroistočno od Posušja. Kvartalne naslage Imotskog polja imaju funkciju barijere koja djelomično zadržava vode koje teku sa sjevera i usmjerava ih ka površini, a drugi dio protječe duboko ispod polja prema Jadranskom moru i prema izvorima na lijevoj strani rijeke Tihaljine. Pojave podzemnih voda uz sjeveroistočni rub polja vezane su za više lokaliteta. Na zapadu je područje Prološkog blata, u sredini izvorište Vrljike, povremeni izvori kod donjih Vinjana i izvori na potezu Gorica-Grude, te Imotska jezera i Drinovačka Krenica. Sjeverozapadni i sjeveroistočni rubni dio polja izgrađen je od okrštenih i dobro propusnih vapnenaca u kojima su razvijene velike i duboke vrtače od kojih neke imaju funkciju stalnih i povremenih jezera. Jugozapadni i jugoistočni dio polja dijelom je izgrađen od dolomita i dolomitičnih vapnenaca s manje razvijenim krškim pojavama. Sliv polja je izrazito asimetričan, tako da uzduž sjeveroistočnog ruba polja postoji veliki broj izdanaka podzemnih voda, a uz jugozapadni rub izvori su rijetki i uglavnom povremeni, a od Zmijavaca do Drinovaca nalaze se ponori i ponorne zone, od kojih je najpoznatiji ponor Sainovac. Hidrološka analiza režima pojedinih skupina izvora i jezera daje zaključak da se svi prihranjuju iz karbonatnog masiva, sa sjevera, te da im je dio sliva zajednički. Međusobni odnosi visinske razlike razine podzemne vode u pojedinim jezerima, te položaj i kota izviranja ukazuju na veoma složene hidrauličke odnose. To je rezultat duboke kršovitosti terena, razvoja tektonskih procesa, te različitih kapaciteta pukotina i kaverni koje dovode i odvode podzemne vode u jezera. Najveći broj izvora na sjevernom i sjeveroistočnom obodu Imotskog polja su uzlaznog tipa. Većina jezera dobiva vodu iz kamenitog dna ili kanala koji su duboki a dolaze sa sjevera ili sjeveroistoka, a također gube vodu preko kanala i pukotina u kamenitom dnu, što je dokazano istraživanjem ronilaca na Crvenom jezeru 1998. godine. Jedino Prološko blato djelomično gubi vodu i preko površinskog toka kanala Sije i Jaruge. Isti je slučaj i sa dijelom toka Tihaljina–Mlade-Tebižat gdje su mase eocenskog krečnjaka koje su taložene prije tektonskog kretanja–ubiranja terena, tijekom ubiranja su znatno poremećene, a pored toga su na njih navučene kratecijske naslage. Tako ubrane eocenske naslage, danas

26

se javljaju kao neka vrsta vodene barijere. Vodena eocenska barijera u nekim djelovnima sprečava podzemnu cirkulaciju voda kroz sustav krečnjačkih pukotina. Ta pojava je izrazita na liniji: Klobuk–Vitina – Ljubuški i dalje prema Čapljini. Zbog znatnog ponašanja spomenutog eocenskog fliša « barijera» javljaju se vrela: Klokun, Vrioštica i Studenci i drugi izvori. Kako flišna eocenska barijera ne ulazi duboko, javlja se ispod nje dalje otjecanje vode kroz krečnjačku podlogu prema moru i Neretvi. Povremeni ili djelomični vodeni izolatori su i paleogenski konglomerati, ulošci laporca, ilovača. Pošto je krečnjak kartificiran, napadnut pukotinama i sustavom podzemnih kanala kojima gravitacijom otječe voda prema dubljim nivoima u raznim pravcima. Voda se u svojoj cirkulaciji zadržava na odgovarajućim nivoima kad naiđe na vododržljivu barijeru i tada obrazuje podzemne veće ili manje akumulacije vode. Do vododržive podloge voda se zadržava i na višim etažama, ukoliko se pojave zagatne dolomitične barijere koje zapuše neke od podzemnih hidrografskih kanala. Slivno područje Imotsko-grudskog polja i rijeke Tihaljine pripada središnjem pojasu Dinarskog krša. Ta zona vanjskih Dinarida odlikuje se neskladom između morfoloških i hidrogeoloških vododijelnica. Površinski tokovi završavaju u ponorima ili ponornim zonama koje daju vode u sliv rijeke Tihaljine ili na vrulje u Jadranskom moru (npr. Vrulja u Dubcima kod Brela). Da se radi o izrazito propusnoj podlozi gdje površinska voda podzemnim kanalima i pukotinama prehranjuje podzemlje uslijed čega se na obodnom djelu krečnjačkog masiva javljaju izdašni izvori. Stoga, bitnu ulogu u istraživanju hidrogeologije krša ima odrađivanje podzemnih veza ponora i izvora. U tu svrhu su u okviru raznih vodoprivrednih istraživanja izvedena višestruka bojanja u širem području Imotsko-grudskog polja, rijeke Vrljike i Tihaljine koja govore brzini i kretanju podzemne vode u djelu ovog sliva. Trasiranje izvedeno u ožujku 1967. godine u ponoru Gavranovi vrti u blizini kolmatacione brane u Posuškom polju dalo je podzemnu vezu s Grudskim vrelom u jakoj koncentraciji. Bojanje ponora «Ponir» u Roškom polju (zapadni dio) pokazalo je vezu s izvorom Opačac u Imotskom polju. Podzemne vode iz Tribistova koje poniru u opažačkoj bušotini u zoni umjetne akumulacije obojane 1985. god. dale su vezu s Grudskim vrelom. Vode površinskog toka od Grudskog vrela uviru u ponor Mrke Stine. Boja se pojavila na vrelu Klokun u dolini Tihaljine. Bojanje rijeke Vrljike kod Sainovaca u Imotskom polju izvedeno je 2. listopada 1954. god. Boja se pojavila nakon 36 sati na izvoru Tihaljine. Bojanje ponora u koritu povremenog toka rijeke Ričine kod Mndurića kuća u jakom intenzitetu se pokazalo na Grudskom vrelu. Obojeni ponor Markovića Jama u Rakitnu dao je vezu s vrelima Lištice i sliva Tihaljine (Klokun i Vrioštica). Bojanje ponora Šainovac obavljeno je 13.01.2000. pokazalo je vezu s velom Tihaljine gdje se boja pojavila nakon 10 sati (lit.27). Džambin ponor pokazao je 22.01.2000. bojanjem vezu s izvorima u Kordićima nakon 28 sati, a na istom području pojavila se 26.01.2000. 26 sati i obojena voda kod Perkića ponora, dok je na tim izvorima voda iz ponora Vidrinka 30.01.2000. stigla nakon 25 sati, a boja iz Mikulića ponora 03.02.2000.stigla nakon 33 sata. Ukupna izdašnost izvora u Kordićima (vrelo Krupa, grupa od 6 vrela Bućalo, Juretića vrelo) u vrijeme bojanja procijenjena je na 3,5 m3/s. Prema ovim mjerenjima sva voda sa područja Kongore izvire na vrelima na području Kordića, s time da se ova vrela prihranjuju iz udaljenijih područja. Bojanje Škorinog ponora u Runovićima uzvodno od Nuge pokazalo je da ovaj ponor nije povezan sa slivom Tihaljine, već voda

27

vjerojatno odlazi prema Jadranskom moru (dodatno regionalno bojanje provesti će se tijekom 2000. god). Vodotok TMT je velika krška rijeka, koja prima podzemnom gravitacijom velike količine podzemne vode. Voda tijekom podzemne gravitacije prikuplja veliku količinu rastvorenog karbonata, tako kad poslije svega izviranjem počinje opet teći po površini, izlučuje u svom toku i u svojoj dolini velike količine sedre gradeći veliki broj manjih i većih kaskada na mnogim dijelovima svog poprečnog profila. Među sedrenim kaskadama najveća i najimpozantnija je kaskada Koćuša, Bučine i Kravica. Ostale manje kaskade koje se javljaju duž cijelog vodenog toka također su nastale izlučivanjem sedre i predstavljaju prirodni fenomen i značajno utječu na pozitivne hidrografske i ekološke odlike ove rijeke, gdje se sedra kao prirodna rijetkost nalazi pod zaštitom. Hidrološki režim ovog riječnog sliva je uglavnom pluvijalni, iako djelomično dobivaju, gravitacijom određene količine vode od otopljenog snijega iz kontinentalnog zaleđa na osnovu toga dobivaju i neke odlike nivalnog hidrološkog režima. Visoke vode (vodostaji ) javljaju se u jesen i tada mogu dostići visinu i do 260 cm. Niski vodostaji javljaju se ljeti, uglavnom u mjesecima srpnju i kolovozu i tada se razina vode u rijeci spusti i do 60 cm, amplitude vodostaja, koji tijekom godine iznosi oko 200 cm.

3.4.4. Speleološke karakteristike

Područje koje ulazi u dio obuhvata posebnih obilježja za ZZH nalazi se usred krškog dinarskog pojasa u kojem su mnogobrojne pojave karakterističnih oblika krškog reljefa – špilja, jama, ponora. U poznavanju hidrologije krša speleološka istraživanja su zajedno sa ostalim, važna jer poznavanje struktura u podzemlju omogućava bolje iskorištavanje podzemnih voda. Pojave pećina, jama i ponora u karbonatnim naslagama vezane su uz rasjedne i pukotinske zone gdje voda s površine prodire u podzemlje. Špilje ili pećine su vodoravni podzemni kanali nastali na mjestima gdje voda nije mogla okomito otjecati u dubinu (začepljene pukotine), te se razvio relativno vodoravni sustav i kaverni. Jame su proširene uspravne pukotine, najčešće uske i vrlo duboke. Ponori su speleološki oblici u vidu jama ili pukotinskih zona u koje utječu površinski vodeni tokovi. U zoni zahvata, na lokalitetu Peć Mlini u izvorišnom djelu Tijaljine postoji više špilja koje ovisno o prostornom položaju imaju različit izgled i funkciju. Izvorište Tihaljine predstavlja jednu špilju u obliku slova U. Ispred špilje prostor širine 30-50 metara blago se uspinje do samog ulaza na kojem se nalazi nekoliko gromada velikih stijena. Ulazni dio je okvirne širine 15 m, sa kotom od 130 m.n.m.

Slika br. 4. Ravlića pećina i Peć mlini

28

Donji dio špilje stalno je ispunjen vodom koja na ovom vrelu ne presušuje, a prehranjuje se vjerojatno najvećim dijelom s ponora u južnom dijelu Imotsko-grudskog polja, a možda i sa šireg područja zapadne Hercegovine, što do sada nije utvrđeno istraživanjem. Najveća istražena dubina je 11 metara, a od lijevog ruba ulaza špilje vidi se u unutrašnjost oko 25 metara. Špilja nije pod zaštitom, a predložena za zaštitu prirodnih vrijednosti što će u svakom slučaju biti zadaća u narednom periodu. Promatrajući cijeli prostor izvorišta Tihaljine, koja u cjelini predstavlja jedan prirodni fenomen jer ista je dio jednog krečnjačko dolomitskog masiva koji se okomito uzdiže iznad izvorišta u visinu od 150 – 200m. Promatrajući cijeli taj prostor u cjelini on predstavlja jednu ogromnu špilju koja počinje od postrojenja HE Peć Mlini pa do same litice u dužini od 150-200m. Više samog izvorišta Tihaljine, na gornjem platou nalazi se najpoznatija špilja na ovom lokalitetu Ravlića pećina, na približnoj koti od 245 m.n.m. Špilja je suha, a korištena je još u prapovijesnom dobu. Dimenzije otvora su 38 metra, dubina 95 metara, visina od 5 do 20 m, a iz zadnjeg djela špilje prolazi u podzemne galerije i do 500 m duboko. U neposrednom okruženu izvorišta Tihaljine u sjevernom djelu, na gornjem platou postoji niz jama, ponora većeg ili manjeg kapaciteta ali koje nećemo detaljno opisivati. U nizvodnom djelu također, registrirano je nekoliko ponora i jama čiji se kapacitet kreće i do 10-tak m3/sec. Jedna od poznatijih i poznatijih špilja na području Ljubuške općine svakako je Bubalova špilja sa značajnim speleološkim ukrasima. Ista nije do kraja ispitana, niti je uređen pristupni put za posjetitelje. Treća špilja se nalazi na području Zvirovića više same vodospreme. Ulaz je veličine 1,5 – 2 m i širine 1,5 m. Iz ulaznog djela, ulazi se u prostor koji blago pada u dubinu nekih 25 m. Visina špilje je oko 2-3 m sa istom tolikom širinom. Pećinskih nakita ima, ali ne u velikoj mjeri. Dno je zasuto nanesenim kamenjem u kojeg voda ponire, a ista kroz otvor i kaverne ulazi u špilju.

3.4.5. Sedra i sedrotvorci

Sedreni slapovi rijeke Trebižat jedinstveni su prirodni fenomen na ovom djelu Hercegovine. Nastali su zadnjih deset tisuća godina, nakon posljednjeg ledenog doba, kad su nastupili povoljni klimatski uvjeti za razvoj vegetacije i taloženje kalcijev karbonata iz vode. U tom trenutku počela su veličanstvena graditeljska djela vode TMT. U surovom hercegovačkom krškom kraju, rijeka je urezala svoje korito prolazeći kroz krečnjačke masive i kraška polja, savladavajući visinsku razliku od 124 m. Na svom putu dugom pedesetak kilometra došlo je do taloženja kalcijeva karbonata, stvarala se sedra ili travrtin, gradeći sedrene pragove, bukove, slapove i vodopade pokrivene mahovinom i travnatom vegetacijom, gradeći tako brazde, zelene zastore i druge geomorfološke oblike. Slijed sedronosnih kaskada počinje već u Tihaljini, slapištem Lepetinovac (danas devastiran), zatim slijede sedrene kaskade podno brda Klobuk. Slijedi niz manjih kaskada na lokalitetu Klobuk gdje je najveći slap visoko oko 1,2 m i širok oko 30-40 m, preko puta ribnjaka. Nešto nizvodnije je vodopad Koćuša sa visinom od 8 -10 m i širokim lukom caa 50 m. Zatim slijedi niz manjih sedrenih kaskada sve do Humaca, gdje je nešto veće slapište Čeveljuša i Bučine. Čeveljuša je visine cca 2,0 m i širinom od cca 20-30m, opet u zavisnosti od razine vode. Slapište Bučine znato je manji i dosta razveden po rukavcima. Oba lokaliteta izgubili su svoj prirodni izgled uslijed utjecaja

29

čovjeka i gradnje ugostiteljskih objekta te danas čine turističku destinaciju za odmor, kupanje i rekreaciju. Vodopad Kravica, najveći je i najatraktivniji sedreni vodopad na rijeci Trebižat sa visinom od cca. 28 m i širinom od cca. 120 m. Nizvodno od Kravica nalazi se slapište mala Kravica sa visinom slapa od 2,5-3 m i uskim kanalom kojim dotječe voda na slapište. Nešto niže nalazi se slap Božjak koji ima dvije kaskade, od čega je na prvoj napravljena vještačka pregrada od dasaka, dok druga ima visinsku razliku od 2 m. Nizvodno od Božjaka redaju se manje kaskade sve do Stuga u općini Čapljina gdje je izgrađena vještačka brana u visini od 3 m i širinom preko 50 m. Nakon ovog slapa u dužini od 200 m , Trebižat se ulijeva u Neretvu. Sedra kao porodni fenomen kraških rijeka u procesu svog nastajanja ima i određenu genezu pri čemu se moraju zadovoljiti određeni uvjeti (kvaliteta vode, pH vrijednost, protok vode, temperatura, osvijetljenost i dr.) što prethodi pojavi sedrenja, jer jedino tako možemo argumentirano govoriti o prirodnom/ekološkom fenomenu kojeg trebamo štititi, odnosno ekosustavu koji djeluje kao cjelina, jer ako samo jedna karika/komponenta u lancu sedrenja nije zadovoljena ne dolazi do stvaranja sedre. Sedra nastaje od rastvorljivog CaCO3 u vodama kraških rijeka i izvora. Na brzacima pri turbulenciji, razlivanju i isparavanju iz kalcij-bikarbonata oslobađa se CO2, a taloži CaCO3. Sedimentacija sedre ubrzava se fitogenim procesima, naročito izraženih kod algi koje iz vode konzumiraju CO2. One pomažu taloženju CaCO3 na algama, mahovinama, lišću i grančicama. Zatupljenost akvatičnih makrofita sa dominacijom vodenih mahovina (Fontinalis antypiretica) imaju veliku ulogu u nastanku i održanju sedre uz preduvjete koji se moraju zadovoljiti: indeks loma svjetlosti mora prijeći 3,0 i istodobno pH mora biti veći od 8,0. Ako nisu ispunjena oba uvjeta, do sedrenja neće doći (Srdoč et al., 1985). Sedra je temeljni fenomen i okosnica današnje hidrogeološke i krajobrazne slike doline Trebižata. Sedrenje, odnosno rast sedrenih tvorevina, proces je taloženja vapnenih kristalića, koje poput filtra zadržavaju biljni i životinjski organizmi. Na površini mahovina sedrenje počinje fiksiranjem mikrokristala kalcita na ljepljive izlučevine cijanobakterija i nekih vrsta diatomeja (alge kremenjašice). Na njih se lijepe organske i anorganske čestice (fragmenti životinjskih ljuštura i kućica, zrnca vapnenca ili dolomita i dr.) i tvore jezgru na kojoj će rasti kristal kalcita. Dakle, može se zaključiti, o uvjetno rečeno, pasivnoj ulozi mikroorganizama biljnog podrijetla, kao „hvatača“ mikrokristala kalcita i stvaranja jezgra oko kojih će se nakupljati kalcit, odnosno taložiti sedra tvoreći novu „ ciglu“ u gradnji slapa. Najmlađe sedrene tvorevine stvaraju modrozelene alge. One stvaraju uvjete za naseljavanje mahovina svjetla i više vegetacije. Viša vegetacija zasjenjuje slapište te se stvaraju uvjeti za razvoj mahovinske vegetacije sjene koja daje najjači poticaj rastu sedre. Uz pionirsku vegetaciju postupno se mijenja i zajednica životinja. Na dijelu vodotoka gdje je rijeka meandrirala i gdje u ljetnim mjesecima nema vode vidljivi su ostaci sedre koju nazivamo „mrtva sedra“ koja je rastresita i podložna eroziji. Aktivni sedreni slapovi rijeke Trebižat, biodinamičke su tvorevine koje stalnim osedravanjem rastu i danas, te ih zovemo „živa sedra“. Zahvaljujući stalnom procesu osedravanja, rijeka Trebižat je kao krški fenomen neprocjenjiv poklon prirode čovjeku. Prirodni fenomen osedravanja privlači pozornost biloga, geologa, hidrogeologa te drugim specijalističkih znanstvenika koji ovoj prirodnoj tvorevini moraju dati značaj na kojem će graditi buduća kategorizacija i zaštita područja.

30

3.4.6. Hidrološke karakteristike

Rijeka Neretva je najveća rijeka primorsko kraškog područja. Duga je 215 km, 193 km protječe kroz Bosnu i Hercegovinu, a 22 km južnom Hrvatskom. Nadzemno slivno područje rijeke Neretve obuhvata površinu od 6.577 km2, ali se cijeli hidrografski sliv procjenjuje na oko 12. 0000 km2. Riječni tok Neretve moguće je podijeliti u tri regije. U gornju regiju spada područje od izvora do Konjica, srednji do Počitelja, a donji nazvan delta Neretva do ušća u more u Republici Hrvatskoj. U donjem toku od Počitelja pa sve do ušća Neretva je tipična nizinska rijeka gdje aluvijalni nanosi stvaraju otoka i rijeka meandrira stvarajući mnoge rukavce i kriptodepresije sa jezerima. Na ovom djelu toka prima pritoke Trebižat sa desne strane i Trebišnjicu sa lijeve strane. Trebišnjica sabire vodu ponorima u Popovo polje i djelomice se ocjeđuje u Neretvu kroz podzemne i nadzemne tokove Bregavu i Krupu. Trebižat odvodi vode posuške Ričine, imotske Suvaje i Vrljike, te ljubuške Tihaljine i Mlade. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju, a odatle podzemno izvire u Vrgorskom jezeru pa zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinska jezera.

Slika 5. Površinsko (topografsko) porječje Neretve (Preuzeto iz «Vode Neretve i

njezina porječja» N. Štambuk- Giljanović, Split 1998.)

31

Slivno područje rijeke Trebižat

Prema navodima Sliškovića i Ivčića (1999), sliv Trebižata ima površinu od oko 1100 km2 (po nekim autorima 1450 km2) , a dužina mu je od Tribistova do ušća u rijeku Neretvu 123 km. Sjeverna razvodnica se proteže od planine Čvrsnice prema zapadu zaobilazeći Rakitno polje i povija prema Mesihovini. Pritom ide južnim obroncima Midne planine, presijeca istočni dio Roškog polja i izbija na Prološko blato. Tu poprima zonalni karakter jer dio voda podzemno otječe prema vrulji u Dupcima, a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. Jugozapadna razvodnica se pruža između Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik, približava se Runovićima, izbija na Osoje i Orah, odakle se pruža preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu. Nadzemni hidrološki sustav TMT čije slivno područje zahvata površinu od 930 km2 i 1100 km2, a čija je najveća točka u ortografskom slivu na 130 m.n.m dok najniža točka leži na cca 6 m.n.m. Rijeka Ričina izvire na 900 m.n.m. na području Tribistova gdje je pregrađena i stvorena akumulacija za vodoopskrbu posuške regije. Od Tribistova probija se kroz klanac većim dijelom godine suho korito rijeke do Posuškog polja (580 m.n.m) i kroz polje prema jugoistoku opet kroz brdovit krš do akumulacije Ričice sjeverno od Prološca. Akumulacija Ričice služi za regulaciju dotoka u Imotsko polje. Odatle u kišnom razdoblju rijeka pod nazivom Suvaja dotječe do Prološkog blata u zapadnom dijelu Imotskog polja, a odatle otječe 1960. godine prokopanim kanalom pod nazivom Sija, te nešto uzvodno do Kamen-mosta utiče u Vrljiku. Rijeka Vrljika teče od Prološca u sjeverozapadnom dijelu Imotskog polja u dužini od 5 – 6 km, gdje potom mijenja naziv i teče pod imenom Matica u dužini od 17 -18 do krajnjeg jugoistočnog dijela Imotskog polja, do predjela zvanog Nuga gdje utiče u hidrotehnički tunel Petnjik izveden za regulaciju poplavnih voda Imotsko-grudskog polja. U predjelu Nuge u koritu Vrljike - Matice, te u blizini rijeke postoji niz manjih i većih ponora i ponornih zona gdje se djelomično gubi voda, te izvire oko 1,5 km južnije kao rijeka Tihaljina. Nakon ponovnog izvora u Peć Mlinima teče na dionici dugoj oko 20 km, pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika. Na slijedećoj dionici, koja je duga oko 8 km i nalazi se na Ljubuškom polju, poznat je pod imenom Prokop ili Mlade. Na kraju, na dionici dugoj oko 23 km koja započinje blizu Humca, kod mjesta gdje prima rječicu Vriošticu, poznat je pod nazivom Trebižat koja pod tim imenom teče sve do ušća u Neretvu na području Struga, općina Čapljina. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Vrljika – Matica - Tihaljina - Mlade – Trebižat prolazi kroz dvije države (Republika Hrvatska - nadzemni tok Vrljike –Matica ), dok ostali dio toka Tihaljina – Mlade – Trebižat protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. Na području BiH, nadzemni tok Tihaljina - Mlada - Trebižat protječe kroz dvije županije ZHŽ i HNŽ i zahvata područje tri općine Grude, Ljubuški i Čapljina.

Osnovne hidrološke karakteristike slivnog područja

Imotsko-grudsko polje je zatvoreno krško polje i središnjoj dalmatinskoj Zagori na nadmorskoj visini oko 250 m.n.m. Dugo je 33 km, široko između 1 i 6 km, a površina mu je 9.500 ha. Vrljika je najznačajniji vodotok Imotsko-grudskog polja, a nastaje u sjeverozapadnom dijelu Imotskog polja kod Prološca iz grupe vrela od kojih je najveća Opačac. Od ovih izvora Opačac i Česma nikad ne presušuju, osim zakratko dva puta za

32

vrijeme velikih potresa 1923. i 1942. godine. Voda iz njih i rijeke Vrljike koristi se za navodnjavanje poljoprivrednih površina i vodoopskrbu, a Vrljika se koristi i za ribolov. Na svom toku Vrljika prima nekoliko povremenih vodotoka, s desne strane Siju ( Q sr =2,23 m3 /s, Q min = presušuje, Q maks = 30 m3/ s) koja dovodi vode iz Prološkog blata, a s lijeve strane pritok Šipovaču i vode iz kanala Grudsko vrilo - Vrljika. Sve ove pritoke, kao i niz manjih izvora na sjevernom rubu polja (Dila, Krenica, Bilopavlovići, Velika i Mala Udovica) prihranjuju se vodom iz viših horizonata (Posuško polje, Tribistovo, Buško blato, Raško i Duvanjsko polje). Vode rijeke Vrljike se na svom putu uz južni rub polja pomalo gube u više manjih bezimenih ponora. Vode svih navedenih pritoka preko Vrljike – Matice dospijevaju u području Nuge, najjužniji i hipsometrijski najniži dio Imotsko-grudskog polja. Otjecanje vode iz Nuge se nekad u prirodnom stanju odvijalo kroz ponore, od kojih je najvažniji Sainovac, prema izvorima Tihaljine, a vjerojatno i prema Jadranskom moru. Kako je kapacitet ponora ograničen, na području Nuge se formirala prirodna retencija u kojoj se voda povremeno zadržavala i u duljim razdobljima, posebice pri velikim dotocima, odnosno poplavama. Kod ekstremno velikih poplava pod vodom je bilo 7.300 ha polja. Stoga je između 1939. i 1946. godine prokopan tunel Petnjik duljine 1570 m i prosječnom površinom presjeka P= 15,4 m2. Zajedno s ulaznom građevinom u predjelu Nuge i brzotokom u Peć Mlinima tunel je dovršen 1951.godine. Kapacitet tunela je oko 40m3/s. Tunel je djelomično poboljšao vodni režim, odnosno smanjio je veličinu trajanja plavljenja. Kota dna tunela je na 238 m.n.m., a dna izlaza na 232 m.n.m. Za potrebe rada HE Peć Mlini i njenim puštanjem u rad stavljen je u funkciju dodatni tunel kroz Petnjik, koji je povećao kapacitet protoka. Uz ovaj južni dio Imotsko-grudskog polja plavljen je i sjeveroistočni, tj. bekijski dio polja vodama iz Grudskog vrela i izvorima na tom dijelu polja. Otjecanje se odvijalo isključivo kroz ponore u Kongori, Prispi i Baranu. Za odvodnju voda Grudskog vrela izveden je 1975. godine odvodni kanal Grudsko vrelo-Vrljika koji prolazi i područjem Kongore. Na žalost dio kanala koji prolazi Kongorom hipsometrijski je niži od ušća kanala u Vrljiku, pa se vode zadržavaju u predjelu Kongore, te ju i dalje plave. Srednji protoci vrela iznose Q sr= 2,79 m3/s, Q min= presušuje, cca 20 m3/s (1% vjerojatnoće). Srednji godišnji protok Vrljike-Matice na vodokazu Kamenmost za razdoblje između 1963. i 1978. godina iznosi Q sr= 9.9 m3/s, Q min= 0,7 m3/s, Q maks = 86 m3/s. Vrljika – Matica je regulirana od izvora do državne granice na protok od 120 m3/s. Rijeka Tihaljina kod izvora na VS «Peć Mlini uzvodno» lociranoj oko 200 m nizvodno od izvora na koti «0» od 141,4 m.n.m. ima srednji godišnji protok Q sr= 3,86 m3/s. Vrelo Tihaljine nikad ne presušuje. Uz samo vrelo Tihaljine nalazi se još Čulinovo vrelo oko 150 m sjeveroistočnije od vrela Tihaljine koja ne presušuje a kapacitet mu je zimi do 200 l/s a ljeti tek nekoliko litara. Uz ovo stalno vrelo u tom području postoji i nekoliko povremenih vrela na kojima voda izbija samo za velikih kiša a kapacitet im je do 10 l/s. Oko 100 m nizvodnije od vodomjerne stanice Peć Mlini rijeka Tihaljina se spaja s vodom koja kroz tunel i preko brzotoka dolazi iz područja Nuge. Dalje teče prirodnim padom oko 100 m kada dolazi pod uspor sedrene pregrade (slapa) koja se nalazi oko 300 m nizvodnije od utoka brzotoka u Tihaljinu. Ovaj slap je uništen tijekom stavljanja u funkciju hidrocentrale Peć Mlini ( 2005.g.). Na slapu je voda padala oko 2 m, te dalje tekla prirodnim tokom. Oko 100 m nizvodnije od nekadašnjeg slapa nalazi se

33

vodomjerna stanica VS «Peć Mlini nizvodno» čija je kota «0» na 134,5 m.n.m. Rijeka Tihaljina ima na VS Peć Mlini nizvodno za razdoblje između 1967. i 1980. godine srednji protok Q sr= 13,9 m3/s, Q min= 0,02 m3/s a Q maks= 64,5 m3/s. Na potezu od brzotoka na Tihaljini pa do naselja Kordići udaljenog oko 2 km nizvodnije od Peć Mlina, na lijevom rubu doline pojavljuje se nekoliko povremenih i stalnih (izvor Kordići) izvora ukupnog minimalnog kapaciteta Q min= 0,06 m3/s, a Q maks= 7 m3/s. Na desnom rubu polja oko 200 m nizvodno od brzotoka nalazi se Bartolovo vrelo. Oko 7 km nizvodnije od HE Peć Mlini na rijeci postoji kod naselja Tihaljina istoimena vodomjerna postaja koja za razdoblje između 1967. i 1980. godine ima srednji protok Q sr= 18,5 m3/s, Q min= 0,225 m3/s, a Q maks= 163,0 m3/s. Na području ispod zaseoka Lukendina mahala javlja se izvor Jakšenica, a nešto južnije je i izvor Modro oko. Na djelu tok Tihaljine do Klobuškog brda sa lijeve i desne strane javlja se cijeli niz povremenih i stalnih izvora koji su aktivni od godišnjih doba, odnosno od količine padalina u slivnom području. Izvorišta koja se javljaju u na rubnom djelu Vojnićko – Šipovakog i Veljačkog polja odvode se kanalima u Tihaljinu. Izvor Klokun koji pomlađuje vode Tihaljine sa svojim minimalnim protjecanjem 2,8 m3/sec i maximalnim protjecanjem od 32 m3/sec, jedan je od izdašnijih i značajnijih izvora na ovom dijelu toka. Rijeka Mlade sa lijeve strane prima vodu iz izvorišta Grabovo vrelo sa Qsr = 2.63 m3/sec,čineći povremeni vodotok Grabovo vrelo koja ima srednji godišnji protjecaj Qsr =29,33 m3/sec. Stalni vodotok Vriošticu (7 km), sa srednjim godišnjim protjecanjem Q sr= 31,40 m3/sec. Sa desne strane odvaja kanal Perilo – Brza voda u dužini od (5 km) , odvodi djelom vode iz Mlade u područje Rastoka i Jezerca.

Rijeka Trebižata od humačkog mosta do općinske granice sa Čapljinom, sa lijeve strane prima stalni vodotok Studenčice (6 km) sa više izvora Kajtazovina, Vakuf, Studenčica koji su kaptirani. Značajniji izvori na promatranom području, važni s aspekta opskrbe pučanstva pitkom vodom su:

Vrelo Mjesto Minimalna izdašnost

l/sec Napomena

Klokun Klobuk 4000 – 10000 nije kaptiran

Goruša Veljaci 1200 Kaptiran

Vrioštica Vitina 2000 - 5000 nije kaptiran

Studenčica Studenci 500- 1500 Nije kaptiran

Vakuf Studenci 1000 - 5000 nije kaptiran

Rakovik Klobuk 100 - 600 nije kaptiran

Od ostalih izvora za vodoopskrbu treba napomenuti 210 bušenih ili kopanih bunar i 2517 čatrnja na teritoriji Ljubuške općine. Zatim na području Općine Čapljina dva kaptirana bunara za opskrbu naselja Trebižat vodom. Međutim, u posljednje vrijeme sve su više upitni pojedini izvori, jer oni koji zvanično služe za vodozahvat (Vitina – izvor Vrioštice) s kojeg se vodom za piće opskrbljuje oko 12 – 14000 obitelji u ljubuškoj općini, jedino je kaptirano, ali ni ono nema određene vodozaštite zone zaštite. Ostali izvori nisu kaptirani niti imaju

34

određene i utvrđene zone zaštite. Upravo stoga u posljednje vrijeme postavlja se s opravdanjem pitanje ispravnosti ovih izvorišta i uopće kvalitete vode na izvorištima i u samoj rijeci Trebižat. Radi ilustracije dat ćemo podatke o fizičko kemijskim karakteristikama rijeke Trebižat, pojedinih izvora koji se koriste za opskrbu pučanstva pitkom vodom. Uslijed sve većih zahtjeva i potreba za vodom po pitanju vodoopskrbe, poljoprivredne proizvodnje, gospodarstva, energetike, turizma, i sl. postavlja se opravdano pitanje kvalitete vode i održivog ekološkog protjecanja rijeke Trebižat. U narednoj tabli dat je pregled fizičko – kemijskih i bioloških parametara otvorenog vodotoka rijeke Trebižat, koji ukazuju na opće stanje ove rijeke i njene biološke produkcije.

Fizičko - kemijske karakteristike vode rijeke Trebižat Postaja

Pokazatelj 1 2 3 4

Datum uzimanja uzoraka 27. srpnja 2000.god. Vrijeme uzimanja uzorka h 12,0 12,25 12,30 12,35 Temperatura zraka o C 28,1 28,1 28,1 28,1 Temperatura vode površina 16,8 16,9 16,5 16,8 Temperatura vode dubina 2 m - - - - Prozirnost vode cm Do dna Do dna Do dna Do dna Boja Bez boje Miris Bez mirisa Konc. otopljenog kisika mg/l 7,90 8,00 8,10 7,95 Saturacija kisikom % 80,7 81,9 82,3 81,2 BPK mg/l 1,35 2,41 2,31 2,50 KMnNO4 mg/l 16,75 14,59 10,28 11,11 NO2 mg/l 0,000 0,000 0,000 0,000 NO3 mg/l 0,016 0,008 0,008 0,009 PO4 mg/l 0,070 0,058 0,058 0,049 pH 7,14 7,35 7,29 7,30

Sve prisutnije zagađenje rijeke potakle su opsežne rasprave o režimu zaštite visokovrijednih područja (izvorišnih zona, zona zaštite, kupališnih zona do vrsta i stanišnih tipova) uz rijeku TMT. Jedan od ključnih elementa kvalitetne zaštite sedrenih barijera, a posebno vodopada Kravice leži u osiguranju potrebne kvalitete vode i konstantnog protoka vode preko slapišta. U cilju praćenja hidroloških parametara na rijeci THM postavljene su vodomjerne postaja VP Tihaljina, VP Humac VP Kravice VP Stubica putem kojih se prati stanje vodostaja i razine vode na vodopadu Karvice koji je zadnjih godina ugrožen, uslijed velikih sezonskih variranja vodostaja ali i zbog samih intervencija na vodopadu od strane mještana, korisnika restorana. Na VP Humac već duže vrijeme se prate hidrološki parametri koji imaju redoviti ciklus ponavljanja što ukazuje na nužnost izravnavanja minimalnih i maksimalnih razina vode na vodopadu Kravice, ukoliko se želi sačuvati prirodni njegov izgled i sama sedra. U narednom djelu dat je prikaz minimalnih i maksimalnih razina voda na vodomjernoj postaji Humac iz kojih se mogu izvući i valjani zaključci za buduću određivanje ekoloških protjecanja na ovim ključnim (kritičnim) lokalitetima. Na VP Humac u periodu 1946 – 2001 godina registriran je

35

minimalni protok od 0,935 m3/s, dok maksimalni zabilježeni protok iznosi 210 m3/s. Ovakvi odnosi su osnovna značajka hidrologije i općenito toka r. Trebižat. Ovakve razlike se u pravilu događaju tijekom svake hidrološke godine, naravno bez ovih ekstremnih vrijednosti, kao što se vidi iz prikazanih nivograma za 2006. i 2007. godine na VP Humac.

Nivogram za 2006. god. -Maksimum (02.01.2006) iznosi 343 cm što odgovara protoku od 136 m3/s. -Minimum (09.08.2006) iznosi 87 cm što odgovara protoku od 2,18 m3/s.

36

Nivogram za 2007. god.

-Maksimum (14.02.2007) iznosi 283 cm što odgovara protoku od 91,70 m3/s. -Minimum (05.08.2007) iznosi 87 cm što odgovara protoku od 2,18 m3/s

Ovi podaci jasno upućuju na osnovnu problematiku kako u pogledu zaštite i očuvanja sedrenih vodopada Kravice i Male Kravice, tako i problematike planiranja i korištenja prostora u turističko-rekreacijske sadržaje.

Slika br. 6. Pogled na vodopad u vrijeme malih voda

Za vrijeme malih voda preko velikog dijela vodopada Kravice nema protoka vode. Na ovim dijelovima vodopada dolazi do sušenja već formirane sedre, te stvaranja pukotina i razlamanja. Nadolaskom velikog vodnog vala pukotine se proširuju i produbljuju. Izmjenom ovakvih uvjeta, kroz određeni period dolazi do pojava otkidanja i obrušavanja komada sedre u podnožje vodopada. Turistički i rekreacijski potencijal Kravice je uglavnom naglašen tijekom ljetnih mjeseci, kada posjetitelji često potraže osvježenje kupajući se uglavnom u podnožju amfiteatra vodopada Kravice. U tom periodu, a pogotovo za vrijeme ekstremno malih voda (slika br. 6) kad je vodostaj vrlo nizak, kupanje u rijeci je upitno, a prostor podno

37

slapa tad je izloženo daljnjoj devastaciji. Da bi se osigurala dovoljna količina vode za kupanje, mještani nizvodno djelomično pregrade korito malom kamenom pregradom, te na taj način podignu vodostaj na kupališnom prostoru. Ovakve pregrade su priručne i sezonskog karaktera, tako da ga je potrebno svake godine graditi isto kao i most preko kupališta. Problematika velikih voda Velike i ekstremne vode poplavljuju površine uz rijeku, na mjestima gotovo od “brda do brda“. Sustavna mjerenja vodostaja na potezu nizvodno od vodopada Kravice do Stubičkog buka, nisu mjerena, a računsku korelaciju sa vodostajima na VP Humac i VP Stubice nije moguće pravovaljano izraditi zbog složenih uvjeta tečenja pogotovo na profilu Stubičkog buka. Prema iskustvenim pokazateljima može se reći da se pri protoku od cca 110 m3/s, vodostaj na ovom području doseže kotu cca 35,50 m.n.m. Sljedeće fotografije (slika 7 i 8) koje datiraju od 07.12.2005.god. prikazuju plavne površine na području nizvodno od vodopada Kravice, pri vodostaju na VP Humac od 313 cm (slika 7). Ovaj vodostaj odnosno odgovarajući protok od cca.110 m3/s, je gotovo svakogodišnja pojava. Pri ekstremnim vodama ova razina vjerojatno doseže kotu i preko 36,50 m.n.m

Slika br. 7. Pogled na vodopad Kravice za vrijeme velikih voda

Slika br. 8. Pogled na vodopad Kravice - nizvodno za vrijeme velikih voda Protočnost rijeke na ovom dijelu toka je ograničena profilom Stubičkog buka. Kao što je već istaknuto Stubički buk ili Male Kravice je formiran na suženom dijelu kanjona oko 1000 m nizvodno od Kravice. Sedreni buk je uslijed velikih voda probijen, odnosno porušen, tako da

38

se tečenje odvija kroz dva kanala. Preko kanala je izgrađen kameni most, čiji je desni krak također porušen (koncem II svjetskog rata).

Slika br. 9. Karta slivnog područja rijeke Neretve

39

3.5. Biološke karakteristike Rijeka Trebižat kao glavna arterija cijelog ekosustava od izvora u Peć Mlinima do ušća u Neretvu čini jednu hido-geološku i biološku cjelinu unutar slivnog područja rijeke Neretve. Upravo zbog svoje povezanosti i sličnosti s širim područjem delte Neretve, područje uz rijeku TMT, pa i samo predmetno područje teško je promatrati izdvojeno van ovog šireg konteksta. Upravo na ovako malom strukturiranom području, osjećaju se utjecaji mediteranske, odnosno submediteranske klime što je uvjetovalo raznoliku tipsku zastupljenost pojedinih biljnih, a tako i životinjskih oblika. Imajući u vidu složenost ekoloških čimbenika uz rijeku Trebižat u strukturi biološke komponente zastupljene su biljne zajednice i vrste koje odgovaraju submediteranskom flornom elementu i zajednici Querco Carpinetum orienetalis. Komplementarno vegetacijskom pokrivaču raspoređene su i različite životinjske skupine, počevši od sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca pa do riba. Biološka raznolikost prostora uvjetovana je i blizinom delte Neretve i močvarnog dijela Hutova blata s jedne južne, te brdsko planinskog dijela Čvrsnice, Čabulje i Blidinja sa sjeverne strane. Imajući u vidu veliku biološku raznolikost u neposrednom okruženju promatranog područja koji u hidrografskom, klimatološkom, pedološkom, geološkom i svakom drugom pogledu predstavlja jednu ekološku cjelinu, to se flora i fauna ovog područja ne može izolirano promatrati van ovog jedinstvenog ekološkog kompleksa. Stoga je i pristup ovoj problematici kudikamo složeniji nego što se na prvi pogled da zaključiti. Podaci koji su prezentirani u ovom dokumentu po pitanju brojnosti i zastupljenosti pojedinih vrsta bazirani su na dosadašnjim objavljenim podacima. Međutim, podaci o nekim skupinama organizama i zajednicama s ovog prostora dosta su oskudni, jer nisu rađena sustavna istraživanja biološke raznolikosti. Međutim, na temelju raspoloživih podatka pokušat će se kreirati Strateški plan gdje će se kao mjera predložiti sustavno istraživanja ove komponente, što će u dogledno vrijeme služiti za cjelovito vrednovanje i zoniranje ovog prostora. 3.5.1. Flora - vegetacijske karakteristike Imajući u vidu složenost ekoloških čimbenika: ortografskih, klimatskih, hidroloških i pedoloških koji su utjecali na formiranja vegetacijskog pokrivača unutar kojeg je moguće razlikovati dvije vegetacijske cjeline: kopnena vegetacija na brdskom dijelu, te vodeno močvarna i poplavna vegetacija uz riječni tok uključujući i same sedrene kaskade i slapišta. U biogeografskom pogledu ovo područje pripada submediteranskoj zoni listopadne šume (Querco Carpinetum orienetalis). Kopnena vegetacija (brdski dio) sastavljena je prvenstveno od nisko razvijenih šuma i šikara na kamenitoj/krečnjačkoj podlozi koju čini zajednica hrasta i bijelog graba. Unutar ove klimatogene zajednice veliki broj vrsta su biljke prilagođene elementima submediteranske, odnosno mediteranske klime, s karakterističnim podskupinama mediteranskog flornog elementa, a u aspektu životnih oblika dominiraju terofiti. Vegetacija listopadnih termofilnih šuma javljaju se u submediteranskom pojasu koja se razvija na plitkoj kamenitoj podlozi. U očuvanoj zajednici hrasta medunca i graba, prisutna na području Bijače, zajednicu karakteriziraju vrste: Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Acer monspessulanum. Quercus pubescens, Ostia carpinifolija, Carpinus orientalis, Juniperus

40

oxicedrus, Fraxinus ornus, Carpinus ornus, Pistacia terebuntus, Celtis australis, Acer monspessulanum, Acer campestre, Sorbus aucuparija, Ulmus glabra, Crategus nigra, Crategus monogyna, Prunus spinosa, Robinia pseudacacija,Vitex agnus, Clematis flammula, Sorbus domestica, itd., Na području naselja Tihaljina u biljnoj zajednici (Ostrio-Quercetum pubescentis) dominantne vrste su: Quercus pubescens, Quercus ceris, Ostia carpinifolija, Carpinus orientalis, Acer monspessulanum, Acer campestre, sa nizom pratilica, itd., U područjima gdje prevladavaju degradacijski stadij makije i gariga zastupljene su vrste: Juniperus oxicedrus, Ostia carpinifolija, Astralagus, Cotinus cogigrija, Ramnus rupestris, Paliurus spina crosti, Punica granatum, Prunus spinosa,Philirea media, Rubus ulmifolijus, Peteria rementaceae, itd. U prizemnom djelu javljaju se vrste: Trifolium repens, Geranium sangvineum, Heleborus multifidus, Dictanus albus, Carex heleriana, Saturea montana, Aristoclia pallida, Galium purpureum, Mercuralis orata, Cyclamen repandum, Daricnium hirsutum, Tencrium chamaedrys, Lythospermium purpureo – coeruletum, Melitis melisophilum itd. U kultiviziranom djelu - sjeverozapadno od vodopada Kravice, zastupljene su čiste sastojine alepskog (Pinus halepensis) i crnog bora (Pinus niga) čineći jednoličnu vazdazelenu zajednicu (Pinetum halepenzis). Međutim, ova jednolična zajednica pretrpjela je promjene uzrokovane požarom i trpi velike promjene u strukturi i sastavu biljaka. Antropogeni utjecaji izraženi su kroz krčenje ove zajednice i njezino pretvaranje u vinograde. U djelu gdje je vegatacija sačuvala prvodbitni izled, prevladavaju vrste: Pinus nigra, Pinus pinea, Juniperus oxicedrus, Cupressus sempervirens, Cupressus verikalis, Cupressus horizontalis, Fraxinus ornus, Smilex aspera, Punica granatum, Robinia pseudacacia, Cornus mas, Paliurus spina – cristi itd. U ravničarskom i poplavnom području uz riječni tok Trebižata razvila se vegetacija poplavnih šuma vrbe i topole (Populo – Salixetum albe) gdje su najznačajniji predstavnici vrste: Salix alba, Populus nigra,Ficus carica, Alnus glutinosa, Fraxinus angustifolius, Cornus sangvinea, Ostria carpinifolia,Celtis australis, Punica granatum, Paliurus spina, clematis vitalba, Vitex agnus kastus, Juglans regia,Hereda helix, Rubus fruticosus, Sambucus nigra, Vitis vinifera, Vites agnus, itd. Van zone poplavnih šuma, svega 5 – 6 m, javljaju se zaravni, livadska staništa s tipičnim livadskim predstavnicima. U ovoj zajednici prevladavaju vrste iz porodice Paoacea i Asteracea uz dominantne vrste: Daucus caraota, Cikorijum intibus, Belis perenis, Ranunculus arvensis, Trifolium repens, Taracsacum oficinale, Galium cruciata, Galium aparine, Trifolijum pretenze, Crepis bienis, Lamium maculeatum, Ononis spinoza, kao i niz drugih pratilica koje se redovito javljaju na ovakvim terenima. Močvarna vegetacija javlja se samo u uskom pojasu i to kao fragmenti uz samu obalu. Zbog dubine i okomitosti riječne obale, ova vegetacija nije uznapredovala ali se javlja samo u djelu zatoke i plićim dijelovima. Ova zajednica ne čini jednu kompaktnu cjelinu u prostoru nego se javlja fragmentarno i s malim brojem vrsta, ali svakako predstavlja značajnu komponentu u ukupnoj raznolikosti područja. Tipični predstavnici ove zajednice su vrste: Nymphea alba, Numphar luteum, Potamogeton lucens, Myriophyllum verticillatum Potamogeton natans,

41

Juncus efusus, Carex acurta, Mentha aquatica, Lytrum salicaria, Hypurus vulgaris, Ophrys apifera, Ranunculus sp. itd. U djelu rukavaca, plićim i smirenijim dijelovima toka razvila se vegetacija tršćaka i oblića (Scirpo-Phragmitetum) s redovnim pratilicama poput uskolisnog i širokolisnog rogoza (Typha alatifolija i Typha latifolija), te niz pratećih vrsta: Lytrum salicaria, Iris pseudacorus, Roripa amphibia, Alisma plantago aquatica, Chlorocyperus longus, Calistegia sepium, Lizimahia vulgaris, Menta aquatica, Sium latifolium, Galium palustre Scirpus lacustris ssp. tabernaemontani, Solanum dulcamara, Mentha piperita, Exizetum maximum, i druge. Od ukupno 26 registriranih zajednica (vodene i močvarne zajednice) na ovom području, šest zajednica zabilježene su u Bosni i Hercegovini po prvi put (Potametum perfoliati, Potametum graminei, Potametum Lucentis, Potametum pectinati, Myriophylletum spicati i Equiseto palustri-Iridetum pseudacori) Jsprica i suradnici2013.

Slika 10. Prikaz šuma i šumskih zemljišta u BiH (Strategija BiH sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti 2008-2015 Nacrt, 2008)

Vegetacija na sedrenim kaskadama i sedrotvorci U području sedrenih kaskada i slapišta (Koćuša, Bučine, Čeveljuša, Kravice, Božjak) razvila se specifična vodena vegetacija na sedri, gradeći specifičnu biljnu zajednicu mahovina i algi s busenastom travom (Polypogon viridis) koja svojim izgledom u potpunosti odgovara narodnom nazivu, čineći uz slapove dugačke zelene bradice. U podnožju slapova, u

42

pukotinama sedre i ispod slapova u zoni udara vode, javlja se endemska vrsta Gospin vlasak (Adiantum capilus veneris) čiji opstanak i zaštita usko su vezani za očuvanje i nastanak sedre. U procesu stvaranja sedre temeljnu ulogu imaju modrozelene alge Cyanophyceae, od kojih neke vrste žive u plićim i toplijim vodama, gdje se vapnenac taloži u njihovoj strukturi. Uz alge u ovom procesu sudjeluju i mahovine, uglavnom Cratoneurum commutatum, Cratoneurum filicinum, Cinclidotus aquaticus i Plathyhypnidium rusciforme. Tu su još i Bryum ventricosum, Eucladium verticillatum i Didymodon tophaceus, itd., koje dovode do stvaranja tzv. spužvaste sedre. Vapnenac se izlučuje i hvata za korijenje mahovina gdje se skrućuje. Donji dio mahovina s vremenom odumire te se pretvara u šupljikav kamen, sedru ili travertin. Veličina pora u sedri ovisi o vrsti inkrustrirane mahovine. Stabla mahovina stvaraju više šupljikavu, a grančice sitnošupljikavu sedru. Za rast sedre nisu važne samo pojedine vrste algi i mahovina već i razni epifiti (biljke koje žive na drugoj biljci, ali je ne iskorištavaju, npr. razni lišajevi) koji obrastaju zajednice mahovina na sedrenim oblicima. Proces sedrenja započinje na površinama obraslim epifitima, koji izlučuju ljepljivu supstancu na bazi polisaharida. Ti organizmi koji izlučuju spomenute ljepljive tvari nazvani su Mucopolysaccharides. Općenito uzevši, najmlađe sedrene tvorevine stvaraju pretežno modrozelene alge. One pripremaju uvjete da se nakon njih naseli mahovinska vegetacija svijetla (Cinclidotus), koja opet omogućuje stvaranje sušnih dijelova na sedrenim barijerama. Tada se može naseliti viša vegetacija, koja postupno zasjenjuje dijelove na površini slapa i tako stvori uvjete za razvoj mahovinske vegetacije sjene (Cratoneurum). Najintenzivniji rast sedre potječe upravo ova spomenuta vegetacija. 3.5.2. Fauna

Ihtiofauna

Ihtiološka komponenta u riječnom toku TMT već je istraživana u svojstvu izrade Lovno ribarske osnove za potrebe ribarskih društava u slivu Neretve. Temeljem tih podataka kao i podataka iz drugih izvora vezanih za ovu komponentu dolazimo do saznanja o stanju i zastupljenosti pojedinih vrsta na cijelom ovom vodenom toku. Dio saznanja o stanju i zastupljenosti pojedinih ribljih vrsta, dobili smo kroz razgovore sa pojedinim ribarima i ribarskim društvima koji sudjeluju u korištenju ribljeg fonda na cijelom ovom vodenom toku. Tri ribarska društva (SRD Bjelave, Kravica, Krenica) koja koriste ribolovne vode sukladno zakonu o slatkovodnom ribarstvu, svako na području svoje općine, dali su nam osnovne podatke o stanju ribljeg fonda na promatranom području. Dio naših saznanja proširili smo i osobnim izlascima na teren i uzimanje uzoraka kako bi dobili što potpuniju sliku o ukupnoj zastupljenosti ribljih vrsta i aspektima njihove ugroženosti. Zastupljenost pojedinih ribljih vrsta u TMT može se svrstati na autohtone, alohtone i migratorne vrste. Od autohtonih vrsta važno je istaći podustvu - Chondrostoma knerii (Heckel, 1843), endemska vrsta. Imotska gaovica - Phoxinellus adspersus (Heckel, 1843), endemska vrsta, obitava u gornjem toku r. TMT. Neretvanska mekousna pastrmka - Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus (Steindachner, 1882), endemska vrsta rijeke Neretve. Zubatak - Salmo dentex (Heckel, 1854), endemična je vrsta voda Jadranskog sliva. Peškelj - Scardinius scardafa (Bonaparte, 1837).

43

Plotica - Rutilus basak (Heckel, 1843),endemična vrsta jadranskog sliva. Sval - Leuciscus svallize (Heckel i Kner, 1858), endemska vrsta slatkovodnih rijeka i jezera jadranskog sliva. Zbog nestručnog i nesavjesnog poribljavanja unesene su mnoge vrste bez ekonomskog značaja, često i vrlo štetne. Linjak - Tinca tinca (Linnaeus, 1758), Babuška - Carassius auratus auratus (Linnaeus, 1758), Sunčanica - Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758), Obični šaran - Cyprinus carpio Linnaeus, 1758. Migratorne vrste koje se mrijeste u moru, a određeni dio životnog ciklusa provode u slatkoj vodi nastanjuju i ovu rijeku. U slatke vode dolaze radi ishrane, uglavnom tijekom ljetnog perioda, a vraćaju se prema moru zimi. Tipični migranti su cipoli, kalifornijska pastrvka, dok europska jegulja čini slične migracije, ali u ovim prostorima ostaje dulji period, praktički cijeli život do mrjesnih migracija.

Ornitofauna Različiti ekološki uvjeti na širem području TMT te blizina Hutova blata uvjetuju zastupljenost i karakterističnih ptičjih vrsta. Na istraživanom području i u njegovom okruženju možemo razlikovati područje vodenih površina duž cijelog toka Trebižat (TMT) kao i dio jezera Nuga, zatim područje poplavnih i obradivih livada, te okolno kopneno područje. Klimatski uvjeti, zemljopisni položaj, neujednačen režim plavnog i sušnog perioda, poljoprivredna proizvodnja, blizina močvarnih područja Hutova blata i delte Neretve u Hrvatskoj dio su ekoloških čimbenika koji značajno utječu na stanje i brojnost ornitofaune ovog područja. U cilju predstavljanja potpune slike o ornitofauni područja uz rijeku Trebižat treba istaći činjenicu da do sada nisu rađena sustava praćenja ove komponente negu su korišteni dostupni literaturni podaci i praćenja stanja uz rijeku Neretvu i Hutovo blato. Pojedine vrste koje nastanjuju pojedine biotope pojavljuju su i na području uz rijeku Trebižat ali ne u količini i sastavu kakvo je na području uz rijeku Neretvu i Hutovo blato. Uglavnom se ovdje radi o manjoj brojnosti ili pojedinačnim primjercima. Podaci o prisutnosti pojedinih vrsta ptica bazirani su i na osnovu podataka u lovno gospodarskim dokumentima lovačkih društava (Galeb, Kravice), mada su i oni nekompletni i većinom se odnose na lovnu divljač. Prezentirani podaci ne oslikavaju potpuno stanje ornitofaune ovog područja ali daju osnovu za buduća istraživanja ove komponente. Da bi ipak imali bilo kakav pregled zastupljenosti ptičjih vrsta na ovom području važno je spomenuti prisutnost slijedećih vrsta: Phalacrocorax pygmaeu - mali vranac, Phalacrocorax carbo - vranac veliki koji dolaze iz Hutova blata tražeći hranu na rijeci i rukavcima. Anas platyrhynehos - patka divlja, Anas crecca - patka krljuža posjećuju područje tijekom zinskog perioda. Larus michahellis - galeb klaukovac, Chroicocephalus ridibundus - riječni galeb, Hydrcoloeus minutus - mali galeb uglavnom su prisutni na ovom području u donjem djelu uz Neretvu na području Koćuše i na Krenici. Egretta garzetta - čaplja bijela, Ardeola ralloides - čaplja žuta, Ardea cinerea - siva čaplja često se pojavljuju se na djelu poplavnih livada na području Studenačkog polje te uz sam rub rijeke. Falica atra - liska, Rallus aquaticus - kokošica mlakara, Gallinago gallinag - šljuka kokošica, Gallinago media - šljuka livadarka česti su posjetioci Krenice, dok Columba oenas - golub dupljaš često se viđa na području Peć mlina – Ravlića pećina. Ostale vrste, kao što su

44

Parus caerculeus - sjenica plavetna, Emberiza schoeniclus - strnadica močvarica, Tringa hypoleucos - prutka mala, Motacilla flava - pliska žuta, Streptopelia turtur - grlica divlja, Upupa epops - pupavac božijak, Perus major - sjenica velika, Corvus corone carnix - vrana siva, Pica pica - svraka maruša, Terdus merula - kos crni, Hirundo rustica - lastavica pokućarka, Passer domesticus - vrabac pokućar, Columba livia - golub divlji, Carvus monedula - čavka zlogodnjača, Passer montanus - vrabac poljski, Motacilla flava - pliska žuta česti su gosti na ovom području. Uz svu prisutnost ptičjih vrsta, važno je istaći da se veliki dio ptica ovdje zadržava kratko vrijem ili je došlo na hranjenje mali vranac, veliki vranac što je vidljivo iz njihova dnevnog preleta iz pravca Hutova blata. Isti je slučaj s malom bijelom čapljom, žutom čapljom, sivom čapljom koja se pojavljuje u vrijeme visokih voda- na poplavnim livadama. Određeni brij ptica pjevica se zadržava tijekom cijele godine na ovom području, isti je slučaj s golubovim koji nastanjuju pećinske dijelove na lokalitetu Peć Mlina. Opća konstatacija je da se područje rijeke TMT, Hutovo blato i ušće Neretve usko povezani te u tom kontekstu treba sagledavati i ovu komponentu.

Gmazovi Uski tršćaci, ujezereni dijelovi vodenog toka, zamočvarene livade i kanali stanište su vodozemcima, leptira, vilinskih konjica te gmazova koji nastanjuju i brdske dijelove obrale oskudnom i niskom vegetacijom. Temeljem dostupnih podataka o stanju i zastupljenosti pojedinih vrsta moguće je govoriti o biodiverzitetu koji zavređuje pozornost i na kojem se može graditi i djelomična održivost ovog područja. Skupina gmazova zastupljena je s 14 vrsta koje nastanjuju ovaj prostor, a većina ih je zaštićena i strogo zaštićena. U samom riječnom koritu na suhim granama moguće je vidjeti barsku kornjaču (Testudo orbicularis), njena bliska srodnica čanačara (Testudo hermanni) nastanjuje rubne dijelove šikare i kamenjara. Na stijenama, pukotinama stijena i u travnatim dijelovima čest je blavor (Ophisaurus apodus), a u dijelu napuštenih mlinica stanište je macaklina (Hemidactylus turcicus).Na osunčanijim dijelovima i u pukotinama stijena javlja se krška gušterica (Podarcis melisellensis fiumana) i oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala). U dijelu šikare te na rubovima livada duž riječnog toka ili uz cestu čest je veliki zelembać (Lacerta trilineata). Šara poljarica (Coluber gemonensis), četveroprugi guž (Elaphe quatuorlineata) nastanjuju otvorenija staništa/livade. Bjelouška (Natrix natrix), ribarica (Natrix teselata) redoviti su stanovnici vode te ih možemo susresti duž cijelog riječnog toka. Stanovnici kraša i osunčanih strana susreće se poskok (Vipera ammodytes) i riđovka (Vipera verus).

Vodozemci Na cijelom promatranom području susreću se predstavnici iz skupine vodozemaca, a među čestim su vrste velika zelene žaba (Rana ridibunda), dok uz rubne djelove šume, susrećemo šumsku smeđu žabu (Rana dalmatina).Gatalinka (Hyla arborea), smeđ krastač (Bufo bufo spinosus) također su česti stanovnici ovog područja. Kako je područje rijeke TMT cijelim tokom građeno od sedronosnih navlka s puno šupljina i kaverni u kojim se susreću predstavnici podzemne faune od kojih je čovječija ribica (Proteus

45

anguinus) endemska vrsta i tipični predstavnik ove rijeke. Iz ove skupine organizama na ovom prostoru registrirano je 6 vrsta vodozemaca, od kojih su svi zaštićeni i strogo zaštićeni.

Leptiri

Raznolikost staništa uvjetovala je i veliku raznolikost vrsta a naročito insekta, među kojim posebnu pozornost posvećujemo skupini leptira i vilinskih konjica. Skupina leptira uglavnom je vezana za livadska staništa i ujedno su dobar indikator stanja okoliša. Mada ova skupina nije detaljno istraživana na ovom prostoru ipak literaturni podaci govore da je na području Ljubuškog i Tihaljine registrirano 24 vrste leptira dok je na području općine Čapljina taj broj znatno veći jer uključuje i dio prostora koji ne pripada rijeci Trebižat. Najzastupljenije vrste su iz porodice bijelaca, šarenaca i okaša. Sa samo jednom vrstom prema našim spoznajama zastupljena je porodica koprivnjaka. Nakon zimskog mirovanja prvi se pojavi obični žućak. Kupusov bijelac i repin bijelac najbrojnije su vrste leptira. Najrjeđi leptir je mrtvački plašt. Iz porodice plavaca najbrojniji su Lycaeides idus i Nordmania ilicis. Higrofilne vrste su Artogeia napi i Anthocaris eardomines. Najčešće migratorne vrste su Colias crocera i Cynthia cardai. Ipak, moguće je konstatirati da je brojnost jedinki pojedinih vrsta leptira u padu. Uzrok tome treba tražiti prvenstveno u nestajanju biotopa, korištenju velikih količina kemijskih sredstava za zaštitu biljaka, iskorjenjenju korova i biljaka cvjetnjača.

Vilinski konjici Uz svu ovu raznolikost vrsta uz riječni tok TMT česti stanovnici su predstavnici iz skupine vilinski konjica. Svojim životnim ciklusom vezani su za vodu pa ih tu i često nalazimo na drveću ili lišću šaše, trske, botura, vrbe te travama uz samu rijeku. Prema raspoloživim podacima ovdje je moguće sresti preko desetak vrsta vretenaca od kojih su najčešće: mala zelendjevica (Colopteryx splendens), konjska smrt (Colopteryx virgo), žuto pjego vretence (Cordulegaster bidentata), zapadni viljenjak (Ortetrum coerulescens), istočni vilenjak (Orthetrum ramburii), lestes virens (Mala zeledjevica), južni strijelac (Sympetrum merdionale) i druge vrste.

Sisavci

Uz svu raznolikost prethodnih skupina, važno mjesto i značaj u ukupnom biodiverzitetu predstavljaju i skupine sisavaca koje se međusobno razlikuju počevši od ishrane, veličine tijela, pa sve do načina života i staništa koje naseljavaju. U ovom radu osvrnut ćemo se samo na one vrste koje se turistički mogu valorizirati, dok ostale vrste sisavaca treba dodatno istraživati i valorizirati kroz turističke, edukativne i znanstvene radnje. Promatrajući ovu skupinu sisara vidljiva je njihova nazočnost u prostoru ali neka značajnija istraživanja i praćenja nisu do sada rađena, te podaci koje navodimo su bazirani na činjenici da su isti registrirani u susjednim područjima. Pokretljivost i prohodnost terena ukazuju na zastupljenost ovih predstavnika u prostoru, a bogatstvo animalne i biljne hrane ukazuju na dobru bonitetnu klasu područja za mnoge sisavce. Od većih sisavaca koji se većinom hrane biljnom hranom na području livada i obradivih površina čest je poljski zec (Lupus europeus) koji obitava u poljima te u šumi i šumskim proplancima šireg područja obuhvata. Ova vrsta

46

atraktivna je po pitanju lovnog turizma, jer su lovačka društva počela raditi i vještački uzgoj te ubacivanje u lovište koje se kasnije kroz gospodarske elemente da turistički valorizirati. Od vrsta koje su također atraktivne sa aspekta lova je i divlja svinja (Sus scrofa) koja nastanjuje ovo područje te ista može biti predmetom turističke ponude. Od vrsta koje su vezane za rubne dijelove tekućica, a hranu nalaze u vodi i pod vodom, s pogodnim životnim uvjetima u ovom dijelu toka Trebižata obitava Vidra (Lutra lutra). Vidra nastanjuje čiste vodotoke i ribom bogate vodene tokove i zatoke. Vidru je moguće susresti na prostoru duž cijelog toka Trebižata s tim da mijenja mjesto boravka u zavisnosti od količine hrane/ribe, a isto tako od nazočnosti čovjeka u prostoru. Ova vrsta je atraktivna po pitanju njene zaštite jer se nalazi na popisu ugroženih vrsta i kroz naredne aktivnosti moguće je utvrditi njezinu stvarnu brojnost i time poduzimati adekvatne mjere zaštite. zastupljenost ostalih vrsta sisavaca, prvenstveno domaćih životinja konji, magarci, koze, ovce postaju sve interesantnije i zanimljivije turistima te se razmišlja o sve većem korištenju istih u turističke svrhe (rekreativno jahanje na konjima kroz prirodu, razgledanje farme magarca i udomaćenih autohtonih pasmina). Pored nabrojanih vrsta u noćnim i predvečernjim satima zamjetne su vrste šišmiša koji u sumrak počinju svoj lov na insekte, muhe i ostale kukce. Najzastupljeniji su mali večernjak (Nyctralus leisieri), rani večernjak (N.noctula), kasni noćnjak (Eptesicus serotinus), širokouhi golorepnjak (Tabaraida tenlotis), veliki šišmiš (Myotis myotis) i drugi. Ova skupina nije dovoljno istražena, te zbog zaštite koju uživaju u ostalim područjima, neophodno je pristupiti istraživanjima te sukladno rezultatima odrediti mjere zaštite. 3.5.3. Sastav živog svijeta na sedrenim barijerama Na staništima slapova do danas je pronađeno oko 200 životinjskih vrsta, iako sve ne sudjeluju u procesu zadržavanja netopljivog vapnenca. U tom procesu naročito uzimaju učešće sitne životinje kao što su ličinke nekih kukaca, osobito dvokrilaca i tulara, te neke vrste puževa. Ličinke dvokrilaca stvaraju oko svojeg tijela cjevaste i nepravilno svinute cjevčice, dugačke oko 1,5 cm. Cjevčice se sastoje od čvrstog skeleta koje se međusobno isprepliću, a između njih se nalaze istaložene sitne čestice vapnenca. Da životinjica ne bi bila zatrpana istaloženim vapnencem, mora izgradnja cjevčice biti brža od taloženja, jer ličinka se prehranjuje izlaženjem iz vršnog dijela cjevčice. Značajan čimbenik u procesu naseljavanja životinjskih vrsta na sedrenim slapovima, je i brzina strujanja vode. Broj životinjskih vrsta opada s povećanjem brzine protoka, dok je broj vrsta veći na mjestima usporenijeg toka. Na slapovima mogu preživjeti jedino organizmi koji su prilagođeni takvim uvjetima, jer moraju biti sposobni da održe svoj položaj i da se odupru otplavljivanju. Životinja će lakše podnijeti vodenu struju ako joj je tijelo plosnatije, a većina tih organizama je upravo tako i građen. Takvim oblikom je udaru vode izložena manja površina tijela. Razne ličinke vodenih cvijetova (Ephemeridae) imaju plosnatu glavu i izdužena prsa i zadak. Životinje koje nalazimo na slapovima nisu dobri plivači, jer je plivanje na takvim mjestima nemoguće. One svoje potrebe za hranom i kisikom podmiruju na svom mjestu ili u njegovoj neposrednoj blizini. Neke ličinke tulara (Tricoptera) izgrađuju mreže za lov sitnih organizama. Ličinke dvokrilca

47

(Melusina) imaju guste dlačice na usnim organima pomoću kojih love sitne čestice hrane. Vrlo mali broj tih životinjskih organizama izlazi na površinu radi disanja. One najčešće dišu kroz škrge ili kroz kožu po cijeloj površini tijela. Kukci koji dolaze na površinu opskrbljeni su jakim pandžama na nogama, pomoću kojih se hvataju za kamen ili biljku. Na slapovima ipak nalazimo najviše sitnih životinja koje nemaju velike potrebe za zrakom kao što imaju veći organizmi, npr. puževi, grinje, rakušci itd. Temeljem dostupnih podataka o stanju flore dna u rijeci Trebižat zastupljenost se očituje kroz 4 reda i 13 vrsta: Cyanophyta/ Phomidium uncinatum/; Bacillarophyta/ Cymbela verticosa, Diatoma vulgare, Gomphonema olivaceum, Melosira varians, Navicula cryptocephala, Roicosphenia curvata, Synedra ulna/; Chlorophyta/ Cladophora glomerata, Closterium parvulum,Ulotrix zonata/ ; Rhodophyta/ Chantransia chalybea/. Brojem vrsta dominiraju alge kremenjašice (Bacillariophyteae), a gustoćom populacije se ističu modrozelene alge (Cyanophyceae sa vrstama roda Pharmidium i Plectonema). Ove vrste obrazuju guste maslinastoljubičaste slojeve na kamenju i mulju. Dijatomeje su se zadržavale na mahovinama, na drugim algama kao epifiti, na kamenju i obodnim stijenama i mulju. Zajednica biljaka je epifitskobentskog karaktera. Najčešće su prisutne hladno stenotermne vrste rodova Diatoma, zatim Melosira arenaria i varians (koja je vezana za vegetaciju mahovina), koja ima nešto gušće populaciju te se javlja u trakastim kolonijama nastanjuju se između mahovina. Silikatne alge (Bacillariophyceae) su najbrojnija skupina, a modrozelene i zelene alge zastupljene su sa 4 vrste iz porodice (Cyanophyceae i Chlorophyceae). Površina sedronosnih stijena je obrasla mahovinama Fontinalis antipyretica kojaje pogodna za razvoj epifitskih kremenjašica. Fauna dna rijeke Trebižat zastupljena je s 5 redova i 6 vrsta od kojih su neke iz reda Gastropoda (Bithynia tentaculata, Gammarus sp.), Oligochaeta (Stylaria lacustris), Ephemeroptera (Ecdyonurus fluminum, ephemerella ignita), Hyrudinea (Glossiphonia complanta), te iz reda Trichoptera (Hydrpsyche/gen.).

48

4. GRADITELJSKO I KULTURNO NASLJEĐE Prema Zakonu o zaštiti i korištenju kulturno-povijesne i prirodne baštine, kulturno povijesnom baštinom smatraju se nekretnine i pokretne stvari, te njihove skupine i cjeline, od posebnog kulturnog i povijesnog značenja, u koje spadaju:

spomenici kulture,

spomeničke cjeline,

arheološki lokaliteti,

spomen obilježja,

djela iz područja likovnih i primijenjenih umjetnosti, obrta i tehnike,

muzejski materijal,

arhivska građa,

vrijedne knjižnice, stare i rijetke knjige,

filmovi i filmski materijal,

druga dobra utvrđena zakonom. Povijesno-kulturna baština na ovom području zastupljena je u skoro svim oblicima. Međutim, u sadašnjem trenutku nema cjelovite monografije, vodiča ili kataloga, koji bi pružio kakav-takav pregled kulturno-povijesne baštine na području obje županije. Osim toga, nije izvršena kategorizacija dobara kulturno-povijesne baštine, kako je to odredio zakonodavac. Najveći problem, kada je u pitanju baština, jest njezina zaštita. Danas smo svjedoci ugroženosti i nestanka arheoloških lokaliteta, spomenika kulture, te muzejskog materijala i arhivske građe. Kulturno-povijesna baština u današnjoj turističkoj ponudi zauzima posebno mjesto i postaje neizostavni dio turističkog doživljaja. Kultura turizma, dakle, nije odvojena od kulture u najširem smislu riječi. Vodeći se tim premisama pokušali smo odrediti i valorizirati graditeljsku i kulturno-povijesnu baštinu na području uz rijeku Trebižat (TMT), koja bi mogla postati djelotvoran segment turističke ponude. Graditeljska i kulturno-povijesna baština na području uz rijeku Trebižat, premda bez adekvatne zaštite, ugrožena stambenom izgradnjom i širenjem prometnica, ipak uz valjanu valorizaciju i primjerenu prezentaciju, može postati atraktivna i značajno obogatiti turističku ponudu općina pa i regije. 4.1. Arheološki lokalitet – Gračine Prostore zapadne Hercegovine naseljavali su Delmati, jako i ratoborno ilirsko pleme. Već od 3. stoljeća prije Krista. Delmati će unutar ardijskog plemskog saveza, a kasnije samostalno biti nositelji otpora protiv Rimljana. Oni će poslije propasti Ilirske države jedno vrijeme živjeti i vladati samostalno. Napadali su ilirska plemena Daorse i Isejce koja su tada priznavala vrhovnu vlast Rima da zaštite svoje saveznike Rimljani šalju vojsku 156. godine, pr. Kr., u Naronu, (današnji Vid kod Metkovića) koju najvjerojatnije kontroliraju Daorsi. Konzul Gaj Marcije Figul iskrcao se sa vojskom u Naroni odakle će dolinom Trebižata, kao najpogodnijim

49

prolazom ući na delmatski teritorij. Negdje u samom zaleđu Narone rimske kohorte su podigle prvi logor i pretrpjele prvi poraz. Rimska vojska se morala povući u Naronu. Gaj Marcije Figul morao se povući, a umjesto njega prvi rat sa Delmatima je završio Publije Kornelije Scipion Nazika kada je 155. godine pr. Kr. zauzeo Delminijum plemsko središte Dalmata. Za taj uspjeh Scipio Nizika je nagrađen trijumfom „ de Dalmateis“ u Rimu. Poslije dužih i kraćih perioda rata i mira na Delmatskom teritoriju Cezar u Dalmaciju šalje protokonzula Publija Varinija na čelu tri legije i jakom konjicom. Za smještaj tako brojne i jake vojske, vjerojatno Vatinije podiže logor Bigeste u zaleđu Narone, na lokalitetu Gračine, u Humacu kod Ljubuškog, oko 42. godine p. Kr. kada je pokorio i šest dalmatinskih gradova. Ovaj lokalitet Rimljanima odgovara zbog obrane Narone i dobre komunikacije sa unutrašnjosti. Postojanje logora iz tog vremena na lokalitetu Gračine, svjedoče i pečati na tegulama koje nose žig figline Q.C.P. Pansiana iz 43/42. pr. kr. kao i rani Augustovi novci. Rimski vojni logor nalazio se na zaravni poviše lijeve obale Trebižata i djelimično je istražen

od 1977. do 1980. godine. Tada je otkopana zgrada zapovjedništva (principia) s hipokaustom, freskama i mozaikom. Kao i paviljon sa nizom prostorija za vojnike. Logor je dimenzija 140 x 110 metara, a cijeli prostor je ograđivao obrambeni zid. Obijekti u logoru su više puta obnavljani, a građeni su od kamena i opeke. U logoru je boravilo preko 50 rimskih legija što se doznaje po natpisima koji su pronađeni na terenu. Po arhitekturi logora i nalazima koji su pronađeni, keramika, velika količina novca, oružje i nakit, znamo da je logor živio nešto više od 300. godina. Pa je napušten početkom 3. stoljeća. Osnovni cilj izgradnje logora bila je obrana Narone, kao i bolja kontrola unutrašnjosti. Jačem razvoju ovoga kraja doprinijelo je naseljavanje veterana cara Tiberija 14. godine. Veterani su za dugogodišnje služenje u vojci nagrađivani dodjelom imanja (vilae rusticae) u dolini Trebižata. Pa je ovaj kraj zahvaljujući njima bio u 1. stoljeću najgušće naseljen. U blizini logora bilo je kako se pretpostavlja logorsko naselje, koje nije još ubicirano. Po pojedinačnim nalazima, rimskih nadgrobnih spomenika (stelama) istraživači ovih prostora nekropolu rimskih vojnika ubiciraju na prostoru Hardomilja, na lokalitetima Pivnice i Smokvice gdje je do sada i pronađeno najviše sela. Antičkih grobova otkriveno je na više lokacija. Rimljani su na području Ilirika izgradili cestovne komunikacije koje su povezivale Salonu, glavni grad provincije Dalmacije sa unutrašnjosti. Na karti Tabuli Peutingerijani, na kojoj su ucrtani glavni cestovni pravci, upisana je putna postaja Bigesta, pred Naronom, koja se nalazi negdje na području Ljubuške kotline, a koju više istraživača izjednačava sa legionarskim logorom na Gračinama.

50

4.2. Spomenična cjelina - Stari grad Ljubuški Na ljubuškom prostoru postojalo je više ilirskih utvrda koje su ilirskim plemenima služila za obranu. Kada su ilirsko pleme Dalmate (Delmate) po kojima Dalmacija dobi ime, a koje su u dugotrajnim ratovima porazili Rimljani, pa neke od njihovih utvrda vjerojatno koriste za obranu vojničkog logora na Gračinama. Jedna od obrambenih utvrda bila je vjerojatno i na brdu Buturovici sa kojeg se pruža jedinstven pogled na veći dio Hercegovine i Dalmacije prema moru. Na Buturovici će vjerojatno krajem 14. stoljeća biti podignuta tvrđava sa kulom, uz koju će se kasnije izgraditi još nekoliko strateških objekata. Kula je opasana jakim visokim zidom pa postaje jaka utvrda sa naseljem ispod grada. Izgradnja grada se veže za hercega Stjepana Vukčića Kosaču koji grad drži polovicom 15. st. što se doznaje iz povelje aragonskog kralja Alfonza V. iz 1454. godine „Civitate Lublano cum castris et pertinentiis suis“ (Grad Ljubuški sa utvrđenjima i posjedima) Herceg Stjepan je po pučkoj legendi, izgradio grad svojoj ženi Ljubuši, po kojoj grad dobi ime. Grad Ljubuški se spominje i 1463. godine kada je u posjedu Vladislava sina hercega Stjepana. Turci grad zauzimaju između

1468. i 1477. godine kada postaje pogranična utvrda u kojoj drže jaku posadu. Kao važnu stratešku utvrdu Turci grad utvrđuju sa dvije kule i pojačanim obrambenim zidom. Kao tvrđava se spominje i 1565. godine. Grad se sastoji iz više cjelina građenih u dužem vremenskom razdoblju. Napuštan je 1835. godine. Danas je u dosta ruševnom stanju, a posebno od potresa 6o- godina prošlog stoljeća. Proglašen je nacionalnim spomenikom. U zadnje vrijeme radi se na obnovi nekih dijelova grada Ljubuškog, koji može postati glavna turistička atrakcija. 4.3. Spomenička cjelina – Mogorjelo Mogorjelo kod Čapljine, spomenik kasnoantičke kulture leži na desnoj obali Neretve okružen čempresima koji ovome spomeniku daju poseban i dojmljiv ugođaj. Ime ove utvrđene rimske vile povezuje se sa tradicijom o požaru „ mnogo gorjelo“ sa panonskim svecem Hermagorom (koji je umro kao mučenik u Dioklecijanovim progonima) i sa starohrvatskim bratstvom Mogorić. Međutim, oko porijekla samog imena Mogorjelo među stručnjacima ima kolebanja i nedorečenosti. Iskopavanje Mogorjela obavio je Carl Patsch, 1899 do 1903. godine., koji je smatrao da otkopane ruševine pripadaju ostacima vojničkog logora, ali su daljna istraživanja pobila to njegovo mišljenje. U rimsko doba na ovome prostoru razvija se intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Rimski agronom Kato još u 2. stoljeću prije Krista preporučivao je italskim poljoprivrednicima da imanja podižu pored rijeka radi opskrbe vodom i postojećih prometnica, da uzgajaju, vinovu lozu, povrće, maslinu, žitarice, travu i vrbu. Za ovu proizvodnju idealno mjesto je bilo upravo prostor doline Neretve. Na manjoj uzvisini gdje se nalazilo prapovijesno naselje (što potvrđuju arheološki nalazi) na današnjem Mogorjelu, doseljenik Italik u 1. stoljeću, po uzoru na italske vile, podigao je vilu

51

na strateški važnom mjestu. Prvobitno je izgrađen kompleks privatnog poljoprivrednog imanja. U središtu se nalazio stambeni objekt (villa rustica habitatorija). Zgrada za preradu poljoprivrednih proizvoda, a izvan ovoga kompleksa nalazila se radionica za proizvodnju keramičkih posuda i staje. Imanje na Mogorjelu služilo je za snabdijevanje Narone. Vila je nastradala u požaru u 3. stoljeću. Na ruševinama ove vile krajem 3. ili početkom 4. stoljeća podignuto je državno imanje sa vilom koja danas čini glavninu spomeničkog kompleksa. Glavna građevina u Mogorjelu bila je velika palača na kat. Prostorije na katu palače bile su raskošno uređene zidnim slikarijama, a podovi mozaicima. Trijem na katu bio je ukrašen korintski stupovima. U gospodarskim objektima, nalazili su se uljara, vinski podrum, pekara i skladišta. Cijeli kompleks 102. x 86. metra ograđen je visokim zidom sa trojim vratima i tornjevima koji su pojačavali zid. Po stilu gradnje i rasporedu prostorija, sličan je Dioklecijanovoj palači u Splitu, ali dosta manji i jednostavni. Ovaj stil gradnje prevladava upravo u vrijeme cara Dioklecijana,( 284. do 335. godine p. k.) kada se i gradi palača u Splitu.

Pretpostavlja se da je villa u Mogorjelu porušena između 401. i 403. godine, kada su preko ovih krajeva prolazili Zapadni Goti iz Grčke u pljačkaškom pohodu na Italiju. Poslije tih razaranja, malobrojno preživjelo stanovništvo nije moglo tako veliko zdanje više obnoviti. U to doba antička kultura je već počela propadati, pa se daljnje razaranje palače na Mogorjelu nije moglo zaustaviti. Tek pred kraj 5. stoljeća unutar ruševina biće podignuta dvobrodna bazilika, a pored nje i građevina nepoznate namjene. I ove građevine biće porušene dolaskom barbarskih naroda tijekom ranog srednjeg vijeka. Sačuvani su dijelovi oltarske pregrade i dva stupića sa kapitelima. Otkriveni su ostaci nekropole, sarkofag i grobnice od tegula. Cijeli prostor palače u srednjem vijeku poslužio je kao groblje. U grobovima su pronađeni, mač, pojas na garnitura, koplje s krilima i mamuze, koje pripadaju karolinškom krugu, kao i brojni nalazi nakita, pretežno dalmatinsko-hrvatske grupe i keramika, 9.-12. stoljeća. Sačuvano je i nekoliko stećaka. Konzervatori su zidove zaštitili kamenim pločama poput krovova na hercegovačkim kućama, ali su one kasnije skinute. Danas je Mogorjelo najljepši arheološki park u Bosni i Hercegovini 4.4. Povijesna baština - Muzej na Humcu (Humac, Ljubuški) Muzej Franjevačkoga samostana Humac kod Ljubuškog najstarija je institucija te vrste u Bosni i Hercegovini. Ipak, po Zakonu o muzejskoj djelatnosti, radilo bi se o arheološkoj, etnološkoj i sakralnoj zbirci. Nakon dvaju postava u lipnju 2002. otvoren je novi i suvremen arheološki postav u suterenu samostana. Zbirka sadržava eksponate od mlađega kamenog doba, do antike, srednjega vijeka i početka turske vladavine. Izlošci su uglavnom iz Ljubuškog i okolice, ali ih ima s čitava hercegovačka područja. među najvrjednijim eksponatima su Humačka ploča iz 12. st. i novopronađeni kameni ulomak hrvatskoga pletera iz 9. - 11. st., pronađen u podnožju Staroga Ljubuškog na Buturovici.

52

Uz arheološku zbirku uredit će se lapidarij, etnološka, numizmatička i sakralna zbirka, te manja galerija. Muzej su u razdoblju 1984. - 1992. rado posjećivali individualni turisti, organizirane skupine te mnogi novinari i snimatelji. Kulturno-povijesna baština na području uz rijeku Trebižat, premda bez adekvatno zaštite, ugrožena stambenom izgradnjom i širenjem prometnica, ipak uz pomnjivu valorizaciju i primjerenu prezentaciju, može postati atraktivna i obogatiti turističku ponudu općina pa i regije. 4.5. Graditeljske cjelina

Područje Peć Mlini - cjelina Tihaljina

Prema povijesnim saznanjima i ostacima materijalne kulture kao i arheološkim, povijesnim i drugim istraživanjima šire područje rijeke Tihaljine bilo je nastanjeno od najstarijih vremena i to od prapovijesti, rimskog doba, kasne antike i srednjeg vijeka, pa do danas. Uvjeti življenja očito su bili cijelo vremensko razdoblje povoljni zbog pogodne klime, pitomog zemljišta i prisustva vode. Ime Tihaljina prvi pute se spominje 1475.g. u arapskom tekstu kao jedno od naselja, a u istom se svojstvu u okviru Veljačke župe u hrvatskom tekstu spominju pri put 1599.g. Kao rijeka prvi put se javlja 1774. godine na karti uz Fortsovo djelo Viaggio in Dalmazia. Peć Mlini poseban je dar prirode. Prostor je potkovičastog oblika, s okomitim i do 150 m visokim liticama, a otvorena je prema istoku. Tihaljina je ujedno izvor života jednog razmjerno velikog dijela Hercegovine. Litice iznad izvora od pamtivijeka su stanište golubova i pčela, zbog čega se taj dio Tihaljine i zvao Čelinja ili Čelinka. Prirodna cjelina vrela Tihaljine, amfiteatralno okružena visokim liticama ispod kojih izvire rijeka, te s ostacima većeg broja mlinica, stupa, riječnih rukavaca i kanala predstavlja prirodno spomeničku vrijednost na području zapadne Hercegovine. Lokacija Peć Mlini evidentirana je kao prirodna znamenitost i rijetkost u nadležnom Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode HZ HB u Mostaru, ali odluka o zaštiti nije donesena. Peć Mlini sa sedam vodenica i isto toliko stupa u kojima se valjao sukno, a gunjevi valjali i prali s tragovima je sve do nedavno bio središte života za područje od Biokova do Vran planine. U Peć su dolazile karavane natovarene žitom i suknom. U širem području čak je bilo organizirano otpremanje odjeće i pokrivača u Peć, a ljudi su ostali i po nekoliko dana dok se posao ne bi obavio. Zbog brojnih mlinica naselje Peć se od sredine 20. stoljeća naziva Peć Mlini. Prve podatke o vodenicama – mlinicama na Tihaljini javljaju se 1585.g. u turskom katastarskom popisu vilajeta kad se spominje lokalitet Čelinja s više vodenica. U Peći su bile slijedeće mlinice: Vekića mlinica (Tomasova mlinica sa 5 mlinskih kamenova) Grubišića mlinica sa 4 mlinska kamena Galića mlinica sa 6 mlinova

53

Čulinova mlinica sa 6 mlinova Ravlića mlinica sa 6 mlinov Nešto nizvodnije kod sedrene pregrade nalaze se: Vranješa mlinica sa 6 mlinova Lekina mlinica sa 4 mlina Na širem području Peć Mlina još je u funkciji Vranješeva mlinica. Ostale navedene mlinice u većoj ili manjoj mjeri su razrušene i devastirane. Nijedna nema krov koji je bio od kamenih ploča. Jedino je Ravlića mlinica bila pokrivena crijepom, a rijeka je nekad zavijala u nju. U Peć Mlinima su vidljivi i ostaci još dvije vodenice, jedna između Vekića i Grubišića mlinice i druga između Grubišića i Galića mlinice. Mlinice

- Na području Klobuka bilo je u funkciji 8 mlinica, od kojih su tri u funkciji mljevenja i dvije su privedene turističkoj valorizaciji. Mlinica više vodopada Koćuša je u funkciji mljevenja, ali ne i u turističkoj funkciji. Mlinica na lokalitetu Koćuša trenutno se sanira, restaurira i uređuje mlinica koja će se staviti u punu turističku funkciju. Treća mlinica podno vodopada Koćuša je u funkciji mljevenja ali i u turističkoj funkciji. Ostale mlinice su u dosta ruševnom stanju ali sa glavnim nosivim, vanjskim zidovima.

- Na području Bučina bilo je tri mlinice, niti jedna nije u funkciji. Jedna od mlinica je obnovljena ali nije još stavljena u punu funkciju. Ostale mlinice su u ruševnom stanju i glavni nosivi zidovi su ostali sa djelom postrojenja i kamenih kola.

- Na području Kravica registrirano su 4 mlinice od kojih je jedna više samog vodopada renovirana ali još nije u funkciji. Ostale mlinice su u ruševnom stanju ali sa očuvanim glavnim zidnim gabaritima.

- Na području Studenaca bile su četiri mlinice od kojih je danas samo jedna u funkciji. Ostale mlinice su u dosta ruševnom stanju i traže kompletnu sanaciju i obnovu.

- Na području Božjaka vidljivi su ostaci jedne mlinice sa tri kamena kola. Od ove mlinice ostali su samo temelji.

- Na području Grabovina vidljivi su ostaci mlinice koja je u dosta lošem stanju i gdje se naziru njeni ostaci.

- Na području Stuga bilo je 36 mlinskih kola u nekoliko mlinica. Današnje stanje mlinica je dosta upitno i samo jedna Krešićeva je u funkciji. Ostale mlinice uz određene zahvate moguće je staviti u funkciju turizma

- Na području Trebižećkog polja, navodnjavanje iz rijeke se vršilo vodenim kolima od kojih su samo dva u funkciji. Postoje ostaci još 4 vodena kola od kojih se jedno uz malu investiciju može staviti u funkciju

54

Osnovni problem obnove starih mlinica svakako predstavljaju vlasnički odnosi koji su ne riješeni i gotov u svakoj mlinici postoji više vlasnika.

Mostovi Od graditeljske baštine važno je i vrijedno istaknuti kamene mostove preko rijeke od kojih jedan na području Tihaljine, jedan ispod Kravice, drugi na području kod donjih Studenaca, odmah tik uz vodenice koje su razrušene. Kameni most u Trebižatu bio je djelomično oštećen te je prošlih godina isti saniran.

Graditeljske cjeline Dio graditeljske baštine svakako je dio povijesne jezgre Vitine gdje je više objekta iz srednjeg vijeka, uvršteno u povijesno kulturnu baštinu i nalaze se pod zaštitom. Uz ove objekte je i sam izvor rijeke Vrioštice koji je kaptiran i nalazi se pod zaštitom. Lokalitet Staro Hardomilja jedan je od vrijednijih i sačuvanih lokaliteta na području općine Ljubuški koji kazuju o načinu gradnje i same organizacije naselja u periodu prije 50-ak godina. Veliki broj kuća koje su isključivo građen od kamena, danas su u ruševnom stanju i koje traže obnovu i restauraciju. Prvi počeci obnove starih obiteljskih kuća u izvornom stanju već su vidljivi i predstavlja dobar putokaz da ovo selo može biti potencijal ne samo za općinu nego i za cijeli prostor u smislu oživljavanja istog kroz eko -etno selo. U vrijedno graditeljsko i povijesno sakralno nasljeđe svakako su objekti poput Humačkog samostana u Ljubuškom, Crkve u Trebižatu, Studencima, Grudama, te zvonika na području Klobuka. 4.6. Arheološki spomenici - Stećci Povijesno kulturno nasljeđe očituje se i kroz srednjovjekovne spomenike stećci koji se nalaze u većim ili manjim skupinama po cijelom području. Na području ljubuške općine registrirano je 27 lokaliteta sa stećcima. Brojnost stećaka varira od lokaliteta do lokaliteta, 5 kod Vitine do 74 stećka Gornji Studenci. Na području općine Čapljina registrirano je 20 lokaliteta sa rasponom brojnosti od 4 (Mogorjelo) do 100 komada (Bivolje brdo). Slična je situacija i na području općine Grude.

55

5. GOSPODARSKO EKONOMSKA ANALIZA 5.1. Korištenje i zaštita voda Rijeka Trebižat je desna pritoka rijeke Neretve koja drenira značajan prostor krškog područja Zapadne Hercegovine i dijela Dalmacije. Granice njenog slivnog područja još uvijek nisu precizno određene i kreću se od 930 do 1.100 km2. Radi se o vrlo specifičnom vodotoku koji

zbog geološke građe i konfiguracije terena ima složene hidrološke i hidro-geološke odnose, te se pojavljuje i površinski i podzemno u dvije države (Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina). U zavisnosti od mjesta pojavljivanja i samog nadzemnog toka voda, vodotok se pojavljuje pod različitim nazivima: Ričina (Ričica), Suvaja, Sija, Vrljika, Matica, Tihaljina, Mlade i Trebižat. Najznačajnija polja u njenom slivu su: Imotsko-Bekijsko, Ljubuški, Klobučko-Šipovačko i Veljičko, Rastok, Dolina Trebižata, Jezerac, Vrgorsko, Posuško-Virsko i Brotnjo polje (općina Čitluk). Sva polja su u kišnom periodu izložena plavljenju kada s gornjih horizonata dolaze velike količine vode, a istovremeno su ograničeni kapaciteti evakuacijskih organa (ponora i tunela). Zajednički problem za sva polja je manjak vode u ljetnom razdoblju, tj. suša. U svrhu zajedničkog rješavanja vodno gospodarskih problema između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske (ondašnjih SR BiH i SR H) potpisani su 1982. godine Sporazum i Dogovor o načinu, uvjetima uređenja i korištenja voda na slivu rijeke Trebižat

Postojeće stanje hidro-melioracijskog uređenja kraških polja sliva Trebižata Ljubuško polje – horizont T-M-T je melioracijsko polje s obradivih oko 4.000 ha (od ukupne površine od 5.850 ha). Melioracija polja je započeta 1822.godine. Vodotok Mlade je reguliran (od Humačkog do Kavazbašinog mosta dužine oko 8 km) čime je zaštićen Rastok od poplava, izgrađeni su obrambeni nasipi i gravitacijska odvodna kanalska mreža. Uz regulaciju Mlade izvršena je i regulacija Vrioštice. Sustav kanala za navodnjavanje izgrađen je najvećim dijelom za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Izgrađeno je oko 150 km kanala za navodnjavanje i preko 1000 km detaljne kanalske mreže (koja pokriva površinu od 2.600 ha). Danas se ulažu napori na održavanju dijela sustava, a potrebno je izvršiti značajne radove na njihovoj rekonstrukciji

Klobučko-Šipovačko-Veljačko polje povezuje natapni kanal Klobuk-Šipovača-Veljaci dužine 15 km kojim se navodnjava oko 300 ha. Također, izgrađen je osnovni sustav gravitacijske odvodnje viška voda.

Dolina Trebižata nizvodno od Humca uključuje i Studenačko polje. Glavni recipijent je rijeka Trebižat iz kog se navodnjava oko 1.200 ha polja.

Cijeli vodni potencijal slivnog područja Trebižat u funkciji je korištenja voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina na pometnutim poljima kroz urađen sustav kanalske mreže.

Međutim pored izgrađene primarne i sekundarne mreže kanala, ostaje veliki dio kanalske

56

mreže koje bi trebalo privesti svojoj namjeni. Pored ovog problema koji će biti svakako potenciran u narednom periodu, u sklopu korištenja vodnog potencijala važno je istaći i Izgradnju HE Peć Mlini i njeno puštanje u probni rad 2005. godine, korištenje voda sa područja Imotsko – Grudskog polja, odnosno vode rijeke.

Planirano hidro-energetsko rješenje sliva Trebižata Vodni i energetski potencijal sliva Trebižata je odavno ocijenjen značajnim i vrijednim za korištenje. Prvo cjelovito rješenje energetskog korištenja voda Trebižata je urađeno 1956. god, a kasnije je dva puta revidirano. Zbog toga su još 1982. godine između tadašnjih republika Bosne i Hercegovine i Hrvatske potpisani slijedeći dokumenti:

- „Dogovor o načinu i uslovima uređenja i korištenja voda područja sliva Trebižat“ i - „Sporazum o načinu izgradnje i osiguranja sredstava za izgradnju objekata, usovima

uređenja i korištenja objekata, kao i način upravljanja objektima na vodnom području sliva rijeke Trebižat“ („Narodne novine SRH“, br. 16/82 i „Službeni list SR BiH“, br.

9/82). Taj zajednički interes je potvrđen poslije rata u sada novim državama. Novi međudržavni ugovor je pripremljen i očekuje se njegovo potpisivanje.

Vodotok

Naziv

Vrsta

Qsr

Qi

Kota norm nivoa

Kota min. nivoa

Kota donje vode

Max bruto Pad

Neto pad

Vuk

Ni

Egod

m3/s m3/s m.n.m m.n.m m.n.m (m') (m') (hm3) (MW) GWh Vrljika Vrelo

Tihaljine deriv 18,4 24,0 258,0 251,5 143,0 115,0 111,0 20,6 140,0

Tihaljina Kordići pribr 20,7 24,0 142,0 128,0 14,0 4,64 2,3 20,21 Mlada Klokun pribr 28,0 48,0 127,0 108,5 18,5 15,3 4,5 32,80 Mlada Koćuša deriv 28,9 48,0 94,0 81,0 13,0 4,5 25,83 Trebižat Kravica deriv 36,6 39,0 57,5 30,5 27,0 8,1 50,30

Ukupno: 40 269,14

(prema Okvirnoj vodoprivrednoj osnovi BiH iz 1994.godine) Značajne promjene se planiraju u odnosu na navedenu tabelu, tako je npr. umjesto HE Vrelo Tihaljine (sada HE Peć Mlini) i ranije planiranih parametara od Qsr = 18,4 m3/s i Eg = 140 GWh izgrađen objekt s Qsr = 11,1 m3/s i Eg = 83 GWh. Također, zbog vrlo vrijednog prostora, velikog broja različitih korisnika, kao i zaštite prostora i postojećeg ekosustava upitna je izgradnja elektrana na vodopadima (Kravica i Koćuša), a pogotovu izgradnja velike HE Klokun koja bi bila jako bitna za obranu od poplava. 5.2. Korištenje područja kroz poljoprivredu, lov i ribarstvo U promatranom području poljoprivreda zauzima značajno mjesto. Tim prije što se veliki dio polja (Tihaljinsko, Vitinkso, Ljubuško, Studenačko, Zvirićko, Trebižećko i Struško) može

57

navodnjavati iz rijeke Trebižat. Kako smo i prije naglasili, režim voda na području cijelog toka Tihaljina- Mlada- Trebižat dosta je neujednačen i varira od godišnjih doba (zimski - poplavni i ljetni - sušni periodi). U najvećom mjeri režim voda odredio je i način korištenja ovih polja. Uz povoljne klimatske faktore, strukturu i tipove tala (crvenice, aluvijalni nanosi, rendzine, smeđa tla na vapnencu i močvarno gnojna tla), odredile su poljoprivrednu proizvodnju te imala presudnu ulogu u životu ljudi na ovom prostoru. Sve intenzivnija poljoprivredna proizvodnja zahtjeva i sustav natapanja, naročito u ljetnom periodu, što u mnogome povećava prinose po hektaru. Sustav kanala za navodnjavanje, koji koriste vode rijeke Trebižat, datiraju još iz vremena Austro-Ugraske, u ukupnoj dužini od 150 km glavne kanalske mreže i preko 1000 km sekundarne kanalske mreže koja pokriva površinu od 2.600 ha, dok 40 km kanala za navodnjavanje koristi vodu iz rijeke Vrioštice. Sustava kanala za navodnjavanje Studenačkog, Zvirovićkog polja koristi vode iz rijeke Studenčice, čija ukupna dužina se kreće oko 10 km. Natapani i irigacioni sustavi ranije su imali i funkciju odvodnjavanja zemljišta jer je godišnje bilo plavljeno i do 4000 ha zemljišta samo na

području Ljubuškog polja. Održavanjem odvodnih kanala poplave su svedene na svega 300 – 400 ha u djelu Ljubuškog polja. Situacija je mijenja izgradnjom HE Peć Mlini koja bi trebala svesti poplavne površine na minimum. Situacija na području Čapljine dosta je slična i odraz je stanja i količine vode koja dotječe Trebižatom i rijekom Studenčicom. Dio kanala za natapanje Trebižećkog polja, koristi vode rijeke Trebižat prirodnim padom i dijelom radom vodeničnih kola koja su danas u funkciji, iznosi oko 15 km. Područje Zvirićkog polja također je oivičeno natapanim kanalima u ukupnoj dužini od 2 km. Korištenje Zvirićkog i Trebižećkog polja u velikoj je zavisnosti od sezonskih razina vode Trebižata. Tijekom zimskih i proljetnih mjeseci, kad uslijed obilnih padalina rijeka Trebižat izlije se iz svog korita i poplavi cijelo Zviričko i većim dijelom Trebižećko polje isto ostaje pod vodom sve do travanja. Uslijed dugog zadržavanja vode na poljima ista nisu privedena određenoj poljoprivrednoj kulturi, nego se koriste samo tijekom ljetnih mjeseci. Na području Tihaljinskog polja, općina Grude zemljište uz rijeku se intenzivno obrađuje tijekom ljetnih mjeseci sve do prosinaca, a tijekom zimskih mjeseci je također plavljeno od strane Tihaljine. I pored puštanja u rad HE Peć Mlini situacija se nije značajnije popravila kakao ne bi dolazilo do plavljena određenih površini na pogodnih za poljoprivredu. Na višim kotama Tihaljini zemljišni fond se prvenstveno koristi kroz nasade vinograda jer i sama struktura zemljišta im odgovara.

Proizvodnja voća i povrća Da je zemljišni potencijal/resurs na kojem će se bazirati i najveći dio proizvodnje i gospodarskog razvoja kako općina tako i regije, u budućoj studijskoj analizi neophodno je ovu komponentu sagledati sa svim aspekata. Ujedno treba voditi računa u njenoj ulozi u budućem korištenju zemljišnim fondom i treba je svakako staviti u kontekst održivosti sa

58

onim sadržajima i proizvodnjom koja će biti kompatibilna sa ukupnom razvojnom politikom ovog područja. Iskorištenost zemljišnog potencijala treba planirati na takav način koji će osiguravati kvalitetan proizvod, zadovoljiti potrebe tržišta i ljudi koji baziraju svoj život na poljoprivrednoj proizvodnji, koja je u svakom slučaju jedna od glavnih ako ne i jedini izvor prihoda zajedan veliki broj stanovnika. Upravo vođeni idejom da poljoprivreda mora imati važno mjesto u budućem korištenju resursa, s tim da se poljoprivredno zemljište može kvalitetno iskoristiti kroz kulture koje zahtijevaju najmanja ulaganja i opterećenja po okoliša. Odnos proizvodnje po jedinici površine i prihvatnog kapaciteta opterećenja recipijenta (ekosustava) ključni je element budućeg razvoja ove grane gospodarstva, koji će se postaviti kao limitirajući faktor razvoja. Održanje kvaliteta proizvoda i prinosa po jedinici površine ne smije ići na uštrb zagađenja tla i vodotoka. Analizom proizvodnih kapaciteta po kulturama možemo steći opću sliku o gospodarskim efektima poljoprivrede za lokalno stanovništvo, a time doći do optimalnih rješenja buduće planske proizvodnje i opterećenja koje će uslijediti s tom proizvodnjom.

U narednoj tabeli dat je pregled po kulturama i mogućoj godišnjoj proizvodnji na razini općina. Dominantne povrtlarske kulture na području općina

površina procijenjena proizvodnja

Rajčica 456 ha 32.000 tona Paprika 191 ha 10.000 tona Krastavac 145 ha 17.400 tona Lubenica i dinja 596 ha 30.000 tona Krumpir rani 799 ha 20.000 tona Salata 304 ha 7.000 tona

Dominantne voćarske kulture na području općina

površina procijenjena proizvodnja

Breskva i nektarina 336 ha 4.000 tona Jabuka 41 ha 1.600 tona Jagoda 32 ha 700 tona Trešnja i višnja 20 ha 200 tona

Imajući u vidu veliki broj površina koje nisu obuhvaćene intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom na području od Peć Mlina do Struga, lokalno brdsko područje čini dobar prirodni potencijal u ljekovitom i aromatičnom bilju, koje se može koristiti i unapređivati kao ekološka proizvodnja. Koristeći pogodnosti klime, vegetacije i pedološke podloge, privatni investitor poput ROING d.o.o. Ljubuški, upustili su se u proizvodnju aromatičnog i začinskog

59

bilja. S obzirom da je ovo začetak jedne ozbiljnije proizvodnje na području Hercegovine, u tabeli smo dali prikaz količina i površina koje su stavljene u funkciju korištenja, te projekciju količina otkupa samoniklog bilja za 2002. godinu. Eko uzgoj biljaka na području općina i plan otkupa za 2002.godinu

Vrsta Količina uzgoja u ha

Količina otkupa samoniklog bilja za

2002.g u tonama

Origano 10 ha Lavanda 2 ha Bosiljak 1 ha Peršin 1 ha Celer 1 ha Kopar 1,5 ha Koriander 1,5 ha Lavor 1 ha Komorač 5 ha Konopljika 10 t Smilje 10 t Kadulja 12 t Vrisak 7 t Bokvica 5 t Pelin 3 t 47

Neiskorišten prirodni potencijal svakako ostavlja mogućnost daljnjeg razvoja u sakupljanju i proizvodnji aromatičnog bilja koja može biti zamjenska grana intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji ranog povrća. Jer proizvodnja ranog povrća vuče za sobom velike količine agrotehničkih mjera koje značajno opterećuju okoliš. Uz to velike zemljišne površine koje se ne obrađuju, pašnjaci i livade može se sa malo truda i ulaganja staviti u korisnu funkciju. Kompatibilnost ove proizvodnje sa proizvodnjom meda, zasigurno ima svoju budućnost i opravdanost na ovim prostorima. Kvaliteta meda sa ovog područja iznimno je cijenjen kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Uz dobru certifikaciju, proizvod koji može dobiti ekološku etiketu, može se plasirati na europsko tržište.

Korištenje prostora kroz ribolov Mogućnosti razvoja akva-kulture i sportskog ribolova na rijeci Tihaljina – Mlade – Trebižat svakako ima svoju povijest i opravdanost. Kvaliteta vode daje mogućnosti za razvoj ove vrste djelatnosti i korištenja prirodnih potencijala na održiv način. Postojeći ribnjak na lokalitetu

60

Koćuša jedini je pogon sa organiziranim načinom proizvodnje ribe i riblje mlađi na području obuhvata. Postoje uz rijeku Trbižat, u privatnim rukama desetke manjih kaveza za držanje ribe za daljnju prodaju. Pretežne vrste koje se drže u kavezu su potočna pastrva i šaran, ribnjak „Zlatno Sunce-Rebac“. Mogućnosti daljnjeg unapređenja proizvodnje ribe na promatranom području je upitno zbog sve većeg pogoršanja kvalitete vode koja ne dopušta uzgoj ribe u zatvorenim kavezima. Limitirajući faktor zaraznoj ove grane je sama kvaliteta vode koja teče kroz vodeni sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat. Sportsko ribarstvo kao dio turističke ponude područja ima svoju perspektivu jer tri sportsko ribolovna društva: ”Bjelave “Čapljina, “Slapovi Kravice” Ljubuški j “Krenica” Grude, djeluju na ovom području i mogu nositi ovu turističku aktivnost. Međutim, nedovoljna organiziranost društava svele su ovu ponudu na niske grane i ona danas ne predstavlja neku ozbiljniju gospodarsku granu u korištenju ribljeg fonda, s kojim je rijeka bogata. 5.3. Korištenje resursa kroz turizam

Turizam kao razvojna komponenta područja i okruženja Turizam je danas u svijetu priznat kao značajan društveno - ekonomski fenomen koji pokreće veliki broj ljudi, materijalnih i tehničkih sredstava. Zbog njegove važne uloge većina vlada ga uvrštava u sve planove i programe razvoja, a neke zemlje na njemu temelje ukupan gospodarski razvoj. Utjecaj turizma na nacionalne ekonomije je jako velik jer, zbog svoje dinamičnosti i ostalih karakteristika uza sebe veže preko 50 drugih gospodarskih grana na

različite načine. Svote potrošene na turistička putovanja danas iznose do 17 % svjetske trgovine (WTO 1997), sa tendencijom daljnjega rasta, uzrokovanog globalizacijskim procesima. Danas, kada svaki deseti stanovnik svijeta putuje i kada gotovo dvije stotine zemalja svijeta bori se za naklonost turista, potrebno je intenzivirati aktivnosti i iskoristiti sve mogućnosti i komplementarne prednosti. Idealan okvir za usvajanje određenih smjernica, prije svega u odnosu na zaštitu životne sredine-okoliša, predstavlja AGENDA 21, koja proklamira održivi razvoj. Odnosno, podrazumijeva se unapređenje kvaliteta života ljudi u okviru mogućnosti ekosistema koji nas okružuje. Odgovorni i održivi razvitak turizma podrazumijeva pravo na turizam i na slobodu turističkih kretanja, zadovoljenje ekonomskih, društvenih i estetskih potreba, uz održavanje karakteristika prirodnog i društvenog okruženja i kulturno-historijskog naslijeđa. Sukladno razvojnoj strategiji turizma na području Hercegovine definirani su posebni ciljevi koji su postavljeni do 2020. godine, a odnose se na :

(1) kompletiranje i zaokruživanje postojeće turističke ponude, kao i intenziviranje njenog korištenja i potrebom za značajnijim povećanjem socio-ekonomskih efekata od turizma,

61

(2) aktiviranje novih područja sa dominantnim prirodnim turističkim resursima, (3) davanje većih ovlasti lokalnim zajednicama za tržišni tretman zemljišta i resursa u privatnoj, državnoj i mješovitoj svojini, u korištenju turističkih i komplementarnih potencijala; (4) unapređivanje uvjeta za dnevnu, vikend i prazničnu rekreaciju gradskog i lokalnog stanovništva u neposrednim gradskim okruženjima,

Koncept dugoročnog razvitka i organizacije turističke ponude TMT

Područje uz rijeku Trebižat (TMT), kao jedinstva eko turistička destinacija, predstavlja najširi funkcionalni obuhvat kompleksne i integrirane turističke ponude jednog dijela Hercegovine sa karakterističnim postojećim i potencijalnim turističkim aktivnostima i sadržajima. Za dostizanje ovog cilja važno je istaći strateške dokumente koji su definirali ovo područje i namijenile u buduću namjenu i funkciju. Jedan od strateških dokumenta je Prostorni plan ŽZH i HNŽ, Studija ranjivosti ŽZH,HNŽ, “Zonskog plan vodopada Karvice”, Master plan razvoja turizma za općinu Ljubuški, Master plan Turizma općine Čapljina, te Ekonomska razvojna strategija općina Gruda, Ljubuškog i Čapljina. Svi ovi dokumenti sastavni su dio uspostave kontinuirane i sustavne zaštite na nekom području i isti trebaju da se utvrde Prostornim planom općina i planovima upravljanja, koji će odrediti:

dugoročne osnove upravljanja, organizacije, korištenja i namjene prostora,

pravce urbanizacije i osnovne kriterija uređenja naselja;

planska načela i kriterija korištenja prirodnih resursa i zaštite okoliša;

uvjete za zaštitu i korištenje područja od posebnog značaja za turizam i obrtništvo i koridore osnovnih infrastrukturnih sistema,

prekogranično vezivanje turističke ponude uz kreiranje zajedničke politike upravljanja, očuvanja i korištenja prirodnih resursa.

Razvojni turistički pravci Koristeći povoljan geopolitički položaj i poziciju raskrižja europskih putova i interesa, bogato periodno i kulturno - povijesno nasljeđe, marljivost, snalažljivost i gostoljubivost ljudi koji tu žive, ekološki čisto i klimatski povoljno podneblje, bogatu gastronomsku ponudu TMT , sa susjednim parkovima PP Blidinje, PP Hutovo blato i PP Delta Neretva u Hrvatskoj imaju sve šanse i mogućnosti za razvoj turizma. Buduća konkurentnost i tržišna pozicija ovog područja

zavisit će uvelike i od zakonskih propisa i upravljačkih koncepata, mogućnosti slobodnog i brzog kretanja ljudi, kapitala i materijalnih dobara, ali i sigurnosti ljudi sa obje strane granice.

Mogućnosti razvoja turizma i modaliteti suradnje Radi izrazito razvijenog receptivnog turizma u Dalmaciji i idealnih uvjeta za provođenje godišnjih odmora, velikoga broja turista iz europskih zemalja, posebno u ljetnim mjesecima,

62

oduvijek je Hercegovina bila cijenjena izletnička destilacija, najčešće jednodnevnih izleta. Radilo se o Međugorju, Počitelju, Blagaju, Mostaru, Hutovu Blatu, slapovima Kravice ili nekoj drugoj atraktivnoj destilaciji. Te su se mogućnosti posljednjih godina znatno povećale radi pojave nekih drugih mogućnosti i atraktivnosti, nekih novih destilacija koje bi svakako trebalo posjetiti, poput Blidinja, Kupresa, i drugih interesantnih destilacija.

Oblici i vrste turizma koji se mogu valorizirati

Razvoj turizma u promatranom području direktno je povezan sa turističkim destilacijama u neposrednom zaleđu i zemljama iz okruženja, naročito Republiku Hrvatsku. Ona ima najveće geografske, gospodarske, povijesne i geopolitičke veze sa BiH. Gospodarstva su međusobno komplementarni, te postoji velika mogućnost suradnje i zajedničkog nastupanja na međunarodnim turističkim tržištima. Područje TMT ima posebnu mogućnost razvoja riječnog, speleološkog, rekreativnog, seoskog, kulturnog, vjerskog, lovnog, ribolovnog, seoskog i drugih vrsta turizma, jer ima sve kompatibilne sadržaje.

Poslovni turizam nastaje uslijed poslovnih putovanja i boravka u određenom gradu i zemlji. On je vezan uglavnom uz poslovne kontakte, znanstvene i stručne skupove i simpozije i slično. Iako poslovni boravak u nekom gradu ne možemo svrstati u turističke posjete boravak u određenom gradu se koristi i za konzumiranje turističkih usluga i turističkih proizvoda, čime se stvara i određena turistička ponuda. Objekti koji mogu nositi razvijati ovaj vid ponude su: Hotel Mogorjelo, Hotel Hum, Bagin Most, Restoran Villa-Rustica,

Vjerski turizam i ponude vjerske prirode su zasigurno jedan od najstarijih oblika turizma u ovom prostoru. Međugorje je jedan od najvećih turističkih odredišta prošloga

stoljeća, po pitanju vjerskog turizma. Mjesto koje je za samo 20 godina posjetilo nekoliko miliona vjernika. Ono je atraktivno i posjećeno tokom cijele godine. Postoje svetišta, koja su postala kulturna, jer u određene dane u godini okupljaju masu hodočasnika i posjetitelja samostan Humac – Ljubuški.

Riječni i rekreativni turizam Turističke mogućnosti rijeke Trebižat ni približno nisu iskorištene. Iako rijeke predstavlja poseban dragulje hercegovačkog krša u ljetnim mjesecima postaje pravo mjesto odmora, rekreacije, kupanja uz mogućnost korištenja turističkih sadržaja: kanu safari, rafting, rekreativno jahanje u prirodi, biciklizam, penjanje, ronjenje itd. Kvalitetnije korištenje ovih potencijala (turističkih atrakcija) očekivat je kroz infrastrukturno povezivanje preko koridora VC. Kvalitetna turistička valorizacija ponude Parkova prirode (Hutovo blato, Blidinje) daju mogućnost i Trebižatu da se nametne svojim turističkim i biološkim potencijalom.

63

Lovno ribolovni turizam Sve veća potreba za aktivnim odmorom, uživanjem u prirodi, adrenalinskom doživljaju postali su novi turistički trendovi u svijetu turističke ponude. Očuvan krajolik uz rijeku, bogatstvo flornih i faunističkih elementa daju mogućnost za razvoj lovnog i ribolovnog turizma. Korištenje lovne divljači (divlja svinja, zec, pernata divljač –fazana) daleko je ispod optimalnih mogućnosti prostora. Uzgoj zeca u volojerama te njegovo puštanje u prirodu dodatni su motivi i resurs za razvoj lovnog turizam. Bogat riblji find uz uređene i pristupačne lokacije za sportski ribolov na djelu Klobuka, Humca i Matice dodatni su elementi razvoj ovog vida turizma.

Seoski turizam

Prostor ima posebne mogućnosti razvoja ovog oblika turizma, radi prirodnih ljepota i ekološki očuvanog prostora, koji predstavlja značajan turistički resurs. Suvremeni život u gradu, a posebno u industrijski razvijenim zemljama, traži aktivan odmor i boravak u prirodi, za što pojedina sela (Tihaljina, Drinovci, Ružići, Klobuk, Hardomilje, Trebižat, Bijača, Studenci, Zvirići, Struge) imaju posebne mogućnosti. Kako samo postojanje mogućnosti nije dovoljno, potrebno će u budućnosti raditi na stvaranju prepoznatljivog seoskog turističkoga proizvoda. Time će se doprinijeti i revitalizaciji, posebno naprijed nabrojanih sela, a posebice Starog Hardomilja koje je u odumiranju, čime bi se postiglo i zadržavanje mladih ljudi i izgradnja njihove perspektive. Efekti se vremenom i multiplicirati, jer će doći do:

- popravka infrastrukture ( putovi, vodovod, struja ) - povećanje poljoprivredne proizvodnje, posebno zdrave hrane, - povećati će se svijest o zaštiti prirode.

Za razvoj seoskoga turizma atraktivna su posebno sela: Peć Mlini, Drinovci, Ružići, Klobuk, Hardomilje, Humac,Studenci, Trebižat, Struge.

Tranzitni turizam Najavom izgradnje koridora VC koji presijeca riječni tok Trebižat na lokalitetu Studenci značajno će utjecati na povećanje turističkih dolazaka ali i same turističke ponude. Skretanje u Zvirovićima i Bijači dodatno će osigurati brzu pristupačnost glavnim turističkim

destinacijama na području uz rijeku Trebižat, a prvenstveno vodopad Kravice Humac, Čeveljuša, Božjak, Matica i Struge. Koridor VC imati će ogroman značaj i važnost za turistički sektor na području Hercegovine, nego će se njegovi pozitivni elementi odrazit i na samo gospodarstvo BiH. Glavni granični prijelaz Bijača te malogranični prelazi s RH imat će značajan utjecaj na kretanje turista između EU zemlja i BIH.

64

6. RESURSNA OSNOVA PODRUČJA 6.1. Krajobrazna raznolikost Govoriti o prirodi uvijek je nezahvalan posao. Ponajprije zato što je svaka riječ o ljepoti manje lijepa od same ljepote. Ljepota je impresija, ona je doživljaj. Svaki izričaj o doživljaju uvijek je manje vrijedan od samog doživljajna. Ljepotu krajolika Trebižata (TMT) treba shvatiti i doživjeti kroz pokušaj koji budi zanos uz opčaranost njenim bogatstvom i raznovrsnošću, njenom jednostavnosti i podatnosti. Blizina mora, klimatske prilike sa elementima mediteranske, sub-mediteranske i djelom kontinentalne klime utjecale su na izgled i ljepotu krajolika kroz sva četiri godišnja doba. Mnogobrojni oblici kršnog reljefa ispoljeni kroz škrape, vrtače, pećine, ponore, kanjone, kraška polja, zaravni uz obilje podzemne i površinske vode stvorile su krajolik vrijedan znanstvene i stručne valorizacije. Rijeka sama po sebi je fenomen – Vrljika izvire u Republici Hrvatskoj, a već u Imotskom polju dobiva novo ime i zove se Matica. U Drinovačkom polju ponire i u Tihaljini (Peć Mlini) izvire ponovo kao Tihaljina. Specifičan krajolik ispunjen izvorištima, klisurama, liticom do 150 m, špiljama, pećinama (Ravlića pećina),jamama, ponorima uz mnogobrojne mlinice i zelenilo biljnog pokrivačima daje ovom lokalitetu prirodnu i krajobraznu vrijednost koja se turistički da iskoristiti. U Klobuku rijeku Tihaljinu pomlađuju, vode izvora Klokun, pa Tihaljina dobila novo ime Mlade. Izvor Klokuna, zanimljiv je po tom što je jedan od najizdašnijih izvora u Europ 30 l/s i, a vrlo male razlike su u količini vode koja izbija ljeti ili zimi. Buk podno brda Klobuk širine oko 50 m i visine oko 1,5 m sa okolnim izvorištima, pristupačnom obalom, ribnjakom salmonidnih vrsta postaje mjesto izletnika i ribiča. Nešto nizvodnije,vodopad Koćuša visine oko 5 m i oko 35 - 40 m širine uz nekoliko mlinica koje su još u funkciji, te uz ugostiteljske objekte postaje sve atraktivnija turistička destilacija. Od Humačkog mosta u općini Ljubuški do ušća u Neretvu, Trebižat u dužini od 23 km čini mnogo slapova, kaskada, bukova, vodopada, a na lokalitetu Čeveljuša nalazi se slap visine 2,5-3 m i širine 50 m gdje se voda prelijeva preko niza kaskada u dužini od 50 - 70 m gradeći sedrene kaskade koji daju ljepotu i svježinu ovom krajoliku. Ugostiteljski objekti, sportsko rekreacijski tereni daju velike šanse turizmu ovoga kraja. Posebnu ljepotu hercegovačkom kršu daje vodopad Kravice udaljen od Ljubuškog nekih 6 km. Sedrena barijera visine 28 m i širine 130 metra po svojoj ljepoti predstavlja jedan od bisera Hercegovine, a svoju ljepotu vodopad Kravice duguje prirodnom fenomenu osedravanja. Krajolik uz vodopad Kravicu ne samo da je ukras Hercegovine nego ono postaje sve traženija i posjećenima turistička destilacija Ljetnu svježinu Trebižatu daju izvorišta Studenčice koja svojom izdašnošću i čistoćom dodatno obogaćuju vode Trebižata čineći ga ugodnim za kupanje i pogodnim za spuštanje kanuima sve do ušća u Neretvu.

65

Dio riječnog korita od Božjaka do Struga sa dužinom od 13 km čini poseban krajolik gdje se sedrene kaskade smjenjuju jedna za drugom tvoreći idealnu stazu za ljetni kanu safari i zimski rafting. Vodenična kola, mlinice, Villa-Rustica Mogorjelo, mnogobrojne plaže, uređeni sportski tereni, konjičke staze uz netaknutu prirodu čini ovaj krajolik po mnogo čemu jedinstvenim i poželjnim za odmor i rekreaciju. 6.2. Biološka raznolikost

6.2.1. Flora i fauna Biološka komponenta ogleda se u raznolikosti vrsta i stanišnih tipova što daju ovom području potencijla koji se može turistički valorizirati kroz edukacijske, lovne i športske aktivnosti. Florna komponenta šireg područja uz rijeku Trebižat zastupljena je sa preko 600 vrsta vaskularnih biljaka i papratnjača što čini dio bogatog genofonda koji karakterizira šire područje Hercegovine. Detaljna istraživanja sastava i zastupljenosti flornih elemenata na ovom području nisu provedena ali kako područje pripada istom flornom elementu (Querco Carpinetum orienetalis) to je za očekivat veliku zastupljenost flornih elementa i na ovom području. Stanišni tipovi vodene, močvarne, poplavne, vegetacije zastupljeni su na ovom području i njima karakterističnim vrstama: lopoč, lokvanj, mrijesnjak, trska, rogoz, šaš, perunik, močvarni jasen, bijela vrba, topola, smokva itd. Na višim nadmorskim visinama i kamenitoj podlozi javljaju se vrste bjelograbić, crni grab, jas, smrika, crni i primorski bor koji je kroz kultivizaciju prekrio velike površine južno od Ljubuškog i oko Klobuka. Hrastove listopadne šume sastavljene od medunca, cera i duba grade čiste sastojine, dok se na proplancima i kamenjaru javlja se tilovina, kadulja, vrisak, dajući ugodan miris čiste prirode. Osobito cijenjena i karakteristična biljka hercegovačkog krša je šipak-nar koji svojim crvenim cvijetom i plodovima izaziva kod svakog namjernika osobito zanimanje, a onda košćela i munika. Krečnjački masivi i erozivni procesi doveli su do stvaranja niza kraških fenomena kao što su pećine i jame (Kolakova pećina i Kolakova jama uz vrelo Vrijorac), te dvije kraške jame s vodom cijele godine na Bijelom brijegu. Vode TMT bogate su ribljim vrstama, od kojih su najzastupljenije pastrva, plotica,sval. klen, gujavica, cinkva, jegulja, šaran, i druge riblje vrste. Riblji fond sa 17 ribljih vrsta, razvrstanih u četri porodica: Salmonide, Ciprinidae, Cobitidae, Anguillidae čini glavni resursnu osnovu za sportski ribolov. Endemske vrste kao što su: mekousna pastrmka, glavatica, zubatak, strugač, sitno-ljuskavi klen, imotska gaovica, plotica, priorska uklija, sval i vijun, predstavljaju posebno vrijednu skupinu koja zavređuje posebnu zaštitu i skrb. U barama, riječnim rukavcima, riječnim tokovima i uz rubove javljaju se predstavnici vodozemaca i gmazova: močvarna žaba, zelena žaba, gatalika, šumska smeđa žaba, krastača, zelena krastača. Ovdje je stanište čovječje ribice, endem Trebižata. Zatim ovdje su svoje stanište našle barska kornjača, močvarna kornjača, ribarica, šara poljarica, bjelouška, poskok,

66

kravosac, oštrograva gušterica, zelembać, gušter i druge vrste koje značajno obogaćujući ukupnu biološku raznolikost područja. Od ptica najbrojnije su fazani, prepelice, divlja patka, sokoli, svrake, kosovi, laste, vrapci te različite ptice pjevice. Brojnost ptičjih vrsta se kreće oko 129 vrsta, mada ovo nisu konačni rezultati. Brojnost i zastupljenost ptičjih vrsta nije detaljno istraživana na ovom cijelom području. Veliki utjecaj na ovu komponentu ima blizina delte Neretve i Hutova blata konji daju osnove da se na ovom području nalazi i veći broj ptičjih vrsta, što će svakako biti predmet naredih istraživanja.

Velika raznolikost staništa na malom prostoru uz mozaički raspored naselja uvjetovali su i veliku prisutnost sisavaca. Od divljači ovdje je važno istaći stanište divljeg zeca, lisice, voluharice, rovke, poljskog miša, vjeverica, kuna zlatica, kuna bjelica, štakora i drugih glodavaca. Od krupne divljači, divlja svinja je dobro zastupljena, a nešto rjeđe se javlja divokoza i srndać. Posebnu vrijednost očuvanom okolišu i čistoći vode daje nazočnost vidre čija populacija je u opadanju i ista se nalazi pod zaštitom. Raznolikost staništa uvjetovalo je i pojavu velikog broj kukaca od kojih leptiri i vretenca čine posebno interesantnu i zanimljivu skupinu. Njihova brojnost i zastupljenost na livadama, kamenjaru, proplancima, poljima uz riječni tok, sedronosnim stjenama i zatokama govori ne samo o njihovoj brojnosti nego i o očuvanost krajolika. Iz skupine leptira zatupljeniji su: lastin repak, prugasto jedarce, uskrsni leptir, te jedan broj vrsta iz porodice: šarenci, plavci, bjelci, okaši, ivanjske pčelice, ljilci itd. Na istraživanom području utvrđena je prisutnost 23 vrste leptira, što pokazuje veliku raznolikost vrste, mada ova brojka ni izbliza ne oslikava pravo stanje brojnosti dnevnih leptira na cijelom području uz rijeku Trebižat. Brojnost vretenaca još nije sustavno istraživana na ovom području, a podatci s kojim se raspolaže, rezultat su jednokratnih projektnih aktivnosti, te kao takvi daju osnovne naznake o raznolikosti ovih organizama ali i otvaraju novo polje za daljnja istraživanja. Prema dostupnim podacima na ovom području registrirana je prisutnost slijedećih vrsta: mala zelendjevica - Colopteryx splendens, Konjska smrt - Colopteryx virgo, Žuto pjego vretence Cordulegaster bidentata,

67

zapadni viljenjak – Ortetrum coerulescens, Istočni viljenjak – Orthetrum ramburii, Lestes virens – Mala zeledjevica, Sympetrum merdionale – južni strijelac i druge vrste.

6.3. Vodni resursi Tihaljini-Mlade-Trebižat (TMT) dio je jedinstvenog riječnog toka koji nadzemno teče od Peć mlina (općina Grude) do Struga (općina Čapljina) u dužini od 51 km. Rijeka prije svog pojavljivanja u Peć mlinima teče kroz Republiku Hrvstaku gdje pod imenom Vrljika teče kroz Imotskom polje da bi potom promijenila ime u Matica koja zatim ponire i izvire u Peć mlinima kao Tihaljina. U Klobuku rijeku Tihaljinu pomlađuju, vode izvora Klokun pa Tihaljina dobila novo ime Mlade. Izvor Klokuna, zanimljiv je po tom što je jedan od najizdašnijih izvora u Europi sa kapacitetom 30 l/s. Rijeka Mlade u djelu Vitinskog polja s lijeve strane prima pritoku Vriošticu. Na ovom djelu rijeka mijenja naziv u Trebižat. Rijeka Trebižat u djelu

naselja Studenci prima lijevu pritoku Studenčicu koja rashlađuje vode Trebžate sve do Struga u općini Čapljina gdje se ulijeva u Neretvu. Na svom toku od Peć mlina do Struga rijeka ima pad od 121 m. Uslijed velike visinske razlike, te krečnjačke podloge, voda na svom putu gradi niz sedrenih kaskada, bukova i vodopada od kojih su najznačajniji: Koćuša, Čeveljuša, Kravice, Božjak, Struge. Velika količina vode koja se prikuplja iz cijelog slivnog područja (1 450 km2) dotječe vodotocima Ričina, Suvaja, Vrljika, Matica u rijeku Tihaljinu, a dio podzemne vode dotječe u rijeku preko izvorišnih zona i izvora iz obodnog djela od kojih su najveći: Modro oko, Klokun, Grabovo vrilo, Goruša, Studena, Vrioštica, Kajatzovaina i dr. Veliki dio ovih izvora kaptiran je i koristi se za opskrbu stanovništva pitkom vodoma: Guruša,Vrioštica, Kajtazovina. Cijeli sustava TMT protječe kroz ti općine: Grude, Ljubuški i Čapljina. Cijelim svojim tokom rijeka teče kroz plodna polja: Tihaljnsko, Kolobuško,Vitinsko, Ljubuško, Studenačko, Trebižećko i Struško poplje dajući im potrebu vodu za razvoj povrtlarskih i voćarskih kultura. Visinska razlika iz Imotsko Bekijskog polja prema Peć Mlinima navela je elektroprivredu HZ-HB da izgradi hidrocentralu Peć mlini i tim osigura dodatno korištenje ovog resursa za proizvodnju električne energije. Projekcija razvoja hidoenergestkog korištenja vode TMT kroz sedam mini hidrocentrala dodatno je povećala i otvorila višenamjensko gospodarsko korištenje ovog resursa.

68

6.4. Zemljišni resurs Korištenja poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju predstavlja jadan od ključnih čimbenika u budućem korištenju prostora. Strateški dokumenti o razvoju poljoprivrede na području Čapljine ( 1040 ha), Ljubuškog (17223 ha) i Gruda (5100 ha) svakako su definirali grane i segmente poljoprivredne proizvodnje koje treba razvijati na raspoloživim površinama, a to su prije svega: razvoj vinogradarstva, proizvodnja ranog voća i povrća uz jasno pridržavanje i smanjenje agrotehničkih mjera. Uzgoj sitne stoke na djelu pašnjačkih površina koje su sada neiskorištene, razvoj aromatičnog i začinskog bilja, proizvodnja i unapređenje pčelarstva potencijali su ovog područja. Okolno brdsko područje, čini dobar prirodni potencijal u ljekovitom i aromatičnom bilju, koje se može koristiti i unapređivati kao ekološka proizvodnja. Koristeći pogodnosti klime, vegetacije i pedološke podloge, privatni sektor preuzima inicijativu u poljoprivrednoj proizvodnji koja se ogleda kroz podizanje novih vinograda, uzgoja povrtlarskih kultura (krumpira, luka, kupusa, paradaiza, krastavaca, zelene salate , lubenice itd) kao i u proizvodnji i otkupu romantičnog i

začinskog bilja. Uzgoj na farmama i plantažama origana, lavande, bosiljaka, peršina, celera, kopra, lavora, komorača daju dobru osnovu za unapređenje ove djelatnosti. Kompatibilnost ove proizvodnje sa proizvodnjom meda, zasigurno ima svoju budućnost i opravdanost na ovim prostorima. 6.5. Ruralni resurs

Cijeli prostor uz rijeku TMT karakterizira razbijeni tip naselja što govori u prilog i činjenicu da je općinski razvoj baziran upravo na poticanju i ulaganju u ruralni prostor gdje živi i najveći broj stanovništva. U većim gradskim središtima Čapljina (6340), Ljubuški (7000) i Grude (3528) živi u prosjeku 25% stanovništva. Stanovništvo općine Čapljina živi u 37, općini Ljubuški u 35 i općini Grude u 13 mjesnih zajednica. Uz očuvan krajolik, zemljišni i vodni potencijal te povoljnu klima, ruralna područja postaju mjesta razvoja ovog područja. Potencijali područja su u ravnomjernom rasporedu turistički atraktivnih turističkih destinacija:

Peć Mlin - Tihaljina

Koćuša, Klobuk

Čeveljuša, Hardomilje, Humaca

Kravice, Božaja

Trebižat, Stuge koje mogu biti nositelji i generatori ovog vida turizma. Značajne karakteristike suvremene turističke tražnje, za razvitak turizma na ruralnim prostorima, koji favoriziraju ne samo gospodarske tijekove, nego i druge segmente zasnovane su na slijedećem:

povećavaju se zahtjevi za ekološkom kvalitetom i zdravstveno-rekreativnom funkcijom receptivnih prostora;

69

vraćanju čovjeka prirodi i njenim vrijednostima;

proširuje se tražnja za ”zelenim” i ”bijelim” destilacijama, neurbaniziranim ruralnim i zaštićenim prirodnim predjelima,

povećava se tražnja za seoskim (ruralnim) i agroturizmom,

zahtijeva se čist i slobodan prostor pogodan za kretanje, relaksaciju i rekreaciju;

raste zainteresiranost za zabavom i razonodom, vjerskim i kulturnim znamenjima i ekološkim vrijednostima (zdrava priroda i hrana).

efikasnija valorizacija i ekološka zaštita je respektabilan mobilizator ekonomskih, socijalnih, demografskih i drugih pozitivnih tijekova u području koji će generirati sve ostale gospodarske efekte.

6.6. Kulturno-povijesno nasljeđe kao turistički resurs Odvije su se od najstarijih vremena preplitali i susretali različiti civiizacijski tokovi, razgraničavale i sukobljavale različite državotvorne zajednice. Zato, područje oko ove prelijepe rijeke obiluje bogatim kulturno-povijesnim naslijeđem, spomenicima različitih kultura iz različitih razdoblja, od rimskih gomila i logora, antike i ranog srednjeg vijeka, starokršćanskih crkava i tvrđava iz srednjeg vijeka, do utvrda iz turskog vremena. Mnoštvo je tu stećaka i nekropola iz različitih perioda. Kao najistaknutije kulturno-povijesne spomenike koji se mogu i turistički valorizirati u budućnosti su:

- pretpovijest: o Ravlića pećina u Peć Mlinima o Arheološki lokalitet Gračine – Ljubuški o Arheloški lokalitete – Mogorjelo - Čapljina

- Antika - Srednji vijek:

o Grad Hercg Stjepana - Ljubuški o Kočerinska ploča

- Muzeji: o Muzej na Humcu u Ljubuškom o Muzej u Gorici, općina Grude

- Mlinice na području sve tri općine

Kulturni turizam i njegove osobnosti Kultura treba postati glavni dodatak suncu, očuvanom okolišu, biološkoj raznolikosti i sportsko-rekreacijskim sadržajima. Turistički klaster Hercegovina mora objediniti turističke teme, gdje su prioriteti: nautički turizam u Neum, ronjenje, aktivnosti u prirodi, te seoski turizam. Bogati kulturni potencijal područja TMT traži razvoj kulturnog turizma na

70

regionalnoj razini. Kulturnu ponudu u početku treba bazirati na vjerskom, a potom istu uvezati na komplementarnim sadržajima. 6.7. Infrastrukturni resursi Područje uz rijeku Tihaljina-Mlade-Trebižat (TMT) sa pripadajućim gradskim središtima Čapljina, Ljubuški, Grude, infrastrukturno je dobro izgrađeno. Putna - magistralna komunikacija ova tri centra su dobro međusobnom povezana glavnom magistralno cestom Grude-Ljubuški-Čapljina (M-6) kao i sa ostalim centrima u regiji (Široki Brijg, Posušje, Mostar, Sarajevo, Neum, Ploče, Makarska, Split, Dubrovnik). Dobra je povezanost glavnih centara sa turističkim destinacijama uz rijeku Trebižat (Peć Mlini, Koćuša, Čeveljeuša, Humac, Kravice, Božjak, Struge) što dodatno daje veliku prednost ovom području. Kako se cijelo područje uz rijeku TMT naslanja na pogranični dio s Republikom Hrvatskom to je i ova cestovna komunikacija dobro razvijena. Naročito će doći do izražaja ova povezanost, prolaskom /puštanjem koridora VC u promet tijekom 2014. godine. Koridor VC otvorit će novo poglavlje

u turističkom i gospodarskom razvoju cijelog ovog područja. Već prije smo naglasili da je veliki dio ovog područja koristi izvorišta za opskrbu stanovnika pitkom vodom. Na gradsku mrežu priključeno je preko 80% stanovništva, a svima je gotov dostupna površinska ili podzemna voda, kao tehnička ili sanitarna. Vodoopskrbni sustav Grude vodom se opskrbljuje iz izvora Grudsko Vrilo, udaljenog oko 4,5 km od općinskog središta Grude. Općina Ljubuški koristi izvorište klokun, Vriošticu, Kajtazovinu kao vodoopskrbne sustave. Područje općine Čapljina koristi vodocrpilište Bjelave kao glavni vodopskrbni centar na kojeg će se priključiti gotov cijelo stanovništvo općine Čapljina. Kanalizacijskim sustavom pokrivena su sva gradska središta dok ruralna područja imaju zatvorene upojne jame. Ostali dio infrastrukture, elektrodistribucijska i telekomunikacijska mreža uglavnom je dobro razvijena i cijelo područje je pokriveno ovom infrastrukturom. 6.7. Ljudski resursi Slično kao i u slučaju ekonomskog i poslovnog okruženja i umrežavanja s drugim gospodarskim sektorima, uočene slabosti na cijelom području TMT još uvijek značajno pretežu prepoznate snage i u sferi ljudskih potencijala, odnosno problematike povezane s tržištem rada. Ovu činjenicu valja tretirati s najvećom pažnjom, budući da turizam, kao servisna industrija, presudno ovisi o kvaliteti ljudskog činitelja. Naime, iako je lokalna populacija poznata po svojoj gostoljubivosti i prijateljskom odnosu prema gostima, te izražava načelno pozitivan stav prema razvoju turizma, pokazatelji s terena ukazuju na ozbiljne probleme koje odmah valja započeti rješavati kako bi se osigurali dugoročno povoljni uvjeti ne samo za povećanje turističkog prometa i s turizmom povezane potrošnje na projektnom području, već i za uspješno upravljanje cjelokupnom turističkom u dolazećem razdoblju. To se osobito odnosi na široko rasprostranjen problem nedovoljnog broja

71

međunarodno osposobljenih turističkih menadžera, kao i na nedostatak stručno osposobljenog osoblja različitih profila potrebnog za rad u turističkim sektoru. Iako ovakvo stanje djelomice proizlazi iz niske gustoće naseljenosti, nepovoljnih trendova u demografskoj sferi (depopulacija sela, migracija kvalificirane radne snage u veće urbane centre izvan projektnog područja), odnosno zabrinjavajućih trendova u društvu općenito (sklonost brzoj zaradi, život od rada dijaspore i sl.), poboljšavanje današnjeg stanja u sferi ljudskih potencijala naprosto nema alternativu. Naime, bez kvalitetnog menadžmenta i kvalitetne razine usluživanja neće biti moguće osigurati zadovoljstvo gostiju, uslijed čega će njihova lojalnost poslodavcima kao turističkoj destinaciji (preporuke prijateljima, mogućnost ponovnog dolaska) biti bitno umanjena. S druge strane, također je potrebno posebno naglasiti i činjenicu da je kvaliteta ljudskog potencijala od osobitog značaja i za uspješnu implementaciju zaključaka i preporuka na koje će ukazati ovaj dokument. Na temelju provedene analize vidljivo je da na području općine trenutno i ne postoji nijedan pravi ambasador razvoja turizma. Nadalje, većina dionika i/ili institucija koje djeluju na

području obuhvata projekta uglavnom spada u skupinu zagovornika turističkog razvoja ili njegovih latentnih dionika. U pravilu, većina se dionika turističkog razvoja ponaša pasivno i distancirano. Kad je riječ o institucijama javnog sektora, sebe uglavnom vide više kao one koji dijele ograničena financijska sredstva i kontroliraju njihovo trošenje, nego kao aktivne i ravnopravne partnere u poticanju i dinamiziranju turističkog razvoja. Kad je, pak, riječ o privatnim osobama, udrugama građana i/ili nevladinim udrugama, većina njih vidi određene direktne i/ili indirektne koristi koje bi im razvoj turizma donio, ali se ponaša nedovoljno aktivno, očekujući da netko drugi stvori potrebne razvojne preduvjete i pokrene razvojni zamašnjak. Stoga, u procesu razvoja turizma u području u funkciji ambasadora turističkog razvoja cijelog projektnog područja mora biti svjesna ovakvog stanja te ga prepoznati kao svojevrsno ograničenje. Sukladno tome, u inicijalnoj fazi turističkog razvoja JU (općine) moraju djelovati direktivno i autonomno no, postupno, putem programa podizanja razine svijesti i konkretnih edukativnih aktivnosti, pripremati okruženje koje će stimulirati i asistirati strateškim te, posebno, operativnim partnerstvima potrebnim za razvoj pojedinih turističkih iskustava i/ili proizvoda.

72

7. SWOT ANALIZA RESURSNE OSNOVE I PORODNIH ATRAKCIJA

Vrijedna prirodna resursno-atrakcijska osnova promatranog područja, karakterizirana ponajviše ljepotom, raznolikošću i očuvanošću krajolika, ali i tržišno još uvijek potpuno nevaloriziranim mikrolokalitetima (Peć mlini, slap Koćuša i Kravice, Jaz Struge, rijeka Trebižat, naselje Staro Hardomilje, gradina Herceg Stjepana, Mogorjelo, Muje Humac i Gorica i sl.)

predstavlja izrazit potencijal za razvoj izletničkog turizma i turizma specijalnih interesa tijekom cijele godine. Samim tim, prirodne elemente postojeće resursno-atrakcijske osnove općina treba smatrati kamenom temeljcem na kojem valja graditi, odnosno oko kojeg valja tržišno profilirati najveći broj turističkih doživljaja ovog područja u budućnosti. U tom smislu, postojeća resursno-atrakcijska osnova cijelog projektnog područja nudi brojne mogućnosti za razvoj suvremenog turizma u ruralnom okruženju (promatranje ptica, pucanje na pokretne mete-glinene golubove, orijentacija u prirodi, rekreacijsko jahanje, penjanje isl.) i ribolovnog turizma, turizma događanja (raštikijada, brudetijada, degustacija vina, rimskih večeri isl), odnosno izletničkog turizma (kanu safari, rafting, biciklizam, konjičke utrke i dr.). Najizraženije slabosti u sferi resursne osnove i atrakcijskog potencijala općina odnose se na neadekvatnu valorizaciju prirodnih i kulturnih resursa odnosno, s tim povezani, nedostatak profesionalno oblikovanih proizvoda koji bi zadovoljava zahtjeve sve izbirljivijeg domaćeg, a osobito, međunarodnog tržišta. Nadalje, u nedostatke svakako valja ubrojiti i neadekvatnu interpretaciju turističkih lokaliteta i atrakcija (uključujući i nedostatak turističke ponude na nekim lokalitetima), kao nezadovoljavajuću razinu svijesti o potrebi učinkovite zaštite prirodne resursne osnove.

Konačno, nikako ne bi trebalo zaboraviti ni činjenicu da je cijelo područje rijeke Trebižat, zapravo, još uvijek nepoznato i neprepoznato od strane ne samo međunarodnog, već i domaćeg turističkog tržišta.

SWOT analiza resursne osnove

Snage Nedostaci

- Očuvan prirodni krajobraz duž cijelog toka rijeka Trebižat (šumska vegetacija, izvorišne zone, sedreni slapovi, raznolikost krajobraza),

- Velika biološka raznolikost vrsta i stanišnih tipova (endemska flora i fauna, sedrena staništa),

- Bogat vodni i zemljišni resurs - Velik broj stanovnika koji živi u

ruralnom prostoru,

- Neadekvatna valorizacija prirodnih/krajobraznih resursa u turističke svrhe,

- Neadekvatna valorizacija biološke raznolikosti, njezina valorizacija u turističke svrhe,

- Nedovoljno i neracionalno korištenje vodnih i zemljišnih resursa u svrhu razvoja,

- Neadekvatna valorizacija ruralnih

73

- Očuvana i bogata kulturno povijesna baština (spomenici, crkve, tvrđave, muzeji, rimske nekropole, eko sela),

- Dobra infrastruktura povezanost.

resursa u svrhu uključivanja u turističku ponudu,

- Nedovoljna svijest o potrebi zaštite resursne osnove i njeno veće uključivanje u turističku ponudu, očuvana izvornost naselja.

- Nedovoljno prepoznate prednosti blizine koridora VC.

Prilike Opasnosti

- Ponuda različitih, međusobno komplementarnih turističkih iskustava baziranih na doživljaju i uživanju u prirodnom ambijentu,

- Razvijanje turizma specijalnih interesa (sportski ribolov, promatranje ptica, edukativni, znanstveni i kongresni turizama),

- Razvoj kompatibilnih oblika turizma zasnovanih na resursu vode, korištenja tla (kanu safari, rafting, ronjenje, kupanje, rekreacije, eko proizvodnja, integrirana poljoprivreda, paleta novih poljoprivrednih proizvoda),

- Razvoj turizma u ruralnim područjima,

- Razvoj izletničkog turizma.

- Devastacija i/ili zapuštanje (sukcesije) prirodne resursne osnove,

- Zapostavljanje značaja zaštite pojedinih vrsta te uništavanje staništa (sedre) za pojedine vrsta od kojih zavisi cijeli lanac održanja ekološke ravnoteže riječnog ekosustava Trebžata,

- Nedovoljno praćenje kvalitete resursne osnove vode i tla kao egzistencijalnog resursa,

- Odumiranje sela (de-agrarizacija),

- Marginalizacija tradicijskih vrijednosti lokalnih kulturno-zabavnih događanja.

74

8. PROSTORNO PLANSKA OSNOVA U segmentu prostornog planiranja područja uz rijeku Tihaljina – Mlada – Trebižat (TMT) tretirano je kao jedna funkcionalna i zemljopisna cjelina u okviru HNŽ i ŽZH (regije Hercegovina). To je prostor kojeg povezuje riječni tokovi Tihaljina-Mlade-Tebižat sa cijelim svojim slivnim područjem. Upravo ova komponenta utjecaja je na planere da prostor integralno promatraju u segmentu korištenja i zaštite. Prostor su kroz povijest pohodile civilizacije i kulture, ostavljajući za sobom tragove svog postojanja, koje nalazimo u arheološkim lokalitetima Gračine, Stari grad Ljubuški, Mogorjelo i drugi. Stalne migracije stanovništva kroz povijest, iz brdskih predjela u niže, dovele je do stvaranja urbanih gradskih središta Čapljine, Ljubuškog i Gruda. Danas je ovaj prostor u sjecištu prometnih pravaca sjevero–jug, istok-zapad, sa živopisnim krajolikom nastalim tijekom geološke prošlosti, te novijih hidrotehničkih i infrastrukturnih zahvata (koridor VC) koji su oblikovali današnji krajolik. Na relativno malom prostoru sjedinili su se atraktivni prirodni i antropogeni utjecaji, ostavljajući za sobom urbano, kulturno prirodno nasljeđe uz još uvijek očuvan okoliš. Prosperitetno područje duž prirodnog koridora kojeg čini Tihaljina – Mlada – Trebižat (TMT) stalno je izloženo promjenama u funkcionalnom i estetskom smislu. Odlikuju ga ekstenzivno širenje urbanizacije prostora na potezu Grude – Ljubuški – Čapljina. Uočljivi su začeci oblikovanja multi-funkcionalnih cjelina (gradsko i prigradsko stanovanje, industrijske, poljoprivredne i rekreacijske zone) koje traže sustavne i funkcionalne modele korištenja i planiranja. Uvažavanjem postojećih urbanih zona i glavnih komunikacijskih putova, planiranje prostora sagledava se u kontekstu regionalnih i državnih planova razvoja, misleći prije svega na trasu koridora VC, koji prolazi ovim područjem. Sve intenzivnija gradnja van urbanih gradskih područja, približavajući se riječnom koritu Trebižata, već danas dovodi do izazivanja konfliktnih situacija, čime se narušavaju osnovne vrijednosti prirodne sredine. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja, neracionalno korištenje vodnog potencijala, nekontrolirano odlaganje otpada, bespravna gradnja, dio su konflikata koji ozbiljno narušavaju prirodnu ravnotežu u prostoru. Posljedice ovakvog stanja uočljive su kroz zagađenje podzemne i površinske vode, pogoršana kvaliteta vode i usporen proces osedlavanja, narušene krajobrazne cjeline, smanjena biološka raznolikost, te pogoršana opća kvaliteta zdravlja ispaljena kroz razne vidove malignih bolesti. Prioriteti u kreiranju vizije razvoja ovog područja, očituju se kroz usklađivanje podnošljivog razvitka, sa različitim i konfliktnim djelatnostima u prostoru. Gospodarske djelatnosti: poljoprivreda, vodoprivreda, industrija i infrastruktura, te potrebe zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa na drugoj strani, suprotstavljene su strane, koje moraju

75

usuglasiti kriterije i razviti modalitete koji osiguravaju veći i bolji stupanj kvalitete življenja na ovom prostoru. Za dostizanje ovog cilja, urađena je Studija ranjivosti Hercegovačko–neretvanske i Studija ranjivosti Zapadno-hercegovačke županije. Usvojen je Prostorni plan Zapadno-hercegovačke županije, te prostorni planovi općine Grude i Čapljina dok je prostorni plana općine Ljubuški u završnoj fazi. Sve tri općine donijele su svoje ekonomske strategije razvoja, a općina Ljubuški i Čapljina donijele su LEAP-e, te Master planove razvoja turizma. Općina Grude je u fazi izrade ovih dokumenta. Sukladno usvojenim dokumentima općina Grude i Ljubuški formirale su javne ustanove (JU “VRILO“ Grude, JU „PARKOVI“ Ljubuški) u čiji će djelokrug poslova pripasti i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima na području općina. Općina Čapljina je u fazi formiranja JU za povijesno-kulturno i prirodno nasljeđe. Obuhvat prostora uz rijeku Trebižat u Prostornom planu ZZH definiran je kao područje posebnih obilježja, a u prostornom planu općine Čapljina području uz rijeku Trebižat definirano je kao turističko rekreacijska zona.

Sukladno inicijativama općina da zadrže pravne i upravljačke mehanizme kad je u pitanju zaštita, korištenje i upravljanje ovim prostorom i resursima onda je vidljiva i njihova opredijeljenost da se određene atraktivne zone (Peć mlini, vodopad Koćuša, vodopad Kravice) stave u određeni stupanj zaštite uz jasno definirani obuhvat. Ostali dio prostora uz rijeku Trebižat štitio bi se sukladno zakonu o vodama te drugim zakonskim rješenjima (županijski zakoni o zaštiti prirode i okoliša). Zonacija područja usmjerena ka zaštiti staništa, vrsta, krajolika sa posebnim akcentom na razvoj turizma kao jedne od komparativnih i vodećih djelatnosti u zaštićenim područjima, implicira valjano definiranje turističkih i zaštitarskih zona koje će moći očuvati ekološku ravnotežu uz planirani održivi razvoj područja,. Prostorni plan sa aspekta razvoja turizmu odredio se spram korištenja prostora i resursa, sukladno njihovoj vrijednosti i potencijalima što se očituje u slijedećem:

zaštitu i korištenje prirodnih resursa (poljoprivredno zemljište, voda, mineralne i energetske sirovine);

osnove razmještaja stanovništva;

razvoj i uređenje gradskih i seoskih područja;

razvoj i razmještaj infrastrukture (vodno gospodarstvo, energetika, promet i tele-komunikacioni sustavi);

razvitak i organizaciju turističkih područja; zaštita okoliša i prirodnih dobara i zaštita nepokretnih kulturnih dobra.

U području obuhvata TMT pošlo se od pretpostavke da se treba postići puni stupanj sinteze planskih rješenja, mogućih u datim okolnostima. Razvojni dokumenti (Master plan turizma za općine) odredili su turizama kao razvojnu komponentu koja će se inkomporirati kroz ostale politike i mjere koje će biti korištene u

76

drugim oblastima razvitka. Problem usklađivanja raznih interesa u korištenju prostora i resursa, u institucijama političkog sustava, zahtijevat će stručnu, znanstvenu, informatičku, istraživačku, institucionalno – organizacijsku i programsku podršku. Ciljevi koji su postavljeni kroz planske dokumente temeljit će se na činjenicama i biti usmjerena u pravcu održivog razvitka područja. Sektor turizma bi mogao bitno doprinijeti lokalnim interesima, a potom i ciljevima regionalne politike. Ciljevi koji bi se mogli postići kroz predloženi koncept, osiguravao bi razvoj turističkih mjesta/destinacija po općinama:

Općina Čapljina: Jaz Struge, Mogorjelo,Matica,

Općina Ljubuški: Božjak, Kravica, Čeveljuša, Humac, Stari grad Ljubuški, Vitina Klobuk,

Općina Grude: Peć mlini u općini Grude) koji će biti usuglašen sa lokalnim resursima i društveno prihvatljivim od strane lokalnog stanovništva,

- identifikaciju prirodnih i kulturnih dobara niske aktivnosti ili zaštićene oblasti ( zone), gdje nije dozvoljena turistička infrastruktura da bi se sačuvala bioraznolikost i raznolikost krajolika,

- razvitak i održanje kulturnog nasljeđa u cilju doprinos zaštiti i očuvanju kulturne raznolikosti turističkih regija,

- uporaba zemljišta sukladno s konceptom kompaktnog turističkog odredišta, - smanjenje prometnog pritiska na turističke destilacije, - zakonski obvezne smjernice za regionalne projekte razvitka

- formiranje lokalnih i regionalnih održivih projekta, - primjena NATURA 2000, - promoviranje upravljanja kvalitetom u turizmu s naglaskom na

ekološko upravljanje destilacijom - povećanje svijesti o održivom turizmu, - stvaranje poticaja za turističko gospodarstvo, - dizajniranje i uvođenje europske eko – oznake, - promoviranje koncepta održivosti.

77

9. STANJE EKOLOŠKE SVIJESTI Područje uz rijeku TMT sa aspekta zaštite, održivog korištenja i ekološke osviještenosti stanovništva iznimno je zanimljivo s aspekta njihove percepcije zaštite i održivog razvoja kroz eko turizam. Iako su se sve tri općine iskazale svoj stava kroz usvojene prostorne planove i strategije prama namjene prostora i njegova korištenja još uvijek postoji nedoumica/dvojba

oko izbora pravog modela upravljanja, zaštite, očuvanja iskorištenja prirodnih resursa. kroz protekli period postojale su različite inicijative za sustavnim pristupom cijelom području uz rijeku TMT to se nije ostvarilo ni do dan danas. Još u prostoru/kod ljudi postoji dvojba oko same ideje kako i u kojem pravcu krenuti, koji razvojni koncept zauzeti, a da se pri tom ne ugroze osnovne prirodne komponente/resursi koji ovom prostoru daju glavne razvojne karakteristike. S obzirom na to da smo prije konstatirali da je vrijednost prirodnog elementa najizražajnija u cijelom promatranim prostoru uz rijeku, tu potvrdu smo utvrdili i kod velikog broja lokalnog stanovništva koje živi uz rijeku. Međutim, za potpuno razumijevanje najšire javnosti neophodno je definirati osnovne pojmove. Pojam “ekološke osviještenosti” (ekološke svijesti) označava takve oblike više ili manje izraženog ponašanja pojedinca ili socijalnih skupina koji u svojem djelovanju manifestiraju oblike djelovanja i ponašanja koji se oslanjaju na ekološke principe djelovanja. Oni uključuju sljedeće važnije principe djelovanja:

kriterij djelovanja je očuvanje sredine;

treba poticati i razvijati samo one aktivnosti koje ne nanose štetu okolišu;

treba osobnim primjerom i kontinuiranim djelovanjem poticati svjesno ekološko djelovanje;

potrebno je aktivno se i javno suprotstavljati svim inicijativama i postupcima koji

mogu rezultirati oštećenjem okoliša u bilo kojem smislu;

u svrhu postizanja navedenih ciljeva, potrebno je udruživati se s osobama i skupinama koje dijele ista uvjerenja u smislu ojačavanja ideja i njihova proširivanja.

No, postojanje ekološke svijesti o specifičnim ekološkim problemima neke sredine ne mora uključivati i njenu aktivnu komponentu – djelovanje. Najveći broj ljudi podupire (u načelu) svjesno i ispravno ekološko djelovanje – zaštitu prostora (rijeke), no nije spremno osobno se angažirati, djelovati ili biti prethodnik onih tipova aktivnosti koje se uglavnom suprotstavljaju uobičajenoj rutini. Stoga, u principu, valja razlikovati, s obzirom na (1) individualizacijsku (osviješteni ili aktivni pojedinac) i (2) aktivističku komponentu ekološke svijesti (osviještenosti) dva osnovna tipa:

pasivnu ekološku svijest;

aktivnu ekološku svijest. U najvećem broju slučajeva, kod mnogih se pojedinaca događa prijelaz iz pasivnijih u aktivnije oblike osviještenosti kao rezultat kombiniranog djelovanja različitih faktora, no

78

navedeno ovisi o kontekstu, konkretnoj situaciji, osobnoj izloženosti pojedinca utjecajima, “općoj klimi” koja prevladava u nekoj sredini, nekom konkretnom povodu, osobnim interesima, i sl. Tijekom proteklog period primjetna je pojava sazrijevanja svijesti, ali osim dosad navedenoga, treba uvesti još jedno razlikovanje:

svijest (osviještenost) “protiv” (nečega);

svijest (osviještenost) “za” (nešto). Primjetno je da su ljudi općenito i najčešće “protiv nečega” (primjerice, nastajanja divljih deponija smeća, lociranja deponija, ali najčešće protiv takvih inicijativa u “mom dvorištu” – (poznati sindrom “NIMBY - Not in my backyard!” – “Ne u mom dvorištu”!), no često ne uviđaju koliko i sami pridonose gomilanju smeća – pasivnije ili aktivnije. Ako nekad i dođe do određenoga ekološkog akcidenta u nekoj sredini, najčešće su “svi protiv”, no to je ponajprije rezultat reakcije na akcidentalnu situaciju. U normalnim i neakcidentalnim protocima vremena (dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj, godišnjoj ... rutini), ekološki aktivizam, pa i sama svijest o okolišu, najčešće se i ne postavlja. Vlada najčešće “opće nezadovoljstvo”, bez svijesti o tome tko bi bio uzrok nekih ekološki negativnih aktivnosti. No, aktivniji i definiraniji odnos prema okolišu predstavlja opredjeljenje “za” ekološke procese koje ocjenjujemo povoljnijima za okoliš, život zajednice, nas same. Ovaj model individualnog djelovanja pojedinca potječe udružuje s “istomišljenicima” i time stvara udruge (skupine osoba koje slično razmišljaju o određenim problemima i pripravni su angažirati se za promjenu situacije) za različite aspekte ekološkog djelovanja. Ovdje je potrebno uvesti još jedno objašnjenje. Da bi uopće moglo doći do stanovitog stupnja ekološke osviještenosti u nekoj sredini, potrebno je nešto vidjeti, o tome razmišljati, odnosno, u psihološkom smislu, imati svojevrsnu “perceptivnu ugođenost” koja orijentira našu pozornost, a kasnije i razmišljanje. Razina osviještenosti o ekološkim aspektima života u prostoru TMT danas je općenito još niska. Još su u manjini pojedinci i udruge koji planiraju svoja ekološka djelovanja “za”, izuzev aktivnijih pojedinaca i udruga. Međutim, prema pokazateljima s terena, ovaj trend ekološke osviještenosti je u porastu. Razlozi koji pogoduju porastu osviještenosti mogu se prikazati kroz slijedeće:

porast stupnja ugroženosti sredine koji se manifestira u svakodnevnom životu;

porast uvjerenja da ugrožena sredina dovodi do nekih neželjenih posljedica (povećan

stupanj kancerogenih oboljenja u odnosu na druga područja)

utjecaj djelovanja različitih ekoloških grupa i udruga;

osviještenost o tome da je potrebno razvijati alternativne tipove razvitka cijelog područja, različite od ekstenzivnog poljoprivrednog razvoja;

utjecaj svjetskih trendova koji manifestiraju zaštitu okoliša kao prioritet;

ekološko djelovanje pojedinaca kroz javno djelovanje i poduzimanje različitih akcija;

79

Osim ovih osnovnih elemenata koji su pogodovali porastu ekološke osviještenosti u zadnjih nekoliko godina, još uvijek je prisutno neekološko djelovanje, odnosno da je ekološka osviještenost vrlo niska ili pak gotovo nepostojeća u slijedećim područjima: 1.Poljoprivreda

Ovdje se negativno ekološko djelovanje opaža i očituje u nekoliko aspekata:

iscrpljivanje zemljišta;

pretjerana upotreba kemijskih sredstava za zaštitu poljoprivrednih nasada;

nepoštovanje “karence” ;

gotovo potpuna odsutnost brige za zdravlje potrošača proizvoda koji dobiva nezdrav i često opasan proizvod.

2. Zagađenje voda Ekološka neosviještenost također je prisutna u nekoliko vidova:

kanalizacijski ispusti u vodotok rijeka

neuređenost kanalizacijskih sustava u okruženju

nepriučensot lokalnog stanovništva na sustav za pročišćavanje otpadnih voda

komunalni otpad 3. Ribolov Ekološka neosviještenost je prisutna također u nekoliko vidova:

krivolov (lov u nedopušteno vrijeme);

ribolov nedopuštenim sredstvima – primjerice, mreže s premalim okancima;

ribolov na zaštićene životinjske vrste;

pretjerano izlovljavane. 4. Zagađenje sredine U mnogim situacijama, sredina se zagađuje na više načina:

odbacivanjem pesticida i drugih kemijskih sredstava u okoliš i vodotoke;

upotrebom neadekvatnih septičkih jama koje se izlijevaju u vodotokove ili tlo;

bacanjem upotrijebljene ambalaže u okoliš, najčešće vodu u kanalima;

stvaranjem požara kojima se stvara prostor životinjama koje se zatim love;

ostavljanjem krupnog otpada (napušteni automobili, krupni otpad) bilo gdje u području rijeke.

5. Očuvanje prirodnih cjelina S obzirom na to da je uz rijeku TMT možda najvrjednija upravo prirodna cjelina, zanemarivanje njezina očuvanja također je primjer odsutnosti ekološke svijesti. Najtipičniji oblici u devastacije su sljedeći:

bespravna gradnja uz riječne tokove;

lov i ribolov u zaštićenim i prirodnim područjima;

80

Vremensko razdoblje u kojem poljoprivredna kultura tretirana odgovarajućim kemijskom sredstvom može biti puštena u uporabu, npr. 7, 14 ... dana.

6. Spomenici kulture

devastacija (uništavanje, otuđivanje), prodaja, sklanjanje i prikrivanje arheoloških artefakata i nalaza;

zaprječivanje pristupa arheološkim nalazištima;

neinformiranje stručnih službi o eventualnim pronalascima vrijednih artefakata. Nasuprot dosad navedenom, u ovim područjima bi se trebala najprije manifestirati ekološka svijest? Kao što je vidljivo iz navedenog, ekološko, ali i neekološko, osviješteno i neosviješteno djelovanje, u izravnoj su vezi sa svakodnevnim životom. Tijekom istraživanja ekološke svijesti javnosti o stanju okoliša, najvećim zagađivačima, razvojnim mogućnostima, odgovornosti za stanje okoliša na području općine Čapljina itd., koje je rađeno za potrebe LEAP-a općine Čapljina na uzorku od 250 ispitanika, dobiveni su slijedeći odgovori:

Glavni problemi vezani za okoliš po mišljenju građana

81

Trenutačno stanje okoliša u općini Čapljina po mišljenju građana

Najodgovorniji za stanje okoliša

82

Glavne razvojne grane u općini.

S obzirom na rečeno, postavlja se pitanje kako utjecati na višu razinu osviještenosti stanovnika koja će se temeljiti na nužnoj međupovezanosti ljudi i prirode u zajedničkom habitatu? U mnogim slučajevima, pa i u TMT, ekološka se svijest može pozitivno potaknuti upravo specifičnim razvitkom turizma. U slučaju TMT mislimo na razvitak turizma koji upravo računa sa zaštićenim zonama, “nedirnutom prirodom”, U mnogim komparativnim primjerima u Mediteranu (v. Mediterranean Wetlands, 1 998) upravo je razvitak turizma doveo do općeg razvitka i do porasta stupnja osviještenosti o vrijednosti prirodnog okoliša i potrebi njegova zaštićivanja. Da bi se navedeno postiglo, prirodu treba shvatiti na posve drukčiji način: ona u svijesti stanovnika mora postupno biti shvaćena kao dobro (“resurs”) i to kulturno dobro koje treba njegovati i prije svega zaštiti da bi i dalje moglo zadržati epitet dobra. Proces pretvaranja prirodnog prostora, iz “ničije zemlje” u kulturno dobro (resurs) predstavlja zapravo njegovu “kognitivnu prenamjenu”, koja traži protok vremena i donošenje stanovitih propisa. Najčešći načini i oblici razumijevanja prirodnih područja sadržani su u sljedećem:

kao prirodno stanište, kao izvor bioraznolikosti;

kao kultura;

kao specifično kulturno dobro;

kao vrijednost (resurs);

kao cjelina stečenih civilizacijskih tekovina;

83

kao potencijalni resurs koji nema samo biologijske karakteristike, nego i socijalnu važnost;

kao “resurs” koji se da iskoristiti. Dakle, dok lokalno stanovništvo ne uoči, spozna i prihvati ideju o vrijednosti okoliša kao takvog „vrijednog resursa“, potreban je udružen napor stručnjaka, ali i lokalnog stanovništva koji u svom svakodnevnom životu mora prepoznati vrijednosti svog kraja. Bez takvog prepoznavanja, aktivnog i ispravnog postavljanja prema cjelini prostora i pojedinim njezinim elementima, neće doći do poboljšanja nego, dapače, čak do pogoršanja situacije.

10. STRATEŠKA VIZIJA, MISIJA I CILJEVI RAZVOJA 10.1. Opći kontekst i osnovni razvojni principi područja TMT Vizija turističkog razvoja područja uz rijeku TMT predstavlja kratku izjavu o tome kako ovaj prostor treba izgledati u budućnosti. Drugim riječima, radi se o slici poželjne budućnosti kojoj

teže različite interesne grupe i pojedinci uključeni, posredno ili neposredno, u razvoj turizma. Vizija je, stoga, zaokruženi i cjeloviti koncept onoga što odreneno područje uistinu želi postići u okvirima budućeg turističkog razvoja. Nadalje, dobro osmišljena vizija stvara tenziju izmjenu postojećeg stanja i poželjnog stanja u budućnosti na način da je izazovna, ali ostvariva. Vizija turističkog razvoja područja uz rijeku TMT mora odgovoriti na tri osnovna pitanja:

Što – Kakav turizam želimo razvijati? Što su naša temeljna uvjerenja? Kakve vrijednosti želimo komunicirati turističkim razvojem?

Gdje – Na koja ćemo se geografska tržišta usredotočiti? Koje ćemo tržišne segmente ciljati?

Kako – Kako ćemo se razlikovati od drugih konkurentskih destinacija? Koje ćemo kompetencije posebno isticati? Kako ćemo udovoljavati potrebama naših gostiju?

S druge strane, misija turističkog razvoja područja uz rijeku Trebižat predstavlja srž operativne filozofije koja određuje način na koji će se ova destinacija razvijati, odnosno kako će se njome u budućnosti upravljati. Misija treba biti relativno općenita i ne uključivati mjerljive ciljeve koji mogu biti podložni promjenama. Ona razmatra pitanja ‘tko smo mi, što radimo i za koga radimo’. U skladu s navedenim, misija budućeg turističkog razvoja na području rijeke TMT, trebala bi sadržavati jasne i nedvosmislene odgovore na najmanje sljedeće četiri grupe pitanja:

Svrhu ili razlog djelovanja: Zašto želimo razviti turizam?

Ključne vrijednosti: Koje vrijednosti želimo da naše područje prikazuje? U što vjerujemo? Koja su naša moralna načela?

84

Strateške odrednice tržišnog pozicioniranja: Kakva bi trebala biti naša pozicija na globalnom tržištu i prema izravnim konkurentima? Koje su naše konkurentne prednosti? Gdje ćemo biti u budućnosti ako postignemo naše ciljeve?

Standardi ponašanja koji će poduprijeti odgovarajuće kompetencije i sustav vrijednosti: Kako radimo? Koje su naše sposobnosti? Kako se ponašamo?Kako uslužujemo naše goste?

10.2. Metodološki pristup Osmišljavanje i kasnije operativno provođenje aktivnosti u funkciji ostvarivanja razvojne vizije međusobno povezuje sve dionike turističkog sektora, mobilizira ih i usmjerava njihove pojedinačne aktivnosti prema ispunjavanju zacrtane zajedničke „sudbine“. Nadalje, ispunjavanje odrednica jednom usvojene vizije zahtijeva ne samo neposredno uključivanje, već i prihvaćanje, poistovjećivanje i koordinirano djelovanje različitih relevantnih javnih i privatnih interesnih grupa i pojedinaca, a posebice predstavnika lokalne samouprave, regionalne turističke zajednice, privatnog sektora i različitih interesnih udruga i/ili istaknutih pojedinaca. U skladu s gornjim naznakama, a budući da će turistički dionici na lokalnoj razini, kroz implementaciju zaključaka i prioritetnih aktivnosti definiranih ovim dokumentom, preuzeti odgovornost za budući turistički razvoj područja, od najveće je važnosti da oni sami neposredno sudjelovali u procesu osmišljavanju poželjne razvojne vizije. Uloga konzultanata, s druge strane, svodi se ponajviše na usmjeravanje diskusije, ukazivanje na eventualne propuste u načinu razmišljanja, odnosno potjecanje kreativnog procesa. Rezultat ovakvog metodološkog pristupa svodi se na postizanje zajedničkog stava oko svih bitnih odrednica budućeg turističkog razvoja, odnosno osmišljavanja takve razvojne vizije i misije u koje cijela lokalna zajednica (različite interesne grupe i pojedinci) doista vjeruju, odnosno s kojima se mogu bezrezervno sroditi. Kako bi se osiguralo da različite interesne grupe i pojedinci budu uključeni u turistički razvoj projektnog područja doživljavaju viziju i misiju kao svoje „vlastito dijete“, organizirane su dvije, sadržajno povezane, strateške radionice. Na prvoj su radionici sudjelovali dionici budućeg turističkog razvoja područja (NVO-e, škole, pojedinci) razmatrali turistički potencijal njene resursno-atrakcijske osnove, valorizirali njenu tržišnu spremnost te usuglasili mišljenja oko današnjeg stupnja konkurentske sposobnosti razmatranog projektnog područja. Potom se, na drugoj radionici predstavnici općinskih struktura,turistički djelatnici, predstavnici turističkih zajednica, ugostitelji, vinari, itd kroz međusobni dijalog i kreativnu raspravu, na maksimalno objektivan način, prišli definiranju ključnih elemenata vizije i misije. Valja posebno istaknuti da je na obje radionice osigurano prisustvo predstavnika lokalne samouprave, regionalne turističke zajednice, kao i predstavnika kako svih s turizmom povezanih relevantnih gospodarskih subjekata sve tri općine, tako i određen broj meritornih pojedinaca i/ili slobodnomislećih intelektualaca.

85

10.3. Strateške smjernice za razvoj turizma Diskusija tijekom radionica ukazala je na nekoliko ključnih komponenti koje valja ugraditi u razvojnu viziju i misiju, te koje, u tom smislu, predstavljaju dugoročne smjernice za upravljanje budućim turističkim razvojem na prostoru uz rijeku TMT. To su: a) Jasna definicija ciljnih geografskih tržišta Sudionici radionica prepoznali su činjenicu da se cijelo područje uz rijeku TMT (općine) nalazi u početnoj fazi turističkog razvoja u kojoj još uvijek nedostaju kako za tržište spremni proizvodi, tako i kvalitetni ljudski resursi koji će biti u stanju razviti proizvode, iznijeti razvojne projekte, odnosno osigurati zadovoljavajuću kvalitetu usluga. S tim u vezi, a uvažavajući i nalaze SWOT analize, dionici su prepoznali da je u ovom trenutku izuzetno teško doprijeti do inozemnih europskih tržišta s malim sredstvima za promociju kojima će općine raspolagati u doglednoj budućnosti. Istodobno, postavilo se i pitanje kvalitete i radnog kapaciteta potrebnog za dobro opsluživanje tih tržišta. Na tim osnovama (a

uvažavajući i tržišni potencijal i tržišnu spremnost postojeće resursno-atrakcijske osnove) došlo se do zaključka da bi općine, prilikom buduće komercijalizacije svojih turističkih proizvoda trebala ciljati:

cijeli prostor Hercegovine, okolne županije Federacije BiH i susjedne RH,

urbana područja čiji bi stanovnici mogli biti privučeni ruralnim, tradicionalnim načinom života što se nudi u regiji;

susjedna inozemna tržišta (Hrvatska, Slovenija). b) Naglasak na jedinstvenosti cijelog područja Dionici su se usuglasili u stavu da pojedine, relativno ravnomjerno prostorno dispezirane, prirodne atrakcije, zajedno s vrijednim kulturno-povijesnim spomenicima i tradicionalnim ruralnim načinom života, predstavljaju najveće turističke atribute područja. Neovisno o tome, međutim, prevladalo je mišljenje da je tržište cijeli prostor Hercegovine (Zapadno-hercegovačka županija i Hercegovačko-neretvanska županija) percipira kao jedinstven prostor, uslijed čega se u tržišnom pozicioniranju TMT, uz naglašavanje vlastitih atributa, valja nasloniti i na najvrednije turističke atrakcije cijelog ovog prostora (Počitelj, Mostar, parkovi prirode Hutovo Blato i Blidinje, Međugorje). Drugim riječima, iako turistifikaciji općina valja pristupati kao zasebnom i cjelovitom turističkom proizvodu/destinaciji, cijeli ovaj prostor treba ipak sagledavati kao parcijalni turistički proizvod šireg područja Hercegovine. c) Vrijednost jedinstvene tradicije i stila života Razvojna vizija područja TMT pa i općina, prema mišljenju dionika, treba uzeti u obzir i potrebu očuvanja tradicionalnog načina života i rada ovog područja. Naime, kreiranje

86

budućeg sustava turističkih doživljaja mora biti zasnovano na temama koje resursna osnova i sustav atrakcija užeg i šireg okruženja mogu kvalitetno podržati. U tom kontekstu, teme koje valja osmisliti na prostoru općina odnose se ponajviše na tzv. turizam specijalnih interesa, pri čemu bi se kroz svaku temu trebala provlačiti ideja otkrivanja, maksimalno apelirajući na segment suvremenih ruralnih turista koji glavni užitak crpe iz boravka u prirodi, odnosno bavljenje raznim vrstama uglavnom fizičkih aktivnosti kombiniranih s upoznavanjem lokalne kulture života i rada. d) Zaštita prirode i okoliša Prostran, čist, nezagađen i relativno rijetko naseljen prostor predstavlja ključne strateške prednosti cijelog projektnog područja te ih valja dugoročno štititi ne samo na dobrobit turističkog razvoja, već i ukupne kvalitete života cjelokupnog pučanstva. U tom smislu, dionici su se usuglasili oko činjenice da se u razvoju turizma na području TMT valja voditi načelom održivosti i kompatibilnosti razvoja sa načelima zaštite prirode i okoliša.

e) Isticanje komparativnih prednosti ovog prostora U skladu s principima zaštite prirode i okoliša, cjelokupni prostor općina, kvaliteta i različitost osobito prirodne resursne osnove i/ili atrakcija nude mogućnost uspostavljanja većeg broja različitih, međusobno komplementarnih turističkih doživljaja i/ili iskustava, izuzetno pogodnih za tzv. „activity based“ i „nature based“ turizam. U tom smislu, sudionici radionica stoje na stajalištu da turizam na ovom području valja razvijati kao cjelogodišnju aktivnost, nudeći jedinstvene, autentične i izvorne doživljaje za različite potrošačke segmente. f) Zauzimanje za turistički razvoj prilagođen tržišnim trendovima Svi sudionici radionice smatraju da vizija razvoja turizma na području općina (Grude,Ljubuški i Čapljina) mora biti u funkciji povećanja kvalitete života lokalne populacije, a što implicira ne samo povećanje današnje razine primanja već zaposlenih osoba, odnosno otvaranje novih radnih mjesta, već i povećanje raznolikosti i kvalitete društvenog i kulturnog života. Da bi se to osiguralo, bit će potrebno razvijati/poticati turistička iskustva koja su sposobna stalno se prilagođavati tržišnim trendovima, stvarajući proizvode i usluge koji će zadovoljiti očekivanja ne samo izabranih/ciljanih potrošačkih segmenata, već (jednim dijelom) i lokalne populacije. g) Zauzimanje za stvaranje društvene klime koji podržava razvoj turizma Konačno, polazeći od današnje situacije, u kontekstu stvaranja ključnih pretpostavki za postupno tržišno (re)pozicioniranje cjelokupnog prostora uz rijeku Trebižat (TMT) u cilju pojačanog privlačenja turističkog i/ili izletničkog interesa, prepoznata je potreba za uspostavom novog sustava vrijednosti bez kojeg neće biti moguće usmjeriti budući turistički

87

razvoj. U tom smislu, posebno su prepoznate sljedeće vrijednosti koje valja promicati kao temelj za uspješnu realizaciju razvojne vizije:

diversifikacija turističkih iskustava, odnosno kreativnost u njihovoj tržišnoj komercijalizaciji kao bitan preduvjet privlačenja većeg broja različitih potrošačkih segmenata;

cijelo-životno obrazovanje kao bitan preduvjet da se inicijalno osmišljeni i tržištu ponuđeni proizvodi i usluge kontinuirano usavršavaju i prilagođavaju zahtjevima sve probirljivije turističke potražnje;

dobar destinacijski menadžment te suradnja javnog i privatnog sektora kao temeljni preduvjet za kreiranje jedinstvenih turističkih doživljaja, odnosno

uzajamno povjerenje i međusobno umrežavanje različitih dionika turističke ponude kao ključni preduvjet za uspostavljanje cjelovitog turističkog lanca vrijednosti.

10.4. Vizija i misija turističkog razvoja

Polazeći od prethodno definiranih razvojnih smjernica, vizija turističkog razvoja područja uz rijeku Trebižat (TMT) kao atraktivne turističke destinacije mora uzeti u obzir činjenicu da budući koncept turističkog razvoja valja zasnivati na sve većem broju raznorodnih aktivnosti i/ili doživljaja primjerenih tijekom cijele godine, a namijenjenih ponajviše izletničkoj potražnji, odnosno različitim ciljnim skupinama u segmentu turizma specijalnih interesa. Nadalje, turistički proizvodi i/ili iskustva cjelokupnog projektnog područja moraju biti temeljeni ponajviše na bogatoj i raznovrsnoj prirodnoj resursnoj osnovi kojima ovo područje obiluje, ali i na potencijalu određenog broja kulturno zabavnih događanja i manifestacija. Drugim riječima, budući turistički razvoj područja TMT valja zasnivati na:

očuvanoj krajobraznoj i biološkoj raznolikosti prostora kao resursa na kojem treba graditi vitizacijski, odmorišni, rekreacijski, kulturni i gastronomski oblik turističke ponude koji će biti u funkciji lokalnih ljudi,

stvarati proizvode namijenjene tržištu aktivnog odmora i ljubiteljima prirode (foto safari-lovci,ribolovci, promatrači ptica, ljubitelji seoskog načina života, cikloturisti i sl.), a za što je potrebno ispuniti cijeli niz upravljačkih, organizacijskih, ljudskih i materijalnih preduvjeta (jasne oblike upravljanja eko zonama (destinacijama), veći broj ponuditelja dodatnih turističko-ugostiteljskih, trgovinskih i/ili „activity-based“ servisnih usluga, sustav šetnica i biciklističkih staza,);

odnosno proizvode temeljene na kvalitetnoj tržišnoj komercijalizaciji ponajviše kulturne baštine, naglašavajući posebice lokalne običaje i tradiciju ovog kraja (folklor, pučke svetkovine, seoska okupljanja), povijesna događanja, odnosno kulturu života i rada (organizacija različitih edukativno-zabavnih radionica na temu prerade mlijeka, izrade suhomesnatih proizvoda, pečenje rakije, spravljanje tradicionalnih jela, brudetijada,

88

raštikijada, izrada tradicijskih predmeta, klesanje kamena, medarstvo, gljivarstvo, sakupljanje ljekovitog bilja i sl.).

Nadalje, polazeći od činjenice da je turizam industrija koja počiva na ljudima i komunikaciji izmjenu davatelja i korisnika usluga, tradicionalno prijateljsko ponašanje lokalnog stanovništva prema turistima i/ili jednodnevnim posjetiteljima također predstavlja izuzetno bitan čimbenik dugoročno održivog turističkog razvoja na kojim se općine trebaju fokusirati u namjeri da se ostvare jedinstvena i teško ponovljiva turistička iskustva. Konačno, razvojna vizija razmatranog projektnog područja treba snažno upućivati na činjenicu da i prirodni i kulturni resursi trebaju dugoročno biti sačuvani i zaštićeni od degradiranja, tj. da se koriste na održivi način, naglašavajući potrebu da se osigura ne samo ekološka, nego i ljudska, društvena i ekonomska održivost. Svi navedeni elementi su sažeto izraženi u zajednički formuliranoj viziji za razvoj turizma uz rijeku Trebižat (TMT), koja glasi: U 2020. godini područje uz rijeku Trebižat (TMT) će biti regionalna, ali i šire priznata turistička destinacija po prirodnim, kulturno-povijesnim i turistički atrakcijama namijenjenoj širokoj paleti posjetitelja. Područje TMT će biti turistička destinacija koja će na svojstven način biti najbolji turistički promotor autohtone gastronomske ponude-zdrave hrane, te turističkih resursa vezanih za kulturu života i rada, tradicije i običaja ovog područja. Područje TMT će biti poveznica za uspostavu integralnog koncepta očuvanja i upravljanja prirodnim resursima na regionalnoj ali i prekograničnoj razini. S druge strane, polazeći od činjenice da misija izražava temeljne vrijednosti i smjernice ponašanja koje će dovesti do ostvarenja zacrtane razvojne vizije, pri čemu je kontinuirano povećanje kvalitete života lokalne populacije temeljni cilj kojem se teži, nedvojbeno je da se gore iskazana vizija, osobito u uvjetima sve bržih promjena u globalnom okruženju, neće moći ostvariti primjenjujući dosadašnju poslovno razvojnu filozofiju. U tom smislu, bit će potrebno uvoditi nove (inovativne) standarde poslovnog ponašanja koji će podržavati razne oblike javno-privatnog, privatno-privatnog i javno-javnog partnerstva, odnosno koji će stvoriti društveno-političku klimu pogodnu za potjecanje razvojnih inicijativa. Stoga, misija turističkog razvoja općina treba se fokusirati na promoviranje inovativnosti i cijelo-životnog obrazovanja bez kojih neće biti moguće tržištu ponuditi ni sadržaje koji će mu biti interesantni, niti stvoriti konkurentan i prepoznatljiv destinacijski proizvod. Istodobno, a u namjeri da turistički razvoj ni na koji način ne ugrozi način života koji bi stanovnici općina htjeli održati, lokalna će populacija i svi dionici turističkog razvoja, u cilju učinkovitog destinacijskog menadžmenta, biti upućeni na izgradnju međusobnih odnosa (LAG-a) na principima uzajamnog povjerenja, međusobnog poštovanja i suradnje.

89

Sažimajući prethodne odrednice, definirana je sljedeća misija turističkog razvoja područja uz rijeku TMT : Turističke resurse na rijeci TMT povezati u jedinstven turistički proizvod. Isticanjem i kvalitetnim pozicioniranjem turističkog proizvoda osigurati uvjete za ravnomjeran razvoj TMT. Osigurati dobro upravljanje svim prirodnim i turističkim resursima kako bi se s jedne strane osigurala njihova zaštita, a s druge poboljšala kvaliteta ukupnog turističkog doživljaja. Inovativnost, suradnja, pažljivo osluškivanje bila tržišta, međuopćinska i regionalna suradnja (LAG), međusobno povjerenje uz kvalitetnu interpretaciju, marketinšku promociju kulturno turističkih i prirodnih atrakcija područja, doprinijeti produljenu sezone, temelj su na kojima se gradi održivost područja. 10.5. Strateški ciljevi U metodološkom smislu, definiranje strateških razvojnih ciljeva direktno je povezano s potrebom svojevrsne dekompozicije vizije na konkretne, detaljnije definirane operativne ciljeve koje je moguće delegirati, odnosno čije je ostvarenje moguće mjeriti, nadzirati i/ili poticati. U tom kontekstu, riječ je o ciljevima čijem ostvarenju trebaju težiti svi dionici razvojnog procesa. Strateški razvojni ciljevi moraju se pridržavati osnovnih razvojnih smjernica i trebaju:

usko korespondirati sa zacrtanom razvojnom vizijom;

biti jasni i nedvosmisleni, te

imati pobliže specificirane učinke/rezultate koji se žele postići.

Polazeći od analize postojećeg stanja i rezultata SWOT analize, kao i evidentiranih strateških prednosti i nedostataka, a uvažavajući, pritom, kako globalne trendove u turističkoj potražnji, tako i odrednice razvojne vizije područja-općina, prepoznate su kroz pet tematskih oblasti i strateških ciljeva budućeg razvoja turizma na ovom području: I Institucionalno jačanje i povezivanje II Edukacija i podizanje svijesti javnosti, korisničkih i ciljnih skupina III Infrastrukturna ulaganja IV Obogaćivanje Turističke ponude novim sadržajima- manifestacije V Promocija i marketing

90

I Institucionalno jačanje i povezivanje Cilj 1. Međuopćinsko povezivanje i jačanje institucionalnih upravljačkih oblika turističkim destinacijama - eko zonamakoje će biti okosnica budućeg turističkog razvoja ne samo općina nego i cijele regije Sukladno usvojenoj razvojnoj viziji, cjelokupni prostor trebalo bi učiniti ne samo tržišno prepoznatljivijim, već i sposobnim da generira opetovane turističke dolaske. To je osobito

značajno u kontekstu sve veće konkurentske borbe na (globalnom, regionalnom i/ili lokalnom) turističkom tržištu u kojem će dugoročni tržišni opstanak moći ostvariti samo destinacije sposobne za pojačano navođenje turističkih tokova na svoj prostor. U skladu s takvom razvojnom orijentacijom, aktivnosti valja pojačano usmjeriti na:

iniciranje prijeko potrebnog institucionalnog i upravljačkog oblika okrenutog tržišnom pozicioniranju općina i njihovih turističkih destinacija u cilju stvaranja tržišno prepoznatljivog, dugoročno održivog, konkurentskog imidža pažljivo osmišljenom tržišnom komercijalizacijom ključnih turističkih doživljaja i proizvoda;

stvaranje kreativnog međuopćinskog partnerstva (LAG-a) uz podjelu uloga između

nositelja javne vlasti, Javnih poduzeća, turističkih zajednica, poduzetničkog i nevladinog sektora u provođenju strategije učinkovitog tržišnog predstavljanja integralnog destinacijskog proizvoda;

uspostavljanje djelotvornog i koordiniranog pristupa marketingu i promociji. II Edukacija i podizanje svijesti javnosti, korisničkih i ciljnih skupina Cilj 2: Stvaranje poticajnog socijalnog okruženja koje će očuvati prirodne resurse te podržavati turistički razvoj na cijelom prostoru Generalno gledano, samo relativno malen broj stanovnika općina danas ima dovoljno spoznaje o svim dobrim i potencijalno lošim učincima turističkog razvoja. Isto tako, stanovništvo općina nema isti stav ni prema potrebi, niti prema dinamici i/ili načinu budućeg turističkog razvoja. U tom smislu, većina lokalnog stanovništva ne zna ni koja će biti njihova

uloga u budućem turističkom razvoju, niti da li se u taj proces treba aktivno uključiti. S druge strane, niska razina svijesti i/ili saznanja povezana s bitnim odrednicama budućeg turističkog razvoja najčešće rezultira nepovjerenjem, a ponekad i svojevrsnim bojkotom. U tom kontekstu, učinkovit i od strane lokalne zajednice podržavan turistički razvoj koji će voditi ostvarenju razvojne vizije, u najvećoj je mogućoj mjeri povezan sa stvaranjem poticajnog socijalnog okruženja. U cilju stvaranja poticajnog razvojnog okruženja, potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti:

91

provođenje aktivne i kontinuirane edukacije lokalne populacije o tome što je njihova uloga u razvojnom procesu, naglašavajući ne samo pozitivne učinke turizma, već i aktivnosti koje valja poduzimati da bi se minimizirali njegovi eventualno negativni učinci na prirodu i okoliš;

upoznavanje lokalnog stanovništva s vrijednostima, biološkom raznolikošću raznolikošću i razvojnim potencijalom postojeće resursne osnove područja, kao i o važnosti dodatne (usmene) promidžbe ovog područja u svakodnevnom kontaktu s svim dionicima u prostoru, posebno s donosiocima odluka, donatorima i turistima kao krajnjim korisnicima usluga;

osiguranje primjerene i kontinuirane brige za zaštitu prirode i okoliša i kulturnih dobara; na cijelom projektnom području;

stvaranje preduvjeta za ubrzano osposobljavanje malih i srednjih privatnih poduzetnika zainteresiranih za investiranje u turistički sektor o svim, s tim povezanim, rizicima i što činiti kako bi ih se učinkovito minimiziralo (mreža savjetodavnih usluga na razini ZHŽ i HNŽ, izdavanje operativnog „how to“ poduzetničkog vodiča, uspostava suradnje s konzultantskim kućama i sl.);

povećanje razine osposobljenosti turističkih djelatnika radi osiguranja trajno kvalitetne usluge;

povećanje menadžerskih znanja i vještina kako na razini pojedinačnih poduzetničkih poduhvata, tako i na razini upravljanja općinskim turističkim destinacijama;

definiranje jedinstvene gospodarske, turistički orijentirane kulturne politike koja bi buhvatila cijelo projektno područje s posebnim naglaskom na tradicionalne vrednote, navike i lokalni stil života.

III Infrastrukturna ulaganja Cilj 3: Uspostava turističke infra i supra infrastrukture koja će moći udovoljiti zahtjevima potražnje inducirane tržišnom komercijalizacijom novih turističkih doživljaja projektnog područja Iako postojeća resursna osnova područja TMT - općina već danas omogućava različita turistička iskustva, raspoloživost, strukturna i/ili sadržajna diferenciranost postojećih objekata turističke ponude ona je vrlo skromna. U cilju uspješne tržišne komercijalizacije novih turističkih proizvoda i postupnog privlačenja većeg broja posjetitelja i/ili turista na ovo područje pažnju treba usmjeriti ponajviše na:

povećanje kvalitete ukupno raspoložive smještajne ponude u općinama,

92

projekte povezane s diversifikacijom strukture današnje smještajne ponude, što podrazumijeva izgradnju određenog broja malih, specijaliziranih i/ili tematiziranih smještajnih kapaciteta u obiteljskom vlasništvu („bed & breakfast“ objekti, obiteljski pansioni, turizam u ruralnom okruženju i sl.), u skladu s različitim turističkim iskustvima koje ovo područje može ponuditi. Pritom, izgradnju novih smještajnih kapaciteta temeljiti isključivo na rastu potencijalne stacionarne potražnje;

razvoj manjeg broja izletničko-odmorišnih (mikro) lokaliteta namijenjenih poglavito ljubiteljima prirode i tržišnim nišama turizma specijalnih interesa. Prioritet moraju dobiti infrastrukturno već opremljene i/ili lako dostupne „greenfield“ lokacije;

povećanje broja, unapređenje raznolikosti i raznovrsnosti ponude u objektima hrane i pića - kao i u slučaju prethodno navedenog smještajnog sektora, objekti hrane i pića morali bi se međusobno diversificirati ponudom, izgledom, ambijentom, kvalitetom usluživanja i cjenovno. Istodobno, neovisno o veličini i/ili vrsti objekta, svi bi trebali odražavati autohtone ambijentalne značajke prostora, kao i posebnost kulinarske tradicije ovog kraja;

proširenje ponude u sferi maloprodaje – paralelno s razvojem novih turističkih

proizvoda namijenjenim specifičnim tržišnim nišama, potrebno je povećati broj današnji maloprodajnih objekata, osobito onih koje nude proizvode lokalne „kulture života i rada“, kao i trgovina specijaliziranih za pojedine tržišne niše (ribički pribor, lovački pribor, bicikli i dijelovi, trekking i/ili planinarska oprema i sl.).

IV Obogaćivanje turističke ponude novim sadržajima - manifestacije Cilj 4: Diversifikacija turističkih doživljaja/iskustava Glavna poruka razvojne vizije odnosi se na pružanje jedinstvenih turističkih doživljaja na osnovi prirodnih ljepota i raznolikosti turističke resursne osnove kojima će se općine uspješno diversificirati u odnosu na ponudu potencijalno konkurentskih destinacija. U cilju intenziviranja turističkog prometa i postupnog tržišnog repozicioniranja projektnog područja, trebalo bi:

kreirati određen broj novih, tržištu interesantnih turističkih doživljaja/manifestacija proizašlih iz učinkovitije valorizacije još uvijek nedovoljno aktivirane resursne osnove, kao i njihove uspješne tržišne komercijalizacije;

paralelno s osposobljavanjem tematizirane smještajne ponude, tržišno komercijalizirati cijeli niz proizvoda namijenjenih „activity based“ i „nature based“ tržištu;

međusobnim partnerstvom, povezivanjem i kreativnim kombiniranjem različitih proizvoda individualnih ponuđača (smještaj, prehrana, aktivnosti, izleti, kulturni

93

programi), inicirati razvoj cijelog spektra različitih, tematiziranih turističkih doživljaja (integrirani turistički proizvodi).

kroz aktivnu promociju mogućnosti i postupno uključivanje sve većeg broja individualnih ponuđača turističko-ugostiteljskih i/ili s tim povezanih servisnih djelatnosti, kontinuirano raditi na ideji uspostavljanja i unapređenja tzv. integralnog turističkog lanca vrijednosti na cijelom prostoru,ali i šire.

V Promocija i marketing Cilj 5: Povećanje konkurentnosti turističke destinacije Iako pojedine izabrane (mikro) lokalitete lokalne vlasti trebaju sagledavati kao cjelovite turističke proizvode/odredišta, istodobno ih valja shvaćati i kao parcijalne turističke proizvode općina i cijelog šireg prostora rijeke Trebižat (TMT). Kod najvećeg broja turista koji posjećuje neku zemlju, predmet interesa su, u pravilu, konkretne (turističke) regije, općine/gradovi, ili, turističkim rječnikom rečeno, destinacije. Drugim riječima, „temeljni proizvod“ u turizmu je destinacijski doživljaj. Konkurencija se, stoga, svodi na razinu turističke destinacije. Destinacija je, dakle, područje kojim se, s gledišta turističkog menadžmenta, može djelatno upravljati. U slučaju područja uz rijeku Trebižat (TMT) te zajedničke vizije, misije i postavljenih strateških ciljeva upravljanje parcijalnim destinacijama odvijat će se na razini općina (javnih ustanova). Ukoliko se postigne visoki konsenzus dionika o jedinstvenoj turističkoj destinaciji cijelog područja uz rijeku Trebižat (TMT) onda je razumljivo da će doći i povećane turističke konkurentnosti područja na domaćem i inozemnom turističkom tržištu. Paralelno, s rastom turističke aktivnosti, a time i konkurentske borbe među turističkim destinacijama, turistička politika mora se fokusirati na poboljšanje konkurentske sposobnosti na način da stvori institucionalni okvir (LAG) prikladan da motri, kontrolira i povećava kvalitetu i učinkovitost turističke industrije, uz istodobnu zaštitu resursne osnove destinacije.

razvoj pojedinačnih marketinških strategija

uključivanje u zajedničku LAG promociju

zajednički nastupi na ino tržištu

izrada zajedničkih promo materija

očuvanje prirodnih resursa područja

R A

94

11. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA 11.1. Uvodne naznake Svaka turistička destinacija koja se želi etablirati na turističkom tržištu mora, u prvom koraku, komunicirati bazični sustav iskustava kojeg je u stanju pružiti potencijalnim korisnicima, bilo da je riječ o krajnjim potrošačima (turistima i/ili posjetiteljima), ili je riječ o turističkim

posrednicima (putničkim agencijama i touroperatorima). Sukladno tome, općine kao nositelji razvoja turističkih destinacija ne može dugoročno uspjeti ako iza samog geografsko-političkog pojma ne stoji sustav dobro osmišljenih turističkih iskustava i/ili doživljaja upakiranih u profesionalno oblikovane turističke proizvode. Profesionalno i jasno strukturiranje turističkog sustava pojedinih destinacija nije lak posao, niti posao koji se može obaviti preko noći. Naime, nije dovoljno raspolagati određenim brojem atrakcija, već je potrebno sustavno poticati izgradnju cjelovitog lanca vrijednosti, gdje se svi elementi destinacijske ponude moraju dovesti u kontekst zahtjeva tržišta (tj. realne potražnje). To je posebno osjetljivo u turističkim destinacijama koje su u tzv. inicijalnoj fazi razvoja kada su, nošene razvojnim optimizmom, sklone precjenjivanju kvalitete svog resursno-atrakcijskog potencijala, odnosno svojih poslovno-upravljačkih i/ili organizacijskih mogućnosti. U tom kontekstu, za općinu Čaljina, Ljubuški i Grude u ovom trenutku najvažnije da objektiviziraju svoje turističke potencijale, s osnovnim ciljem da se, u fazi ulaska u ozbiljnu tržišnu komunikaciju, međusobno usklade:

turistički identitet općine Čaljina, Ljubuški i Grude u kontekstu organizacijskih i

upravljačkih struktura koje će moći izvršiti prezentaciju svog prostora koje će biti integrativni dio cijelog toka uz rijeku Trebižat (TMT) kao jedinstvene eko turističke destinacije;

sustav turističkih iskustava koje ovaj prostor može ponuditi, odnosno aktivnosti na razvoju marketinškim mehanizama i promocije proizvoda.

11.2. Koncept diferencijacije turističke ponude - ključna odrednica za efikasno i dugoročno održivo strukturiranje turizma u općinama Čapljina, Ljubuški i Grude Najnovija svjetska praksa ukazuje na zaključak da razvoj turizma na nekom području može biti dugoročno održiv samo ukoliko su prethodno stvorene i/ili tržištu dobro iskomunicirane vlastite konkurentske prednosti koje je teško ili nemoguće imitirati. U tom smislu, sve tri općine već u inicijalnoj fazi svog turističkog razvoja, a uzimajući u obzir sve strateške potencijale kojima raspolaže, mora:

a) kreirati, a nakon toga i b) komunicirati te c) dugoročno održavati svoje unikatne konkurentske prednosti.

95

Generalno gledano, konkurentske prednosti mogu se razvijati na dva načina:

da se radi bolje ili jeftinije od onog što rade konkurenti (cjenovno vodstvo),

da se radi na drugačiji način nego što to čine konkurenti (diferencijacija). S obzirom da na svijetu ne postoje dvije turističke destinacije s jednakim privlačnim potencijalom i/ili strukturom svoje resursno-atrakcijske osnove, s identično komponiranom strukturom destinacijskog tzv. turističkog lanca vrijednosti, odnosno s istovrsnom paletom turističkih iskustava i/ili doživljaja koji je na toj osnovi moguće ponuditi, diferencijacija je znatno prihvatljiviji i jednostavniji način izgradnje destinacijskih komparativnih prednosti. 11.3. Pristup razvoju tuizma – odabrani (mikro) lokaliteti U skladu s prethodnim konstatacijama, u cilju stvaranja razvojnih pretpostavki za uspostavu dugoročno održivih konkurentskih prednosti integralne turističke ponude sve triju općina, na cijelom bi prostoru obuhvata projekta, vodeći se ponajviše bitnim značajkama i prostornim rasporedom turistički najpotentnije resursno-atrakcijske osnove, valjalo kreirati određen broj sadržajno i tematski potpuno zaokruženih lokaliteta s međusobno diferenciranim, ali komplementarnim ponudama turističkih iskustava i/ili doživljaja. Osnovna misija navedenog organiziranja općina kao turističke destinacije svodi se, stoga, na podizanje opće razine destinacijske konkurentnosti, pri čemu svaki izabrani lokalitet predstavlja svojevrsnu geografsku koncentraciju većeg broja turističkih iskustava. Sukladno tome, svaki lokalitet morao bi, ne samo pasivno raspolagati, već i biti u stanju aktivno upravljati svojim "portfeljem turističkih proizvoda" na način da kreira specifične konkurentske prednosti za svaki odabrani proizvod, budući da svaki od njih podrazumijeva drugačije turističko iskustvo. Konačno, s obzirom na činjenicu da primjeri drugih zemalja upućuju na zaključak da je na međunarodnom tržištu lakše uspjeti ako se u razvoj krene selektivno, fokusirano, organizirano i postupno, općine bi u inicijalnoj fazi svog turističkog razvoja morala maksimalno podržavati razvoj ponajviše onih lokaliteta, odnosno onih turističkih proizvoda koji će joj jamčiti da će na najbrži način i uz najmanje napore moći izgraditi najizrazitije konkurentske prednosti, odnosno kod kojih će biti u stanju potencijalnim gostima ponuditi najupečatljivija iskustva i/ili doživljaje. Na temelju analize značajki postojeće resursno-atrakcijske osnove sve tri općine, uvida u stanje na terenu koji je radni tim stekao tijekom boravka na prostoru općina, te uvažavajući, pritom, maksimalno i mišljenja lokalnih dionika turističkog razvoja o razvojnom potencijalu i tržišnoj spremnosti pojedinih elemenata resursno-atrakcijske osnove, mišljenja smo da je za maksimalno učinkovit i strateški usmjeren razvoj turizma na prostoru sve tri općine posebno značajno započeti s „turistifikacijom“ sljedećih (mikro) lokaliteta:

96

Općina Čapljina Općina Ljubuški Općina Grude lokalitet Struge jaz s

Mogorjelom lokalitete Grabovine

sa mikro lokalitetima - Trebižat - Matica

područje Klobuka sa slapištem Kočuša;

područje Humca sa lokalitetima Čeveljuša, Žabar, Bigeste, Staro Hardomilje, tvrđava Herceg Stjepana

područje oko slapa Kravica sa lokalitetom Božjak

gornji tok rijeke Tihaljina (Peć mlini sa Ravlića Pećinom)

područje jezera Krenica

11.4. Vremenska komponenta razvoja turizma Uslijed činjenice da je turizam na području sve tri općine trenutno u inicijalnoj razvojnoj fazi

koju karakterizira ponajviše nedostatak još uvijek jasne upravljačke strukture, a s tim i za tržište spremnih turističkih proizvoda može dodatno odgoditi vremensku implementaciju Strateškog plana. U skladu s postojećim razvojnim trenutkom, i projektnim zadatkom, mišljenja smo da bi se razvoju turizma na području uz rijeku TMT (sve tri općine) trebalo pristupiti fazno i/ili selektivno za svaku od općina, a u drugoj fazi raditi na objedinjavanju marketinških strategija i pozicioniranje područja kao jedinstvene turističke destinacije. Ovaj selektivni pristup turističkom razvoju omogućit će da:

se utvrde točni nositelji i upravljače strukture na razini općinskih turističkih destinacija koje će generirati sve ostale elemente turističke ponude;

da se utvrde razvojni prioriteti na općinskim razinama kako bi se ograničeni financijski potencijali javnog sektora koristili na najracionalniji način (tzv. alokacijska efektivnost);

se izabrani turistički potentni (mikro) lokaliteti započnu sustavno planirati i infrastrukturno opremati, a što mora biti preduvjet za privlačenje interesa lokalnih i/ili regionalnih privatnih poduzetnika zainteresiranih za ulaganje u turistički sektor općina;

se menadžment općinskih Javnih ustanova jača i osposobi za privlačenje sve većeg

broj pojedinačnih i/ili organiziranih izletnika, kao i ciljne potrošačke segmente na tržištu tzv. specijalnih interesa (foto-lovci, ribolovci, ljubitelji prirode, „soft“ avanturisti, agroturisti, cikloturisti i sl.);

inicijalne aktivnosti i/ili pojedinačna ulaganja u turistički najpotentnije (mikro) lokalitete u što je moguće kraćem vremenu rezultiraju konkretnim i vidljivim financijskim učincima, kako za privatne poduzetnike, tako i za općinske proračune.

97

Fazni pristup razvoju turizma na pomno odabranim, turistički atraktivnim, (mikro) lokalitetima u svakoj od općina treba se temeljiti i na faznom pristupu osmišljavanju sustava turističkih doživljaja. Sukladno takvom pristupu, u prvoj fazi razvoja aktivnosti valja koncentrirati na ostvarivanje preduvjeta za privlačenje jednodnevne potražnje. U tom smislu, primarni lokaliteti u koje valja investirati su dati u prethodnoj tabeli. Za svaki od ovih lokaliteta, ključni bi cilj trebao biti osmišljavanje osnovnog sustava turističkih doživljaja od primarnog interesa za zadovoljavanje jednodnevne izletničke potražnje stacionirane uglavnom na širem području Hercegovine, ali i u okolnim županijama Federacije BiH, odnosno RH. Osim lakog pristupa lokalitetu i adekvatnom parkingu, u ovoj bi razvojnoj fazi izabrane lokalitete valjalo “opremiti“ ponajviše manjim tematiziranim sadržajima, objektima hrane i pića, štandovima za kušanje lokalno proizvodnih prehrambenih proizvoda, suvenirnicama te adekvatnom interpretacijom. U drugoj razvojnoj fazi, paralelno sa stvaranjem dodatnih organizacijskih, infra,

suprastrukturnih i/ili kadrovskih pretpostavki, inicijalnu ponudu turističko-ugostiteljskih i drugih uslužnih sadržaja namijenjenih ponajviše jednodnevnim izletnicima iz šire regije postupno valja proširivati kroz ponudu prikladnih smještajnih kapaciteta. U ovoj razvojnoj fazi, dakle, a ovisno o tržišnom potencijalu, načinu korištenja i/ili zaštite prostora, odnosno raspoloživim prostornim gabaritima, sustav doživljaja treba biti osmišljen tako da neki od lokaliteta izabranih za turistifikaciju tijekom prve razvojne faze prerastu u mjesta višednevnog (stacionarnog) boravka, odnosno u ishodišne točke za turističko otkrivanje cijelog područja. Pri tome, inicijalni sustav doživljaja valja dograđivati na način da se on temelji ponajviše na:

kvalitetnoj ugostiteljskoj ponudi uspostavljenoj tijekom prve razvojne faze, ali i dodatno proširenoj novim uslužnim sadržajima;

uživanju u jedinstvenom krajoliku uz rijeku Trebižat (TMT) kroz tematizirane vođene i/ili samostalne ture;

višednevnom boravku u revitaliziranim tradicijskim stambeno-gospodarskim sklopovima u autohtonom, jedinstvenom ambijentu mirnog i s okruženjem stopljenog sela;

bavljenju rekreativnim aktivnostima, a koje kombiniraju prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu – pješačenje/vožnja biciklom;

interesantnoj ponudi jednodnevnih izleta;

upoznavanje lokalnih žitelja i njihove kulture života i rada – obilazak vinarija, obiteljskih seoskih domaćinstava, kušaonica, konoba i sl

U skladu s navedenim, a polazeći od tržišnog potencijala svih prethodno specificiranih lokaliteta sve tri općine pogodnih za turistifikaciju, druga razvojna faza treba da osigura

98

repozicioniranje cijele turističke ponude područja kroz jedan zajednički turistički proizvod koji će se prodavati na ino tržištu. Organizacijski i marketinški kapaciteti trebali bi biti maksimalno usklađeni i stopljeni kako s prostorom, tako i s dominantom temom cijelog područja, a što podrazumijeva maksimalno poštivanje odrednica autentičnosti prostora i njegove prirodne, turističke i destinacijske prepoznatljivosti. 11.4.1. Prva faza razvoja turizma - implementacije strateškog plana (do 2016. godine)

U prvoj fazi implementacije strateškog plana na području općine Grude treba donijeti jasne upravljačke mehanizme koji će moći osigurati razvoj strateškog plana na području Peć mlina i jezera Krenica. Akcije/projekti na području jezera Krenica bi se odnosili na uređenje šetnica, kupališta, restorana uz opremanje i osmišljavanje novih turističkih atrakcija. Na području Peć mlina urediti, opremiti i staviti u funkciju info punkt. Uraditi dodatne šetnice i postojeće doraditi, sanirati i staviti u funkciju 2 mlinice. Ravlića pećinu urediti za prihvat posjetitelja. Prostor uz pećinu staviti u funkciju odmorišnog i ugostiteljskog sadržaja. Planirati izgradnju jednog restoran za prihvat i odmor turista. Napraviti marketing plan turističke promocije turističkih resursa i sadržaja na području općine Grude kao jedinstvene turističke destinacije.

Na području općine Ljubuški, u ovoj razvojnoj fazi treba ojačati upravljačke kapacitet Javne ustanove. Uspostaviti info punkt na području.

Na području Klobuka urediti lokalitet oko vodopada Koćuša uz opremanje i stavljanje u funkciju obiteljski vođeni, restoranski i pansionski smještaj, veličine oko 10 smještajnih jedinica. Urediti ribolovnu stazu za sportske ribolovce. Uključiti lokalno stanovništvo i mlinice u jedinstvenu turističku ponudu ove turističke destinacije.

S druge strane, u slučaju slapa Kravica, neophodno je u ovoj fazi kadrovski ojačati javnu ustanovu s osobljem koje će biti na predmetnoj lokaciji i u funkciji uspostave reda, izradi turističke signalizacije i same promocije. Uraditi Plan upravljanja ovom turističkom destinacijom s akcentom na zaštitu i očuvanje prirodne i krajobrazne vrijednosti prostora oko vodopada Kravice.

Paralelno s razvojem upravljačkih instrumenta raditi na osmišljavanju turističkih sadržaja, izgradnji smještajni kapaciteta kroz lokalna ulaganja.

Pokrenuti revitalizaciju sela Staro Hardomilje. Uključiti ugostiteljske objekte na Čeveljuši kao izletničke i autentične dnevne destinacije. U cilju većeg privlačenja izletničke potražnje, u ovoj fazi razvoja potrebno je osposobiti mlinicu na lokalitetu Čeveljuša. U ovoj fazi, turističku ponudu valja dopuniti i prikladnim sustavom obilaska i posjete muzeju Humac, starog Grada, kao i tematiziranim manjim objektom hrane i pića tipa konobe, vinoteke. Osim toga, bilo bi dobro da se već u ovoj fazi implementacije revitalizira nekoliko stambeno-gospodarskih objekata (sklopova) podesnih za prihvat stacionarnih gostiju.

99

Na području općine Čapljina treba uspostaviti upravljačku strukturu nad prirodnom i kulturnim baštinom, kadrovski i tehnički je ojačati. Postojeće lokalitete Maticu, grabovine i Struge dodatno opremiti novim sadržajima te osmisliti dvodnevni ili trodnevni program, pri čemu treba uključiti u ponudu konjički klub Vranac, Vinoteku–Rebac te otvoriti prostor za uključivanje lokalnih ljudi u kreiranje ukupne turističke ponudu područja.

Planirane aktivnosti trebale bi se odvijati u prve 2 - 3 godine implementacije starteškog plana. 11.4.2. Druga faza razvoja turizma - implemenatcije strateškog plana ( do kraja 2018. godine) Drugu fazu razvoja turizma na području trebao bi karakterizirati razvoj komplementarne ponude ruralnog turizma. Riječ je prvenstveno o kušaonicama različitih lokalno spravljenih proizvoda (vinarije, medarstvo, sušionice pršuta, uljare i sl.) koje bi objedinjavale demonstraciju proizvodnje, kušanje, usluge hrane i pića te prodaju svojih proizvoda. Konačno, drugu fazu razvoja turizma općine bi trebale obilježiti kroz početak sustavnog osmišljavanja turističkog doživljaja cijelog područja uz kreiranje zajedničke marketinške promocije koja će pozicionirati područje na domaćem i ino tržištu. Ponudu i promociju treba bazirat na izgradnji sedmodnevnog programa koji će objediniti sve turističke destinacije i turističke sadržaje u cijelom prostoru rijeke Trebižat (TMT). Za uspješnu provedbu ove faze neophodno je:

uspostaviti minimalne organizacijske oblike (LAG) koji će osigurati punu širinu i zastupljenost svih dionika u prostoru sa jasnom vizijom razvoja cijelog područja.

u ovoj fazi treba izgraditi i uspostavi jasne marketinške alate promocije i prezentacije raspoloživih resursa i proizvoda kroz sajamske manifestacije „Dani Neretve u Zagrebu“, Mostarski sajam, Splitski sajam itd.

osmisliti zajedničku promotivnu kapanju „Dani Trebižata“ u kojoj će svi dionici (općine i JU, javna poduzeća, turističke zajednice, ugostitelji, turistički djelatnici, NVO-a) uzeti učešće u realizaciji zajedničkog programa,

izraditi zajednički promotivni i propagandni materijal koji će objediniti cijeli prostor uz rijeku Trebižat (TMT),

otvoriti prekograničnu suradnju s kompatibilnim područjima u RH (delta Neretva, Imotsko-bekijsko polje, itd.) ,

izgraditi jedinstven marketinški plana podizanja konkurentnosti cijelog područja kao jedinstvene turističke destinacije.

Planirane aktivnosti trebale bi se završiti do kraja 2018. godine.

100

12. PROJEKTI ZA REALIZACIJU STRATEŠKIH CILJEVA

12.1. Pregled projekata I Institucionalno jačanje i povezivanje Cilj 1. Međuopćinsko povezivanje i jačanje institucionalnih upravljačkih oblika turističkim destinacijama - eko zonamakoje će biti okosnica budućeg turističkog razvoja ne samo općina nego i cijele regije

1.1 Izgradnja institucionalnog i upravljačkog modela upravljanja turističkom destinacijom

Naziv projekta Formiranje Javnih ustanova po općinama Cilj Upravljanje model upravljanja turističkim destinacijama na

području općine Čapljina, Ljubuški i Grude Glavne aktivnosti Priprema projektne dokumentacije za formiranje JU

Proširenje djelatnosti i djelokruga poslova uspostavljenih JU Priprema Statua JU Donošenje odluka općinskih Vijeća

Rezultat Uspostavljene tri javne ustanove za upravljanje područjem uz rijeku Trebižat (TMT) područje na kojim općine imaju nadležnost

Nositelji aktivnosti Općine: Čapljina, Ljubuški i Grude Ciljana grupa Vijećnici u općinskom vijeću Vremenski okvir Svibanj 2014 Lokacija održavanja općine Čapljina, Ljubuški i Grude Izvori financiranja Općinski proračuni općine Čapljina, Ljubuški i Grude

Ukupno:

66.000,00 KM troška na godišnjoj razini za jednu JU

101

Naziv projekta: Izrada Plana upravljanja turističkim destinacijama Cilj Izraditi Plan upravljanja za Javne ustanove koje upravljaju

turističkim destinacijama na području općine Čapljina, Ljubuški i Grude

Glavne aktivnosti Prikupljanje podataka o prostoru Radionica sa dionicima Istraživanje javnog mišljenja dionika i lokalne zajednice Prezentacija Nacrta PU Usvajanje PU od strane općinskih vijeća

Rezultat Prihvaćeni Planovi upravljanja od strane Općinskih vijeća Nositelj aktivnosti Javne ustanove,

Stručni suradnici Ciljana grupa Vijećnici u Općinskom vijeću, korisnici prostora Vremenski okvir rujan 2014 – ožujak 2015.g. Lokacija održavanja Sve tri općine Izvori financiranja Općine, JU, FMOIT

Ukupno:

45.000,00 KM , trošak za 3 Plan upravljanja

Naziv projekta Formiranje lokalne akcijske grupe na razini tri općine (LAG –

Trebižat) Cilj Uspostaviti LAG duž rijeke Trebižat Glavne aktivnosti

Pokretanje inicijative formiranja LAG-a Održavanje info radionica o LAG-u Uspostava radnih tijela i donošenje osnivačkih akata Donošenje Statuta i LAGA-a i registracija Osiguranje inicijalnih sredstva za rada LAG-a

Rezultat Formiran LAG – Trebižat od predstavnika sve tri općine Nositelj aktivnosti Nevladine organizacije, općine Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, gospodarstvenici, NVO Vremenski okvir 2015 – 2016 Lokacija održavanja Sve tri općine Izvori financiranja Općine, FMOIT

Ukupno: 15.000,00 KM , trošak na godišnjoj razini

102

II Edukacija i podizanje svijesti javnosti, korisničkih i ciljnih skupina Cilj 2: Stvaranje poticajnog socijalnog okruženja koje će očuvati prirodne resurse te podržavati turistički razvoj na cijelom prostoru 2.1. Edukacija uposlenih u JU

Naziv projekta Podizanje kapaciteta uposlenih u Javnim ustanovama Cilj Educirati i unaprediti znanja i vještine upravljanja turističkim i

prirodnim resursima u području rijeke Trebižat Glavne aktivnosti

Koordinacija i Informiranje dionika Održavanje edukativne radionice za djelatnike Javnih ustanova Osposobljavanje trenerske službe Studijska putovanja – usvajanje dobrih praksi iz okruženja Sudjelovanje u edukativnom kampu – praktične vježbe Medijska promocija

Rezultati Usvojena nova znanja i vještine upravljanja javnim ustanovama, Upoznati modeli korištenja i zaštite prirodnih resursa Usvojena potrebna znanja i vještine rada trenerske službe Osposobljeni djelatnici za turističku valorizaciju

Nositelji aktivnosti Općine, JU, FMOIT, NVO suradnici zaštićenih područja, nadležnih ministarstva

Ciljana grupa djelatnici JU Vremenski okvir 12 mjeseci, započeti od dana formiranja JU 2014.g.

Aktivnost treba biti kontinuirana tijekom cijele godine i perioda trajanja Strateškog plana Održava se kontinuirano svake godine kroz razne seminare koji će se organizirati od stranih i domaćih NVO, Ministarstva, Agencija

Lokacija održavanja Sve tri općine, susjedne općine i zemlje u okruženju Izvori financiranja Općine, JU, FMOIT, NVO

Ukupno:

6.000,00 KM, trošak na godišnjoj razini

103

2.2. Edukacija javnosti, NVO-a, učenika i studenta

Naziv projekta Podizanje svijesti javnosti o turističkim i prirodnim resursima područja uz rijeku Trebižat

Cilj Podignuti opću razinu svijesti ciljnih i korisničkih grupa o važnosti očuvanja prirodnih vrijednosti prostora i biološke raznolikosti kao uvjeta razvoja turizma

Glavne aktivnosti

koordinacija i Informiranje dionika Održavanje radionice studente Održavanje radionice za učenike Održavanje radionice za NVO (ribari, lovci, zaštitari, ronitelji, kanuisti, biciklisti. itd.) Održavanje radionice za ruralna područja Medijska promocija

Rezultati Educirane ciljne i korisničke skupine u metodama očuvanja biološke raznolikosti i vodnih resursa rijeke Trebižat Studenti i učenici sudjelovali u eko kampovima NVO-e usvojile metodologiju praćenja riječnih ekosustava Poljoprivrednici upoznati sa novim metodom poljoprivredne proizvodnje (integrirana poljoprivreda) Lokalni ljudi podržali akciju uređenja i zaštite okoliša rijeke Promovirane vrijednosti prostora kao jedinstvene ekološke cjeline

Nositelji aktivnosti

Javne ustanove, NVO, suradnici

Ciljana grupa Učenici, studenti, NVO, poljoprivredni proizvođači, lokalno stanovništvo

Vremenski okvir Kontinuirano tijekom 12 mjeseci, počevši od srpanj 2014.g. Održava se kontinuirano svake godine i prati ekološke važne datume (Dan močvara, Dan voda, Dan Planeta Zemlja, Dan okoliša, Dan biološke raznolikosti, Plodovi zemlje)

lokacija održavanja

Sve tri općine, susjedne općine i zemlje u okruženju

Izvor financiranja FMOIT, NVO, Agencije

Ukupno:

7.000,00 KM , trošak na godišnjoj razini

104

2.3. Edukacija uposlenih u gospodarstvu

Naziv projekta Podizanje svijesti uposlenih u gospodarstvu o mogućnostima turističkog razvoja i korištenja prirodnih resursa područja uz rijeku Trebižat

Cilj Podignuti opću razinu svijesti uposlenih u gospodarstvu (turističkom sektoru) o mogućnostima investiranja i unapređenja turističke ponude područja uz racionalno korištenje prirodnih resursa.

Glavne aktivnosti

koordinacija i Informiranje dionika Održavanje radionice turističke djelatnike Održavanje radionice za poljoprivredne proizvođače Održavanje radionice za ugostitelje Održavanje radionice za obrtnike i mala seoska gospodarstva Medijska promocija

Rezultati Educirane ciljne i korisničke skupine o načinima unapređenja turističkog sektora u području , podizanje kvalitete proizvoda i usluga, Poljoprivrednici upoznati sa novim metodom poljoprivredne proizvodnje (integrirana poljoprivreda), Ugostitelji upoznati s načinima i modelima prezentacije i pripreme autohtonih jela i njihovo uključivanje u redovnu ugostiteljsku ponudu, Obrtnici, seoska gospodarstva upoznata s načinim i metodama izrade (proizvodnje) i plasmana svojih proizvoda (suvenira, vina, eko proizvoda isl) Promoviranje vrijednosti prostora kao jedinstvene ekološke cjeline

Nositelji aktivnosti Javne ustanove, TZ, ugostitelji, obrtnici, NVO Ciljana grupa Turistički djelatnici, ugostitelji, NVO, Poljoprivredni proizvođači,

lokalno stanovništvo u ruralnim područjima koji imaju obiteljska gospodarstva,

Vremenski okvir Kontinuirano tijekom 12 mjeseci , počevši od srpanj 2014.g. Održava se kontinuirano svake godine i prati sezonske aspekte turističke ponude i promocije

Lokacija održavanja Sve tri općine, susjedne općine i zemlje u okruženju Izvor financiranja FMOIT, Ministarstvo obrta i poduzetništva, gospodarske komore,

NVO, Agencije Ukupno:

10.000,00 KM, trošak na godišnjoj razini

105

III Infrastrukturna ulaganja Cilj 3: Uspostava turističke infra i supra infrastrukture koja će moći udovoljiti zahtjevima potražnje inducirane tržišnom komercijalizacijom novih turističkih doživljaja projektnog područja 3.1.Investicijaka ulaganja u destinacije 3.1.1. Investicija u Peć Mline

Naziv projekta Razvoja turističko posjetiteljske infrastrukture na području Peć

Mlina Cilj Staviti u funkciju turističko posjetiteljkog turizma lokalitet Peć mlini u

općini Grude Glavne aktivnosti

Izrada planske dokumentacije/idejnog rješenja sa 3 D modelom cijelog područja Izvršiti ulaganja u pješačke staze, staze za penjanje i okoliša na lokalitetu Peć mlina Izvršiti sanaciju dvije mlinice (demonstracijska i korisnička) Izvršiti osvjetljenje i uređenje za posjetitelje Ravlića pećinu Izvršiti uređenje prostora ispred Ravlića pećine Izvršiti turističko obilježavanje-postavljanje turističke signalizacije Otvoriti i opremiti prijemni info punkt Razviti plan marketinga i promocije Medijska promocija destinacije

Rezultati Izrađeno i usvinjeno idejno rješenje sa 3 D modelom uređenja turističke destinacije Peć Mlini sa Ravlića pećinom Izgrađeno 200 m nove pješačke staze Dvije mlinice obnovljene i stavljene u turističku funkciju Ravlića pećina stavljene u turističku funkciju Postavljene info signalizacija Povećan broj posjetilaca

Nositelji aktivnosti JU , Elektroprivreda, Općina Grude, NVO, FMOIT Ciljana grupa Lokalne vlasti u općini Grude,

Lokalno stanovništvo koje živi na području Peć mlina Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokacija održavanja Peć Mlini Izvor financiranja FMOIT, Elektroprivreda, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

380.000,00 KM, trošak za pet godina

106

3.1.2. Investicija u lokalitet Krenica

Naziv projekta Razvoja turističko posjetiteljske infrastrukture na području Krenice Cilj Dovesti u funkciju turističko posjetiteljkog turizma lokalitet Krenica u

općini Grude Glavne aktivnosti

Izvršiti uređenje okoliša sukladno regulacijskom planu Izvršiti uređenje plaže za domaće i ino turiste Izvršiti turističko obilježavanje-postavljanje turističke signalizacije Otvoriti i opremiti prijemni info punkt Ulaganje u nove turističke sadržaje (promatračnice za ptice, biciklistička staza, prostor za rekreaciju) Medijska promocija destinacije

Rezultati Izgrađeno 500 m nove pješačke staze oko jezera Uređena plaža za odmor i rekreaciju Postavljena info signalizacija Povećan broj posjetilaca

Nositelji aktivnosti

JU , Općina Grude, NVO, FMOIT

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općini Grude, Lokalno stanovništvo koje živi na području Krenice Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet izvođenja

Jezero Krenica u općini Grude

Izvor financiranja FMOIT, NVO, IPA fondovi Ukupno:

20.000,00 KM, trošak na razini godine

107

3.1.3. Investicija u lokalitet Koćuša

Naziv projekta Razvoj turističko posjetiteljske infrastrukture na području Koćuše

Cilj Povećati turističku ponudu lokaliteta Koćuša u općini Ljubuški

Glavne aktivnosti

Uređenje okoliša Izgradnja ugostiteljskog objekta Opremiti i staviti u funkciju mlinicu Izvršiti uređenje ribarske staze uz rijeku Mlade Izvršiti turističko obilježavanje-postavljanje turističke signalizacije, Ulaganja u opremanje i stavljanje privatnih objekta u turističke svrhe na području Klobuka Razviti plan marketinga i promocije Medijska promocija destinacije

Rezultati Izvršeno čišćenje i uređenje okoliša duž rijeke Malde Ugostiteljski objekt stavljene u funkciju Uređena i stavljeno u funkciju 500 m ribarske staze Postavljene info signalizacija, Poticaji za ulaganju turističke sadržaje Povećan broj posjetilaca

Nositelji aktivnosti Privatni ugostitelji, NVO, JU Ciljana grupa Lokalne vlasti, Lokalno stanovništvo Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitete izvođenja Koćuša Izvori financiranja Privatna ulaganja, FMOIT, NVO

Ukupno:

280.000,00 KM,

108

3.1.4. Investicija u lokalitet Kravice

Naziv projekta Razvoja turističko posjetiteljske infrastrukture na području Kravica Cilj Infrastrukturno uređenje i povećanje kvalitete turističke usluge na

lokalitetu Kravica Glavne aktivnosti

Uređenje naplatne kućice sa rampom i okoliš Otvoriti i opremiti prijemni info punkt Uređenje pristupne putne infrastrukture prema rijeci Izgradnja mosta preko rijeke Opremljena mlinica Završno uređenje sanitarnih dijelova na lokalitetu Izvršiti turističko obilježavanje-postavljanje turističke signalizacije Razviti plan marketinga i promocije Medijska promocija destinacije

Rezultati Izgrađena i stavljena u funkciju naplatna kućica sa rampom te uređene okoliš Opremljen info punkt Prodajna mjesta _kućice za suvenire stavljeni u funkciju Urađena i sanirana pristupna putna cesta prema rijeci u dužini od 2km Izgrađene i staljene u funkciju drveni most preko rijeke Mlinice stavljene u turističku funkciju Sanitarni čvorovi stavljeni u funkciju turista Ravlića pećina stavljene u turističku funkciju Postavljena info signalizacija Povećan broj posjetilaca

Nositelji aktivnosti JU , Općina, FMOIT Ciljana grupa Lokalne vlasti u općini Ljubuški,

Lokalno stanovništvo i turisti Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet izvođenja Kravice Izvori financiranja FMOIT, Općina Ljubuški, NVO, IPA fondovi

Ukupno: 350.000,00 KM

109

3.1.5. Investicija u lokalitet Staro Hardomilje

Naziv projekta Uređenje eko sela Staro Hardomilje Cilj Povećanje smještajnih kapaciteta i ponude eko sela Staro Hardomilje Glavne aktivnosti

Uređenje okoliša i sanitarnih elementa Obnova i uređenje Doma na Hardomilju Obnova jedne obiteljske kuće za stanovanje Turistička signalizacija Razviti plan marketinga i promocije Medijska promocija destinacije

Rezultati Uređene okoliša uz sam dom i sanitarni elementi Povećani smještajni kapaciteti Starog Hardomilja kroz ulaganje u dom i obnovu obiteljske kuće Uspostavljene turistička signalizacija Razvijene marketing plan promocije Povećan broj posjetilaca

Nositelji aktivnosti FMOIT, privatni sektor, NVO Ciljana grupa Lokalne vlasti u općini Ljubuški,

Lokalno stanovništvo i turisti Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokacija izvođenja Staro Hardomilje Izvori financiranja FMOIT, Općina Ljubuški, NVO, IPA fondovi

Ukupno: 190.000,00 KM

110

3.1.6. Investicija u lokalitet Čeveljuša, Žabar

Naziv projekta Opremanje lokaliteta Čevekljuše i Žabara novim sadržajima Cilj Povećanje sadržajnosti turističke ponude lokaliteta Čevekljuše i

Žabara Glavne aktivnosti

Uređenje okoliša i sanitarnih elementa na lokacijama Stavljanje mlinice u turističku ponudu na Čeveljuši Uređenje okoliša na lokalitetu Žabar Turistička signalizacija Povećanje smještanih kapaciteta Razviti plan marketinga i promocije Medijska promocija destinacije

Rezultati Opremljena i stavljena u funkciju mlinica na Čeveljuši, Uređen okoliša i signalizacija na lokalitetima Povećani smještani kapaciteti u privatnom sektoru Uspostavljani i novi turistički sadržaji na lokacijama

Nositelji aktivnosti FMOIT, privatni sektor, NVO Ciljana grupa Lokalne vlasti u općini Ljubuški,

Lokalno stanovništvo i turisti Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokacija izvođenja Čeveljuša, Žabar Izvori financiranja FMOIT, Općina Ljubuški, NVO, IPA fondovi

Ukupno: 70.000,00 KM

111

3.1.7. Investicija u lokalitet Matica- Trebiža, Grabovine i Struge

Naziv projekta Razvoj turističko posjetiteljske infrastrukture na području Matice i Struga u općini Čapljina

Cilj Infrastrukturno uređenje i povećanje kavalitete turističke usluge na lokalitetu Matica i Struge

Glavne aktivnosti

Uređenje putne infrastrukture i okoliš Uređenje ribarske staze na lokalitetu Matica- Trebižat Uređenje plaže Jaz Izgradnja akvarija za ribe na školskom imanju Izvršiti turističko obilježavanje-postavljanje turističke signalizacije Razvoj novih sadržaja Medijska promocija destinacije

Rezultati Sanirano i uređeno 2000 m putne infrastrukture sa uređenim okolišem Urađena ribarske staze u dužini od 500m Uređenje plaže jaz Uređen prostora za akvarij Postavljena info signalizacija Povećan broj posjetilaca

Nositelji aktivnosti

Privatni sektor, Općina, FMOIT, NVO

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općini Čapljina Lokalno stanovništvo i turisti Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet izvođenja

Matica-Trebižat, Grabovine, Jaz Struge

Izvori financiranja Privatni sektor, FMOIT, Općina Čapljina, NVO, IPA fondovi

Ukupno: 150.000,00 KM

112

3.2. Investicije u lokalnu zajednicu – privatni sektor

Naziv projekta Vinski podrumi

Cilj Uključivanje vinoteka u turističku ponudu regije kroz vinsku rutu

Glavne aktivnosti

Stavljanje školskog vinskog podruma u turističku funkciju Izgradnja i opremanje vinskog podruma u Mogorjelu, Medijska promocija destinacije

Rezultati Vinski podrum u Strugama stavljene u turističku funkciju Vinski podrum u Mogorjelu stavljen u turističku funkciju Povećan broj turista koji dolaze na degustaciju vina

Nositelji aktivnosti

Privatni sektor, Škole, FMOIT, NVO

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općini Čapljina Lokalno stanovništvo i turisti Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom tri godina

Lokacija izvođenja

Općina Čapljina

Izvori financiranja Privatni sektor, FMOIT, Općina Čapljina, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

40.000,00 KM

113

Naziv projekta Razvoj ruralnog turizma Cilj Inicirati osnivanje regionalnog klastera seoskih gospodarstava

prikladnih za razvoj agroturizma. Glavne aktivnosti

Inventarizacija domaćinstava pogodnih za uključivanje u klaster Održavanje radionice Studijsko putovanje i posjeta agroturizmu u regiji Organiziranje sajma eko etno Hercegovina Info signalizacija Promocija agroturizma u medijima i prigodnim publikacijama

Rezultati Dvadeset domaćinstava iskazala potrebu za uključivanje u klaster Usvojen plan za razvoj akgroturizma na području uz rijeku Trebižat 25 sudionika obišlo područja u BIH i RH gdje su se upoznali sa mogućnostima razvoja agroturizma, Prezentirani novih eko etno proizvodi na sajmu Stvaranje integriranog ruralnog doživljaja Postavljena signalizacija Dodatno (samo) zapošljavanje i rast životnog standarda lokalne populacije Očuvanje i oživljavanje tradicionalnih obrta/tradicionalne arhitekture i kulture Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja

Nositelji aktivnosti

Privatni sektor, Agroturizam Marića -gaj, FMOIT, NVO

Ciljana grupa Seoska gospodarstva, Lokalno stanovništvo, zadruge, NVO i turistički djelatnici

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom tri godina sa nastavkom Lokacija izvođenja

cijelo područje

Izvori financiranja Privatni sektor, FMOIT, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

35.000,00 KM

114

Naziv projekta Razvoj biciklističkih i pješačkih ruta Cilj Projekt ima za cilj trasirati nove biciklističke i/ili pješačkih rute,

sastaviti popis atrakcija, sadržaja i usluga duž ruta, odnosno predložiti razvoj istih tamo gdje treba.

Glavne aktivnosti

Utvrditi stanje postojećih biciklističkih staza Trasirati nove staze Izvršiti čišćenje i uređenje i opremanje novijih staza u dužini 20 km Izvršiti obilježavanje staza Promocija biciklizma u regiji

Rezultati Povećanje novih biciklističkih staza za 20 km Izvršena signalizacija i opremanje staze Privlačenje novih ciljnih skupina na područje sve tri općine Povećanje ukupnog broja posjetitelja Povećavanje prihoda od turizma Povećanje poslovnih mogućnosti za lokalne poduzetnike u dobavljanju usluga i sadržaja za biciklističke turiste

Nositelji aktivnosti

Škola, FMOIT, NVO

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama Lokalno stanovništvo i turisti Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom tri godina

Lokacija izvođenja

Sve tri općine

Izvori financiranja FMOIT, Općina, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

10.000 KM

115

Naziv projekta Izgradnja smještajnih jedinica u privatnim objektima (mini pansioni) Cilj Povećanje smještajnih kapaciteta u privatnom sektoru i njihovo

uključivanje u turističku ponudu područja Glavne aktivnosti

Istraživanje zainteresiranosti za ulaganja u pansionski smještaj Odabira najprikladnijih objekta po općinama Opremanje devet smještajnih objekta po općinama Promocija novih smještanih jedinica

Rezultati Stvorena predodžba o zainteresiranosti i spremnosti privatnih subjekata da se uključe u turističku ponudu područja Opremljeno devet objekta u sve tri općine izvršena promocija smještajnih jaedinica

Nositelji aktivnosti

Privatni sektor, FMOIT, NVO

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama Lokalno stanovništvo Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina

Izvori financiranja Privatni sektor, FMOIT, NVO, IPA fondovi

Lokacija izvođenja

Sve tri općine

Ukupno:

140.000,00 KM

116

Naziv projekta Izgradnja eko kampova i eko centara Cilj Povećanje kamping prostora za turiste te edukativnih centara za

učenike i studente te njihovo uključivanje u turističku ponudu područja

Glavne aktivnosti

Istraživanje zainteresiranosti lokalne zajednice za ulaganja u eko kamp i edukativne centre Odabira najprikladnijih lokacija u općinama Opremanje tri eko kampa uz rijeku Trebižat po općinama Izvršene odabir lokacija za edukaciju učenika i studenta Promocija novih smještanih jedinica

Rezultati Stvorena predodžba o zainteresiranosti i spremnosti lokalne zajednice za ustupanje prostora za formiranje eko kamp i edukacijskog centra Uređene prostora za tri eko kampova na području Krenice, Humca, Struga Izvršena promocija smještajnih jedinica

Nositelji aktivnosti

Privatni sektor, FMOIT, NVO

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama Lokalno stanovništvo Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina

Lokacija izvođenja

Sve tri općine

Izvori financiranja Privatni sektor,FMOIT, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

155.000,00 KM

117

IV Obogaćivanje turističke ponude novim sadržajima - manifestacije Cilj 4: Diversifikacija turističkih doživljaja/iskustava

4.1. Manifestacije

Naziv projekta Manifestacija reagata Trebižat Cilj Promocija turističke atrakcije kanu safarija Glavne aktivnosti

Akcija čišćenja riječnog korita Obilježavanje staze Nabavka majica i kapa skokovi sa mosta Domjenak i kulturno zabavni program Medijska promocija

Rezultati Promoviran avanturistički dio turističke ponude rijeke Trebižat Povećan broj dolazaka na kanu safari Promovirane prirodne ljepote rijeke Trebižat

Nositelji aktivnosti JU, Tajna Prirode, Referentna grupa, Lijepa naša, Šrek Vidra, Privatni sektor,

Ciljana grupa Turistički djelatnici, turističke Agencije, NVO Lokalno stanovništvo

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina od lipnja do rujna

Lokacija održavanja

Općina Ljubuški: Vitina - Humac, Općina Čapljina: Božhjak -Struge

Izvori financiranja Općina, FMOIT, TZ, NVO

Ukupno:

6.500,00 KM

118

Naziv projekta Pustolova utrka Cilj Promocija turističke atrakcije područja Glavne aktivnosti

Obilježavanje staze Nabavka majica i kapa za sudionike utrke Domjenak i kulturno zabavni program Medijska promocija

Rezultati Promoviran avanturistički dio turističke ponude rijeke Trebižat kroz triatlon (biciklo, trčanje, kanu) Povećan broj dolazaka na pustolovnu utrku Promovirane prirodne ljepote rijeke Trebižat

Nositelji aktivnosti JU, Referentna grupa, Lijepa naša, Šrek Vidra, Tajna prirode, biciklistički klub, Turistička organizacija, TZ, privatni sektor

Ciljana grupa Turistički djelatnici, turističke agencije, NVO Lokalno stanovništvo, turisti

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina od lipnja do rujna

Lokacija održavanja Sve tri općine uz rijeku Trebižat počevši od Peć mlina do Struga Izvori financiranja Općine, FMOIT, TZ, NVO, Fond za zaštitu okoliša

Ukupno:

5.000,00 KM

Naziv projekta Konjička utrka na dalj Cilj promocija konjičkog sporata Glavne aktivnosti

Uređenje i obilježavanje staze Dolazak sudionika sa njima i smještaj Održavanje utrke Proglašenje pobjednika Domjenak promocija u medijaima

Rezultati 20 konjičkih klubova iz BI i RH sudjeloval u konjičkoj utrci na dalj Promoviran konjički sport u općini i regiji

Nositelji aktivnosti Konjički klub Vranac, NDF Ciljana grupa Konjički klubovi u BIH

Lokalno stanovništvo Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (lipanj ) Lokacija održavanja Poligon uz Mogorjelo – općina Čapljina Izvori financiranja Privatni sektor,FMOIT, NVO

Ukupno:

8.000,00 KM

119

Naziv projekta Promocija biciklizma Cilj Promocija biciklističkog sporta Glavne aktivnosti

Održavanje biciklističkih utrka po općinama Biciklistička promotivna ruta Peć Mlini – Stuge Domjenak za sudionike utrke

Rezultati Promoviran biciklistički spot, povećan broj biciklista, veća potražnja za biciklima promoviran zdrav život

Nositelji aktivnosti Biciklistički klub, FMOIT, NVO Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, Lokalno stanovništvo, Turistički

djelatnici, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (Lipanja ) Lokacija održavanja Sve tri općine Izvori financiranja Privatni sektor,FMOIT, NVO

Ukupno:

5.000,00 KM

Naziv projekta Promocija domaće gastro ponude Cilj Promocija domaćih jela i proizvoda Glavne aktivnosti

Koordinacija sa ugostiteljima, upućivanja poziva za sudjelovanje Osiguranje opreme Demonstracija kulinarskih vještina i specijaliteta i proizvoda Uručenje nagrade najboljim ekipama i pojedincima Kulturno zabavni programa

Rezultati Promovirani domaći kulinarski specijaliteti Povećan broj posjetilaca i turista Obogaćena turistička ponuda

Nositelji aktivnosti Marića Gaj- Privatni sektor, NVO-e Ciljana grupa Ugostitelji, Lokalno stanovništvo ,Turistički djelatnici, NVO-e Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (kolovoz – listopad) Lokalitet održavanja Marića gaj – Jaz Struge Izvori financiranja Privatni sektor,FMOIT, NVO-e,

Ukupno:

5.000,00 KM

120

Naziv projekta Promocija vina Cilj Promocija vinske rute Glavne aktivnosti

Priprema za promociju vinske rute Obilazak vinskih podruma Degustacija vina i kulturno zabavni program

Rezultati Promovirana vina s područja regije Hercegovina Nositelji aktivnosti Privatni sektor, Vinski podrum Rebac, Begić , NVO Ciljana grupa Turistički djelatnici, vinari, vinogradari, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (studeni) Lokalitet održavanja Vinski podrumi Rebac, Begić Izvori financiranja Privatni sektor,FMOIT, NVO Ukupno:

3.000,00 KM

Naziv projekta Ljetni Karneval Cilj Promocija kulturnog stvaralaštva Glavne aktivnosti

Okupljanje karnevalskih udruga, Mimohod gradom Kulturno zabavni program

Rezultati Promovirane tradicijske i kulturne vrijednosti regije, Povećan broj turističkih noćenja i turističkog prometa Povećan broj turista

Nositelji aktivnosti TOOČ, Općina Čapljina, NVO Lokacija održavanja Općina Čapljina Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama

Lokalno stanovništvo Turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (Kolovoz) Lokalitet održavanja Čapljina Izvori financiranja Općina Čapljina, FMOIT, TZ HNŽ, donatori,

Ukupno: 50.000,00 KM

121

Naziv projekta Filmski eko festival Cilj promocija eko turističkih potencijala područja Glavne aktivnosti

Prijave sudionika, Filmske projekcije, Nagrade sudionicima, Kulturno zabavni programa

Rezultati Promocija prirodnih i turističkih potencijala i resursa područja Povećan broj turističkih noćenja

Nositelji aktivnosti Lijepa naša, FMOIT,NVO Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo

Turistički djelatnici, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (srpanj – listopad) Lokalitet održavanja

Sve tri općine

Izvori financiranja FMOIT,TZ, Općine NVO, donatori Ukupno:

10.000,00 KM

Naziv projekta Održavanje likovne kolonije Cilj Promocija područja kroz likovno stvaralaštvo umjetnika i mladih Glavne aktivnosti

Nabavka materijala, Održavanje likovne kolonije, Kulturno zabavni program, Izložbe

Rezultati Promocija prirodnih ljepota područja uz rijeku Trebižat kroz likovno stvaralaštvo mladih, Povećan turistički promet i povećan broj turističkih posjeta

Nositelji aktivnosti Likovna kolonija Trebižat, StaroHardomilje, Kadulja, NVO Ciljana grupa Likovni umjetnici u regiji, ugostitelji i turistički i kulturni djelatnici,

učenici , studenti, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (svibanj – rujan) Lokalitet održavanja

Matica, Staro Hardomilje, Peć mlini, Marića gaj

Izvori financiranja TZ HNŽ ,TZ ZZH, FMOIT, donatori, NVO

Ukupno:

5.000,00 KM

122

Naziv projekta Noć muzeja Cilj Promocija kulturne i povijesne baštine regije Hercegovina Glavne aktivnosti

Otvaranje muzeja, organizirane posjete, javne tribine

Rezultati Povećan broj posjeta muzejima, Povećana potrošnja, Promovirana prirodna, kulturna i povijesna baština

Nositelji aktivnosti Mujez Humac i Muzej Gorica

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo, turistički djelatnici, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (siječanj) Lokalitet održavanja

Muzeje Humac, Muzej Gorica

Izvori financiranja Muzeji, FMOIT, Općine, NVO Ukupno:

2.000,00 KM

Naziv projekta Održavanja rimskih večeri Cilj Promocija povijesno kulturnog stvaralaštva i nasljeđa Glavne aktivnosti

Usvajanje programa i nabavka kostima i opremanje ambijenta Dolazak sudionika- grupa Kulturni program u Mogorjelu Zabavno revijalni program

Rezultati Promovirane povijesno kulturne vrijednosti općine Čapljina,Ljubuški Povećan broj posjetitelja, povećana turistička potrošnja

Nositelji aktivnosti Restoran Villa Rustica, JU, TZ HNŽ, TZ ZZH Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo, turistički i kulturni

djelatnici, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (srpanj – kolovoz) Lokalitet održavanja

Mogorjelo – Čapljina, grad Hercege Stjepana

Izvori financiranja FMOIT, TZHNŽ, TZŽZH, Općine, NVO, IPA fondovi Ukupno: 35.000,00

123

Naziv projekta Dani zahvalnosti za plodove zemlje Cilj Promocija poljoprivrednih proizvoda i kulturnog stvaralaštva Glavne aktivnosti

Izrada i priprema proizvoda od kruha, suvenira i rekvizita Izložba proizvoda na gradskim trgovima

Rezultati Promovirani proizvodi, rad učenika, udruga, obrtnika Nositelji aktivnosti škole u regiji,

Ciljana grupa Lokalno stanovništvo, kulturni djelatnici, učenici, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (listopad) Lokalitet održavanja

Gradski trgovi u svim općinama

Izvori financiranja općine, privatne tvrtke,FMOIT, NVO

Ukupno:

3.000,00 KM

Naziv projekta Smotra kulturnog stvaralaštva Cilj Promocija kulturnog identiteta regije Hercegovina,

Očuvanje tradicije i kulture lokalnih ljudi Glavne aktivnosti

Okupljanje sudionika – kulturnih društva Programska prezentacija i predstavljanje folklornih grupa Kulturno zabavni program

Rezultati 30 kulturno umjetničkih društava predstavilo svoje programe, povećan broj posjetitelja, povećana turistička potrošnja

Nositelji aktivnosti HNŽ, ŽZH, Općina Čapljina, Općina Ljubuški, FM Kulture, TZ, NVO Ciljana grupa Kulturno umjetnička društva u HNŽ i ŽZH, lokalne vlasti u općinama

lokalno stanovništvo, turistički i kulturni djelatnici, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (lipanj – srpanj) Lokalitet održavanja

Općina Čapljina, Općina Ljubuški

Izvori financiranja TZ HNŽ, TZŽZH, općine, FMKulture, NVO, donatori Ukupno:

15.000,00

124

Naziv projekta Eko - etno sajam Cilj Promocija obrtničke i eko proizvodnje na području regije Glavne aktivnosti Zakup prostora, organiziranje poljoprivrednih proizvođača,

osiguranje štandova, prezentacija i promocija eko proizvoda i suvenira

Rezultati Promocija eko poljoprivrednih proizvoda i suvenira podneblja Nositelji aktivnosti Zadruge branitelja, eko udruge, Stap, pčelari, Ciljana grupa Poljoprivredni proizvođači, lokalno stanovništvo, turistički

djelatnici,obrtnici, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (svibanja – rujan ) Lokalitet održavanja

sve tri općine uz rijeku Trebižat

Izvori financiranja FMOIT, TZ , NVO, IPA fondovi Ukupno: 15.000,00

Naziv projekta Ribarske večeri Cilj Promocija sportskog ribolova i očuvanje ribljeg fonada Glavne aktivnosti

Uređenje ribarskih staza, Sportska natjecanja Dodjele nagrada i kulturno zabavni programa

Rezultati 60 sportskih ribolovaca sudjelovalo u natjecanju, Promovirani potencijali rijeke Trebižat, povećanja briga za zaštitu ribljeg fonda, povećan turistička potrošnja

Nositelji aktivnosti Sportsko ribolovna društva uz rijeku Trebižat

Ciljana grupa sportski ribolovci, lokalno stanovništvo, turistički djelatnici, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina ( travanj – rujan ) Lokalitet održavanja

Matica, Humac, Koćuša, Krenica

Izvori financiranja TZ, FMOIT, Općine, NVO ukupno: 15.000,00 KM

125

Naziv projekta Promatranje ptica Cilj Povećati svijest javnosti o zaštiti ptica uz razvoj održive turističke

aktivnosti Glavne aktivnosti

Izgradnja promatračnica, nabavka opreme, zimski, proljetni kampovi promatrača ptica i jesenja migracija.

Rezultati 500 učenika, studenta, NVO-a sudjelovalo u eko kampovima za promatranje ptica, Povećan turistička potrošnja, povećana broj dolazaka promatrača ptica iz inozemstva

Nositelji aktivnosti Lijepa naša, referentna grupa, NDF,NVO

Ciljana grupa zaštitari prirode, učenici, studenti Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (tijekom cijele godine)

Lokalitet održavanja

Duž cijele rijeke (Jaz struge,Božjak , Peć Mlini, Krenica)

Izvori financiranja FMOIT, NVO-e, IPA fondovi Ukupno:

15.000,00

Naziv projekta Razvoj streljačkog sporta Cilj razvoj i promocija streljačkog sporta (na glinene golubove i uopće

streličarstvo kao sport) Glavne aktivnosti

Organiziranje natjecanja Natjecanje i dodjela nagrada

Rezultati 20 ekipa sudjeluje u gađanju glinenih golubova 10 ekipa sudjelovalo u natjecanju u streličarstvu (lukom) Povećana turistička potrošnja, povećan interes kod lovaca za streljaštvo

Nositelji aktivnosti Lovačko društvo Galeb Čapljina Streličarsko društvo Ljubuški

Ciljana grupa Lovci, Sekcije za streličarstvo, učenici

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (tijekom cijele godine)

Lokalitet održavanja

Trebižat (Bodenici) Ljubuški

Izvori financiranja FMOIT, NVO Ukupno:

6.000,00

126

V Promocija i marketing Cilj 5: Povećanje konkurentnosti turističke destinacije 5.1. Razvoj pojedinačnih marketinških strategija

Naziv projekta Uspostava info centara za promociju Cilj Uspostaviti operativne centre za promociju i pružanje informacija o

turističkim potencijalima i sadržajima područja Glavne aktivnosti

Opremanje centara potrebnom opremom i informacijama

Rezultati Povećavana informiranost građana i turista, Povećan broj turistički dolazaka i turistički promet Bolja promocija turističkih destinacija i sadržaja

Nositelji aktivnosti LAG, JU, TZ Općina

Ciljana grupa Lokalna vlast,turistički djelatnici, turisti Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (po uspostavljanju JU) Lokalitet održavanja Općine Izvori financiranja Općine, TZ, FMOIT, IPA fondovi Lokaliteti svaka Općina

Ukupno: 15.000,00 KM

127

5.2.Uključivanje u zajedničku LAG promociju

Naziv projekta Dani Neretve u Zagrebu Cilj Prekogranična promocija turističkih i prirodnih vrijednosti područja

uz rijeku Trebižat u Zagrebu kao jedinstvene turističke destinacije- Turistički klaster

Glavne aktivnosti

Međunarodna - prekogranična koordinacija udruga i općina Usvajanje zajedničkog programa – predstavljanja u Zagrebu Nastup na centralnoj promociji u Zagrebu Medijska promocija

Rezultati Općine se predstavile svojim proizvodima u Zagrebu Uspostavljeni novi poslovni kontakti Potpisani sporazumi sa turističkim agencijama

Nositelji aktivnosti LAG, Općine, Javne ustanove, NVO, suradnici Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, gospodarstvenici, turistički djelatnici,

NVO Vremenski okvir kontinuirano svake godine se održava do 2018. g Lokalitet održavanja Zagreb Izvori financiranja Općine, gospodarstvenici, NVO

Ukupno:

13. 000,00 KM , Trošak na godišnjoj razini

Naziv projekta Sajam gospodarstva u Mostaru Cilj Predstaviti ponudu rijeke Trebižat u Mostar kao jedinstvene

turističke destinacije Glavne aktivnosti

Zakup štandova, Usvajanje zajedničkog programa i predstavljanja u Mostaru, Sudjelovanje na sajmu, Medijska promocija

Rezultati Prestravljeni turistički i prirodni potencijali područja , Uspostavljeni novi kontakti s turističkim djelatnicima i gospodarstvenicima Potpisani turistički aranžmani sa agencijama

Nositelji aktivnosti LAG, Općine, JU, turističke zajednice HNŽ, ŽZH, suradnici Ciljana grupa Lokalne vlasti, JU, turistički djelatnici, NVO Vremenski okvir svake godine kontinuirano (travanj) Lokalitet održavanja Mostar Izvori financiranja Općine, JU, Turističke zajednice HNŽ, ŽZH, FMOIT

Ukupno: 10.000,00 KM , Trošak na godišnjoj razini

128

Naziv projekta Dani Trebižata Cilj Promocija turističkih potencijala područja uz rijeku Trebižat u kao

jedinstvene turističke destinacije Glavne aktivnosti Koordinacijski sastanci i usvajanje programa manifestacije

Uređenje lokaliteta i čišćenje okoliša i korist rijeke Trebižat Održavanje edukativnih radionica Održavanje sportskih, kulturnih aktivnosti po općinama Završna promocija kroz gastro prezentaciju

Rezultati Turistički djelatnici predstavili svoju ponudu, Obogaćena turistička ponuda uz rijeku Trebižat novim sadržajima Dogovoreni poslovni aranžmani s potencijalnim turističkim agencijama Povećan broj turističkih noćenja i promet Promovirana ponuda područja u medijima

Nositelji aktivnosti LAG, Općine, JU, NVO, ugostitelji, turističke zajednice, NVO, suradnici

Ciljana grupa Lokalne vlasti JU, turistički djelatnici, NVO, lokalno stanovništvo Vremenski okvir Kontinuirano se održava svake godine (srpanj –kolovoz) Lokalitet održavanja Jaz Struge, Kravice, Koćuša, Peć mlini, Marića Gaj Izvori financiranja JU, TZ, Općine, NVO-e, ugostitelji

Ukupno:

15.000,00 KM, Trošak na godišnjoj razini

Naziv projekta Gastro sajam u Splitu Cilj Predstaviti gastro ponudu područja uz rijeke Trebižat na gastro

sajmu u Splitu kao jedinstvene turističke destinacije Glavne aktivnosti

Informiranje turističkih djelatnika, Zakup štandova Usvajanje zajedničkog programa i predstavljanja u Mostaru Izbor sudionika i grupa, Sudjelovanje na sajmu, Medijska promocija

Rezultati Prestravljeni turistički i gastro proizvodi područja , Uspostavljeni novi kontakti s turističkim djelatnicima i gospodarstvenicima Potpisani turistički aranžmani sa agencijama

Nositelji aktivnosti LAG, Općine, JU, turističke zajednice HNŽ, ŽZH, suradnici Ciljana grupa Lokalne vlasti, JU, turistički djelatnici, NVO Vremenski okvir Svake godine kontinuirano do 2018.g. (veljača) Lokalitet održavanja Split Izvori financiranja Općine, JU, Turističke zajednice HNŽ, ŽZH, FMOIT

Ukupno:

10.000,00 KM

129

Naziv projekta Filmski festival u Splitu i Jahorini Cilj Promocija turističkih potencijala regije kroz filmske projekcije Glavne aktivnosti

Prikupljanje filmske građe Sudjelovanje na filmskom festivalu

Rezultati Promocija turističkih, kulturnih i prirodnih vrijednosti prostora kroz filmsku projekciju

Nositelji aktivnosti LAG, NVO, Pojedinci,

Ciljana grupa Turistički i filmski djelatnici, turisti iz okruženja, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (rujan – listopad) Lokalitet održavanja Sve tri općine, LAG Izvori financiranja Privatni sektor,FMOIT, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

5.000,00, Troškovi na godišnjoj razini

5.3. Izrada zajedničkih promotivnih materijala

Naziv projekta Izrada promotivnog materijala Cilj Promocija turističkih potencijala područja uz rijeku Trebižat Glavne aktivnosti

Priprema promotivnog materijala (džambo plakati, lifleti, posteri, brošure,CD, bilteni , časopisi)

Rezultati Tiskani i distribuirani promotivni materijali JU, općinama,TZ,NVO-e, turističkim djelatnicima, Turističkim agencijama

Nositelji aktivnosti LAG, TZ, Općine, JU, FMOIT, turistički djelatnici, NVO

Ciljana grupa Turistički djelatnici, turoperatori Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet održavanja

Po općinama,LAG

Izvori financiranja JU, TZ,FMOIT, privatni sektor, NVO, IPA fondovi Ukupno:

10.000,00, troškovi na godišnjoj razini

130

5.4. Očuvanje prirodnih resursa područja

Naziv projekta Praćenje fizičko-kemijskih i bioloških svojstva vode rijeke Trebižat Cilj Pratiti kakvoću vode rijeke Trebižat primjenom znanstveno

utemeljene metodologije Glavne aktivnosti

Izrada programa praćenja fizičko kemijskih i bioloških svojstava Odabir riječnih dionica monitoringa Prikupiti podatke o stanju kakvoće vode i bioloških parametara Medijska promocija

Rezultati Informirana javnost i korisnici o stanju riječnih ekosustava na području sliva Trebižat Uspostavljena baza podatka o stanju kakvoće vode i bioloških parametara

Nositelji aktivnosti Javne institucije –Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Učenici, Šrek Vidra, Lijepa naša, NVO, stručni suradnici

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo, turisti, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina ( lipanj – srpanj) Lokalitet izvođenja Peć mlini, Kravice, Božjak, Struge Izvori financiranja Agencija, općine, FMOIT, Fond za zaštitu okoliša, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

5.000,00 KM , Troškovi na razini godine

Naziv projekta Praćenje hidrološkog režima vode i rada Hidrocentrale Peć mlini

Cilj Pratiti hidrološki režim rijeke Trebižat i rad Hidrocentrala

Glavne aktivnosti

Izrada programa praćenja režima vode i rada hidrocentrale Provesti program i utemeljiti bazu podatka

Rezultati Informirana javnost i korisnici o stanju vodnog režima na riječnim dionicama duž području cijelog toka rijeke Trebižat Uspostavljena baza podatka o stanju vodnog režima na ključnim lokalitetima (vodpad Koćuša, Kravice, Božaj)

Nositelji aktivnosti Javne institucije, učenici, Šrek Vidra, Lijepa naša, NDF, stručni suradnici

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo, turisti, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina (lipanj – srpanj) Lokalitet izvođenja Peć mlini, Koćuša, Kravice, Božjak, Struge Izvori financiranja Agencija, općine, FMOIT, Fond za zaštitu okoliša, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

15.000,00 KM , Troškovi na razini godine

131

Naziv projekta Istraživanje sedrotvoraca i biodinamičkih procesa sedrenja Cilj Očuvati uvjete i biodinamičke procese za taloženje sedre Glavne aktivnosti

Istražiti mikro i makro floru i faunu na sedrenim barijerama, Utvrditi dinamiku kolonizacije perifitonskih zajednica na sedrenim barijerama, Utvrditi minimalne ekološke protjecanje na sedrenim barijerama (Vodopad Koćuša, Čevelješa, Kravice) u cilju zaustavljanja urušavanja sedre. Utvrditi organsko opterećenje vode i koncentracije ekotoksičnih metala u vodi i sedimentu Izraditi naputke za mjere zaštite sedrenih barijera

Rezultati Informirana javnost i korisnike o stanju sedrenih barijera duž cijelog toka rijeke Trebižat Utvrđeni minimalni ekološke pritjecaji na ključnim lokalitetima (vodpad Koćuša, Kravice, Božaj)

Nositelji aktivnosti Javne institucije, Šrek Vidra, Lijepa naša, NDF, stručni suradnici, znanstvenici

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo, turisti, NVO Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet izvođenja Peć mlini, Koćuša, Kravice, Božjak, Struge Izvori financiranja Agencija, općine, FMOIT, Fond za zaštitu okoliša, CEPF, WWF, IUCN,

NVO, IPA fondovi Ukupno:

250.000,00 KM , troškovi na razini petogodišnjeg rada

132

Naziv projekta Inventarizacija flore i faune na području uz rijeku Tebižat Cilj Utvrditi broj i status zaštite biljaka i životinja uz rijeku Trebižat Glavne aktivnosti

Analiza rezultata postojećih istraživanja flore i faune Provedba istraživanja neistraženih skupina Izrada baze podatka biljaka i životinja Utvrditi stupanj ugroženosti na cijelom području obuhvata

Rezultati Utvrđeno stanje flore i faune na istraživanom području Utvrđene stupanj ugroženosti Izrađen akcijski plan zaštite

Nositelji aktivnosti Lijepa naša, referentna grupa, Šrek Vidra, NDF, javne institucije, stručni suradnici i znanstvenici

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo, zaštitari prirode, NVO, pojedinci

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet izvođenja Cijelo područje uz rijeku Trebižat Izvori financiranja Agencija, općine, FMOIT, Fond za zaštitu okoliša, CEPF, WWF, IUCN,

NVO-e, IPA fondovi Ukupno:

500.000,00 KM , Troškovi na razini petogodišnjeg rada

6. Projekti očuvanja krajolika sedre

Naziv projekta Praćenje stanja staništa endemičnih i ugroženih svojstava Cilj Očuvati staništa endemičnih i ugroženih svojti Glavne aktivnosti

Izraditi karte staništa endemičnih i ugroženih svojti na području Izraditi i provesti program praćenja stanja staništa endemičnih i ugroženih svojti Izraditi Akcijski plan za zaštitu i očuvanja staništa endemičnih i ugroženih svojti

Rezultati Izrađene karte , uspostaviti bazu podatka i usvojiti Akcijski plan mjera zaštite i očuvanja staništa endemičnih i ugroženih svojti

Nositelji aktivnosti Javne institucije, Lijepa naša, Šrek Vidra, referentna grupa, NDF, NVO

Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo, stručne i znanstvene institucije, nadležna ministarstva, JU, NVO

Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet održavanja cijelo područje Izvori financiranja FMOIT, Fond za zaštitu okoliša, CEPF, WWF,IUCN, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

150.000,00 KM, Troškovi na razini petogodišnjeg rada

133

Naziv projekta Vrednovanje i očuvanje tradicijskih ktrajobraza Cilj Očuvati tradicijske krajobraze Glavne aktivnosti

Odrediti krajobrazne cjeline prema zonama zaštite Snimiti krajobrazne uzorke unutar krajobraznih cjelina na ternu prema reljefu pratiti stanje krajobraza po zonama izraditi smjernice zaštite i očuvanja krajobraza

Rezultati Izrađene karte, uspostavljena baza podatka o krajobrazima, usvojen Akcijski plan sa mjerama zaštite i očuvanja krajobraznih cjelina

Nositelji aktivnosti JU, Lijepa naša, Šrek Vidra, referentna grupa, NDF, NVO Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo,

stručne i znanstvene institucije, nadležna ministarstvan, JU, NVO, Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet održavanja

Cijelo područje

Izvori financiranja FMOIT, Fond za zaštitu okoliša, CEPF, WWF,IUCN, NVO, IPA fondovi Ukupno:

150.000,00 KM, Troškovi na razini petogodišnjeg rada

Naziv projekta Zaštita i očuvanje i turistička valorizacija jama, špilja i pećina na području uz rijeku Trebižat

Cilj utvrditi broj, veličinu, vrst u speleoloških objekta i njihovu turističku valorizaciju

Glavne aktivnosti

Analizirati dosadašnje rezultate postojećih istraživanja Organizirati i provesti dodatna istraživanja, Izraditi fotodokumentaciju speleoloških objekta Izraditi naputke za prevenciju zaštite te turističkog korištenja

Rezultati Izrađene karte, uspostavljena baza podatka o jamama, špiljama i pećinama, usvojen Akcijski plan sa mjerama zaštite i turističke valorizacije speleoloških objekta

Nositelji aktivnosti JU, Lijepa naša, Šrek Vidra, referentna grupa, NDF, NVO Ciljana grupa Lokalne vlasti u općinama, lokalno stanovništvo,

stručne i znanstvene institucije, nadležna ministarstva, JU, NVO, Vremenski okvir Kontinuirana aktivnost tijekom pet godina Lokalitet održavanja cijelo područje Izvori financiranja FMOIT, Fond za zaštitu okoliša, CEPF, WWF,IUCN, NVO, IPA fondovi

Ukupno:

30.000,00 KM, Troškovi na razini petogodišnjeg rada

134

12.2. Troškovi provedbe strateškog plana Za financiranje provedbe akcija utvrđenih strateškim ciljevima i mjerama upravljanja JU , privatni sektor i općine će uz postojeće izvore sredstva pokušati dobiti sredstva i od domaćih i međunarodnih institucija, organizacija i fondova. Prema projekciji planiranih aktivnosti i troškova, sredstva za provedbu akcija/projakata osigurat će se iz slijedećih izvora:

sredstva općina

sredstva privatnih tvrtki koji imaju objekte ili koncesije na turističkim destinacijama,

sredstva iz domaćih institucija (TZ,FMOIT, Fond za zaštitu okoliša HNŽ,ŽZH, FBIH),

Sredstva od međunarodnih organizacija i fondova,

sredstva od donacija, sponzorstva domaćih tvrtki,

vlastita sredstva iz aktivnosti.

Pojedinačni projekti/akcije bit će uključeni u godišnje programe zaštite, održavanja, čuvanja, promocije i korištenja i sadržavat će u potpunosti razrađene proračunske troškove, izvore financiranja i dinamiku ostvarenja. Procjena tekućih troškova JU za razdoblje od 2014. - 2018. godina iznosit će 990.000,00 KM, a za provedbu Plana, odnosno ostvarenje predviđenih akcija, iznosit će 3.410.000,00 KM. Procjena troškova javnih ustanova (Čapljina, Ljubuški i Grude) za razdoblje 2014.-2018.

Opis Iznos Godina 2014 2015 2016 2017 2018 Ukupno u KM Troškovi zaposlenih 57.000 58.600 54.800 59.000 55.600 285.000 Materijalni troškovi 6.000 5.500 7.200 5.800 5.500 30.000 Troškovi nabavke 2.000 1.800 2.100 2.200 1.900 10.000 Ostali troškovi 1.000 900 1.200 800 1.100 5.000 UKUPNO 66.000 66.800 65.300 67.800 64.100 330.000 Opis Iznos Godina 2014 2015 2016 2017 2018 Ukupno u KM Troškovi zaposlenih 57.000 57.300 58.100 55.800 56.800 285.000 Materijalni troškovi 6.000 7.100 7.200 4.800 4.900 30.000 Troškovi nabavke 2.000 2.200 2.300 1.500 2.000 10.000 Ostali troškovi 1.000 1.000 1.000 800 1.200 5.000 UKUPNO 66.000 67.600 68.600 62.900 64.900 330.000

135

Opis Iznos Godina 2014 2015 2016 2017 2018 Ukupno u KM Troškovi zaposlenih 57.000 56.800 55.800 57.400 58.000 285.000 Materijalni troškovi 6.000 5.400 6.200 6.400 6.000 30.000 Troškovi nabavke 2.000 2.400 1.600 2.100 1.900 10.000 Ostali troškovi 1.000 1.000 1.300 900 800 5.000 UKUPNO 66.000 65.600 64.900 66800 66.700 330.000 Procjena troškova za razdoblje 2014.- 2018. godina

Opis Iznos Godina 2014 2015 2016 2017 2018 Ukupno u

KM I Izgradnja institucionalnog i

upravljačkog modela upravljanja turističkom destinacijom

1.1. Formiranje Javnih ustanova po općinama

10.000 20.000 12.500 13.200 10.300 66.000

1.2 Izrada Plana upravljanja turističkim destinacijama

5.000 9.800 7.500 13.200 9.500 45.000

1.3. Formiranje lokalne akcijske grupe na razini tri općine (LAG – Trebižat)

2.000 3.000 4.000 3.500 2.500 15.000

Ukupno 17.000 32.800 24.000 29.900 22.300 126.000 II Edukacija i podizanje svijesti

javnosti, korisničkih i ciljnih skupina

2.1. Edukacija uposlenih u JU 1.200 1.000 800 1.500 1.500 6.000 2.2. Edukacija javnosti, NVO-a,

učenika i studenta 1.200 1.800 1.400 1.500 1.100 7.000

2.3. Edukacija uposlenih u gospodarstvu

1.000 3.000 2.000 2.500 1.500 10.000

Ukupno 3.400 5.800 4.200 5.500 4.100 23.000 III Infrastrukturna ulaganja

3.1. Investicijska ulaganja u destinacije

3.1.1 Investicija u Peć Mline

50.000 80.000 90.000 80.000 80.000 380.000

3.1.2 Investicija u lokalitet Krenica 2.000 6.000 4.000 3.000 5.000 20.000 3.1.3 Investicija u Lokalitet Koćuša 20.000 70.000 80.000 60.000 50.000 280.000 3.1.4 Investicija u lokalitet Kravice 50.000 80.000 90.000 70.000 60.000 350.000 3.1.5 Investicija u lokalitet Staro

Hardomilje 20.000 30.000 50.000 40.000 50.000 190.000

3.1. Investicija u lokalitet 5.000 10.000 15.000 25.000 15.000 70.000

136

Čeveljuša, Žabar 3.1.7 Investicija u lokalitet Matica-

Trebiža, Grabovine i Struge 30.000 20.000 30.000 40.000 30.000 150.000

3.2. Investicije u lokalnu zajednicu – privatni sektor

Proj. Vinski podrumi 8.000 8.000 8.000 8.000 8.000 40.000

Proj. Razvoj ruralnog turizma 5.000 4.000 6.000 10.000 10.000 35.000

Razvoj biciklističkih i pješačkih ruta

7.000 18.000 12.000 15.000 18.000 70000

Izgradnja smještajnih jedinica u privatnim objektima (mini pansioni)

20.000 25.000 30.000 32.000 33.000 140.000

Proj.

Izgradnja eko kampova i eko centara

20.000 30.000 24.000 28.000 53.000 155.000

Ukupno 237.000 381.000 439.000 411.000 412.000 1.880.000 IV Diversifikacija turističkih

doživljaja/iskustava

4.1. Manifestacije

Proj. Manifestacija regata Trebižat 1.500 1.000 1.800 900 1.300 6.500 Proj. Pustolova utrka 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000 Proj. konjička utrka na dalj 1.000 1.500 1.500 2.000 2.000 8.000 Proj. Promocija biciklizma 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000

Proj. Promocija domaće gastro ponude

1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000

Proj. Promocija vina 600 600 600 600 600 3.000

Proj. Ljetni Karneval 5.000 10.000 14.000 10.000 11.000 50.000 Proj. Filmski eko festival 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 10.000

Proj. Održavanje likovne kolonije 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000

Proj. Noć Muzeja 400 400 400 400 400 2.000

Proj. Održavanja rimskih večeri 5.000 8.000 6.000 9.000 7.000 35.000

Proj. Dani zahvalnosti za plodove zemlje

600 700 900 500 300 3.000

Proj. Smotra kulturnog stvaralaštva

3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 15.000

Proj. Eko - etno sajma 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 15.000

Proj. Ribarske večeri 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 15.000

Proj. Promatranje ptica 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 15.000

Proj. Razvoj streljačkog sporta 1.200 1.400 1.800 1.000 600 6.000

Ukupno 33.300 41.600 45.000 42.400 41.200

203.500

137

V Promocija i marketing 5.1. Razvoj pojedinačnih

marketinških strategija

Proj. Uspostava info centara za promociju

4.000 2.000 3.000 3.500 25.00 15.000

5.2. Uključivanje u zajedničku LAG promociju

Proj. Dani Neretve u Zagrebu 3.000 2.500 2.000 2.500 3.000 13. 000 Proj. Sajam gospodarstva u

Mostaru 1.500 2.500 2.000 2.000 2.000 10.000

Proj. Dani Trebižata 3.000 2.000 4.000 2.000 4.000 15.000 Proj. Gastro sajam u Splitu 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 10.000

Proj. Filmski festival u Splitu i Jahorini

1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000

Izrada zajedničkih promotivnih materijala

5.3.

Izrada promotivnog materijala

2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 10.000

5.4

Očuvanje prirodnih resursa područja

Proj. Praćenje fizičko kemijskih i bioloških svojstva vode rijeke Trebižat

1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000

Proj. Praćenje hidrološkog režima vode i rada Hidrocentrale Peć Mlini

3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 15.000

Proj. Istraživanje sedrotvoraca i biodinamičkih procesa sedrenja

50.000 60.000 40.000 60.000 40.000 250.000

Proj. Inventarizacija flore i faune na području uz rijeku Tebižat

100.000 100.000 120.000 100.000 80.000 500.000

VI Projekti očuvanja krajolika sedre

Proj. Praćenje stanja staništa endemičnih i ugroženih svojstava

30.000 40.000 30.000 20.000 30.000 150.000

Proj. Vrednovanje i očuvanje tradicijskih krajobraza

40.000 30.000 20.000 30.000 30.000 150.000

Proj. Zaštita i očuvanje i turistička valorizacija jama, špilja i pećina na području uz rijeku Trebižat

6.000 8.000 7.000 5.000 4.000 30.000

Ukupno 246.500 256.000 237.000 234.000 204.500 1.178.000 Sveukupno: 537.200 717.200 749.200 722.800 684.100 3.410.500

138

12.3. Praćenje provedbe strateškog plana Cilj praćenja provedbe Strateškog plana sustavna je analiza temeljnih ciljeva predviđenih Planom upravljanja i korištenja resursa (ljudskih i materijalnih) unutrašnjih za provedbu planskih akcija.

CILJ Nadzirati i prikupljati rezultate provođenja akcija i ispunjavanje ciljeva

Praćenje provedbe Plana upravljanja

Akcije

Izraditi Plan upravljanja za Javne ustanove koje upravljaju turističkim destinacijama na području općine Čapljina, Ljubuški i Grude

Izrada Plana upravljanja turističkim destinacijama

Formiranje lokalne akcijske grupe na razini tri općine (LAG – Trebižat)

Formiranje Javnih ustanova po općinama Formiranje lokalne akcijske grupe na razini tri općine (LAG – Trebižat) Uspostava info centara za promociju Dani Neretve u Zagrebu Sajam gospodarstva u Mostaru Dani Trebižata Gastro sajam u Splitu Filmski festival u Splitu i Jahorini Izrada promotivnog materijala

139

LITERATURA:

1. “Studija za uređenje korita rijeka T – M – T sa vodopadima Koćuša i Kravice” – 2. Ecoprojekt d.o.o. Mostar, 2007. Godine 3. Poprečni profili toka Trebižat od Čapljine do Peć Mlina, 75 profila (u 3 knjige, a nalaze

se u Agenciji za vodno područje Jadranskog sliva u Mostaru) 4. “Ekološka valorizacija područja uz rijeku Trebižat” – udruga Lijepa naša, Čapljina 5. Rezultati ispitivanja voda rijeke Trebižat, kanalskih voda i tla koje gravitira vodotoku

Trebižat – nalaze se u Komunalnom poduzeću Ljubuški 6. “Projekti za uređenje donjeg toka rijeke Trebižat” koje je uradilo poduzeće Ecoprojekt

2007. godine 7. “Projekti za uređenje donjeg toka rijeke Trebižat” koje je uradilo poduzeće Geonova,

2006. godine 8. “Studija za uređenje korita rijeke Trebižat sa vodopadom Kravice”- Ecoprojekt d.o.o.

Mostar, 2007. godine 9. Vodoprivredni uvjeti za izgradnju malih hidroelektrana – JP Elektroprivreda HZ-HB,

2007. godine 10. Vodoprivredna studija sliva rijeke Trebižat, Knjiga IV – Korištenje voda – koju je

izradio zavod za vodoprivredu Sarajevo 1982. godine 11. Hidrološka studija T – M – T a koju su izradili ZZV – Sarajevo, FMZ – Sarajevo, IHGF –

Sarajevo, 2004. godine 12. Lovno gospodarska osnova ribolovnog područja HNŽ 13. Prošlost ljudi i običaji Hardomilja, Hardomilje 1998.g. 14. Ornitofauna Hutova blata, 1985.g 15. Osnove lovstva,Zagreb 1996.g. 16. Atlas dendroflore BIH ,Matica hrvatska Čitluk 2005.g. 17. Nacionalni seminar o zaštiti i korištenju vlažnih područja u Hrvatskoj, Metković

1997.g. 18. Leptiri ljepota koja nestaje, Zagreb 2005. 19. Fauna Europe, Mladinska knjiga 1977.g. 20. Endemične biljke, Zagreb 1984.g. 21. Ptice Hrvatske i Europe 22. Atlas ljekovitog bilja, Zagreb 1991. 23. Kultivirane biljne vrste Hrvatske i susjednih područja, Zagreb 1998.g. 24. Biljne vrste livada i pašnjaka, Zagreb 2001.g. 25. Prethodna studija utjecaja na okoliš koridora VC. 26. Studija ugroženosti ŽZH, IGH – Mostar, Mostar 2009.g. 27. Studija ranjivosti HNŽ, IGH- Mostar , Mostar 2011.g.

140

28. Prostorni plan ŽZH, IGH –Mostar, mostar 2013.g. 29. Prostorni plan općine Čapljina, Eko plan Mostra, 2010.g. 30. Strategija razvoja turizma HNŽ, IGH Mostar, Mostar 2011.g. 31. Master Plan razvoja turizma općine Ljubuški, Ljubuški 2012.g. 32. Master plan razvoja turizma za općinu Čapljina, Eko plan, 2012.g. 33. Zonskog plan vodopad Kravice, Eko plan -Mostara, Mostar 2008.g. 34. Ekonomska strategija razvoja regije Hercegovina, Mostar 2004.g. 35. Strategija razvitka općine Grude, Grude 2007.g. 36. Strategija ekonomskog razvitka općine Ljubuški, Ljubuški 2007.g. 37. Evaluacija ekonomskih potencijala područja toka rijeke Trebižat, Lijepa naša 2011.g.