Suradnja Roditelja i Škole u Hrvatskoj, Sličnosti i Razlike Urbanih i Ruralnih Sredina

Sveučilište u Splitu - Filozofski fakultet

Odsjek za Pedagogiju

Predmet: Sociologija odgoja i obrazovanja

Seminarski rad

Suradnja roditelja i škole u Hrvatskoj: sličnosti i razlike

urbanih i ruralnih sredina

Studentica: Silvija Šamadan

Mentori: dr. sc. Ivan Maršić, v. pred.

mr. sc. Ivanka Buzov, asistentica

Split, rujan, 2013.

Sažetak

U sklopu međunarodnog projekta Nacionalno istraživanje o roditeljima u zemljama

jugoistočne Europe- Roditeljske potrebe, očekivanja i iskustva vezana uz uključenost u život

škole, 2009-2010 ispitivalo se mišljenje roditelja o vlastitoj suradnji i zadovoljstvu s vlastitom

uključenosti u život škole iz urbano/ruralne perspektive. Dobiveni rezultati nam pokazuju da

roditelji još uvijek, iako je odavno nestala barijera da je za obrazovanje zadužena škola, a za

odgoj roditelji, tj. obitelj, nastavu i organiziranje izvannastavnih aktivnosti procjenjuju

zaduženjem škole. Roditelji se ne žele miješati, ukoliko se od njih to ne zatraži, a ukoliko

škola i školski sustav pokažu inicijativu spremno se odazivaju.

Razvojem tehnologije, naprecima društva, sve većom urbanizacijom razlike između urbanih i

ruralnih zona života sve se više smanjuju, tako da i suradnja roditelja i škole u Hrvatskoj sve

više postaje jednaka bez obzira o kojoj se zoni radilo. Rezultati provedenog istraživanja nam

pokazuju da roditelji kao najznačajniju prepreku u suradnji sa školom vide vlastiti nedostatak

vremena, posebice roditelji koji žive u urbanim sredinama. Roditelji koji žive u ruralnim

sredinama potvrđuju više zadovoljstvo ostvarenom suradnjom sa školom, međusobnom

komunikacijom, te vlastitom uključenosti u procesu obrazovanja vlastite djece.

Ključne riječi: roditeljska uključenost, tradicionalni pristup, partnerski pristup, suradnja

roditelja i škole

Uvod

Suradnja roditelja i škole u Hrvatskoj: sličnosti i razlike urbanih i ruralnih sredina je tema

ovog seminarskog rada, analiza će se vršiti na osnovi istoimenog znanstvenog rada autorica R.

Miljević- Rađički, T. Pahić, V. Vizek Vidović, koji je temeljen na rezultatima istraživanja

provedenog u okviru međunarodnog projekta NACIONALNO ISTRAŽIVANJE O

RODITELJIMA U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE- Roditeljske potrebe, očekivanja i

iskustva vezana uz uključenost u život škole (National Survey of Parents in South East

European Countries) 2009-2010. Istraživanje je provedeno u 10 zemalja Jugoistočne Europe,

kojim se žele ispitati roditeljske potrebe, očekivanja i iskustva u odnosu na nastojanja škole da

roditelje uključe u život škole.

Mnoga istraživanja su pokazala da su varijable kao što su vrijednosni sustav roditelja, njihovo

ponašanje i stilovi roditeljstva povezane sa akademskim i kognitivnim ishodima kod djece.

Suradnja roditelja sa školom je neupitna, a jedan od ciljeva ovog istraživanja je pokazati kako

na stupanj roditeljskog sudjelovanja i zadovoljstva školom može utjecati pripadnost gradskoj,

odnosno seoskoj sredini.

Cilj znanstvenog rada na kojeg se referira ovaj seminarski rad je :

1. Utvrditi jesu li roditelji u Hrvatskoj usmjereni na tradicionalni ili partnerski odnos sa

školom, te ispitati postoje li razlike u orijentaciji prema suradnji sa školom među

roditeljima urbanih i ruralnih sredina.

2. Usporediti procjene roditelja urbanih i ruralnih sredina u pogledu otvorenosti škole,

čimbenika koji su potencijalna prepreka suradnji sa školom, zadovoljstva ostvarenom

komunikacijom i zadovoljstva cjelokupnom mogućnošću utjecaja na obrazovanje.

1. Metoda istraživanja

Uzorak

Uzorak ispitanika u provedenom istraživanju je 1052 roditelja djece od drugog do osmog

razreda iz 30 osnovnih škola u Hrvatskoj, pri čemu je 16 škola iz urbanih i 14 škola iz ruralnih

područja. Od ukupnog broja roditelja njih 562 ili 53,4 % su iz urbanih i 490 ili 46,6 % iz

ruralnih sredina. Uzorak ispitanika je odabran metodom dvodimenzionalnog stratificiranog

slučajnog odabira, a stratifikacija je provedena prema relevantnim geografskim područjima s

obzirom na urbano/ ruralno razlikovanje.

Tablica 1. Kategorizacija škola prema veličini, regijama i urbano/ruralnoj distinkciji1

1 MILJEVIĆ- RIĐIČKI, Renata, PAHIĆ, Tea, VIZEK VIDOVIC, Vlasta, (2011), Suradnja roditelja i škole u Hrvatskoj: sličnosti i razlike urbanih i ruralnih sredina u Sociologija i prostor, vol.49.No 2. (190): 165-184

Instrument

Istraživanje je provedeno u dvije faze. Glavnom istraživanju je prethodilo 6 sastanaka

fokus grupa (FG). Podaci prikupljeni u fokus grupama omogućili su centralnom

istraživačkom timu (CIT) da razvije potreban instrumentarij: upitnik za roditelje (kao

osnovu za standardizirani intervju) i upitnik za ravnatelje (kao osnovu za standardizirani

intervju).

Korišteni upitnici su napravljeni prema teorijskom modelu Joyce Epstein koji uključuje šest

područja: roditeljstvo, komunikacija škole i roditelja, podrška djeci u učenju kod kuće,

volontiranje roditelja u školi, sudjelovanje u donošenju odluka i upravljanja školom i suradnja

škole i zajednice. Jedna od bitnih odrednica pedagoški djelotvorne škole je razvijena suradnja

s roditeljima. Ukratko, suradnja predstavlja zajedničko djelovanje i pregovaranje koje je

usmjereno prema nalaženju rješenja, odnosno novog, zajedničkog polazišta.

Za razumijevanje odnosa roditelja i škole u obrazovanju i socijalizaciji djeteta ključna su dva

modela, Epstein je razvila teorijski model koji objašnjava koncept partnerstva i podjelu

odgovornosti škole i roditelja a koji je do sada provjeravan i potvrđen u velikom broju

zemalja u svijetu. Drugi je model Sheridan i Kratochwill koji razlikuje dvije relacijske

orijentacije tzv. tradicionalni nasuprot partnerskog odnosa roditelja i škole.2

Varijable obrađene u velikom i opsežnom istraživanju Nacionalno istraživanje o roditeljima u

zemljama Jugoistočne Europe , a koje se tiču teme ovog seminarskog rada su:

- Tradicionalni nasuprot partnerskog odnosa između škole i roditelja

- Urbano/ ruralno razlikovanje u procjenama otvorenosti škole za suradnju,

potencijalnih prepreka suradnji roditelja i škole te roditeljskog zadovoljstva suradnjom

2 GOLDIN, Tomislav, (2007), Povezanost akademske samoregulacije, učeničke percepcije roditelja i školskog uspjehaURL: http://darhiv.ffzg.hr/441/1/GoldinTomislav.pdf (09.09.2013.)

http://darhiv.ffzg.hr/441/1/GoldinTomislav.pdf

2. Analiza rezultata istraživanja

Tradicionalni nasuprot partnerskog odnosa

Suradnja škole i obitelji, odnosno učitelja i roditelja, može biti tradicionalna i partnerska. Na

koji će se način ona ostvariti i odvijati, ovisi o zakonskim propisima, školskom ozračju,

individualnim osobinama učitelja i sociodemografskim i psihosocijalnim obilježjima roditelja.

Istraživanja Miljević-Riđički (2009) te Pahić, Miljević-Riđički i Vizek Vidović (2010)

ukazuju na to da u Hrvatskoj i dalje prevladava tradicionalan oblik suradnje, u kojemu je

odgovornost za obrazovanje djece prepuštena školi. Izravnu uključenost roditelja u život škole

ne očekuju ni učitelji ni roditelji. Ciljeve rada određuje škola i tek ponekad o tome

obavještava roditelje. Odgojno-obrazovne planove izrađuju učitelji, kulturalne razlike često se

zanemaruju, a komunikacija s roditeljima relativno je rijetka, orijentirana na pojedinačne

probleme i pretežno ju inicira škola. Drugim riječima, uloga škole je dominantna.

Partnerski odnos, s druge strane, naglašava važnost suradnje učitelja i roditelja u obrazovanju

i socijalizaciji djece, poštivanje kulturalnih razlika, te značajnost različitih perspektiva za

stvaranje pozitivne klime za učenje. Komunikacija između dviju strana je česta, uloge su

jasne, a odgojni ciljevi i planovi rada zajednički određeni.

Tablica 2. Mjere centralnih tendencija i standardne devijacije za varijable iz upitnika

"Tradicionalni nasuprot partnerskog odnosa " i urbano/ruralno razlikovanje.3


Priložena tablica nam pokazuje kako su roditelji trebali procjenjivali u kolikoj je mjeri svaka

od navedenih stvari posao škole a koliko obitelji (roditelja). Svoje su procjene zaokruživali na

skali Likertovog tipa od 1 do 5, pri čemu 1 = u potpunosti je posao škole, 2 = više je posao

škole nego roditelja, 3 = posao i škole i roditelja, 4 = više posao roditelja nego škole i 5 = u

potpunosti je posao roditelja.

Analizom dobivenih rezultata možemo zaključiti da roditelji u Hrvatskoj u nekim segmentima

potpuno prihvaćaju partnerski odnos roditelja i škole, međutim neke segmente školskog

života doživljavaju isključivo, ili uglavnom, kao posao roditelja ili posao škole. Prema

dobivenim podacima isključivi posao škole je organizacija dobrog izvannastavnog programa,

te organizacija dobre nastave, kao i sigurnosti njihove djece u školi. Isključivi posao roditelja

se smatra zadatak da se pobrinu da dijete napiše domaću zadaću. Partnerski odnos je vidljiv

na ostalim pitanjima.

Mišljenje roditelja urbanih i ruralnih područja se ipak razlikuje, to se najbolje vidi na

sljedećim primjerima:

1. Roditelji iz ruralnih sredina u nešto većoj mjeri nego roditelji iz urbanih područja

smatraju da je i njihov doprinos nastavi bitan.

2. Roditelji iz urbanih sredina u manjoj mjeri odgovornost za pisanje domaćih zadaća

pripisuju sebi.

3. Roditelji urbanih sredina shvaćaju kao svoj zadatak interveniranje u školi u slučaju da

nešto nije u redu, dok roditelji ruralnih područja su skloniji više procjenjivati svoju

odgovornost za to da je dijete sretno u školi, za njegov uspjeh u školi, te za

motiviranje djeteta za učenje.

4. Roditelji iz urbanih sredina imaju tendenciju shvaćati odgojne zadaće u većoj mjeri

kao posao roditelja, a obrazovne više kao posao škole nego što to procjenjuju roditelji

iz ruralnih sredina. škole u urbanim sredinama vjerojatno češće traže suradnju i

pomoć roditelja oko discipliniranja i ponašanja djece u školi te upozoravaju roditelje

na važnost odgoja unutar obitelji. S druge strane, škole u ruralnim sredinama često

imaju mnogo manji broj učenika od gradskih škola i disciplinskih problema je manje,

a roditelje se češće poziva na suradnju i uključenje upravo u obrazovnim aspektima

kako bi, s obzirom na prilično lošu obrazovnu strukturu stanovništva naših ruralnih

područja, motivirali djecu na učenje i poticali kod njih obrazovne aspiracije.

Izražavanjem svojih stavova da su kvaliteta nastave, odabir izvannastavnih aktivnosti i

sigurnost djeteta u školi uglavnom ili gotovo u potpunosti posao škole, oni jasno pokazuju da

se ne doživljavaju kao značajnog čimbenika koji bi mogao ili trebao pridonijeti poboljšanju

kvalitete obrazovanja.

Međutim, u širem istraživanju roditeljske participacije u Hrvatskoj, provedenog od strane

Open Society Institute 2009. godine, a u čiji okvir spadaju i rezultati rada na koji se ovaj

seminar referira, analiza roditeljskih odgovora pokazuje da velika većina roditelja izražava

želju za sudjelovanjem u nastavi i uključenjem u donošenje odluka, te smatra da bi ih škola

trebala tražiti mišljenje o pitanjima koja se tiču obrazovanja njihove djece. 82,9% roditelja u

Hrvatskoj škole niti jednom nisu tražile mišljenje o obrazovnim temama koje bi uključivale

sadržaj lekcija, odabir udžbenika, procjene nastavnika ili opterećenosti učenika, 88,2%

roditelja nikada nije primilo poziv za sudjelovanje (pomoć) u nastavi, 68,4% roditelja škola

nikada nije tražila mišljenje o slobodnim aktivnostima, a 68,9% njih škola nije nikada tražila

mišljenje o zdravlju i sigurnosti djece.4

Urbano/ ruralno razlikovanje u procjenama otvorenosti škole za suradnju

Otvorenost škole procjenjivala se kroz šest čestica, koje se odnose na pristupačnost

nastavnika, ostalih roditelja i ravnatelja škole, na skali Likertovog tipa od 1 do 4, pri

čemu 1 = ne slažem se, 2 = donekle se slažem, 3 = prilično se slažem, 4 = u potpunosti

se slažem, a roditeljima je bila ponuđena i mogućnost da se izjasne sa “ne mogu procijeniti”.

Tri se čestice odnos na pristupačnost (otvorenost) nastavnika/razrednika, dok se druge tri

čestice odnose na pristupačnost (otvorenost) ostalih roditelja i ravnatelja škole.

Rezultati ispitivanja pokazuju da roditelji u Hrvatskoj otvorenost škole, koja se pokazuje kroz

komunikacijsku otvorenost i međusobno uvažavanje sudionika u komunikaciji roditelj-škola,

procjenjuju vrlo visokom.( vidi tablica 3.)

Jedina tvrdnja s kojom se roditelji u potpunosti ne slažu je da nikada ne bi razgovarali s

ravnateljem škole radi njegove zauzetosti, što znači da roditelji ravnatelja procjenjuju kao

osobu koja je dostupna ukoliko to prilike zahtijevaju. Iako roditelji i urbanih i ruralnih

područja općenito smatraju da ih učitelji poštuju, roditelji iz ruralnih područja u nešto većoj

mjeri izjavljuju da ih razrednik tretira s poštovanjem, kao i da mogu lako razgovarati s

učiteljima o svom djetetu.


Tablica 3. Mjere centralnih tendencija i standardne devijacije za varijable iz upitnika

"Procjena otvorenosti škole" i urbano/ruralno razlikovanje.5


Prepreke suradnji roditelja i škole

Roditelji bazično ne vide niti roditelje niti školu kao prepreku u komunikaciji roditelji-škola,

iako sebe, svoje stavove i ponašanja u nešto većoj mjeri vide kao prepreku za suradnju.

Roditelji urbanih sredina smatraju faktor roditelja u smislu postavljenih tvrdnji većom

preprekom od roditelja ruralnih sredina. Sveukupno gledajući, dobivene urbano/ruralne

razlike u procjenama su male što je vjerojatno posljedica sve većeg utjecaja urbanizacije i sve

manje jasnih granica između urbanog i ruralnog.

Tablica 4. Mjere centralnih tendencija i standardne devijacije za kompozitne varijable faktor

škole i faktor roditelja kao prepreka uključenosti roditelja u školovanje djeteta, s prikazom

urbano/ruralnog razlikovanja.6

Zadovoljstvo komunikacijom i mogućnošću utjecaja

Rezultati istraživanja nam pokazuju da su roditelji općenito zadovoljni komunikacijom sa

školom, i mogućnostima utjecaja na školu, međutim najveće zadovoljstvo pokazuju

kvalitetom i kvantitetom informacija koje dobivaju iz škole, a najmanje načinima na koje

mogu utjecati na školu. Roditelji ruralnih područja su zadovoljniji u odnosu na roditelje iz

urbanih sredina, načinima na koje se mogu uključiti u rad škole, načinima na koje mogu

utjecati na obrazovanje svog djeteta, i načinima na koju mogu utjecati na školu općenito.

(Tablica 5.)


Tablica 5. Mjere centralnih tendencija i standardne devijacije za varijable iz područja

zadovoljstva ostvarenom komunikacijom sa školom i mogućnosti utjecaja na obrazovanje s

prikazom urbano/ruralnog razlikovanja.7


Graf 1. Usporedba roditelja urbanih i ruralnih područja: zadovoljstvo kvalitetom i kvantitetom informacija8

Graf 2. Usporedba roditelja urbanih i ruralnih područja: zadovoljstvo načinima participacije u školi


Zaključak

Suradnja između učitelja i roditelja se može shvatiti kao proces međusobnog informiranja,

dogovaranja, savjetovanja, učenja i druženja u cilju dijeljenja odgovornosti za djetetov razvoj.

Cilj uspješne suradnje je uspješno i zadovoljno dijete, a da bi se dobio takav rezultat potrebno

je sa roditeljima izgraditi partnerski odnos, koji podrazumijeva dijeljenje moći, a partneri su

jednakopravni, aktivni i odgovorni. Iz provedenog istraživanja se može zaključiti da su

roditelji u Hrvatskoj spremni na suradnju, ukoliko inicijativa dođe od strane škole. Većina

ispitanika su zadovoljni suradnjom roditelja i škole u Hrvatskoj, a pri dolasku u školu

najčešće nailaze na poštovanje i razumijevanje od strane učitelja, ravnatelja, pedagoga i

ostalog osoblja. Razlika u mjestu stanovanja na ovom primjeru najbolje dolazi do izražaja, u

ruralnim sredinama roditelji se bolje međusobno poznaju, škola i zajednica više su povezane,

a time i međusobno bolje poznavanje učitelja i roditelja vodi ka većem razumijevanju i

suradnji.

Kada se međusobno povežu i procjene svi rezultati istraživanja dolazimo do zaključka da

roditelji u Hrvatskoj imaju pozitivan stav o školi, školskom programu i samoj organizaciji

školskog sustava.

Literatura:

1. MILJEVIĆ- RIĐIČKI, Renata, PAHIĆ, Tea, VIZEK VIDOVIC, Vlasta, (2011),

Suradnja roditelja i škole u Hrvatskoj: sličnosti i razlike urbanih i ruralnih sredina u

Sociologija i prostor, vol.49.No 2. (190): 165-184

2. GOLDIN, Tomislav, (2007), Povezanost akademske samoregulacije, učeničke

percepcije roditelja i školskog uspjeha

URL: http://darhiv.ffzg.hr/441/1/GoldinTomislav.pdf (09.09.2013.)

http://darhiv.ffzg.hr/441/1/GoldinTomislav.pdf

Documents

Suradnja Roditelja i Škole u Hrvatskoj, Sličnosti i Razlike Urbanih i Ruralnih Sredina