Socijalni rad je mlada profesija, jedva neto vie od 100
godina
Socijalni rad je mlada profesija, jedva neto vie od 100 godina.
Temeljni uvjet za pojavu profesije socijalnog rada isti je kao i
kod svih drugih profesija. S jedne je strane pojava neke potrebe u
drutvu (naravno, i na razini pojedinaca) i nunosti da se zadovolji
kroz odgovarajuu drutvenu intervenciju. S druge su strane ljudi
koji su spremni pruiti na raspolaganje svoje znanje i svoje
sposobnosti u zamjenu za neki oblik stalnog prihoda koji im
omoguuje relativno
neovisan ivot.
Danas se najvie koristi definicija socijalnoga rada koju je
donijela Meunarodna Federacija socijalnih radnika 2001. godine u
Kopenhagenu, a ona glasi: Socijalni rad kao profesija promie
socijalne promjene, rjeavanje problema u meuljudskim odnosima te
osnaivanje i oslobaanje ljudi kako bi se povealo blagostanje.
Koristei teorije ljudskog ponaanja i drutvenih sustava, socijalni
rad djeluje na mjestima gdje dolazi do interakcije ljudi i njihovog
okruenja. Naela ljudskih prava i socijalne pravde su temeljna za
socijalni rad.
Socijalni rad je poetkom 21. stoljea definiran kao profesija
koja promie socijalne promjene, rjeavanje problema u meuljudskim
odnosima te osnaivanje i oslobaanje ljudi kako bi se povealo
blagostanje. Socijalni radnik je strunjak koji se bavi prouavanjem
socijalnih problema ovjeka, kao to su problemi stanovanja,
prehrane, higijenski i materijalni uvjeti ivota i rada, i sl.. Kae
se kako socijalni radnik provodi socijalnu zatitu u praksi a
socijalni rad u teoriji.
Profesija socijalni radnik obavlja se uvijek u nekim formama
koje su normativnopravno unaprijed definirane. Od svog nastanka pa
do danas profesija socijalni radnik najee je obavljana u dravnim
ili javnim slubama i ustanovama, ali sve vie i u privatnim
institucijama i nevladinim i humanitarnim organizacijama.
Socijalni rad u obrazovnom sustavu jedna je od komponenata
strunog rada koji je primarno usmjeren na prevenciju jer djeluje na
spreavanje nastanka specifinih socijalnih potreba djece.
U prvom redu prate se, analiziraju i izuavaju objektivni uvjeti
ivota u obitelji uenika i izvan nje: u koli, slobodnom vremenu i
drugdje, te predlau konkretne mjere i aktivnosti. Rije je o ulozi i
znaaju socijalnog radnika u istinskoj prevenciji poremeaja u
ponaanju kod djece, pravovremenom uoavanju i zatiti djece od
razliitih socijalnih rizika iz njihova obiteljskog i ireg okruenja,
aktivnom ukljuivanju roditelja i povezivanju svih relevantnih
vanjskih institucija za ostvarivanje dobrobiti za dijete i
obitelj.
Ali, na naim prostorima kolski socijalni rad nailazi na brojne
prepreke, prvenstveno jer uloga i znaaj socijalnih radnika u ovom
podruju jo uvijek nije prepoznata, te vlada ogromna diskriminacija.
Postojea praksa u naem osnovnokolskom sustavu ukazuje da se
socijalni rad u koli provodi neorganizirano, nesustavno i bez
izraenih i usvojenih zajednikih programa prosvjete, zdravstva i
socijalne skrbi, pa se najee svodi na rjeavanje pojedinanih
sluajeva i to tek onda kada problemi u ponaanju i razvoju uenika
poprime znatne razmjere pa trae hitnu intervenciju socijalne slube.
Hopkins, J.: Social work through the looking glass, Routledge,
London, 1996., str. 20.
Konferencija Meunarodne Federacije socijalnih radnika,
Kopenhagen, 2001. godina.
