SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Katarina

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Katarina Herceg

TEHNOLOŠKA I EKONOMSKA OBILJEŽJA UZGOJA PITOMOG

KESTENA

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, 2012.

Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

Studij: Agrarna ekonomika

Katarina Herceg

TEHNOLOŠKA I EKONOMSKA OBILJEŽJA UZGOJA PITOMOG

KESTENA

ZAVRŠNI RAD

MENTOR: Doc. dr. sc. Zoran Šindrak

Zagreb, 2012.

SAŽETAK

Tijekom povijesti, a sveobuhvatnim razvojem i promjenama s društevnog,

socijalnog i gospodarskog aspekta, a u isključivo kapitalističkom načinu života i

djelovanja, pojam tradicionalne poljoprivrede gubi svoje mjesto u životu suvremenog

čovjeka što se izražava gubitkom interesa za proizvodnjom pitomog kestena te padom

njegove ekonomske vrijednosti. Drvo i plodovi kestena su tijekom povijesti

predstavljali važnu tehničku i prehrambenu sirovinu u životu ruralnog stanovništva.

Osim ploda i njegove izvrsne hranjive vrijednosti, od debla, listinca, cvijeta i njegovog

nektara, kesten je važna kultura u vinogradarstvu (vinogr. drvo, građevno drvo), za

stočarsku proizvodnju (listinac za ishranu stoke), te daje visokokvalitetan izvorni

proizvod – med.

Cilj ovog rada je prikazati tehnološka i ekonomska obilježja dobre prakse uzgoja

pitomog kestena u zemljama s razvijenom proizvodnjom te ih usporediti s prilikama

koje vladaju u našoj zemlji. Razmotrit će se načini upraljanja nasadima kestena, načini

korištenja kestena, tretmani nakon berbe i industrijska prerada kestena. Prema

navedenom će se izraditi kalkulacije proizvodnje i ocijeniti ekonomska efikasnost

uzgoja kestena.

Ključne riječi: kesten, rasprostranjenost, uzgoj, proizvodnja, kalkulacija proizvodnje

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………….…………………….………………. 1

2. PREGLED LITERATURE…………………………………………………....………… 2

2.1. PODRIJETLO I RASPROSTRANJENOST PITOMOG KESTENA………………... 2

2.2. SISTEMATIKA I TAKSONOMIJA RODA Castanea……......................................... 3

2.2.1. Europski pitomi kesten (Castanea sativa Mill.)……………………………….. 3

2.2.1.1. Rasprostranjenost i habitus……………………….……………………. 3

2.2.1.2. List……………………………………………………………………… 4

2.2.1.3. Cvijet…………………………………………………………………… 5

2.2.1.4. Plod…………………………………………………………………….. 6

2.2.2. Japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc.)…………...………………... 8

2.2.3. Kineski kesten (Castanea mollissima Blume)…………………………………. 8

2.2.3. Američki kesten (Castanea dentata (Marsh.) Borkh.)…………………………. 9

2.3. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA KESTENA…….…………………………………… 10

2.3.1. Klimatski uvjeti………………………………………...………………………. 10

2.3.2. Tlo……………………………………………………………………………… 11

2.3.3. Položaj………………………………………………………………………….. 11

2.4. PITOMI KESTEN U HRVATSKOJ.……...…….…………………………………… 11

2.4.1. Rasprostranjenost pitomog kestena u Hrvatskoj……………………………….. 12

2.4.2. Gospodarske mjere u šumama pitomog kestena……………………………….. 14

2.4.3. Uporabna vrijednost drva pitomog kestena…………………………………….. 14

2.5. PROIZVODNJA PITOMOG KESTENA U SVIJETU………………………………. 16

2.5.1. Argentina……………………………………………………………………….. 16

2.5.2. Austrija…………………………………………………………………………. 16

2.5.3. Bosna i Hercegovina……………………………..…………………………….. 16

2.5.4. Bugarska……………………………………………………………………….. 17

2.5.5. Češka.................................................................................................................... 17

2.5.6. Kina…………………………………………………………………………….. 18

2.5.7. Francuska………………………………………………………………………. 18

2.5.8. Grčka…………………………………………………………………………… 19

2.5.9. Italija…………………………………………………………………………… 19

2.5.10. Japan………………………………………………………………………….. 20

2.5.11. Portugal……………………………………………………………………….. 21

2.5.12. Rumunjska……………………………………………………………………. 21

2.5.13. Rusija…………………………………………………………………………. 22

2.5.14. Španjolska........……………………………………………………………….. 22

2.5.15. Turska………………………………………………………………………… 22

2.6.15. Velika Britanija.................................................................................................. 23

2.6. EKONOMSKO-FINANCIJSKA ANALIZA...................................................………. 24

2.6.1. Trošak podizanja nasada……………………………………………………….. 24

2.6.2. Ukupno ulaganje u nasad………………………………………………………. 29

2.6.3. Proračun amortizacije…………………………………………………………... 30

2.6.4. Račun dobiti i gubitka………………………………………………………….. 32

2.7. EKONOMSKO-TRŽIŠNA ANALIZA………………………………………………. 33

2.7.1. Indeks ekonomičnosti (E)....……………..…………………………………….. 33

2.7.2. Rentabilnost prometa (Rp)……………………………………………………... 34

2.7.3. Rentabilnost dobiti (Rd)....................................................................................... 34

3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA…………..………………………….………………. 36

4. POPIS LITERATURE……...………………………………………………....………… 37

Herceg Katarina (2012.) Završni rad

_______________________________________________________________________

1

1. UVOD

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) važna je šumska drvenasta vrsta, ali je isto

tako značajan i kao voćkarica. Čovjek se bavio kultiviranjem i oplemenjivanjem

pitomog kestena već u najstarija antička doba, a osbitu pažnju mu je posvetio zadnjih

stotinjak godina.

Plod pitomog kestena je jedna od prvih namirnica u ljudskoj ishrani, a za to

postoje i arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a

povijesničari smatraju da se počeo širiti po Europi preko Grčke.

Agronomi (voćari) kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta, spada i

u šumsko drveće. Mjestimično čini šume, a često se javlja u zajednici s hrastom

kitnjakom i grabom. Kod nas je još uvijek šumska vrsta, a njegovim proučavanjem

bavili su se uglavnom stručnjaci iz šumarstva, s ciljem racionalnije i intezivnije

eksploatacije kestena kao brzorastućeg šumskog drveta. Poljoprivredni značaj bio bi

višestruko veći kada bi se kesten uzgajao kao voćna, a ne kao šumska kultura. Taj

značaj proizlazi prvenstveno iz njegove namjene. Plod se koristi u industriji kao

sirovinska baza, zatim u domaćinstvu kao prženi, kuhani i sušeni. Može se koristiti kao

hrana za domaće životinje. Pojedine zemlje Sredozemlja koriste brašno od kestena za

kruh i za dobivanje više vrsta poslastica. Drvo kestena odlične je građe, koje po svojoj

kakvoći ne zaostaje za hrastovinom. Pitomi kesten je i značajna medonosna biljka, jer

cvjeta kasnije od svih medonosnih vrsta drveća, početkom ljeta, kada je gotovo jedini

izvor peluda i nektara. Na osnovu dosadašnjih saznanja o kestenu, o mogućnostima i

dometu upravljanja procesima vegetativnog rasta i rodnosti, može se pouzdano tvrditi

da je moguć koncept prevođenja pitomog kestena iz šumske vrste u voćnu kulturu.

Na temelju onovniih ekonomskih pokazatelja poslovanja ocijenili smo isplativost

podizanja 1 ha nasada kestena i učinkovitosti proizvodnje kestena. U radu će se koristiti

određene metode rada i izvori podataka. To su prije svega metode obračunske

kalkulacije proizvodnje i osnovni ekonomski pokazatelji uspješnosti poslovanja,

odnosno ekonomičnost i rentabilnost.


_______________________________________________________________________

2

2. PREGLED LITERATURE

2.1. PODRIJETLO I RASPROSTRANJENOST PITOMOG KESTENA

Drvo europskog pitomog kestena je element tercijarne flore, koji se očuvao kroz

ledeno doba do danas. Vrsta je rasprostranjena od Španjolske i Francuske preko Italije,

Balkanskog poluotoka i Male Azije, sve do Kaspijskog mora. Smatra se da je domovina

pitomog kestena Mala Azija, odakle je još u V. stoljeću pr.n.e. prenesen u Europu, prvo

u Grčku, te Italiju i Španjolsku. Za širenje ove vrste duž Mediteranske regije, kao i u

zemlje centralne Europe (Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija, Mađarska i druge)

mnogo su doprinijeli Rimljani (Huntley i Birks, 1983.). Prema Huntley i Birks (1983.)

prvi fosilni postglacijalni podaci o ovoj vrsti su pronađeni Španjolskoj i Grčkoj prije

9.000 godina, dok se prema fosilnim podacima iz tercijara, javlja i u području

Skandinavije, što upućuje da je toplija klima dopustila širenje ove vrste i na sjever

Europe. U istom periodu, pitomi kesten se javlja i na području Francuske, Italije, bivše

Jugoslavije, Austrije i Mađarske (Konstantinidis et al., 2008.) osim u Europi, pitomi

kesten rasprostranjen i na Sjevernoameričkom i Azijskom kontinentu. U Aziji je

japanski kesten kultiviran od XI. Stoljeća, a kineski kesten vjerojatno još 6.000 godina

prije (Vossen, 1996.). U Ameriku je prenesen u XVIII. stoljeću, a raste i u sjevernim i

zapadnim dijelovima Afrike, u Maloj Aziji, na jugu Kavkaza i u Perziji. Danas je

najviše rasprostranjen u Europi, kao samoniklo šumsko drvo ili kao kultivirana vrsta, te

se pretpostavlja da je kesten autohton u Europi (Muratović i sur., 1999.). Prema

površinama koje se nalaze pod kestenom, europske zemlje se mogu poredati sljedećim

redoslijedom: Francuska 1.020.500 ha (45,3%), Italija 765.837 ha (34,0%), Španjolska

137.627 ha (6,1%), Portugal 53.509 ha (2,4%), Grčka 33.651 ha (1,5%), Turska 28.892

ha (1,3%), Švicarska 27.100 ha (1,2%), Hrvatska 15.000 ha (0,7%), Albanija 8.600 ha

(0,4%), Makedonija 5.058 ha (0,2%), Njemačka 4.400 ha (0,2%), Bosna i Hercegovina

3.057 ha (0,1%) (Conedera et al., 2004.)


_______________________________________________________________________

3

2.2. SISTEMATIKA I TAKSONOMIJA RODA Castanea

Rod Castanea obuhvaća desetak vrsta (tablica 1), čija je rasprostranjenost

zabilježena uglavnom u umjerenoj zoni sjeverne hemisfere, odnosno u područjima

jugoistočnog dijela Sjeverne Amerike, južne Europe, sjeverozapadne Afrike te zapadne

i istočne Azije (Fernandez-Lopezand Alia, 2003). Spada u porodicu Fagaceae zajedno

sa rodovima Quercus i Fagus.

Tablica 1. Botaničke vrste kestena

Castanea vrste

Europske Azijske Sjeverno Američke

C. sativa

(europski pitomi kesten)

C. crenata (japanski kesten)

C. mollissima (kineski kesten)

C. seguinii

C. davidii

C. henryi

C. dentata (američki kesten)

C. pumila

C. ashei

C. floridana

C. alnifolia

C. paupispina

(Prema: http://www.fao.org/docrep/006/AC645E/ac645e01.htm)

2.2.1.1. Rasprostranjenost i habitus

Europski pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) prirodno se rasprostire u

umjerenom pojasu toplije klime planina Zapadne Azije i Europe (slika 1). Drvo može

doseći visinu i do 30 m. U srodstvu je sa bukvom i hrastom. Ima bujnu, veliku krošnju,

godišnje može dati preko 200 kg plodova i može doseći starost preko 500

godina. U prirodnim sastojinama samoniklog kestena u kojima su biljke guste, krošnja

je slabije razvijena, uska je i uspravna. Kora mu je glatka i sivosmeđa.

Svojstvo kestena da stvara velik broj izdanaka, kojih može biti i preko

70 iz jednog panja, spontani je način održavanja vrste uspostavljanjem ravnoteže

između korijena i stabla. Ovo svojstvo ima praktičnu vrijednost u razmnožavanju

kestena, jer se izdanci mogu vaditi i presaditi na drugo mjesto.

http://www.fao.org/docrep/006/AC645E/ac645e01.htm


_______________________________________________________________________

4

Slika 1. Rasprostranjenost europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.)

(Izvor: Maurer, W.D., Fernàndes-Lòpez, J. (2009). Distribution map of Chestnut (Castanea sativa). Euforgen,

<file:///C:/Users/Herceg/Documents/zavr%C5%A1ni%20rad/prof.%20folder/EUFORGEN%20Distribution%20maps

.htm >)

2.2.1.2. List

Listovi su duguljasti, po obodu grubo nazubljeni, 8-18 cm dugi i 3-6 cm široki

(slika 2). Listovi su naizmjenični, lisna plojka tvrda, kožasta, na licu gola, tamnozelena i

sjajna, na naličju dlakava. Listovi dosta rano opadaju, a listaju u svibnju. Listovi sadrže

oko 95% tanina, smole i drugih tvari.

Slika 2. List kestena

(Izvor: Katarina Herceg)

../Downloads/zavrĹˇni%20rad/prof.%20folder/EUFORGEN%20Distribution%20maps.htm



_______________________________________________________________________

5

2.2.1.3. Cvijet

Pitomi kesten je jednodomna biljka na kojoj se na istom stablu nalaze odvojeni

muški i ženski cvjetovi. Muški cvjetovi su u grupicama od po 3 i više, sakupljeni u

uspravne 10-30 cm duge, prividne klasove sa dlakavim vretenom, a pri njihovoj osnovi

nalaze se ženski cvjetovi. Smješteni su u grupicama od 3-7 u zajednički omotač, kupulu.

U početku razvoja zaštićeni zelenim ljutkastim omotačem iz kojeg se kasnije razvija

bodljikava kupula (ponegdje se rabi naziv 'ježica'). Ona se u vrijeme sazrijevanja ploda

raspada u dva, tri ili četiri dijela. Cvijetovi se pojavljuju tek početkom, kada su već

listovi potpuno razvijeni. Poslije razvoja i oplodnje, cvatovi se velikim brojem muških

cvjetova se suše i otpadaju, a ženski cvjetovi slijede svoj razvoj ploda, koji sazri do

kraja listopada. Pitomi kesten se oprašuje anemofilno i entomofilno. S obzira da drvo

kestena kasno cvjeta, odlična je ispaša pčela (slika 3) i tada je gotovo jedini izvor peludi

i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi

boljoj cirkulaciji.

Slika 3. Precizna ilustracija muških cvjetova (sakupljenih u resama) i ženskih cvjetova

(u kupuli) europskog pitomog kestena. Iz knjige: Prof. Dr. Otto Wilhelm Thomé Flora

von Deutschland, Österreich und der Schweiz 1885, Gera, Germany

(Izvor: http://zh-min-nan.wikipedia.org/wiki/File:Illustration_Castanea_sativa0.jpg)

http://zh-min-nan.wikipedia.org/wiki/File:Illustration_Castanea_sativa0.jpg


_______________________________________________________________________

6

2.2.1.4. Plod

Botanički gledano plod je orah koji se nalazi u okruglastoj bodljikavoj kupuli

(slika 4), obrasloj oštrim iglastim bodljama (otuda i naziv 'ježica'), koja kad sazri puca

na četiri dijela (režnja). U kupuli se nalazi od 1 do 3 ploda – oraha (slika 5), rjeđe 4; u

kupulama u kojima se nalaze 4 ploda vrlo često jedan, a ponekad i dva ploda nisu

dovoljno razvijena da bi bila jestiva. Plod pitomog kestena sastoji se od jezgre

(mezokarpa), sjemenjače (epiderma), sjemenke i ljuske (perikarpa). Smeđi orašasti

plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno pljosnati. U našim krajevima,

plod pitomog kestena se bere od kraja rujna do kraja listopada, što zavisi od

geografske širine, nadmorske visine, ekspozicije terena na kojem raste i

klimatskim uvjetima. Vrijeme berbe određuje se uglavnom na osnovi boje kupule

(ježice) koja se sazrijevanjem ploda mijenja od zelene u svjetložute. Plod u toj fazi još

ne treba brati, nego sačekati dok sazri, što se vidi po tamnoj boji kore ploda koja je

karakteristična za pojed ine tipove pitomog kestena. Pucanjem bodljikave

kupule lako i spadaju plodovi. Plod kestena je važan u proučavanju sorti i tipova

pitomog kestena. Sorte i tipovi se razlikuju po broju plodova u kupuli, po krupnoći i

obliku ploda, boji ljuske, maljavosti, izgledu vrha ploda, sjemenu sa sjemenjačom i

ukusu. Masa ploda može iznositi od 3,5 do 21,6 grama što zavisi od broja plodova u

kupuli i drugim faktorima. Talijani, s bogatom tradicijom uzgoja i prerade kestena,

plodove namijenjene izvozu svrstavaju u četiri kategorije prema njihovoj težini

(Paglietta, 1991):

• vrlo veliki plodovi: teži od 20,8 grama

• veliki plodovi: od 15,4 do 20,8 grama

• plodovi srednje veličine: od 11,8 do 15,4 grama

• mali plodovi: lakši od 11,8 grama

U tablici 2 je prikazan kemijski sastav ploda kestena. Glavni sastavni dio ploda

kestena je škrob, kojega u sirovoj sjemenci ima oko 44 %. Osim toga, u plodu kestena

ima šećera, blizu 4 % bjelančevina, oko 2 % masti, dosta vitamina B1, a svega oko 5 mg

vitamina C.


_______________________________________________________________________

7

Tablica 2. Kemijski sastav sirovog oguljenog ploda kestena (100 g). Postoci kod

određenih sastojaka označavaju nihovu dnevnu preporučenu dozu za odraslog čovjeka.

Energija 820 kJ (200kcal)

Ugljikohidrati 44g

Šećer 11g

Mast 1.3 g

Proteina 1.6 g

Vode 60.21 g

Vitamina A 1 μg (0%)

Tiamin (vit. B1) 0.144 mg (13%)

Riboflavin (vit. B2) 0.016 mg (1%)

Niacin (vit. B3) 1.102 mg (7%)

Vitamin B6 0.352 mg (27%)

Folate (vit. B9) 58 μg (15%)

Vitamin B12 0 μg (0%)

Vitamin C 40.2 mg (48%)

Kalcij 19 mg (2%)

Željezo 0.94 mg (7%)

Magnezij 30 mg (8%)

Fosfor 38 mg (5%)

Kalij 484 mg (10%)

Natrij 2 mg (0%)

Cink 0.49 mg (5%) (Izvor: USDA Nutrient Database)

Slika 4. Bodljikava kupula europskog

pitomog kestena (izvor: Katarina Herceg)

Slika 5. Plodovi europskog pitomog kestena u

raspucanim kupulama (Izvor:

http://www.femina.hr/clanak/index/r/13/c/489/se/carstvo-

uzitaka_kesteni-zdravlje-jesenski-prijatelji-ljepote-i-

vitalnosti)

http://www.femina.hr/clanak/index/r/13/c/489/se/carstvo-


_______________________________________________________________________

8

2.2.2. Japanski kesten (Castanea crenata Sieb. Et Zucc.)

Japanski kesten je prirodno rasprostranjen u Japanu i Kini, gdje izraste u gusto,

zbijeno, tanko drvo, postižući visinu do 15 m (slika 6). Listovi su manji nego u ostalih

vrsta kestena, dužina do 20 m. Lisna plojka je eliptično duguljasta, u osnovi zaobljena

ili srcolika. Drvo je veoma otporno prema većini poznatih bolesti. Kupula obično sadrži

tri (ponekad pet do sedam) većih i veoma velikih podova, debljine 2-3 cm (slika 7).

Kakvoća ploda je manja u odnosu na druge veste ovog roda.

Slika 7. Plod japanskog kestena (Izvor: Zoran Šindrak)

Slika 6. Habitus stabla japanskog kestena (izvor:

http://plantexplorer.longwoodgardens.org/weboi/oecgi2.exe/INET_ECM_GetFeature?X_PIXEL=27810&Y_PIXEL=

15361&ZOOM=0)

2.2.3. Kineski kesten (Castanea mollissima Blume)

Ova vrsta ima široko razgranatu krošnju okruglog vrha. Drvo kineskog kestena

(slika 8) je najmanje u odnosu na ostale vrste roda (oko 12 m). Rasprostranjen je u

sjevernoj i zapadnoj Kini. Listovi su kraći i širi nego kod europskog kestena, svjetlije

boje. Dužina listova doseže 18 cm, plojka je eliptično duguljasta sa zaobljenom bazom.

Daje plodove relativno rano, već u trećoj godini. Plodovi su srednje veličine i dobre

kvalitete, najčešće 2-3 kestena u kupuli. Najotpornija je vrsta prema snijeti (Liu, 1993.).

http://plantexplorer.longwoodgardens.org/weboi/oecgi2.exe/INET_ECM_GetFeature?X_PIXEL=27810&Y_PIXEL=15361&ZOOM=0

http://plantexplorer.longwoodgardens.org/weboi/oecgi2.exe/INET_ECM_GetFeature?X_PIXEL=27810&Y_PIXEL=15361&ZOOM=0


_______________________________________________________________________

9

Slika 8. Habitus stabla kineskog kestena

(Izvor: http://www1.villanova.edu/villanova/artsci/geoenv/seniorprojects/notabletrees/map/chinesechestnut.html)

2.2.4. Američki kesten (Castanea dentata (Marsh.) Borkh.)

Slika 9. Habitus biljke američkog kestena

(Izvor: http://www.nfs.unl.edu/championtree/championtreeview.asp?championtreeid=16)

http://www1.villanova.edu/villanova/artsci/geoenv/seniorprojects/notabletrees/map/chinesechestnut.html

http://www.nfs.unl.edu/championtree/championtreeview.asp?championtreeid=16


_______________________________________________________________________

10

Prirodna rasprostranjenost američkog kestena su Appalachian šume SAD-a od

Maina do Georgija i daleko na zapad do Michigana i Louisiane. Drvo ove vrste je

izrazito visoko (do 30 m), a promjera do 1.2 m. Listovi (slika 9) su nešto tanji nego

listovi europskog pitomog kestena. Plodovi su mali, pokriveni debelim, blijedim

dlakama i sabijeni dva do tri u kupuli. Smatraju se najslađim, najukusnijim i

najbrašnavijim podovima od svih kestena. Američke vrste kestena su bile uništene rane

1900. Godine gljivom zvanom Cryphonectria parasitica ili kestenova snijet (Tošić,

1967.).

2.3. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA KESTENA

2.3.1. Klimatski uvjeti

Od klimatskih uvjeta bitan čimbenik je svjetlost, po čemu je pitomi kesten

heliofilna vrsta. Preferira južne ekspozicije i umjerene inklinacije terena, no to ovisi o

geografskoj širini, pa u južnim predjelima dolazi i na sjevernim ekspozicijama. Kod

unošenja ploda kestena ili sadnica te prirodnog naplođenja važno je dovoljno otvoriti

sklop sastojine, jer ne podnaša difuzno svjetlo. Toplina je najvažniji klimatski i

mikroklimatski čimbenik za uspijevanje pitomog kestena. Povoljna je prosječna

godišnja temperatura od 11°C do 15°C, te minimum od -26°C i maksimum od 37°C.

Slabo podnosi izmjenu ekstremnih temperatura. Osjetljiv je na rane jesenske i kasne

proljetne mrazeve, te slabo podnosi jake vjetrove i buru. Traži relativno visoku vlažnost

zraka te umjerenu vlažnost zemljišta. Uslijed povoljnog režima svijetlosti, vlage i

topline odvija se pod utjecajem mikroorganizama mineralizacija čestica tla, koje kao

koloidna otopina čini tlo plodnim, jer su čestice u tom obliku dostupne korijenovom

sustavu i fiziološkim procesima biljke. Utvrđeno je da u gornjem sloju takvog tla (15

cm) ima oko 25 000 kg / ha mikroorganizama, od čega 40% čine bakterije i gljivice,

15% kišne gliste i 5% ostali mikroorganizmi (insekti, mekušci, protozoe, nematode,

stonoge, alge...).


_______________________________________________________________________

11

2.3.2. Tlo

Kesten raste na raznim vrstama zemljišta, izuzimajući previše teška, neprobojna,

te previše vlažna tla. Optimalno se širi na dubljim, svježijim i hranjivima bogatijim

tlima (dušik, fosfor, kalij), ali isključivo neutralne ili blago kisele reakcije. Ne podnosi

lužnata vapnenasta tla, čija pH-vrijednost prelazi 5,5. Najviše mu odgovaraju zemljišta

koja su nastala na silikatnoj podlozi.

2.3.3. Položaj

Traži južne, jugoistočne, istočne i svijetle položaje, zahtijeva tople, položaje u

zavjetrini na tlima koja su nastala od stijena koje daju kiselu ili neutralnu reakciju, kao

što su graniti, kristalasti škriljci, pješčenjaci, andezit, porfir, filit te iznimo na

karbonatima, vapnovitim glinama i laporima, ali koji imaju ispran kalcij u površinskom

sloju, kao i tla uz zadržan kalij, ali bez iona kalcija. Za uspješno gajenje kestena

najpogodnija su zemljišta sa blagim nagibom 4-6 %. Vertikalno je rasprostranjen od 50

m n/m do 1000 m n/m.

2.4. PITOMI KESTEN U HRVATSKOJ

Iako ga smatramo plemenitom voćkom, pitomi se kesten kod nas ne uzgaja kao

ostale voćke, u voćnjacima, nego raste samo u šumama na odgovarajućim staništima.

Glavni je razlog tome kiselo tlo. Pitomi kesten uspijeva samo na jako kiselim i kiselim

tlima (pH 4-5), umjereno vlažnim, dubokim i rastresitim, s mnogo humusa, željeza i

kalija, u područjima s vlažnom klimom i blagim jesenima, na sunčanim, toplim i

svijetlim položajima u područjima uzgoja vinove loze. Poznata područja pitomog

kestena u Hrvatskoj su brežuljkasti krajevi između Drave i Save, između Kupe, Korane

i Une, u okolici Opatije i Lovrana, u istočnoj Istri te na Krku.


_______________________________________________________________________

12

2.4.1. Rasprostranjenost kestena u Hrvatskoj

Pitomi kesten u Hrvatskoj je rasprostranjen u dva glavna, rascjepkana areala, u

različitim klimatskim područjima, na površini većoj od 135.000 ha. Veći dio areala

pruža se središnjom Hrvatskom, od slovenske granice do granice s BiH (slika 10).

Kesten nalazimo na svim masivima ovoga područja, a najveće i najljepše sastojine su na

Zrinskoj i Petrovoj gori te na Medvednici. Tu kesten najčešće nalazimo u mješovitim

hrastovim, bukovim ili grabovim šumama. Čiste kestenove panjače na ovome području

zauzimaju oko 15.000 ha. Drugi dio kestenovog areala pripada submediteranskom

području, a obuhvaća Istru te otoke Cres i Krk. Osim šumskih sastojina, na području

Učke i Cresa nalaze se i nasadi maruna za uzgoj ploda. Maruni su se izvozili još u 17.

stoljeću, pa su uz masline, vino i trešnje predstavljali kulture od kojih je stanovništvo

ovoga kraja stoljećima živjelo. Izvoz je doživio svoj vrhunac u 19. stoljeću, nakon čega

slijedi stagnacija te potom i zapuštanje nasada, pa ih je nažalost sve manje.

Tablica 3. Ukupne površine kestenovih šuma po upravama šuma podružnicama

Uprava šuma

podružnica

Državne šume Privatne šume Ukupno

ha

Požega 149,00 70,17 219,17

Bjelovar 1,80 0,00 1,80

Koprivnica 15,50 311,51 327,01

Zagreb 394,02 1850,73 2244,75

Sisak 6214,26 1110,62 7324,88

Karlovac 1121,59 3629,33 4750,92

Buzet 131,70 0,00 131,70

Ukupno 8027,87 6972,36 15000,23

Udio (%) 53,5% 46,5% 100,0%

(Izvor: Skupština Istarske županije (2011). Stanje i perspektiva uzgoja pitomog kestena u Istri)

Pitomi kesten u kontinentalnoj Hrvatskoj najčešće nalazimo u mješovitim ili

čistim šumama. U državnom je vlasništvu oko 55 %, a u privatnom 45 % kestenovih

šuma. Drvo iz šuma u državnom vlasništvu uglavnom je loše kvalitete (okružljivo) i

najvećim se dijelom izvozi u susjednu Sloveniju za proizvodnju tanina. Najveći dio


_______________________________________________________________________

13

kestenovih šuma nalazi se na području Sisak, 7324,88 ha ili 48,8%. Također je značajan

udio kestenovih šuma na području Karlovac (31,7%) i Zagreb (15,0%). Hrvatske šume

gospodare s 55,3% kestenovih šuma, a najveći udio ima Sisak s površinom 6214,26 ha

ili 77,4% državnih šuma kestena (tablica 3). Najviše kestenovih šuma u privatnom

vlasništvu nalazi se na području Karlovac, s površinom od 3629,36 ha ili 51,1%

privatnih šuma kestena.

Prema podacima o ukupnoj površini kestenovih šuma ne može se dobiti

cjelokupna slika o rasprostranjenosti pitomog kestena u našoj zemlji. Zapravo, kestena

daleko više ima u ostalim šumskim zajednicama nego u 'čistim' kestenovim šumama. S

većim ili manjim udjelom u drvnoj zalihi sastojina u kojima je prisutan, može se

zaključiti da pitomi kesten zajedno s drugim vrstama drveća nastanjuje prostor od 135

837 ha (zbroj površine svih odsjeka gdje kesten ima veći ili manji udio u drvnoj zalihi),

što je devet puta veća površina od površine 'čistih' kestenovih šuma odnosno 6,54%

ukupne šumske površine. Tek 37% drvne zalihe pitomog kestena nalazi se u šumskim

zajednicama gdje pitomi kesten prevladava. Ostatak populacije kestena nalazi se u

mješovitim šumskim zajednicama, a većinom raste s bukvom i hrastom kitnjakom.

Slika 10. Rasprostranjenost pitomog kestena u Hrvatskoj

(Izvor: Skupština Istarske županije (2011). Stanje i perspektiva uzgoja pitomog kestena u Istri)


_______________________________________________________________________

14

2.4.2. Gospodarske mjere u šumama pitomog kestena

U šumama pitomog kestena propisano je provođenje mjera zaštite u vidu

sanitarnih sječa kojima se odstranjuju suha stabla te stabla zaražena aktivnim rakom dok

se stabla sa simptomima površinskog raka s hipovirulentnim sojem gljive ostavljaju u

šumi kako bi se potenciralo širenje hipovirusa i prirodna biološka kontrole bolesti.

Obzirom na lošu kvalitetu kestenovih sastojina u pojedinim mješovitim kestenovim

sastojinama propisuje se konverzija u kvalitetnije sastojine kitnjaka ili bukve. Čista

sječa propisuje se za starosnu dob sastojine od 40 ili 60 godina ovisno o potrebama

gospodarenja.

Slika 11. Stabla pitomog kestena zaražena rakom kore

(Izvor: http://www.agroklub.com/hortikultura/bolesti-i-stetnici-pitomog-kestena/6120/)

2.4.3. Uporabna vrijednost drva pitomog kestena

Zbog povoljnih tehničkih i tehnoloških svojstava, drvo pitomog kestena služilo je

za mnoge gospodarske potrebe u prošlosti i danas. U poljoprivredi (vinogradarstvo,

hmeljarstvo) rado se zbog lake obrade i trajnosti upotrebljavalo kao vinogradarsko kolje

http://www.agroklub.com/hortikultura/bolesti-i-stetnici-pitomog-kestena/6120/


_______________________________________________________________________

15

i kao stupovlje u hmeljarnicima. Rimljani su paralelno sa širenjem loze u Galiji i

Rajnskom vinogorju u srednjoj Europi (Švicarska, Austrija, Mađarska, Čehoslovačka i

dr.) gajili kesten i radi korištenja njegovog drveta za kolje. Tanji sortimenti kestenovog

koljika korišteni su za držalice poljoprivrednih alatki. U domaćinstvu se drvo kestena za

loženje upotrebljavalo iz nužde. Možemo reći da je kesten dobre ogrjevne vrijednosti,

sagorijevanjem razvija efektivnuc toplinu od oko 3500 kWh/t = 12670 MJ/t s 11% vlage

(Chung and Spearpoint, 2007). Od ogrjevnog drva, panjeva i gula „palio se ugalj“ koji

je služio za kovačke vatre. Zbog lake cjepljivosti i obrade te trajnosti, rado se koristi u

zanatstvu za izradu galanterije, u tokarstvu, kolarstvu i stolarstvu, te bačvarstvu za

izradu bačvi i posuda za čuvanje vina i piva. Drvo kestena sadrži visok udio tanina (oko

30 %), celuloze oko 53%, te je slabije izloženo napadaju štetnika i odlikuje se trajnošću.

U prošlosti su ga rado koristili za izradu bačvi, pa je pored navedenih koristi u

vinorodnim i hmeljarskim krajevima Europe, to bio dodatni razlog za podizanje nasada

od vremena Rimljana nadalje. Vino koje dozrijeva u takvim bačvama dobiva poseban

buke. Danas se za izradu „barik-bačvi“ koristi drvo hrasta kitnjaka. No, za istu namjenu

i krajnji rezultat, drvo pitomog kestena bilo bi ekonomičnije. U graditeljstvu se

upotrebljava za podove i parkete, za drvene konstrukcije, mostove, skele, đerme, kuće

brvnare, šindru za krovišta, krovnu građu, te kao radničko i tunelsko drvo. Upotrebljava

se za izradu električnih i telefonskih stupova, željezničke pragove, u brodogradnji, za

šipove. U drvnoj industriji za drvnu građu, gredice, panel-ploče, šperploče, iverice.

Površina drva pitomog kestena je lijepe teksture, svjetlosmeđe boje, pa se može

upotrijebiti za furnirske listove. U kemijskoj industriji je odličan za dobivanje tanina, jer

je od svih vrsta najekonomičniji zbog visokog sadržaja taninskog ekstrakta. Dobiva se

suhom destilacijom, a koristio se i za štavljenje koža. Zbog lijepog drva, cvijeta i ploda,

lijepog habitusa, stablo pitomog kestena rado se koristi kao dekorativna, parkovima

hortikulturna vrsta. Pitomi kesten je značajna biljka za razvoj pčelarstva. Pčelari ga

cijene kao visokoproduktivnu medonosnu biljku, jer sadrži obilne količine peludi i puno

nektara. Drvo, kora i bodljikavi omotač plodova imaju visoki sadržaj tanina, pa služe

kao adstrigens. List kestena sadrži tanin, pektin pa služi kao anticatarhale, ali i mnoštvo

vitamina K koji koristi za zaustavljanje krvarenja. Čaj od kestenovog lišća odličan je

pripravak protiv upale pluća i bronhijalne astme. Ekstrakt kestenove kore dobar je za

zaustavljanje proljeva. Ulje iz ploda nalazi raznovrsnu primjenu u medicini kod bolesti

probavih organa.


_______________________________________________________________________

16

2.5. PROIZVODNJA PITOMOG KESTENA U SVIJETU

2.5.1. Argentina

Pitomi kesten u Argentinu su donijeli europski useljenici u 17. stoljeću na zapad i

u 19. stoljeću na jug zemlje. Komercijalni nasadi nalaze se na površini od oko 160 ha,

ali je još puno malih voćnjaka ili grupa stabala u ruralnim područjima. Danas za

potomke useljenika (Španjolaca, Talijana, Francuza, Portugalaca i Hrvata) pitomi

kesten više nije uobičajena hrana, te se može reći da se donekle izgubila tradicija

njegove konzumacije. To je objašnjeno dosta lošom kvalitetom plodova na tržištu, jer su

nasadi većinom iz sjemena, a ne oplemenjene sorte (maroni). Prosječni urod po hektaru

je nizak, oko 1000 kg, a godišnja nacionalna proizvodnja je oko 150.000 kg. Zanimljivo

je da plodovi pitomog kestena u Južnoj Americi dozrijevaju tijekom ožujka i travnja.

2.5.2. Australija

Pitomi kesten u Australiju je stigao 1850-ih godina, a najstarija se stabla nalaze uz

rudnike zlata. Međutim, tek je nakon II svjetskog rata, s doseljenicima iz južne Europe,

većinom Talijanima i Grcima, počela veća proizvodnja kestena, u voćnjacima na

farmama, dok se komercijalna proizvodnja razvila od 1980-ih godina. Većinom su to

stabla europskog pitomog kestena i njegovi križanci s japanskim (C. crenata) i kineskim

pitomim kestenom (C. mollissima). U zadnjih se 20 godina puno radi na selekciji novih

sorti. Ukupna proizvodnja u 2009. Godini bila je oko 1.200 t, a prosječna cijena 4,5

AUD/kg. U Australiji ima oko 95.000 stabala pitomog kestena, na oko 1.000 ha i više

od 340 komercijalnih proizvođača, koji imaju nacionalnu udrugu Chestnuts Australia

Incorporated. Velika je sreća da u Australiji nisu prisutne najopasnije bolesti (osim

Phytophthora cinnamoni) niti štetnici pitomog kestena, a zabranjen je uvoz sadnog

materijala.

2.5.3. Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini pitomi kesten rasprostranjen je na oko 36.000 ha, u tri

glavna područja: sjeverozapadna Bosna (u Unsko-savskom kantonu), sjeveroistočna


_______________________________________________________________________

17

Bosna (u dolini rijeke Drine, oko Srebrenice i Bratunca) i u Hercegovini (u dolini rijeka

Drine i Rame). U Unsko-sanskom kantonu 2001. godine na domaće podloge cijepljene

su sorte (maroni) porijeklom iz Toskane, ali se najviše plodova sakuplja u šumama i

zatim se svježi konzumiraju ili prerađuju. Tradicionalno se osim plodova koristi i drvo

za različite proizvode, a pitomi je kesten značajan i kao pčelinja paša za proizvodnju

kvalitetnog meda. Pitomi kesten u Brazil su iz Europe donijeli portugalski useljenici

1530-ih godina. Sadnju kestena potaknula je vlada Sao Paula 1910. godine kada su u

rasadnicima proizveli biljke i distribuirali ih u područja u kojima može uspješno

uspijevati. Vlada je 1970-ih godina nastavila poticati sadnju kestena, većinom japanske

vrste, C. crenata i križanaca C. crenata × C. sativa. Kesten se najbolje adaptirao u

planinskim područjima na jugu i jugoistoku zemlje. Od 1980-ih godina iz rasadnika je

distribuirano preko 20.000 cijepljenih biljaka 13 sorti srednjih do velikih plodova, koje

su se pokazale najbolje prilagođenima na tropske i suptropske uvjete. Dozrijevanje

plodova tih sorti je od studenog do svibnja. Tradicionalno, najveća je potražnja za

kestenom uoči Božića, kada cijena kilograma plodova doseže od 11 do 14 USD. I dalje

je značajan uvoz plodova iz Portugala, koji čini oko 60 % količine na tržištu, ali je i sve

veći interes domaćih proizvođača za podizanje novih plantaža.

2.5.4. Bugarska

U Bugarskoj je površina šuma pitomog kestena 3.356 ha, što čini oko 0,1 %

ukupne šumske površine. U jugozapadnoj Bugarskoj, Makedoniji i Grčkoj bilo je jedno

od glacijalnih pribježišta te se kesten na tom području smatra autohtonom vrstom.

Većinom je rasprostranjen u južnom dijelu zemlje i zapadno balkanskom planinskom

lancu, na nadmorskoj visini od 420 do 950 m. Do 1995. godine pitomi kesten bio je

zaštićena vrsta i bile su zabranjene bilo kakve intervencije u kestenovim šumama, koje

su u lošem stanju, pri čemu se misli na zdravstveno stanje, mali prirast i slabu kvalitetu

drveta, a dolazi i do neželjene supstitucije drugim, manje vrijednim vrstama.

2.5.5. Češka

Pitomi kesten Castanea sativa Mill. se distribuira kao alohtone vrste u cijeloj

Češkoj. Prema istraživanju rađenom od 2001. Do 2006. godine, preko 800 stabala


_______________________________________________________________________

18

zabilježeno je na 285 lokacija, a procjenjuje se da u Češkoj ima oko 1.000 stabala

pitomog kestena, koja dolaze pojedinačno te u manjim ili većim grupama, većinom na

nadmorskoj visini do 500 m. Ima i oko 30 ha šumskih sastojina i oko 3 ha plantaža.

Pitomi kesten u Češkoj većinom je porijeklom iz sjeverne Italije. Rak kestenove kore

prvi je put zabilježen 2002. godine. Proizvodnja plodova ima malu gospodarsku

važnost, a na tržištu se uglavnom nalaze plodovi uvezeni iz Italije.

2.5.6. Kina

Kina je zemalja s vrlo starom poljoprivrednom tradicijom, iz koje potječu brojne

kultivirane biljke. Kineski pitomi kesten (C. mollissima) vrlo je važna gospodarska

vrsta, koja se osim u Kini uzgaja i u drugim zemljama, odlične je kvalitete, okusa i

mirisa, a razvila je veliku otpornost na rak kestenove kore. Raste na nadmorskoj visini

od 30 m (aluvijalne ravnice u pokrajinama Shandong i Jiangsu) do 2.800 m (pokrajina

Yunnan). Osim te vrste, u Kini su autohtone još dvije, C. henryi i C. Seguinii , a ima

nasada i japanskog (C. crenata), kao i europskog pitomog kestena (C. sativa). Kineska,

japanska i europska vrsta vrlo lako se križaju. Do sada je u Kini selekcionirano više od

300 kultivara (sorti) za proizvodnju plodova. Najveća područja u kojima se uz gaja

kineski pitomi kesten nalaze se u dolinama Žute rijeke i rijeke Jangce (Duge rijeke).

Kina je najveći svjetski proizvođač plodova pitomog kestena. Proizvodna površina je

oko 130.000 ha. Proizvodnja je 2007. godine bila 925.000 t, a izvoz 2006. godine

62.489.000 USD i u stalnom je porastu. Pitomi kesten je duboko ukorijenjen u kinesku

tradiciju i kulturu te je osim u kulinarstvu prisutan i u mnogim običajima, izrekama i sl.

2.5.7. Francuska

Krajem 19. stoljeća u Francuskoj je proizvodnja plodova pitomog kestena bila oko

500.000 t, a tijekom 20. stoljeća značajno je smanjena (na 15.000 t 1983. godine, a

danas tek 7.000–10.000 t godišnje) zbog pojave bolesti, promijenjenog načina života,

napuštanja nasada i dr. Danas su u uzgoju tradicionalne sorte, čija se proizvodnja sve

više smanjuje i nove, hibridnog porijekla, koje ih postupno zamjenjuju. Tradicionalne

sorte pripadaju vrsti C. sativa, dobro su prilagođene lokalnim uvjetima i imaju dobar

okus, ali su osjetljive na bolesti. Najčešće su ‘Comballe’, ‘Bouche Rouge‘, ‘Montagne’


_______________________________________________________________________

19

i ‘Sardonne’. U jugozapadnom dijelu zemlje brojni su napušteni stari nasadi, dok je

drukčija slika u jugoistočnom dijelu, gdje se oni održavaju i nose oznaku kvalitete, a

obnova, odnosno rejuvenilizacija, radi se jakim orezivanjem stabala iznad mjesta

cijepljenja ili katkada cijepljenjem starih sorti na izdanke nakon sječe starih stabala. Pri

tome veliku pozornost treba posvetiti raku kestenove kore. Nove sorte dobivene su

križanjem C. sativa s japanskom vrstom C. crenata ili kineskom C. mollissima, a

najviše se uzgajaju u južnom dijelu zemlje. One su manje osjetljive na bolesti

Phytophthora spp. i Cryphonectria parasitica. Cijenjene su rane sorte s velikim

plodovima, od kojih su najčešće zastupljene ‘Bouche de Betizac’ (većinom se cijepi na

‘Marsol’; ima velike plodove, 50–60 u kg; osim na rak kore otporan je i na kestenovu

osu šiškaricu (Hennion, 2009.), ‘Marigoule’, ‘Bournette’ i ‘Precoce Migoule’.

2.5.8. Grčka

U Grčkoj pitomi kesten dolazi na području cijele zemlje, od sjevera do Krete, na

tlima s niskom pH vrijednošću. Prema inventuri šuma iz 1992. godine, niske šume

dolaze na površini od 33.051 ha, a nasadi za proizvodnju plodova zauzimaju oko 10.000

ha. Osim čistih kestenovih panjača, on raste i pomiješano s drugim listačama (običnom

bukvom i hrastovima, većinom sladunom i kitnjakom), a može se naći i s četinjačama

(crnim borom, Borisovom i grčkom jelom). Iako ima veliku vrijednost, kesten zauzima

samo 0,51 % od ukupne površine šumskog zemljišta u Grčkoj. Grčka uvozi plodove iz

Turske i Portugala, a proizvode od kestena iz Francuske i Španjolske. Tek se u novije

vrijeme može vidjeti trend vraćanja mladih ljudi na stara imanja i obnavljanje

zapuštenih nasada i šuma, kao i podizanje novih, modernih, navodnjavanih nasada s

cijepljenim biljkama poznatih sorti, koji su visoko produktivni i osiguravaju dobar

prihod. Pitomi je kesten dio grčke tradicije, a na Kreti postoji pjesma: “Ako te boli srce,

dođi ja ću te izliječiti. Za tebe ću, moja ljubavi, ispeći kestene!”

2.5.9. Italija

Za vrijeme Rimskog carstva legije su proširile uzgoj pitomog kestena na cijeli

Apeninski poluotok, ali i na druge europske zemlje. Tako je već u Srednjem vijeku

kesten postao dominantna vrsta drveća u mnogim talijanskim pokrajinama te je ljudima


_______________________________________________________________________

20

značio život, jer je osiguravao hranu i drvo. Početkom 20. stoljeća proizvodnja plodova

bila je na vrhuncu, oko 650.000 t godišnje. Međutim, došlo je do zapuštanja nasada i

sječe velikih površina radi dobivanja drva i proizvodnje tanina, a bolesti koje su slijedile

to su stanje dodatno pogoršale. Zahvaljujući višestrukim koristima, unatrag tridesetak

godina postupno se vraća interes za uzgoj kestena u cijeloj Italiji. Današnja je

proizvodnja oko 55.000 t plodova godišnje, od kojih se 75 % konzumira svježe, a

ostatak se prerađuje. Izvoz je 20.000 t godišnje (većinom u SAD, Kanadu, Francusku,

Njemačku, Švicarsku i Austriju), a uvoz oko 12.000 t. Najveće su proizvodne površine

u Kampaniji, Laciju i Kalabriji, a zatim slijede Pijemont i Toskana. Ukupna je površina

oko 660.000 ha, od čega je 385.000 ha panjača, 65.000 ha visokih šuma i 210.000 ha

nasada, ali se od njih samo 76.000 obrađuje. Vremenom je selekcionirano više od 300

različitih sorti. Za dobivanje kvalitetnog drva cijenjene su npr. Sorte ‘Politora’ i

‘Cardaccio’. Za plodove koji se konzumiraju svježi važna obilježja su: rano

dozrijevanje, veličina, dopadljiv okus i izgled. Za preradu plodova, npr. Za proizvodnju

glaziranih marona (fra. marrons glacés), plodova u sirupu ili alkoholu, sušenih plodova,

plodova za brašno, kesten-pirea i dr., važne su karakteristike: lako ljuštenje, mali udio

dvostrukih sjemenki u plodu i sl. Osim tradicionalnih talijanskih sorti (maruna ili

marona), zastupljene su i sorte (kultivari) euro-japanskih križanaca koje zahtijevaju

svježe, plodno tlo i plantažni uzgoj uz korištenje mehanizacije i agrotehničkih mjera.

Najčešće sađene takve sorte su: ‘Bournette’, ‘Précoce Migoule’, ‘Bouche de Bétizac’,

‘Marsol’ i ‘Primato’. Osim o izboru sorte treba voditi računa o odgovarajućim

podlogama, razmaku sadnje, orezivanju, oprašivačima (jer su mnoge sorte

samoneoplodne) i dr. Vrijeme dozrijevanja sorti je različito, od kraja kolovoza, pa sve

do studenog.

2.5.10. Japan

U Japanu postoji višetisućljetna tradicija korištenja i uzgoja pitomog kestena.

Autohtona vrsta je japanski pitomi kesten, C. crenata, rasprostranjena od južnih

dijelova Hokaida na sjeveru do otoka Kyushu na jugu. Vremenom su selekcionirani

brojne kvalitetne sorte. Međutim, 1941. godine pojavio se opasni štetnik, kestenova osa

šiškarica (Dryocosmus kuriphilus), koji se brzo proširio po cijeloj zemlji i uništio

neotporne kultivare. Tako je daljnje oplemenjivanje bilo usmjereno na dobivanje


_______________________________________________________________________

21

otpornih kultivara, a kvaliteta ploda i količina uroda bili su u drugom planu. Nakon

introdukcije prirodnog neprijatelja ose šiškarice, 1975. godine iz Kine, šteta je značajno

smanjena. Proizvodnja je 2005. godine bila 22.000 t plodova, a proizvodna površina

23.000 ha. Prema tome, kesten se nalazi na četvrtom mjestu, nakon agruma, jabuka i

kakija. Koliko se proizvede, još se toliko plodova uveze, od čega 80 % iz Kine i 20 % iz

Koreje. Uz to, uveze se i oko 700 t prerađenih proizvoda od kestena.

2.5.11. Portugal

Iako je autohtona vrsta, za širenje pitomog kestena u Portugalu zaslužni su

Rimljani. Kesten uglavnom raste u gorskom području sjevernog i središnjeg dijela

zemlje, gdje je dugo vremena bio jedan od glavnih izvora hrane ruralnog stanovništva.

Početkom 20. stoljeća rastao je na oko 85.000 ha, no stotine tisuća stabla osušilo se

zbog bolesti Phytophthra cinnamomi i P. cambivora, te je 1970-ih godina površina bila

oko 15.000 ha. Europska unija financirala je podizanje nasada pa se ta površina

udvostručila, ali i dalje su negativni abiotski i biotski faktori veliki problem. Nova je

strategija da se portugalske sorte cijepe na podloge križanaca koje su otporne na bolesti.

Najpopularnije sorte su: ‘Longal’, ‘Judia’ i ‘Martaínha’. Kao i u drugim mediteranskim

zemljama s tradicijom uzgoja kestena, i ovdje postoji problem čišćenja, orezivanja i

obnove starih nasada.

2.5.12. Rumunjska

Pitomi kesten u Rumunjskoj dolazi u jugozapadnom i sjeverozapadnom dijelu

zemlje. Najstarija stabla redovito se nalaze uz manastire. Šume zauzimaju površinu

manju od 3.000 ha, a nasadi oko 100 ha. Od 1990. Godine pitomi je kesten, kao i obični

orah, zaštićena vrsta. Iz prirodnih populacija selekcionirano je 7 sortata. Veliki problem

predstavlja rak kestenove kore, a u suradnji s drugim zemljama provode se programi

biološke zaštite zajedno sa silvikulturnim mjerama.


_______________________________________________________________________

22

2.5.13. Rusija

U Rusiji se pitomi kesten nalazi na području Kavkaza, a šume u kojima raste

imaju površinu od oko 100.000 ha. Bioraznolikost tih šuma vrlo je velika, jer uključuje

više stotina različitih vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama. Prosječna starost

stabala je 100–160 godina, a ima primjeraka koji su stari 250–300 godina. Na površini

od 1 ha proizvodnja plodova je oko 1 t, a proizvodnja meda 200–250 kg. Cijena

kestenovih plodova je 2–4 puta veća od cijene oraha ili lješnjaka. Do sada je

selekcionirano 8 kasnocvjetajućih sorti velikih plodova.

2.5.16. Španjolska

Pitomi kesten autohtona je vrsta u Španjolskoj, ali su za njeno širenje i kultiviranje

zaslužni Grci i Rimljani. Tijekom srednjega vijeka podignuti su brojni nasadi radi

proizvodnje plodova i drveta. U 18. stoljeću mnoge su plantaže sječom starih stabala

prevedene u panjače. Najveći problem i prijetnja pitomom kestenu, slično kao i u

drugim zemljama predstavljaju bolesti (Phytophthora spp. i Cryphonectria parasitica)

kao i zapuš – ta nje starih nasada. Tijekom vremena selekcionirane su brojne autohtone

sorte, a istraživački programi usmjereni su i na dobivanje hibridnih sorti pogodnih za

podloge otporne na bolesti. Ukupna površina čistih kestenovih šuma bila je 2006.

Godine 124.053 ha, a mješovitih šuma 55.416 ha. Godišnja proizvodnja plodova je

preko 60.000 t, a s proizvodnjom drveta od 113.790 m 3 kesten je na četvrtom mjestu,

iza eukaliptusa, topola i hrastova. Oko polovice plodova prodaje se svježe, a druga

polovica prerađuje se u preko 30 tvornica.

2.5.14. Turska

Pitomi kesten u Turskoj dolazi u tri velike regije: uz Crno, uz Mramorno i uz

Egejsko more. Mješovite šumske sastojine s listačama čine 77,5 % površine, mješovite

sastojine s četinjačama 9,5 %, a čiste sastojine 13 %. Osim šumskih sastojina, kesten se

uzgaja i u nasadima, u kojima se cijepe autohtone sorte. Turska proizvodi oko 50.000 t

kestenovog ploda godišnje, dok je prije 20-ak godina ta proizvodnja bila oko 90.000 t.

Ovako drastično smanjenje uzrokovano je velikim sušenjima zbog raka kestenove kore.


_______________________________________________________________________

23

Najstarije stablo kestena u Turskoj raste u selu Kumari. Njegova je starost procijenjena

na oko 1.000 godina, visoko je 25 m, promjera 8 m, a svake godine donosi 500 kg

ploda.

2.5.15. Velika Britanija

U Velikoj Britaniji pitomi kesten prisutan je već oko 2.000 godina i toliko je

važna vrsta da ima status “počasno autohtone vrste”. Dolazi na nadmorskoj visini do

300 m, a komercijalni nasadi za proizvodnju drva nalaze se na visini do 150 m. Iako

dolazi sve do Škotske, većina površina pod kestenom (96 %) nalazi se u jugoistočnoj

Engleskoj. Na sreću, u Britaniju nije unesen rak kestenove kore. Površina kestenovih

šuma je 18.788 ha, od čega su 10.875 visoke šume, a 7.913 ha panjače. Nema

komercijalnih nasada za uzgoj plodova. Radi unapređenja proizvodnje i kvalitete

pitomog kestena u Britaniji i Irskoj, 1999. godine osnovano je udruženje Sweet

Chestnut Group 300. Na području Sjeverne Amerike autohtone su tri vrste pitomog

kestena: C. dentata, C. ozarkensis i C. pumila. Najvažniju od njih, vrstu C. dentata, koja

se rasprostirala na velikom području istočnog dijela SAD-a, nazivamo američki pitomi

kesten. U povijesti šumarske fitopatologije učinak raka kestenove kore (Cryphonectria

parasitica) na ovu vrstu bilježi se kao jedna od najvećih ekoloških katastrofa. Bolest je

prvi put uočena u New Yorku 1904. godine, a u slijedećih 40 godina dovela je gotovo

potpunog nestanka vrste C. dentata, koji je do tada bio dominantna šumska vrsta drveća

i jedna od najvažnijih i najkorisnijih stablšica (poglavito za drvnu građu) Sjeverne

Amerike. Danas su komercijalni nasadi kestena u SAD-u podignuti gotovo isključivo od

stranih vrsta i križanaca, a nalaze se na zapadnoj i na istočnoj obali. Njihova je površina

oko 1.350 ha. Na zapadu prevladavaju kultivari C. sativa i euro-japanski križanci, dok

se na istoku najviše sade kultivari i križanci s kineskim kestenom (C. mollissima). Ipak,

proizvedene količine nisu značajne te se većina kestenovih plodova uvozi iz Italije i

Kine. Multidisciplinarna istraživanja kestena u SAD-u imaju za cilj povratak C. dentata

na nekadašnju poziciju važne vrste u šumskim ekosustavima.


_______________________________________________________________________

24

2.6. EKONOMSKO- FINANCIJSKA ANALIZA

Za analizu ćemo uzeti za primjer jednog hektara (1 ha) nasada u kontinetalnim

uvjetima. Pretpostavljeni razmak sadnje će biti 9 x 8 metara što će činiti sklop od 144

sadnica po hektru. Analiza obuhvaća troškove podizanja nasada i njegovog održavanja,

proračun amortizacije, ukupno ulaganje, kalkulaciju pokrića varijabilnih troškova te

račun dobiti i gubitka.

2.6.1. Trošak podizanja nasada

Tablica 4. Troškovi podizanja nasada – priprema zemljišta (nulta godina)

PREDMET TROŠKA Količina Jedinična cijena (kn) Vrijednost (kn)

1. Materijal

kolčići za iskolčavanje 144 2,00 288,00

sitni potrošni materijal 100,00

sustav za navodnjavanje 1.196 6,00 7.176,00

ostalo 82,00

UKUPNO 7.646,00

2. Radna snaga

čišćenje terena od raslinja 36 28,00 1.008,00

čišćenje terena od korijenja 36 28,00 1.008,00

sakupljanje kamenja 36 28,00 1.008,00

utovar kamenja i raslinja 1 28,00 28,00

iskolčavanje terena 20 28,00 560,00

ostalo 44,00

UKUPNO 3.656,00

3. Rad strojeva

čišćenje visokog raslinja 1,5 200,00 300,00

prijevoz materijala 2 120,00 240,00

izvlačenje panjeva i raslinja 2 300,00 600,00

ravnanje terena 8 200,00 1.600,00

utovar i odvoz kamenja i raslinja 0.4 200,00 80,00

ostalo 36,00


_______________________________________________________________________

25

ukupno 2.856,00

riperenje 1 3.660,00 3.660,00

drobljenje i usitnjavanje raslinja 1 18.300,00 18.300,00

drobljenje kamena 1 18.300,00 18.300,00

UKUPNO 31.720,00

Sveukupno: 45.878,00

Za sadnju u proljeće zemljište treba biti pripremljeno do kraja ožujka. Plodovi

kestena sazrijevaju u jesen te se tada mogu sabirati. Paralelno sa čišćenjem zemljišta se

provodi i obrada zemljišta te se tlo priprema za sjetvu. Najviše troškova otpada na rad

strojeva u svrhu pripreme zemljišta za sadnju (31.656,00 kn). Na troškove materijala

otpada 7.646,00 kn, a na troškove radne snage otpada 3.656,00 kn (tablica 4).

Tablica 5. Troškovi podizanja nasada – 1. godina


1. Materijal

plodna zemlja s prijevozom 29 45,00 1.305,00

stajski gnoj 86 60,00 5.160,00

mineralno gnojivo NPK 7:20:30 240 3,00 720,00

mineralno gnojivo UREA 50 2,50 125,00

tekući ferilizatori s 9,4% N 1,6 12,00 19,20

kolci 163 22,50 3.667,50

sadnice fco kestenik 160 120,00 19.200,00

sredstva za zaštitu bilja skupine WP 0,6 1,20 0,72

sredstva za zaštitu bilja skupine EC 0,08 19,00 1,52

atraktanti 0,13 9,00 1,17

voda za navodnjavanje 44 8,00 352,00

ostalo 264,89

UKUPNO: 30.817,00

2. Radna snaga

utovar-istovar min. gnojiva i sadnica 1 28,00 28,00

dopunjavanje sadnih jama 5,5 28,00 154,00

priprema sadnica za sadnju 1 28,00 28,00

sadnja sa pratećim radovima 16,5 28,00 462,00


_______________________________________________________________________

26

instaliranje sustava za navodnjavanje 32 32,00 1.024,00

gnojidba 38 28,00 1.064,00

uklanjanje korova 16 28,00 448,00

zaštita 3 puta 3 28,00 84,00

rezidba 3 32,00 96,00

berba 0 30,00 0,00

ostalo 42,00

UKUPNO: 3.430,00

3. Rad strojeva

iskop sadnih jama 95 60,00 5.700,00

ispuna sad. jama s melior. gnojidbom 14 200,00 2.800,00

prijevoz sadnica u polju 2 40,00 80,00

kultiviranje 3 puta 3 150,00 450,00

ostalo 95,00

UKUPNO: 9.125,00


Iz tablice 5 vidljivo je da u prvoj godini podizanja nasada ukupni troškovi iznose

43.372,00 kuna. Najveći dio troškova otpada na troškove materijala (30.817,00 kuna), a

od toga 19.200,00 kuna na sadnice. Troškovi mehanizacije su vezani uz gnojidbu,

sadnju, rezidbu, berbu. Ukupno iznose 3.430,00 kuna. Troškovi rada strojeva su nešta

viši i iznose 9.125,00 kuna.



1. Materijal

mineralno gnojivo KAN 30 1,40 42,00




žičana ograda 697 30,92 21.553,00

kolci 1 22,50 22,50

sadnice fco kestenik 1 120,00 120,00



_______________________________________________________________________

27




ostalo 218,76

UKUPNO: 24.610,00

2. Radna snaga

gnojidba rasutim gnojivom 2 28,00 56,00

gnojidba fertirigacijom 1 28,00 28,00

zaštita 3 puta 3,5 28,00 98,00

rezidba 4,5 32,00 144,00

berba 10,5 28,00 294,00

žičana ograda 44 31,18 1.372,00

ostalo 47,00

UKUPNO: 2.038,00

3. Rad strojeva


berba pneumatskom beračicom 0 0,00 0,00

interni transport i ostalo 104,00

UKUPNO: 404,00


Iz tablice 6 vidljivo je da su troškovi podizanja nasada u drugoj godini znatno niži

od prethodne i iznose 27.053,00 kuna. To je u najvećoj mjeri zbog toga jer su znatno

smanjeni troškovi rada strojeva (404,00 kn). Troškovi radne snage su također smanjeni i

iznose 2.038,00 kuna. I troškovi materijala su niži, najveći dio otpada na žičanu ogradu

21.553,00 kuna. Ukupno iznose 24.610,00 kuna.



1. Materijal






_______________________________________________________________________

28





ostalo 11,80

UKUPNO: 744,00

2. Radna snaga



zaštita 3 puta 5,5 28,00 154,00

rezidba 5 32,00 160,00


ostalo 22,00

UKUPNO: 924,00

3. Rad strojeva




UKUPNO: 474,00

Sveukupno: 2.142,00

Treće godine troškovi iznose 2.142,00 kuna. Nakon što je nasad u velikoj mjeri

već podignut te infrastruktura riješena, materijalni se troškovi sastoje od sredstva za

zaštitu bilja i mineralnog gnojiva i iznose 744,00 kuna. Ostatak troškova obuhvaća rad

strojeva (474,00 kuna) i ljudski rad (924,00 kuna).



1. Materijal







_______________________________________________________________________

29




ostalo 12,71

UKUPNO: 810,00

2. Radna snaga



zaštita 3 puta 7 28,00 196,00

rezidba 7 32,00 224,00

berba s pratećim radovima 26 28,00 728,00

ostalo 29,00

UKUPNO: 1.261,00

3. Rad strojeva




UKUPNO: 548,00

Sveukupno: 2.619,00

U četvrtoj godinini troškvi podizanja nasada su nešto veći nego u prethodnoj

godini te iznose 2.619,00 kuna. Najveći troškovi otpadaju na troškove radne snage

(1.261,00 kuna). U te troškove spada rezidba, berba, zaštita i gnojidba. Troškovi

materijala iznose 810,00 kuna te troškovi rada strojeva iznose 548,00 kuna.

2.6.2. Ukupno ulaganje u nasad

Ukupno ulaganje u nasad kestena do pune rodnosti iznosi 118.207,00 kuna

(tablica 9). Najveća su ulaganja u prvoj godini zbog nabave potrebnih strojeva za rad.

Nakon prve godine troškovi i dalje ostaju visoki zbog dodatnih troškova investiranja u

mehanizaciju.


_______________________________________________________________________

30

Tablica 9. Ukupno ulaganje u nasad tijekom godina i ukupno ulaganje

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. UKUPNO

Materijal 7.646,00 30.817,00 24.610,00 744,00 810,00 64.627,00

Rad strojeva 31.720,00 9.125,00 404,00 474,00 548,00 42.271,00

Radna snaga 3.656,00 3.430,00 2.038,00 924,00 1.261,00 11.309,00

UKUPNO 45.878,00 43.372,00 27.053,00 2.142,00 2.619,00 118.207,00

Četvrta godina (tablica 10) predstavlja završetak ulaganja u podizanje nasada

kestena pa stoga nakon četvrte godine dolazimo do konačne brojke troškova ulaganja

podizanja jednog hektra nasada kestena, a ona prema danim podacima iznosi

121.064,00 kuna.

Tablica 10. Ukupni troškovi po godinama

ULAGANJE Iznos u kunama

Godina prije sadnje 45.878,00

Prva godina 43.372,00

Druga godina 27.053,00

Treća godina 2.142,00

Četvrta godina 2.619,00

SVEUKUPNO 121.064,00

2.6.3. Proračun amortizacije

Amortizacija je izračunata na temelju pravilnika o amortizaciji NN 54/01 te u nju

ulaze sva osnovna sredstva korištena za podizanje nasada sa rokom upotrebe duljim od

godine dana.


_______________________________________________________________________

31

Tablica 11. Osnovna sredstva za amortizaciju

Osnovna sredstva Iznos u kunama Sadnice 19.320,00

Sustav za navodnjavanje 7.176,00

Kolci 3.690,00

Žičana ograda 21.553,00

UKUPNO: 51.739,00

Izračun amortizacijske stope se vrši na sljedeći način:

100

NVn

LNVa

gdje su:

a – amortizacijska stopa (u %)

NV – nabavna vrijednost (osnovna sredstva)

L – likvidacijska vrijednost

n – broj godina upotrebe

pa u ovom slučaju (tablica 11) amortizacijska stopa (a) iznosi:

%4100kn 739.5125

0kn 739.51

a

Način izračuna godišnjeg iznosa amortizacije (A) je sljedeći:

100

aNVA

gdje su:

A – godišnji iznos amortizacije (kn)

a – amortizacijska stopa (u %)

NV – nabavna vrijednost (osnovna sredstva)

pa u ovom slučaju godišnji iznos amortizacije (A) iznosi:


_______________________________________________________________________

32

kn 56,069.2100

4kn 00,739.51

A

Godišnja stopa amortizacije za vijeka trajanja nasada od 25 godina iznosi 4%.

Prema toj stopi, godišnji iznos amortizacije iznosi 2.069,56 kuna. S obračunom

amortizacije započinjemo nakon podizanja nasada, odnosno nakon četvrte godine

ulaganja.

2.6.4. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je izrađen od godine podizanja nasada do dolaska nasada u

punu rodnost (tablica 12). U godini sadnje imamo prihod od prodaje 1.200,00 kuna i

županijski poticaj od 5.000,00 kuna što nam daje sveukupni prihod od 6.200,00 kuna.

Dolaskom nasada u prvu godinu rodnosti ostvarujemo sve veće prihode, no troškovi su

nam i dalje visoki zbog dodatnih investivija pa poslujemo u gubitku. Dolaskom nasada

u urod 4. godine, počinjemo ostvarivati prinose od 19.858,00 kuna, te nam prinos iz

godine u godinu nastavlja rasti.

Tablica 12. Račun dobiti i gubitka (vrijednosti su izražene u kunama)

Godine 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Prihod od prodaje 1.200,00 5.000,00 10.000,00 22.000,00 25.000,00 45.000,00 67.000,00 88.800,00

Prihod od poticaja 5.000,00 5.000,00 5.000,00

UKUPNI PRIHODI 6.200,00 10.000 15.000,00 22.000,00 25.000,00 45.000,00 67.000,00 88.800,00

Rad strojeva 31.720,00 9.125,00 404,00 474,00 548,00 987,00 842,00 1.524,00

Materijal 7.646,00 30.817,00 24.610,00 744,00 810,00 1.564,00 824,00 743,00

Radna snaga 3.656,00 3.430,00 2.038,00 924,00 1.261,00 1.547,00 987,00 742,00

Amortizacija 2.069,56 2.069,56 2.069,56 2.069,56

UKUPNI RASHODI 43.022,00 43.372,00 27.052,00 2.142,00 4.688,56 6.167,56 4.722,56 5.078,56

BRUTO DOBIT -36.822,00 -33.372,00 -12.052,00 19.858,00 20.311,44 38.832,44 62.277,44 83.721,44

Porezi 6.754,42 16.210,22 29.052

NETO DOBIT -36.822,00 -33.372,00 -12.052,00 19.858,00 20.311,44 32.078,02 46.067,22 54.669,44


_______________________________________________________________________

33

2.7. EKONOMSKO – TRŽIŠNA ANALIZA

2.7.1. Indeks ekonomičnosti (E)

Ekonomičnost je pokazatelj ekonomskog učinka poslovanja, pokazuje nam koliko

jedinica troškova trebamo za jednu jedinicu prihoda. Indeks ekonomičnosti treba

iznositi 1 ili više kako bi proizvodnja bila ekonomična.

Tablica 13. Ekonomičnost (vrijednosti su izražene u kunama)

OPIS

GODINE

2016. 2017. 2018.

Ukupni prihodi (HRK) 25.000,00 45.000,00 67.000,00

Ukupni rashodi (HRK) 4.688,56 6.167,56 4.722,56

EKONOMIČNOST 5,33 7,3 14,19

Indeks ekonomičnosti (E) računa se na sljedeći način:

rashodi ukupni

prihodi ukupniE

pa u ovom slučaju (tablica 13) proizlazi da indeks ekonomičnosti iznosi (projicirano na

2018. godinu):

19,14kn 4.722,56

kn 67.000,00E

Kako je indeks ekonomičnosti višestruko veći od 1 možemo zaključiti da je

proizvodnja ekonomična.


_______________________________________________________________________

34

2.7.2. Rentabilnost prometa (Rp)

Rentabilnost prometa (Rp) je pokazatelj financijskog učinka te nam govori kako se

sa što manjom količinom angažiranih sredstava može ostvariti što veća dobit. Prag

rentabilnosti je postignut kad su ukupni prihodi jednaki ukupnim troškovima.

Rentabilnost prometa računa se prema formuli:

100prihod ukupni

dobit netoRp

U ovom slučaju (tablica 14) proizlazi da rentabilnost prometa iznosi (projicirano

na 2018. godinu):

%75,68100kn 67.000,00

kn 46.067,22.2018 Rp

Odnosno, od 67.000,00 kn ukupnih prihoda u godini pune rodnost, 68,75% otpada

na dobit koja iznosi 46.067,56 kn.

Tablica 14. Rentabilnost prometa

OPIS

GODINE

2016. 2017. 2018.

Neto dobit (HRK) 20.311,44 32.078,02 46.067,22

Ukupni prihodi (HRK) 25.000,00 45.000,00 67.000,00

RENTABILNOST 81,24% 71,28% 68,75%

2.7.3. Rentabilnost dobiti (Rd)

Rentabilnost dobiti (Rd) računa se prema formuli:

100ulaganje ukupno

dobit netoRd


_______________________________________________________________________

35

U ovom slučaju proizlazi da rentabilnost dobiti iznosi (projicirano na 2018. godinu):

%97,38100kn 118.207,00

kn 46.067,22.2018 Rd

Tablica 15. Rentabilnost dobiti

OPIS

GODINE

2016. 2017. 2018.

Neto dobit (HRK) 20.311,44 32.078,02 46.067,22

Ukupna ulaganja (HRK) 118.207,00 118.207,00 118.207,00

RENTABILNOST 17,18% 27,13% 38,97%

Iz tablice 15 možemo zaključiti da nam rentabilnost dobiti (Rd) raste, što je veća

neto dobit veća je i rentabilnost dobiti. Tako u 2016. godini Rd iznosi 17,18%, a u 2018.

godini raste na 38,97%.


_______________________________________________________________________

36

3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Pitomi kesten značajna je vrsta šumskog drveća glede ekonomske, socijalne,

pejzažne, biološke i druge uloge i kao takvom mu treba posvetiti veću pažnju i zaštitu.

Njegovi su stanišni zahtjevi specifični, dolazi na relativno maloj površini, ugrožen je

gljivičnom bolešću – rakom kore i zbog toga je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere

za zaustavljanje njegovog biološkog propadanja odnosno sužavanje sužavanje područja

rasprostiranja.

Danas je pitomi kesten u Hrvatskoj izuzetno važan za očuvanje krajobrazne i

biološke raznolikosti. Bez obzira na njegovu trenutačno smanjenu gospodarsku ulogu,

pitomi kesten, ponajprije zbog svojih ukusnih plodova ne gubi popularnost, a kod nas su

šume u kojima je prisutan svake jeseni zasigurno najposjećenije.

Nakon završene ekonomske analize smo došli do sljedećih saznanja:

- Ukupno ulaganje za podizanje jednog hektra nasada iznosi 120.842,00 kuna.

- Godišnji iznos amortizacije iznosi 2.069,56 kuna i počinje se obračunavati u

godini dolaska nasada u rod.

- Račun dobiti i gubitka ukazuje na pozitivan neto dobitak u četvrtoj godini od

podizanja nasada, sa tendecijom porasta svake sljedeće godine

- Ekonomski pokazatelji efikasnoti su sljedeći:

indeks ekonomičnosti iznosi 14,19

rentabilnost prometa izosi 68,75 %

rentabilnost dobiti iznosi 38,97%

Prema svim osnovnim ekonomskim pokazateljima uspješnosti poslovanja koji su

korišteni u ovom radu može se zaključiti da je proizvodnja ekonomski isplativa. Indeks

ekonomičnosti koji iznosi 14,19 ukazuje nam da na svaku uloženu kunu ostvarimo

14,19 kuna prihoda. Pomoću koeficijenta rentabilnosti vidimo da 68% prihoda otpada

na dobit.


_______________________________________________________________________

37

4. POPIS LITERATURE

1. Bellini E. (2005). The chestnut and its resources: images and consideration. Acta

Hort. (ISHS) 693: 85-96

2. Bounous G. (2009). Sustainable management of the chestnut plantations to obtain

quality produce. Acta Hort. (ISHS) 815: 19-24

3. Breisch H. (2008). The chestnut industry in France. Acta Hort. 784: 31-36

4. Conedera M., Manetti M. C., Giudici F., Amorini E. (2004). Distibition and

economic potential of the Sweet chestnut (Castanea sativa Mili) in Europe.

Ecologia mediterranea, tome 30, fascicule 2, p. 179 – 193.

5. Diamandis S. (2008). Sweet chestnut (Castanea sativa): a nut tree with great

potential still to be exploited. Acta Hort. (ISHS) 784: 37-42

6. Fernandez-Lopez J., Alia, R. (2003). Technical Guidelines for genetic conservation

and use for chestnut (Castanea sativa). Euforgen

7. Haltofová P., Jankovský L. (2003). Distribution of sweet chestnut Castanea sativa

Mill. in the Czech Republic. Journal of forest science. 49(6): 259-272

8. Huntley B., Birks (1983). An atlas of past and present pollen maps for Europe: 0-

13 000 Years Ago. Cambridge University Press

9. Idžojtić M., Zebec M., Poljak I., Medak J., Tutić B. (2010). Slijedeći tragove

pitomog kestena (Castanea spp.) – Uzgoj i kultura, folklor i povijest, tradicija i

korištenje. Šumarski list. 5-6; 294-300

10. Liu L. (1993). The Germplasm Resources of Chestnut in China. Proc. International

Congress of Chestnut.

11. Kantoci D. (2006). Pitomi kesten – vrlo korisno drvo. Gospodarski list. 31

12. Konstantinidis P., Tsiourlis G., Xofis P., Buckley G. P. (2008). Taxonomy and

ecology of Castanea sativa Mill. forest in Greece. Plant Ecol 195:235-256, DOI

10.1007/s11258-007-9323-8.

13. Medak J. (2011). Šume pitomog kestena s prasećim zeljem (Aposeri foetidae-

castanetum sativae ass. Nova) u Hrvatskoj. Šumarski list – Posebni broj CXXXV,

5-24

14. Miličević T. (2007). Bolesti pitomog kestena. Gospodarski list. 22


_______________________________________________________________________

38

15. Muratovic, A., Kurtovic, M., Jarebica, Dž. (1999). Vocarstvo. Studentska

štamparija

16. Novak Agbaba S., Ćelepirović N., Ćurković Perica M. (2011). Zaštita šuma

pitomog kestena. Šumarski list – Posebni broj, 202-210

17. Novak Agbaba S., Liović B., Medak J., Slade D. (2005). Chestunt research in

Croatia. Acta Hort. (ISHS) 693: 49-54

18. Novak Agbaba S., Liović B., Pernek M. (2000). Prikaz sastojina pitomog kestena

(Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj i zastupljenost hipovirulentnih sojeva gljive

Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr. Rad. Šumar. Inst. 35(1): 91-110

19. Paglietta R. (1991). Castagno da frutto. In: Frutticoltura speciale. REDA, Roma.

20. Pividori M. (2009). Chestnut silviculture in mediterranean countries: problems and

prospects. Acta Hort. (ISHS) 815: 143-146

21. Tošic M. (1967). Kesten. Poljoprivredna enciklopedija1, A-Kre, leksikografski

zavod.

22. Ünsal O., Kantay R. (2009). Drying and using properties of chestnut wood. Acta

Hort. 815: 179-184

23. Vossen P. (1996). Chestnut culture in California. University of California

Cooperative Exstension Farm Advisor

Izvori podataka na internetu:

1. Chung Y.J., Spearpoint, M. (2007). Combustion properties of native Korean wood species.

International Journal on Engineering Performance-Based Fire Codes. 9(3): 118-125

<http://www.google.hr/webhp?hl=hr&tab=ww#hl=hr&output=search&sclient=psy-

ab&q=Combustion+properties+of+native+Korean+wood+species&oq=Combustion+properties

+of+native+Korean+wood+species&gs_l=hp.12...8180127.8180127.0.8184359.1.1.0.0.0.0.310

8.3108.9-

1.1.0...0.0...1c.1j2.HGa6kKWv70s&pbx=1&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.r_qf.&fp=6f874e19bfff55

1c&biw=1072&bih=517>. Pristupljeno 7. Rujna 2012.

2. College of Liberal Arts & Sciences (2010). Department of Geography & the Environment.

Image Map and Index. Chinese Chestnut (Castanea mollissima).

<http://www1.villanova.edu/villanova/artsci/geoenv/seniorprojects/notabletrees/map/chinesech

estnut.html>. Pristupljeno 7. Rujna 2012

http://www1.villanova.edu/villanova/artsci.html

http://www1.villanova.edu/villanova/artsci/geoenv.html

http://www1.villanova.edu/villanova/artsci/geoenv/seniorprojects/notabletrees/map.html





_______________________________________________________________________

39

3. Current Nebraska Champion Tree – Chestnut, American (2000).

<http://www.nfs.unl.edu/championtree/championtreeview.asp?championtreeid=16>.

Pristupljeno 7. Rujna 2012

4. Eye-of-Water, Hillside Garden, Oak Knoll (2009). Unknown Source.

<http://plantexplorer.longwoodgardens.org/weboi/oecgi2.exe/INET_ECM_GetFeature?X_PIX

EL=27810&Y_PIXEL=15361&ZOOM=0#images>. Pristupnjeno 7. Rujna 2012.

5. FAO (2011). Food and Agriculture Organization. < http://www.fao.org/index_en.htm>.

Pristupljeno 17. Kolovoza 2012.

6. FAO (2001). Fabio Mencarelli: Postharvest handling and storage of chestnuts

<http://www.fao.org/DOCREP/006/AC645E/AC645E00.HTM>. Pristupljeno 12. Rujna 2012.

7. Maurer W. D., Fernàndes-Lòpez J. (2009). Distribution map of Chestnut (Castanea sativa).

Euforgen.

<file:///C:/Users/Herceg/Documents/zavr%C5%A1ni%20rad/prof.%20folder/EUFORGEN%2

0Distribution%20maps.htm >. Pristupljeno 7. Rujna 2012.

8. Mikulandra A. (2009). Jesenski prijatelji ljepote i vitalnosti.

< http://www.femina.hr/clanak/index/r/13/c/489/se/carstvo->. Pristupljeno 8. Rujna 2012.

9. Otto Wilhelm Thomé (1885). Flora von Deutschland, Österreich und der Schweiz, Gera.

< http://zh-min-nan.wikipedia.org/wiki/File:Illustration_Castanea_sativa0.jpg>. Pristupljeno 7.

Rujna 2012.

10. Skupština Istarske županije (2011). Stanje i perspektiva uzgoja pitomog kestena u Istri.

<http://www.istraistria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/sjednice_skupstine_2009/24/24-

06.pdf>. Pristupljeno 15. Lipnja 2012.

11. TISUP (2011). Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi.

<http://www.tisup.mps.hr/>. Pristupljeno 20. Kolovoza 2012.

12. Tomić I. (2010). Pitomi kesten (Castanea). Hrvatske šume. 161; 23-25.

<http://www.scribd.com/doc/54265937/Pitomi-kesten>. Pristupljeno 13. Lipnja 2012.

13. USDA Nutrient Database.

< http://ndb.nal.usda.gov/ >. Pristupljeno 6.rujna 2012.

http://www.fao.org/index_en.htm

http://www.fao.org/DOCREP/006/AC645E/AC645E00.HTM



http://zh-min-nan.wikipedia.org/wiki/File:Illustration_Castanea_sativa0.jpg

http://www.istraistria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/sjednice_skupstine_2009/24/24-06.pdf

http://www.istraistria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/sjednice_skupstine_2009/24/24-06.pdf

http://www.tisup.mps.hr/

http://www.scribd.com/doc/54265937/Pitomi-kesten