SVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/733.B.pdf · 2014-12-01 · Informacijski sustavi su od izuzetne važnosti za poslovanje svakog poduzeća te se problem istraživanja

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Lea Turković

INFORMACIJSKI SUSTAVI I RAZVOJ INFORMATIZACIJE U

TVRTCI CROATIA OSIGURANJE d.d.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INFORMACIJSKI SUSTAVI I RAZVOJ INFORMATIZACIJE U

TVRTCI CROATIA OSIGURANJE d.d.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Informacijski sustavi za potporu odlučivanju

Mentor: dr.sc. Slavomir Vukmirović

Student: Lea Turković

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081098680

Rijeka, svibanj 2014.

Zahvaljujem se prije svega svome mentoru prof. dr. sc. Slavomiru Vukmiroviću

na nesebičnoj pomoći te korisnim savjetima pri izradi diplomskog rada.

Posebno se zahvaljujem gosp. Đuri Smolčiću, Igoru Stošiću i teti Rajki,

braći Luki i Martinu, Martini te Bruni.

I na kraju, veliko hvala mojim roditeljima – Snježani i Josipu,

na razumijevanju i podršci tijekom studiranja.

SADRŽAJ

1. UVOD 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA 1

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA 2

1.3. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE 2

1.4. ZNANSTVENE METODE 3

1.5. STRUKTURA RADA 3

2. TEORETSKE ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA I

INFORMATIZACIJE 4

2.1. TEORIJSKE ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA 4

2.1.1. Pojam informacijskog sustava 4

2.1.2. Ciljevi informacijskog sustava 5

2.1.3. Struktura informacijskog sustava 7

2.1.4. Funkcije informacijskog sustava 9

2.1.5. Modeli informacijskog sustava 9

2.1.6. Životni ciklus informacijskog sustava 10

2.1.7. Izgradnja informacijskog sustava 12

2.1.8. Sistematizacija informacijskih sustava 14

2.2. TEORIJSKE ZNAČAJKE INFORMATIZACIJE 17

2.2.1. Pojam informatizacije 17

2.2.2. Informatizacija poduzeća 18

2.2.3. Ciljevi informatizacije 18

3. VAŽNIJE ZNAKOVITOSTI O TVRTCI CROATIA OSIGURANJE d.d. 20

3.1. RAZVOJ TVRTKE CROATIA OSIGURANJE d.d. 20

3.2. DJELATNOST TVRTKE CROATIA OSIGURANJE d.d. 22

3.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA 23

3.3.1. Direkcije i sektori za upravljanje 24

3.3.2. Podružnice 25

3.4. POKAZATELJI POSLOVANJA 26

3.4.1. Pokazatelji poslovanja za 2010. godinu 27



3.5. OČEKIVANI RAZVOJ TVRTKE U BUDUĆNOSTI 29

4. INFORMACIJSKI SUSTAVI I PODSUSTAVI U TVRTCI CROATIA

OSIGURANJE d.d. 31

4.1. POSLOVNI SUSTAV 31

4.2. INFORMACIJSKI SUSTAV 32

4.3. INFORMACIJSKI PODSUSTAVI I APLIKACIJE 35

4.3.1. WinCUBIS 36

4.3.2. Point2000 38

4.3.3. IMIS i IMIS WEB 40

4.3.4. BoneID Client 41

4.3.5. Vlastiti podsustavi 42

5. ANALIZA I IMPLEMENTACIJA ČIMBENIKA RAZVOJA INFORMATIZACIJE U TVRTCI CROATIA OSIGURANJE d.d. 45

5.1. IMPLEMENTACIJA TVRTKE CROATIA OSIGURANJE d.d. 45

5.2. ČIMBENICI RAZVOJA INFORMATIZACIJE 46

5.3. UČINCI INFORMATIZACIJE U TVRTCI CROATIA

OSIGURANJE d.d. 48

6. ZAKLJUČAK 50

LITERATURA 52

POPIS ILUSTRACIJA 55

PRILOG - ANKETNI UPITNIK

1

1. UVOD

U uvodu su navedene tematske jedinice: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2)

ciljevi i svrha istraživanja, 3) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 4) znanstvene metode

te 5) struktura rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Riječ „informacija“ je poprimila mnoštvo značenja te se u današnje vrijeme govori o

informacijskom dobu, informatici, informacijskom društvu i informacijskoj tehnologiji.

Informacija je podatak koji se koristi i koji za primaoca informacije ima određeno značenje.

U poslovanju poduzeća, kvalitetna informacija omogućuje donošenje poslovnih odluka te se

može reći kako je ona temelj svakog uspješnog poslovanja. Informacijska tehnologija

doživljava veliki razvoj te ima važan utjecaj na sva područja rada u razvijenim poduzećima.

Njezina primjena je danas od ogromne važnosti za svako poduzeće u uvjetima velike tržišne

konkurencije te omogućuje unapređenje poslovanja svih poduzeća od kojih korisnici očekuju

kvalitetu usluge. Za uspješno poslovanje poduzeća je od izuzetne važnosti korištenje

kvalitetnog informacijskog sustava. Informacijski sustav u svakom trenutku omogućuje

pristup svim informacijama vezanim za poslovanje poduzeća.

Informacijski sustavi su od izuzetne važnosti za poslovanje svakog poduzeća te se problem

istraživanja diplomskog rada odnosi na istraživanje i analizu korištenih vlastitih

informacijskih sustava u tvrtci Croatia osiguranje d.d., kao i na potrebu korištenja naručenih

informacijskih sustava od drugih poduzeća.

Iz problema istraživanja se može definirati i predmet istraživanja – definirati sva važna

obilježja informacijskih sustava te vlastitom analizom utvrditi sve informacijske sustave i

podsustave koje tvrtka Croatia osiguranje d.d. koristi te istražiti čimbenike razvoja

informatizacije prema anketnom upitniku.

Iz navedenog problema i predmeta istraživanja proizlazi objekt istraživanja koji se odnosi

na tvrtku Croatia osiguranje d.d..

2

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Prema problemu, predmetu i objektu istraživanja, određuju se svrha i ciljevi istraživanja.

Svrha istraživanja je utvrditi iznimnu važnost informacijskih sustava u poslovanju te

važnost informatizacije za veliko poduzeće kao što je to Croatia osiguranje d.d..

Cilj istraživanja je razmotriti pojam informacijskih sustava te definirati njegove ciljeve,

funkcije, modele, strukturu i faze izgradnje u poduzeću. Na temelju provedenog istraživanja

sa svim elementima, daju se odgovori na slijedeća pitanja:

1. Koje su značajke informacijskih sustava?

2. Koje su značajke informatizacije?

3. Koje su specifičnosti tvrtke Croatia osiguranje d.d.?

4. Koje informacijske sustave i podsustave koristi tvrtka Croatia osiguranje d.d.?

5. Koji su čimbenici razvoja informatizacije važni za tvrtku Croatia osiguranje d.d.?

1.3. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Na temelju navedenog problema, predmeta i objekta istraživanja, dolazi postavljanje radne

hipoteze:

Znanstveno utemeljenim spoznajama o teorijskoj i praktičnoj primjeni informacijskih sustava

i čimbenika informatizacije, moguće je prikazati prednosti korištenja vlastitih informacijskih

sustava i podsustava te pogodnosti informatizacije poduzeća.

Iz prethodno definirane radne hipoteze proizlaze dvije pomoćne hipoteze:

1. Prikupljenim objektivnim spoznajama o postojećim informacijskim sustavima i

podsustavima u tvrtci, moguće je zaključiti da njihovo korištenje ima izrazite

pogodnosti u poslovanju tvrtke.

2. Istraživanje čimbenika razvoja informatizacije dovodi do zaključka da tvrtka na taj

način povećava djelotvornost i funkcionalnost te ostvaruje konkurentnost na tržištu

osiguranja.

3

1.4. ZNANSTVENE METODE

U izradi diplomskog rada, kroz faze prikupljanja i obrade podataka, korištene su slijedeće

znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda

kompilacije, metoda deskripcije te komparativna metoda.

1.5. STRUKTURA RADA

Diplomski rad se sastoji od šest međusobno povezanih dijelova.

Prvi dio, naslova UVOD, sastoji se od definiranja problema, predmeta te objekta istraživanja.

Navedeni su svrha i cilj istraživanja te su postavljena radna i pomoćne hipoteze.

Predstavljene su znanstvene metode te je prikazana struktura rada.

Drugi dio, naslova TEORETSKE ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA I

INFORMATIZACIJE, sastoji se od definiranja teorijskih značajki informacijskih sustava

kroz pojam, ciljeve, strukturu, funkcije, modele, životni ciklus, faze izgradnje i

sistematizaciju te teorijske značajke informatizacije kroz pojam informatizacije,

informatizaciju poduzeća i njene ciljeve.

Treći dio, naslova VAŽNIJE ZNAKOVITOSTI O TVRTCI CROATIA OSIGURANJE

d.d., sastoji se od prikazivanja razvoja tvrtke, djelatnosti, organizacijske strukture,

pokazatelja poslovanja te očekivanog razvoja tvrtke u budućnosti.

Četvrti dio, naslova INFORMACIJSKI SUSTAVI I PODSUSTAVI U TVRTCI

CROATIA OSIGURANJE d.d., sastoji se od prikazivanja poslovnog sustava,

informacijskog sustava te informacijskih podsustava i aplikacija na primjeru promatrane

tvrtke.

Peti dio, naslova ANALIZA I IMPLEMENTACIJA ČIMBENIKA RAZVOJA

INFORMATIZACIJE U TVRTCI CROATIA OSIGURANJE d.d., sastoji se od rezultata

dobivenih anketiranjem te prikazuje implementaciju tvrtke, čimbenike razvoja

informatizacije te učinke informatizacije.

Šesti dio, naslova ZAKLJUČAK, sastoji se od sinteze rezultata istraživanja te objedinjuje

najvažnije spoznaje do kojih je došlo tijekom izrade diplomskog rada.

4

2. TEORETSKE ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA I

INFORMATIZACIJE

U drugom poglavlju ovoga rada objašnjene su slijedeće tematske jedinice kako bi se pobliže

objasnili informacijski sustavi i razvoj informatizacije u poduzećima: 1) teorijske značajke

informacijskih sustava, te 2) teorijske značajke informatizacije.

2.1. TEORIJSKE ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

U ovom dijelu se razmatraju slijedeće odrednice teorijskih značajki informacijskih sustava: 1)

pojam informacijskog sustava, 2) ciljevi informacijskog sustava, 3) struktura

informacijskog sustava, 4) funkcije informacijskog sustava, 5) modeli informacijskog

sustava, 6) životni ciklus informacijskog sustava, 7) izgradnja informacijskog sustava te

8) sistematizacija informacijskih sustava.

2.1.1. Pojam informacijskog sustava

Sustav je skup različitih elemenata koji su organizirani na određeni način te koji zajedno

postižu određeni cilj ili rezultat. Svaki poslovni sustav ima informacijski sustav kojim

učinkovito obavlja radne zadatke. Efikasno obavljanje poslova u bilo kojem poslovnom

sustavu je popraćeno informacijama i podatcima. Svaki sustav razmjenjuje informacije sa

svojom okolinom te na taj način održava informacijske veze. Neovisno o vrsti poslovnih

procesa koje podržava ili veličini poduzeća u kojoj djeluje, informacijski sustav se pojavljuje

i primjenjuje kao ključni element poslovanja.

Sukladno tome, može se reći: Informacijski sustav je sustav u kojem po određenoj proceduri

zajednički djeluju ljudi, sredstva informacijske tehnologije (računala, programi,

komunikacijska mreža) s ciljem da onima kojima je to potrebno pravovremeno učini

dostupnima određene podatke odnosno informacije (Čerić i suradnici, 1998, p. 41).

Internacionalna federacija za obradu informacija (engl. International Federation for

Information Processing – IFIP) definira informacijski sustav ovako: Informacijski sustav jest

sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne za

organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog tko se želi njima

5

koristiti, uključujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale. Informacijski sustav aktivni je

društveni sustav koji se može, ali ne mora, koristiti informacijskom tehnologijom (Čerić i

suradnici, 1998, p. 32).

Jedna od definicija glasi: Informacijski je sustav uređeni skup elemenata, odnosno

komponenata koje u interakciji obavljaju funkcije prikupljanja, obrade, pohranjivanja i

diseminacije (izdavanja na korištenje) informacija (Panian i Ćurko, 2010, p. 3).

Slijedeća definicija glasi: Informacijski sustav je skup dizajniranih informacijskih objekata

koji predočuju koncepte modela organizacijskog sustava, i to njihovu prošlost i sadašnjost,

implementiranih na resurse koji su ili nosioci informacija ili izvode procese nad podatcima, a

informacijski objekti razmjenom informacija komuniciraju (povezani su) međusobno i s

okolinom (Pavlić, 2011, p. 32).

Informacijski sustav je skup organiziranih i povezanih informacija koje tvore neki sustav te

su dio toga istoga sustava. Iz definicija je vidljivo kako je pojam informacijskog sustava vrlo

složen, odnosno da ga nije moguće jasno i detaljno izreći samo jednom definicijom. Drugim

riječima, može se reći, informacijski sustav predstavlja skup svih resursa za pružanje

informacija koje su potrebne za donošenje poslovnih odluka s ciljem boljeg funkcioniranja

sustava. Informacijski sustav se sastoji od programa koji prihvaćaju informacije o stanju

sustava te ih upisuju u bazu podataka i od programa koji čitaju podatke iz baze podataka te

kreiraju poslovne dokumente.

2.1.2. Ciljevi informacijskog sustava

Informacijski sustav djeluje unutar poslovnog sustava te mu omogućava da komunicira

unutar sustava i sa svojom okolinom.

Cilj je informacijskog sustava opskrbiti poslovni sustav informacijama potrebnima izvršnom

podsustavu za izvođenje poslovnog procesa, upravljačkom podsustavu za upravljanje

poslovnim sustavom, te pri suradnji i komunikaciji unutar poslovnog sustava i prema okolini

(Čerić i Varga, 2004, p. 20). Poslovni sustav dobiva informacije iz raznih izvora, vanjskih ili

unutarnjih, a informacijski sustav ih obrađuje u nove i korisne informacije. Cilj je

informacijskog sustava opskrbiti poslovni sustav svim njemu potrebnim informacijama,

potrebnim pri (Čerić i suradnici, 1998, p. 33):

6

· izvođenju poslovnog procesa i

· upravljanju poslovnim sustavom.

Informacijski sustav je ciljni sustav. Osnovni cilj informacijskog sustava je dostava prave

informacije u pravo vrijeme na pravo mjesto u organizaciji uz minimalne troškove

(Vukmirović i Čapko, 2009, p. 15). Istovremeno, informacijski sustav se može shvatiti kao

podsustav poslovnog sustava, što znači da će ciljevi informacijskog sustava biti podciljevi

poslovnog sustava. Informacijski sustav opskrbit će poslovni sustav svim njemu potrebnim

informacijama pri izvođenju poslovnog procesa i upravljanju poslovnim sustavom

(Vukmirović i Čapko, 2009, p. 15).

Slika 1. Djelovanje informacijskog sustava

Izvor: Ekonomski fakultet Zagreb, 2009.

Ciljevi informacijskog sustava mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva (Vukmirović i

Čapko, 2009, p. 16):

· profitabilnost,

· tržišna pozicija,

· očuvanje i razvijanje financijskih resursa,

· proizvodnost,

· razvoj ljudskih resursa,

· inovacija,

· kvalitetno povezivanje s okružjem.

7

Kod profitabilnosti se analizira utjecaj informacijskog sustava na porast prihoda, smanjivanje

troškova itd.. Kod tržišne pozicije, cilj informacijskog sustava je potpora kod ostvarivanja što

većeg udjela na tržištu te osvajanje novih tržišta. Prilikom očuvanja i razvijanja financijskih

resursa, zadaća informacijskog sustava je analiza raspoloživog kapitala. Zadaća

informacijskog sustava kod proizvodnosti je analiza realizacije planova proizvodnje nekog

poduzeća. Kod razvoja ljudskih resursa važno je osposobljavanje svih djelatnika u poduzeću

kako bi se povećala njihova učinkovitost. Informacijski sustav kod inovacija mora omogućiti

kreiranje novih proizvoda i usluga te bolju i učinkovitiju strategiju marketinga. Kod

kvalitetnog povezivanja s okružjem, informacijski sustavi moraju omogućiti kvalitetno

povezivanje sa svim sudionicima u poslovnom sustavu.

Prema svim navedenim definicijama cilja informacijskog sustava, može se zaključiti kako je

glavni cilj pribavljanje svih informacija potrebnih pri izvođenju poslovnih procesa i

upravljanju poslovnim sustavom.

2.1.3. Struktura informacijskog sustava

Informacijski sustav ima svoju strukturu kako bi mogao uspješno obavljati zadatke i

ostvarivati određene ciljeve.

Jezgrenu strukturu informacijskog sustava čine (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 12):

· sklopovska oprema (hardware),

· programska oprema (software) i

· ljudski potencijali (lifeware).

Hardware je materijalna osnovica koju čine informacijske tehnologije kao što su računala,

radne stanice, modemi, fizičke linije za komunikaciju itd.. Hardware čine svi dijelovi od

kojih je načinjen računalni sustav – svi mehanički dijelovi, magnetski, električni i

elektronički sastavni dijelovi te naprave i uređaji (kučište, izvori elektroničkog napajanja,

integrirani sklopovi, disk itd.).

Software čine svi nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja i paketa te rutina i

metoda na kojima se temelji primjena hardware-a. U software spada programska podrška

koja se koristi pri radu sustava te je on skup svih programa koji se koriste u informacijskom

sustavu. Software se može definirati i kao dio sustava koji postoji, ali ne u fizičkom obliku,

8

nego u obliku informacija koje su pohranjene na računalu. Razlikuju se dvije vrste softvera –

sustavni i aplikacijski softver, uloga kojih je u informacijskom sustavu različita (Buble, 2006,

p. 683).

Lifeware, odnosno ljudski potencijali, su svi informacijski djelatnici koji rade s

informacijskim tehnologijama kao korisnici sustava ili kao profesionalni informatičari.

Lifeware se odnosi na zaposlenike, njihovo znanje i sve osobe uključene u informacijski

sustav. Čovjek je osnovna komponenta informacijskog sustava jer kao dio sustava formalizira

poslovno okružje u podatke, procedure, informacije i znanja.

U suvremenoj obradi informacija, veliku ulogu ima povezivanje korisnika s informacijskim

resursima i tehnologijama, računalne mreže i telekomunikacije te skladišta i baze podataka,

uz prethodno nabrojene tri komponente, ubrajaju se još i :

· organizacijski postupci (orgware)

· komunikacijski resursi (netware)

· podatkovni resursi (dataware).

Orgware, odnosno organizacijski postupci, su organizacijski sustavi, metode i načini

povezivanja triju prethodnih komponenti (hardware, software i lifeware) informacijskog

sustava u jednu skladnu i funkcionalnu cjelinu.

Netware, odnosno komunikacijski resursi, predstavljaju komunikacijsko povezivanje

elemenata sustava u skladnu cjelinu u obliku informatiče (komunikacijske) mreže

(Vukmirović i Čapko, 2009, p. 13). Netware je mrežna komponenta gdje računala u mrežnom

okruženju razmjenjuju podatke te omogućavaju komunikaciju.

Dataware, odnosno podatkovni resursi, odnose se na organizaciju baze podataka te svih

raspoloživih informacijskih resursa nekog informacijskog sustava. Dataware su svi sadržaji u

informacijskom sustavu koji su organizirani i oblikovani na način da budu razumljivi i da se

mogu koristiti u poslovanju za donošenje odluka te ostvarivanje ciljeva i zadataka.

Kod uspješnog informacijskog sustava svi ovi elementi morali bi biti na kvalitativno

podjednakoj razini i međusobno usklađeni, tj. sam hardver ne rješava probleme, već mu

pritom „pomaže“ skup programskih rješenja (softver) (Srića i suradnici, 1994, p. 19).

Sve navedene komponente informacijskog sustava su u interakciji, pri čemu orgware,

netware i dataware igraju ulogu povezivanja preostalih triju komponenti. Za uspješni

9

informacijski sustav bi sve komponente trebale biti na istoj razini kvalitete te međusobno

usklađene.

2.1.4. Funkcije informacijskog sustava

Nakon definiranog cilja informacijskog sustava kojem je zadaća dostavljanje pravih i

kvalitetnih informacija na određeno mjesto u poduzeću, treba definirati funkcije

informacijskog sustava.

Nakon definiranja njegova cilja, treba reći da je zadaća informacijskog sustava u načelu

obavljanje četiriju temeljnih funkcija. To su (Srića, 1999, p. 48):

· prikupljanje podataka,

· obrada podataka,

· pohranjivanje podataka i informacija,

· dostavljanje podataka i informacija korisnicima.

Podatci se mogu prikupljati iz različitih raspoloživih izvora. Aktivnosti vezane uz

prikupljanje podataka moraju odgovoriti na nekoliko pitanja, odnosno kojim izvorima se služi

sustav te kako će se obavljati priprema, prikupljanje i unošenje podataka. Prikupljeni podatci

se obrađuju prema potrebama korisnika te se nad podatcima obavlja pretvorba ili

raščlanjivanje. Obrada podataka je aktivnost koju ostvaruje hardver koji je namijenjen za

obradu podataka uz primjenu odgovarajućeg programa, donosno, softvera.

Prikupljeni i obrađeni podatci pohranjuju se zatim radi kasnijeg korištenja, ili se odmah

dostavljaju korisnicima za potrebe upravljanja, odlučivanja i kontrole (Srića i suradnici, 1994,

p. 17).

2.1.5. Modeli informacijskog sustava

Model predstavlja pojednostavljenu verziju stvarnog sustava. Informacijski sustav sadrži sve

podatke s kojima se opisuje poslovni sustav te se pomoću njih obavljaju poslovne aktivnosti.

Može se reći da je informacijski sustav, zapravo, informacijski model poslovnog sustava.

Informacijski sustav sadrži sve podatke koji stvaraju „informacijsku sliku“ poslovnog

sustava.

10

Prema Čeriću (1998, p. 42), elementi poslovnog sustava se preslikavaju na odgovarajuće

elemente modela informacijskog sustava. Ti elementi jesu:

· model podataka,

· model procesa i

· model izvršitelja.

Modelom podataka se definiraju podatci informacijskog sustava. Podacima se simbolički

prikazuju stvarni elementi poslovnog sustava (Čerić i suradnici, 1998, p. 42).

Model procesa ili model funkcija opisuje sve procese, tj. funkcije kojima se mijenjaju

podatci informacijskog sustava. U informacijskom sustavu se pomoću programa mogu

mijenjati podatci.

Model izvršitelja, donosno resursa, opisuje izvršitelje koji su potrebni za rad određenog

informacijskog sustava, a to su: tehnička oprema (hardware), programska oprema (software),

ljudi koji izvršavaju poslove (lifeware) te organizacija komponenata u jednu cjelinu

(orgware).

2.1.6. Životni ciklus informacijskog sustava

Upravljanje informacijskim sustavom polazi od životnog ciklusa sustava (System Life

Cycle). Bit životnog ciklusa nekog informacijskog sustava je shvaćanje kako sustav nastaje,

kako se razvija prema zakonitostima te kako nakon određenog vremena nestane i bude

zamijenjen novim informacijskim sustavom.

Životni ciklus poslovnog informacijskog sustava karakteriziraju četiri osnovne razvojne faze

(Panian i Ćurko, 2010, p. 8):

· faza inicijalizacije (nastajanja),

· faza ekspanzije (rasta),

· faza konsolidacije (sazrijevanja),

· faza zrelosti sustava.

11

Slika 2.: Životni ciklus informacijskog sustava

Izvor: Ekonomski fakultet Zagreb, 2010.

Faza inicijalizacije ili nastajanja započinje davanjem poticaja menadžera i djelatnika za

razvitak novog informacijskog sustava. U ovoj fazi obavljaju se opsežne konzultacije i

razgovori te pripreme za izgradnju novoga poslovnog informacijskog sustava (Panian i

Ćurko, 2010, p. 9).

Faza ekspanzije započinje kada se ulaganjem sredstava, truda i znanja, informacijski sustav

dovede do ove faze. Tada se nabavlja oprema, pripremaju se programi, obrazuju djelatnici te

razvijaju mrežne komponente sustava. Krivulja životnog ciklusa je u ovoj fazi izrazito

rastuća.

Točka infleksije nastaje u trenutku kada je dosegnuta razvojna razina informacijskog sustava

te se njegov rast tada usporava kako bi se imala određena kontrola nad sustavom. Tada se

informacijski sustav nalazi u fazi konsolidacije ili sazrijevanja gdje se usklađuje rad

komponenata sustava.

Faza zrelosti počinje kada informacijski sustav počne ostvarivati rezultate rada te stvarati

vrijednost. Nastojat će se da ova faza životnog ciklusa poslovnog informacijskog sustava

potraje što duže, kako bi se što više iskoristila dotadašnja ulaganja u njegov razvitak, no na

tome ipak ne treba pretjerano „tvrdo“ inzistirati kako sustav ne bi u međuvremenu tehnološki

12

i „moralno“ zastario te zapravo postao kontraproduktivnim sa stajališta poslovanja tvrtke

(Panian i Ćurko, 2010, p. 10).

2.1.7. Izgradnja informacijskog sustava

Izgradnja informacijskog sustava je veoma složen proces koji treba organizirati kroz projekt,

odnosno, kao skup organiziranih poslova koje treba odraditi u određenom vremenu kako bi se

izgradio određeni proizvod. U izgradnji informacijskog sustava zajednički sudjeluju

informatičari, poslovodstvo te korisnici koji će primijenjivati novi informacijski sustav.

Prilikom izgradnje, poslovodstvo daje određene smjernice, korisnici su ti koji poznaju

postojeći način rada te zahtjeve i probleme, a informatičari analiziraju poslovni sustav i

zahtjeve te oblikuju i izgrađuju novi informacijski sustav.

Aktivno uključivanje poslovodstva i korisnika u proces razvoja informacijskog sustava

dovodi do nastajanja dobrog i kvalitetnog informacijskog sustava. Izgrađen informacijski

sustav treba odgovarati svim potrebama korisnika te u svojem radu mora biti vrlo pouzdan i

efikasan.

U faze izgradnje informacijskog sustava ubrajaju se (Čerić i suradnici, 1998, p. 59):

· planiranje informacijskog sustava,

· analiza poslovnog sustava,

· oblikovanje informacijskog sustava,

· izrada informacijskog sustava,

· uvođenje u rad novog sustava i

· održavanje informacijskog sustava.

Planiranje informacijskog sustava je prva faza izgradnje koja se još naziva i izrada

strategije informacijskog sustava. Ova faza se ne mora obavljati kod manjih informacijskih

sustava, ali kod velikih može biti kritična za projekt jer poslovodstvo, na temelju rezultata

postignutih u ovoj fazi, odlučuje o daljnjem razvitku projekta. Svrha faze planiranja je

identificiranje korisnika sustava, identificiranje nedostataka postojećeg sustava, ustanovljenje

ciljeva novog sustava te izraditi plan razvoja informacijskog sustava. Faza završava ocjenom

izvedivosti informacijskog sustava i razrađenim planom daljnjeg razvoja kroz sljedeće faze,

13

procjenom potrebnih financijskih sredstava i drugih resursa, procjenom mogućih rizika

daljnje izgradnje itd. (Čerić i Varga, 2004, p. 47).

Analiza poslovnog sustava se odvija nakon što je poznat plan razvoja informacijskog

sustava. Zadatak ove faze je utvrditi korisničke ili informacijske zahtjeve, odnosno utvrditi

ono što informacijski sustav treba raditi kako bi ispunio sva očekivanja korisnika.

Informatičari se u analizi poslovnog sustava koriste različitim tehnikama te zajedno s

korisnicima definiraju njihove zahtjeve. Kod analize se koristi prototipiranje koje omogućava

korisnicima i informatičarima da se slože oko informacijskih zahtjeva. Pri kraju analize,

prototipom se simulira izgled rada s informacijskim sustavom.

Oblikovanje informacijskog sustava je treća faza izgradnje. U ovoj fazi se razrađuje na koji

način će informacijski sustav raditi. Podatci informacijskog sustava se prikazuju dijagramima

objekata te se oblikuju u bazu podataka koja će se nalaziti na računalu. Faza oblikovanja

utvrđuje tehnološke i organizacijske uvjete za rad sustava, npr.:

· potrebno računalo i ostalu tehničku opremu,

· potrebne programe te

· organizacijske i kadrovske uvjete za rad informacijskog sustava.

Izrada informacijskog sustava obuhvaća programiranje prethodnih procesa te se na taj

način dobivaju računalni programi. Pred programiranje se postavlja nekoliko zahtjeva:

programiranje treba biti produktivno, a izrađeni programi efikasni i korektni, lako prenosivi

na drugo računalo i s mogućnošću lakog održavanja (Čerić i suradnici, 1998, p. 68). Izradom,

provjerom i dokumentiranjem programskog dijela sustava, završava faza njegove izrade.

Rezultat ove faze je gotov sustav koji je spreman za uporabu.

Uvođenje u rad novog sustava naziva se još i implementacijom. Uvođenje u rad novog

informacijskog sustava jest faza u kojoj treba obaviti nekoliko zadataka (Čerić i suradnici,

1998, p. 69):

· izobrazbu korisnika za rad s novim informacijskim sustavom,

· prijelaz sa starog na novi informacijski sustav,

· provjeru (testiranje) cijelog novog informacijskog sustava,

· stavljanje novog informacijskog sustava u svakodnevnu upotrebu.

14

Ako je novi informacijski sustav složen i ako uvodi nove procedure, tada se uvođenje odvija

prema tri moguća načina: izravno uvođenje, paralelno uvođenje i postupno uvođenje. Način

uvođenja se odvija s obzirom na složenost informacijskog sustava.

Održavanje informacijskog sustava je zadnja faza izgradnje. Kao i svaki proizvod,

informacijski sustav treba održavati iz dvaju razloga: da se isprave uočene pogreške i

nedostaci otkriveni tijekom rada i da se sustav prilagodi promjenama poslovnog sustava

nastalim nakon njegova uvođenja (Čerić, 2004, p.52). Informacijski sustav treba

svakodnevno održavati inače će korisnici zahtijevati uvođenje novog informacjskog sustava.

U tom slučaju, to znači da bi ponovno trebalo krenuti u izgradnju informacijskog sustava

kroz sve prethodno definirane faze.

2.1.8. Sistematizacija informacijskih sustava

Informacijske sustave se može promatrati prema sistematizaciji u užem i u širem smislu. U

užem smislu sistematiziraju se informacijski sustavi za izravnu potporu menadžerskom

odlučivanju (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 51):

· upravljački (izvještajni) informacijski sustav (MIS),

· sustavi za potporu odlučivanju (DSS),

· sustavi potpore skupnom radu (GSS) i

· sustavi za potporu izvršnom menadžmentu (EIS).

U širem smislu, informacijski sustavi se povezuju sa (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 51):

1. inteligentnim sustavima:

· sustavima poslovne inteligencije (BI-Business Intelligence),

· sustavima za upravljanje znanjem (KMS-Knowledge Management Systems),

· ekspertnim sustavima (ES) i

· sustavima umjetne inteligencije (AI)

2. međuorganizacijskim sustavima:

· sustavima planiranja poslovnih resursa (ERP),

· sustavima za upravljanje odnosima s kupcima (CRM) i

· sustavima za upravljanje nabavnim lancima (SCM).

15

Uz sve navedene sustave za izravnu potporu menadžerskom odlučivanju, jedan od osnovnih

elemenata informacijskih sustava je i Sustav za obradu transakcija (TPS) koji se ne koristi

izravno. Međutim, sustav omogućava transakciju svih informacija za ostale vrste

informacijskih sustava. Može se reći kako Sustav za obradu transakcija omogućava izlazne

informacije koje su ulazne informacije ostalim vrstama informacijskih sustava.

U nastavku su definirani svi prethodno nabrojani sustavi.

Upravljački (izvještajni) informacijski sustav (MIS) dobiva informacije iz Sustava za

obradu transakcija te služi menadžerima kako bi imali uvid u aktivnosti poslovnih procesa i

pomoću informacija donosili poslovne odluke. Upravljački informacijski sustav ima veoma

razvijen sustav za upravljanje bazama podataka koji menadžerima nudi informacije na

tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj razini.

Sustav za potporu odlučivanju (DSS) je bitan dio računalnog informacijskog sustava.

Sustav pomaže menadžerima kako bi donijeli poslovne odluke na način da kombinira

podatke, analitičke alate i metode te koristi softver koji je prilagođen korisniku u sustavu

rješavanja strukturiranih problema. Prema Vukmiroviću i Čapku (2009, p. 59), sustav se

sastoji od nekoliko modula, to su: podsustav upravljanja podacima, podsustav upravljanja

modelima, podsustav upravljanja znanjem te korisničko sučelje.

Sustav za potporu skupnom radu (GSS) je razvijen radi postojanja timskog rada u

poduzećima. Cilj im je povećavanje produktivnosti kod donošenja odluka tako da se ubrzava

proces donošenja odluke i njena kvaliteta. To se postiže podupiranjem razmjene ideja,

mišljenja i sklonostima tima (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 117).

Informacijski sustav za potporu izvršnom menadžmetu (EIS) je sustav koji je temeljen na

računalnoj potpori te omogućava jednostavan pristup informacijama unutar nekog poslovnog

sustava i okruženja, a sve u funkciji stvaranja informacijske podloge za donošenje kvalitetnih

odluka koje su u skladu s ciljem poslovnog sustava. Informacijski sustav za potporu

vrhovnom menadžmentu je alat koji omogućuje direktan online pristup važnim podacima i

informacijama u relevantnom obliku, količini i sadržaju (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 60).

Informacija je pravovremena, djelotvorna i točna te je od velikog interesa za više menadžere.

Sustav poslovne inteligencije (BI) se ubraja u inteligentne informacijske sustave. Sustav

poslovne inteligencije takav je sustav koji čuva informacije i znanje o konkurenciji, kupcima,

16

dobavljačima , procesima (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 61). Cilj ovog sustava je prikupljene

podatke pretvoriti u korisne informacije koje se kasnije mogu pretvoriti u znanje.

Sustav za upravljanje znanjem (KMS) može se definirati kao informacijski sustav koji

pruža potporu mreži eksperata u kreiranju, konstrukciji, identifikaciji, prikupljanju, odabiru,

organizaciji, strukturiranju, distribuciji, rafiniranju, pretraživanju i primjeni znanja, s ciljem

potpore dinamici organizacijskog učenja i organizacisjke efektivnosti (Vukmirović i Čapko,

2009, p. 69). Ovaj sustav se temelji na uporabi moderne informatičke tehnologije te se

karakterizira za četiri područja – inovativnost, brzina reakcije, produktivnost i edukacija.

Ekspertni sustav (ES) je inteligentni računalni programski paket koji upotrebljava znanje i

procedure zaključivanja radi rješavanja problema, a čija je težina takva da je za njihovo

rješavanje potrebna ekspertiza posebnih stručnjaka (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 68).

Obilježja ovog sustava su: rabljenje različitih vrsta podataka, sposobnost samostalnog

zaključivanja te objašnjenje istog, funkcioniranje s nepostojećim podatcima, tolerancija

dvosmislenosti, fokusiranje na problem, itd. Dizajnirani su za rješavanje zadataka iz područja

financija, proizvodnje, računovodstva i sl. Prema Vukmiroviću i Čapku (2009, p. 68),

osnovne komponente ovog sustava su: komunikacijski međusklopovi, modul zaključivanja i

baza znanja.

Sustav umjetne inteligencije (AI) se ubraja u inteligentne informacijske sustave. Danas se

umjetna inteligencija može definirati kao sposobnost računala (programskog sustava) da

samostalno napravi unutarnji model nekog (ograničenog) problema i da model mijenja na

temelju danih i stalno promjenjivih kriterija vrednovanja, s ciljem postizanja maksimalno

efikasnih rješenja problema u okviru danih vrijednosti (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 66).

Cilj umjetne inteligencije je razvoj računalnih sustava sa sposobnošću razvoja inteligentnog

ponašanja.

Sustav planiranja poslovnih resursa (ERP) programsko je rješenje koje nastoji objediniti

sve podatke (informacije) i procese u organizaciji i time povezati sve dijelove i funkcije u

jedinstveni sustav, koji će moći podjednako dobro informacijski posluživati sve dijelove i

cijelu organizaciju, zadovoljavajući u potpunosti njihove informacijske potrebe (Vukmirović

i Čapko, 2009, p. 71). Temeljna ideja ovog sustava je integracija, odnosno promatranje

sustava kao jedne cjeline. Cilj ERP sustava je povezivanje svih informacija u poduzeću te

povezivanje svih funkcija u jedan sustav koji zadovoljava informacisjke potrebe na razini

cijelog poduzeća.

17

Sustav upravljanja odnosima s kupcima (CRM) se definira kao integrirana strategija

marketinga, prodaje te servisa koja ovisi o djelatnostima unutar cijelog poduzeća. U današnje

vrijeme su kupci ti koji određuju pravila pa poduzeća moraju poslovati u skladu sa željama

kupaca ako žele opstati na tržištu. Prema Vukmiroviću i Čapku (2009, p. 73), ciljevi ovog

sustava uključuju korištenje postojećih odnosa u svrhu povećanja dobiti, korištenje

integriranih informacija u svrhu osiguravanja izvrsnih usluga te uvođenje ponovljivih procesa

i procedura, dok upravljanje životnim ciklusom kupca čini tri faze sustava: pridobivanje

novih kupaca, produbljivanje odnosa i zadržavanje profitabilnih kupaca zauvijek.

Sustav upravljanja nabavnim lancima (SCM) obuhvaća sve sudionike u nabavnim

lancima, od dobavljača, kupaca pa sve do vozača i kontrolnih sudionika. Svi ti sudionici su

međusobno povezani različitim tokovima – robnim, financijskim ili informacijskim. Metoda

SCM se temelji na koncepciji proširenog poduzeća temeljenog na brzini odziva i

orijentiranog na potrebe kupaca i omogućava sinkroniziranje temeljnih ciljeva:

zadovoljavanje potreba kupaca, minimiziranje troškova i vremena (Vukmirović i Čapko,

2009, p. 73).

2.2. TEORIJSKE ZNAČAJKE INFORMATIZACIJE

Nakon definiranih teoretskih značajaka informacijskih sustava, u ovom poglavlju će se

definirati teorijske značajke informatizacije, što je vidljivo u podnaslovima: 1) pojam

informatizacije, 2) informatizacija poduzeća te 3) ciljevi informatizacije.

2.2.1. Pojam informatizacije

Informatizacija (engl. informatization) je proces kojim se olakšava protok, spremanje i

pristup informacijama (Informatizacija). Informatizacija u velikoj mjeri utječe na uspješnost

upravljanja poduzećem jer omogućava pregled podataka potrebnih za donošenje odluka.

Provodi se na nekoliko načina, ali najvažniji je proces kompjuterizacije zbog uređaja koji na

brz i uspješan način mogu zamijeniti radnu snagu pri prijenosu informacija. Uz proces

kompjuterizacije, u važne oblike informatizacije se ubrajaju organizacija i edukacija.

Organizacija omogućava da raspoloživa sredstva budu brzo primijenjena, a edukacija

osposobljava donosioce odluka da koriste dostupne informacije. Uz organizaciju i edukaciju,

18

informatizacija omogućava da izvršni radnici velik dio svoga posla prepuste strojevima.

Važan oblik informatizacije je i unapređenje komunikacije koja omogućava da informacije

budu dostupne svima, bez obzira na udaljenost.

Informatizacija se uvelike bazira na formiranju, širenju i integraciji informacijskih sustava

koji su sposobni za međusobnu razmjenu informacija. Svaki sustav i podsustav funkcionira

na uspostavljanju povratne veze između dijelova informacijskih sustava.

Informatizacija danas omogućava da se zaposlenici prebace na kreativne poslove, dok

poslove pretraživanja, obrade i razvrstavanja podataka preuzima „stroj“. Informatizacija ne

ispravlja loše načine poslovanja, već izradom modela poslovanja popravlja poslovanje te

omogućava kvalitetnu informatizaciju.

2.2.2. Informatizacija poduzeća

Informatizacija poduzeća se temelji na informacijskom sustavu poduzeća koji povezuje sve

funkcije, odjele i poslove. Pod informatizacijom poslovanja tvrtke podrazumijeva se

izgradnja integralnog informacijskog sustava s osnovnom zadaćom prikupljanja, dostupnosti,

unosa i obrade informacija.

Informatizacijom poslovanja se može ostvariti brža i jednostavnija obrada podataka i

informacija važnih za poslovanje tvrtke, smanjenje broja operativnih zaposlenika,

preglednost i dostupnost informacija u svakome trenutku, detaljnije informacije o poslovanju,

izvještavanje na dnevnoj bazi, smanjenje troškova poslovanja, pristup informacijama sa

udaljenih lokacija te mnoga druga pozitivna dostignuća.

2.2.3. Ciljevi informatizacije

U ciljeve informatizacije poslovanja ubrajaju se (Informatizacija poduzeća, 2008):

· objedinjavanje informacija te

· točnost i brzina.

Informatizacija poslovanja omogućava da se sve informacije, koje su važne za poslovanje

pojedinog poduzeća, sakupljaju i evidentiraju na jednom mjestu te su dostupne svim

19

zaposlenicima koji se svakodnevno njima koriste u svojim radnim zadatcima. Informatizacija

omogućava točnost podataka te brzinu pretraživanja i korištenja istih.

Informatizacija omogućava jednostavnost obrade informacija te se na taj način ubrzavaju

poslovni procesi.

20

3. VAŽNIJE ZNAKOVITOSTI O TVRTCI CROATIA

OSIGURANJE d.d.

U ovom dijelu diplomskog rada su navedene sve važnije znakovitosti o tvrtci Croatia

osiguranje d.d. te su obrađene prema: 1) razvoj tvrtke Croatia osiguranje d.d., 2)

djelatnost tvrtke Croatia osiguranje d.d., 3) organizacijska struktura, 4) pokazatelji

poslovanja te 5) očekivani razvoj tvrtke u budućnosti.

3.1. RAZVOJ TVRTKE CROATIA OSIGURANJE d.d.

Tvrtka je rezultat dugih i ustrajnih nastojanja osnivanja domaće osiguravajuće ustanove. Ta

su nastojanja u to vrijeme praćena s velikim zanimanjem za građanstvo te se na sjednici

Skupštine grada Zagreba, 04. lipnja 1884. godine, osnovalo samostalno osiguravajuće

poduzeće pod nazivom: CROATIA osiguravajuća zadruga.

Prva uprava je morala izvršiti tešku zadaću oko provedbe ustroja poslovanja. Prva uprava,

osim garancije općine grada Zagreba, nije raspolagala drugim sredstvima pa je u početku

razvitak posla ovisio o učinkovitoj organizaciji i pribavi poslova (Croatia osiguranje d.d.,

1994, p. 16). Zbog toga su se u javnosti isticali uspjesi, probitak i korist osiguranja kod

domaćeg zavoda. Kao primjer ostalima, grad Zagreb je odlučio svoju pokretnu i nepokretnu

imovinu odmah osigurati kod Croatie. Skupština je odobrila temeljnu glavnicu od 100.000

forinti koje Zadruga nikad nije koristila jer joj tada, uz vlastita sredstva, više nije trebala.

Grad Zagreb je tada donio odluku o prekidu dotadašnjih ugovora o osiguranju sa strancima i

o prenošenju osiguranja pokretne i nepokretne imovine u Croatia osiguravajuću zadrugu. Za

primjer građanima, uprava je imala potporu domaćih novčanih zavoda koji su odobravali

zajmove za zgrade, ali uvjetovanjem da se osiguranje sklopi kod Croatie.

Slika 3.: Pločica za označavanje osiguranih zgrada

Izvor: Tablice osiguravajućih zavoda, 2013.

21

Odmah nakon osnutka i početka rada, Croatiu su svi prihvaćali kao osiguravajuću zadrugu. U

prvih šest mjeseci poslovanja, zadruga je ostvarila pozitivan financijski rezultat. 1896. godine

je u Osijeku otvorena podružnica za Slavoniju, a 1898. u Bosni i Hercegovini. Nakon toga,

svake godine se otvaralo sve više novih podružnica te je zadruga u kratkom roku ostvarivala

povoljne poslovne učinke. U prvom planu je bilo da se zadruga bavi samo požarnim

osiguranjem zgrada, ali proširenjem rada na osiguranje života, Croatia je prerasla okvire

zadruge te je tako postala pravo osiguravajuće društvo. S takvim razvitkom posla je jačao

kapital zadruge te je povoljan rezultat od 1908. godine omogućavao isplatu dividende

osiguranicima životnog osiguranja.

Posljedice Prvog svjetskog rata su se odrazile na gospodarstvo, a samim time i na poslovanje

Croatie. No, Croatia je obavljala poslovanje unatoč okolnostima koje su proizvele ratne

neprilike te je uspjela prilagoditi poslovanje financijskog odjela unatoč izazvanoj inflaciji,

padom životnog standarda i gospodarskih aktivnosti. Ratne prilike djelovale su nepovoljno

kod isplaćivanja dividendi, uvođenja osiguranja nezgode i provalne krađe, uvođenja

osiguranja transporta, uvođenja osiguranja kod rizika tuče i osiguranja stoke. Završetak rata i

novonastale prilike, međutim, teško su pogodile Croatiu u pogledu gubitka poslovnih

područja (Croatia osiguranje d.d., 1994, p. 23).

Nakon dovršenja rata, Croatia je započela poslovanje po cijeloj novonastaloj državi te se na

taj način postupno povećavala imovina, kapital i obnova portfelja. Osim u nove poslovne

prostore, Croatia je ulagala i u stambene zgrade i objekte te je vrijednost nekretnina naglo

porasla. U razdoblju od 1918. do 1941. godine, Croatia se bavila osiguranjem protiv šteta na

imovini, protiv šteta od provalne krađe, protiv posljedica tjelesnih nezgoda, osiguranjem

zakonske dužnosti, osiguranjem usjeva protiv šteta od tuče, osiguranjem predmeta u

transportu, osiguranjem autorizika, osiguranjem šteta loma strojeva, osiguranjem vodovodnih

šteta itd.. U godinama uoči Drugog svjetskog rata zadruga se razvila u najvećeg i najjačeg

domaćeg osiguratelja (Croatia osiguranje d.d., 1994, p. 25).

1. ožujka 1945. godine je donesena odluka o spajanju svih osiguravajućih društava u Državni

osiguravajući Zavod za osiguranje i reosiguranje (DOZ). Tada je iščeznulo ime Croatia kao

osiguravajućeg društva, sve do 70-ih godina kada je ponovno vraćeno kao sinonim hrvatskog

narodnog osiguranja i njegove tradicije. Poslovne jedinice Croatie u tom razdoblju obavljaju

poslove osiguranja i djeluju u: Belom Manastiru, Beogradu, Bjelovaru, Čakovcu, Daruvaru,

Drnišu, Dubrovniku, Đakovu, Gospiću, Karlovcu, Kninu, Kopru, Krapini, Križevcima,

22

Kutini, Metkoviću, Našicama, Novoj Gradiški, Ogulinu, Osijeku, Puli, Rijeci, Sisku,

Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Valpovu, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici,

Vukovaru, Zaboku, Zadru i Zagrebu – filijale za osiguranje: motornih vozila, osoba, imovine

i transporta i kredita te specijalizirane poslovne jedinice za osiguranje transporta i kredita u

Beogradu, Rijeci, Puli, Splitu i Zadru (Croatia osiguranje d.d., 1994, p. 31).

Croatia 1990. godine postaje dioničko društvo s pretežitim udjelom državnoga vlasništva

(Povijest, 2014). Pod imenom „Croatia osiguranje d.d.“ nastavlja raditi sve do danas.

2014. godine, Croatia osiguranje d.d. je prodana rovinjskoj Adris grupi. Za Adris grupu je

obveza za objavljivanje ponude za preuzimanje najvećeg hrvatskog osiguravatelja nastala 6.

ožujka ove godine, kada je Adris sklopio s državom ugovor o kupoprodaji dionica u Croatia

osiguranju (Adris grupi zeleno svjetlo za objavljivanje ponude za preuzimanjem Croatia

osiguranja, 2014). Croatia osiguranje d.d. je u novim okolnostima i dalje vodeći osiguravatelj

koji pruža tržištu nove osigurateljske proizvode prema uzoru na razvijeno europsko tržište.

Tvrtka je tijekom stotridesetgodišnje djelatnosti neprestano u službi razvoja gospodarstva uz

podmirivanje svih svojih obaveza, čime je opravdala svrhu utemeljenja.

3.2. DJELATNOST TVRTKE CROATIA OSIGURANJE d.d.

Djelatnost tvrtke Croatia osiguranje d.d. čine sve vrste životnih i neživotnih osiguranja, kao i

druge usko povezane djelatnosti.

Predmet poslovanja Društva su poslovi osiguranja pod kojima se podrazumijeva sklapanje i

ispunjavanje ugovora o životnim i neživotnim osiguranjima, i to (Godišnje izvješće, 2013,

p.12):

· životno osiguranje,

· rentno osiguranje,

· dodatna osiguranja životnog osiguranja,

· ostala životna osiguranja,

· životno i rentno osiguranje vezano za jedinice investicijskih fondova,

· osiguranje od nezgode,

· zdravstveno osiguranje,

· osiguranje cestovnih vozila,

23

· osiguranje tračnih vozila,

· osiguranje zračnih letjelica,

· osiguranje plovila,

· osiguranje robe u prijevozu,

· osiguranje od požara i elementarnih šteta,

· ostala osiguranja imovine,

· osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila,

· osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica,

· osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila,

· ostala osiguranja od odgovornosti,

· osiguranje kredita,

· osiguranje jamstva,

· osiguranje raznih financijskih gubitaka,

· osiguranje troškova pravne zaštite,

· putno osiguranje.

Društvo obavlja i slijedeće poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s poslovima

osiguranja i to (Godišnje izvješće, 2013, p. 12):

· posredovanje kod prodaje odnosno prodaja predmeta koji pripadaju društvu po osnovi

obavljanja poslova osiguranja,

· poduzimanje mjera radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti koje ugrožavaju osiguranu

imovinu i osobe,

· procjena stupnja izloženosti riziku osiguranog objekta i procjena šteta,

· obavljanje drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi s poslovima osiguranja.

3.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Organizacija tvrtke je utvrđena Statutom, Odlukom Nadzornog odbora o broju članova

Uprave te njihovim zaduženjima i Odlukama Uprave o organizaciji poslovanja. Croatia

osiguranje d.d. je organizacijski podijeljena na dvije osnovne cjeline – Generalnu direkciju i

podružnice.

24

U nastavku ovog podnaslova je prikazana organizacijska struktura kroz dva temeljna

podpoglavlja: 1) direkcije i sektori za upravljanje te 2) podružnice.

3.3.1. Direkcije i sektori za upravljanje

Radi realizacije strateških ciljeva, racionalizacije troškova, efikasnijeg i bržeg rada Generalne

direkcije te boljeg nadzora nad poslovanjem, tijekom 2012. godine definirana je nova

organizacijska struktura Generalne direkcije (Godišnje izvješće, 2013, p. 12). Organizacijski

dijelovi Generalne direkcije su grupirani u tri organizacijske cjeline:

· direkcija za upravljanje osigurateljnim poslovnim procesima,

· direkcija za upravljanje procesima financija i računovodstva,

· direkcija za upravljanje rizicima i potpornim poslovnim procesima.

Prema godišnjem izvješću tvrtke Croatia osiguranje d.d., a kojeg izdaje Fina, nova

organizacijska struktura Generalne direkcije je uvedena 11. listopada 2012. godine u čijem se

sklopu nalaze:

· Uprava Društva,

· Ured Uprave,

· Ured za strateški razvoj,

· Imenovani ovlašteni aktuar te

· Sektor za unutarnju reviziju.

U prvu organizacijsku cjelinu grupirani su svi osigurateljni organizacisjki dijelovi pod

Direkcijom za upravljanje osigurateljnim poslovnim procesima (Godišnje izvješće, 2013,

p.12), a sastoji se od:

· Sektora za prodaju osiguranja,

· Sektora za osiguranje imovine,

· Sektora za osiguranje prijevoza i kredita,

· Sektora za osiguranje motornih vozila,

· Sektora za razvoj i unapređenje procesa naknade šteta,

· Sektora za životna i osobna osiguranja.

25

U drugu organizacijsku cjelinu, u Direkciju za upravljanje procesima financija i

računovodstva grupirani su organizacijski dijelovi koji obavljaju poslove upravljanja

poslovnim procesima ulaganja, financija i računovodstva (Godišnje izvješće, 2013, p. 12), a

sastoji se od:

· Sektora za ulaganja,

· Sektora za financijsko poslovanje,

· Sektora za korporativno računovodstvo i kontroling.

U trećoj organizacijskoj cjelini, u Direkciji za upravljanje rizicima i potpornim poslovnim

procesima grupirani su organizacijski dijelovi koji su potpora poslovanju (Godišnje izvješće,

2013, p. 12), a sastoji se od:

· Sektora za informatičku potporu poslovnih procesa,

· Sektora za nabavu i opće poslove,

· Sektora za upravljanje rizicima,

· Sektora za pravne poslove,

· Odjela za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša.

3.3.2. Podružnice

Podružnice djeluju pod nazivom filijala uz oznaku sjedišta. Croatia osiguranje d.d. posjeduje

ukupno 23 podružnice širom Republike Hrvatske.

Podružnice Croatia osiguranja d.d. pokrivaju područje cijele Republike Hrvatske, a svrstane

su po regionalnom principu u šest regija (Godišnje izvješće, 2013, p. 15):

· REGIJA 1: Filijala Dubrovnik, Filijala Split, Filijala Šibenik i Filijala Zadar

· REGIJA 2: Filijala Gospić, Filijala Karlovac, Filijala Pula i Filijala Rijeka

· REGIJA 3: Filijala Čakovec, Filijala Koprivnica, Filijala Varaždin i Filijala Zabok

· REGIJA 4: Filijala Bjelovar, Filijala Kutina, Filijala Sisak i Filijala Virovitica

· REGIJA 5: Filijala Osijek, Filijala Požega, Filijala Slavonski Brod i Filijala Vinkovci

· REGIJA 6: Filijala Zagreb, Filijala Zagrebački prsten – Velika Gorica i Filijala PIK

Zagreb

26

Svaka navedena podružnica se sastoji od nekoliko poslovnica koje zajedno obavljaju

temeljne djelatnosti tvrtke Croatia osiguranje d.d..

Uz navedene podružnice, tvrtka ima većinske udjele u društvima osiguravateljne i

neosiguravateljne djelatnosti pod zajedničkim imenom – Grupa Croatia osiguranje. Grupa se

sastoji od slijedećih društava:

· Croatia Lloyd d.d. – Zagreb,

· Croatia zdravstveno osiguranje d.d. – Zagreb,

· PBZ Croatia osiguranje d.d. – Zagreb,

· Croatia osiguranje mirovinsko društvo d.o.o. – Zagreb,

· Croatia – tehnički pregledi d.o.o. – Zagreb,

· Slavonijatrans – tehnički pregledi d.o.o. – Slavonski Brod,

· HERZ d.d. – Požega,

· Croatia osiguranje d.d. – Ljubuški,

· Croatia osiguranje – Život a.d. – Skopje,

· Croatia osiguranje – Neživot a.d. – Skopje,

· Milenijum osiguranje a.d.o. – Beograd,

· Croatia Sigurimi s.a. – Priština.

3.4. POKAZATELJI POSLOVANJA

Pokazateljima poslovanja će se prikazati osnovne informacije o poslovanju tvrtke Croatia

osiguranje d.d.. U analizi poslovanja će se koristiti slijedeći pokazatelji: ukupni prihodi,

zaračunata premija, ukupni rashodi, dobit prije oporezivanja (bruto dobit), dobit nakon

oporezivanja (neto dobit), ukupna imovina, kapital i rezerve, cijena dionice te broj zaposlenih

u poduzeću. Iznosi ovih pokazatelja su preuzeti iz Registra javne objave, a sa internet stranice

Fine.

Pokazatelji poslovanja su podijeljeni u tri cjeline: 1) pokazatelji poslovanja za 2010.

godinu, 2) pokazatelji poslovanja za 2011. godinu te 3) pokazatelji poslovanja za 2012.

godinu.

27

3.4.1. Pokazatelji poslovanja za 2010. godinu

U nastavku su prikazani temeljni pokazatelji poslovanja za 2010. godinu te analiza svih

pokazatelja u odnosu na 2009. godinu.

Tablica 1.: Pokazatelji poslovanja za 2010. godinu

POKAZATELJI POSLOVANJA 2010. godina

Ukupni prihodi 2.888.519.691

Zaračunata premija 2.895.416.893

Ukupni rashodi 2.831.748.705

Dobit prije oporezivanja (bruto dobit) 56.770.986

Dobit nakon oporezivanja (neto dobit) 43.603.886

Ukupna imovina 7.760.489.879

Kapital i rezerve 1.653.193.119

Cijena dionica 5.255

Broj zaposlenih 2.850

Izvor: Obrada studentice prema podacima Fine

Ukupni prihodi ostvareni u 2010. godini iznose 2.888.519.691 kunu što je za 10,7% manje u

odnosu na 2009. godinu. Na smanjenje prihoda je utjecalo smanjenje zaračunate premije te

smanjenje prihoda od ulaganja. Rashodi Croatia osiguranja d.d. u 2010. godini iznose

2.831.748.705 kuna i smanjeni su za 9,7% ili 305,2 mil. kuna u odnosu na 2009. godinu

(Godišnje izvješće, 2011, p. 9). Bruto dobit za 2010. godinu iznosi 56.770.986 kuna, što je

prema godišnjem izvješću za 8,4% više od planirane dobiti. Dobit Društva nakon

oporezivanja iznosi 43.603.886 kuna i manja je za 37,4% u odnosu na 2009. godinu

(Godišnje izvješće, 2011, p. 10). Zaračunata premija iznosi 2.895.416.893 kune što

predstavlja smanjenje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Cijena redovnih dionica

posljednjeg dana 2010. godine je iznosila 5.255 kuna, a na isti dan 2009. iznosila je 5.000

kuna. Broj zaposlenih radnika u 2010. godini bio je 2.850 dok je 2009. godine bilo 2.853

zaposlenih u tvrtci.

28












Kapital i reserve 1.641.086.136




Zbog nezaposlenosti i pada potrošnje tvrtka je ostvarila niže prihode, u iznosu od

2.829.491.614 kuna, u odnosu na prethodnu godinu. Uz niže prihode, ostvarili su i niže

rashode u odnosu na 2010. godinu. Zahvaljujući nižim rashodima i usprkos recesiji, tvrtka je

povećala bruto dobit na 104.699.595 kuna. Zaračunata premija u iznosu od 2.79 milijarde

kuna, manja je za 3,7% u odnosu na 2010. (Godišnje izvješće, 2012, p. 3). Ukupna imovina

tvrtke je 7.79 milijardi kuna, dok kapital i rezerve iznose 1.64 milijarde kuna. Cijena dionice

u 2011. godini iznosila je 4.000 kuna, što je za 1.255 kuna manje u odnosu na prethodnu

godinu. Recesija i pad gospodarstva su utjecali i na broj zaposlenih djelatnika jer se sa 2.850

zaposlenih u 2010. godini broj smanjio na 2.705 zaposlenih djelatnika.




29









Kapital i rezerve 1.751.600.522




U 2012. godini ostvarena je viša bruto dobit u odnosu na prethodnu godinu, u iznosu od

140.343.844 kuna. Zaračunata premija iznosi 2.707.693.805 kuna što je manje za 3% u

odnosu na 2011. godinu. Ukupni prihodi tvrtke iznose 2.796.1 mil. kuna i u odnosu na

prethodnu godinu manji su za 1,2% (Godišnje izvješće, 2013, p. 3). Ukupni rashodi (bez

poreza na dobit) iznose 2.655,7 mil. kuna i manji su za 2,5% u odnosu na prethodnu godinu

(Godišnje izvješće, 2013, p. 3). Dobit nakon oporezivanja iznosi 118.425.061 kunu što je veći

iznos u odnosu na 2011. godinu. Povećali su se iznosi ukupne imovine te kapitala i rezervi u

odnosu na godinu prije. Cijena dionica sa 4.000 kuna iz 2011. godine je porasla na 6.300

kuna u 2012. godini. Bolja tržišna situacija i povoljnije poslovanje doveli su i do porasta

broja zaposlenih u tvrtci, gdje se sa 2.705 zaposlenih u 2011. godini broj povećao na 2.827

zaposlenih djelatnika u 2012. godini.

3.5. OČEKIVANI RAZVOJ TVRTKE U BUDUĆNOSTI

Usprkos kriznoj situaciji na tržištu, tvrtka ima pripremljen ambiciozni plan rada i razvoja u

svim segmentima poslovanja. Društvo planira uvođenje novih poslovnih procesa, intenzivni

razvoj prodajne mreže, širenje osigurateljne ponude, povećanje aktivnosti na području

racionalnijeg upravljanja poslovnim rashodima, bolje rezultate ulaganja te u konačnici

stabilizaciju portfelja na tržištu i povećanje bruto dobiti Društva (Godišnje izvješće, 2013, p.

49).

30

Centralni fokus aktivnosti prodaje je maloprodaja i povećanje udjela životnih osiguranja.

Jedan od ciljeva prodaje je i povećanje klijenata u segmentu malog i srednjeg poduzetništva i

obrtništva. Tvrtka planira uvođenje novih osigurateljnih proizvoda i to kod osiguranja

motornih vozila, osiguranja imovine, osiguranja života te osobnih osiguranja.

U tvrtci planiraju izgradnju nove aplikativne podrške za banko osiguranja koja će omogućiti

jednostavnije korisničko sučelje za krajnje korisnike osiguranja. Nastaviti će se i s

programom nagrađivanja vjernosti njihovih klijenata. Pogodnosti, posebne ponude i akcije

ciljano će se provoditi za pojedine skupine klijenata ili osigurateljnih područja na nacionalnoj

i lokalnoj razini (Godišnje izvješće, 2013, p. 49).

Bogata tradicija i ugled tvrtke će i u budućnosti ostati važan čimbenik osigurateljskog tržišta

te Croatia osiguranje d.d. očekuje da će zadržati svoju vodeću poziciju na tržištu osiguranja u

zemlji i regiji.

31

4. INFORMACIJSKI SUSTAVI I PODSUSTAVI U TVRTCI

CROATIA OSIGURANJE d.d.

U ovom dijelu diplomskog rada su navedeni i opisani informacijski sustavi i podsustavi u

tvrtci Croatia osiguranje d.d. pod slijedećim podnaslovima: 1) poslovni sustav, 2)

informacijski sustav te 3) informacijski podsustavi i aplikacije.

4.1. POSLOVNI SUSTAV

Svaki poslovni sustav putem raznih funkcija osigurava podatke i informacije važne za

poslovanje. Poslovanje tvrtke obuhvaća niz različitih poslovnih događaja koji generiraju

podatke te na taj način kontroliraju izvršenje poslovanja. Poslovni sustav podatke obrađuje u

informacije koje su potrebne za poslovanje. Bez podataka bi bilo teško poslovati, a bez

informacija bi bilo teško upravljati poslovanjem.

U poslovnim sustavima, informacijski sustavi podržavaju i informacijski poslužuju poslovne

procese, poslovno odlučivanje, razvijanje i implementaciju strategija poslovanja.

Svaka organizacija je poslovni sustav unutar kojeg djeluje informacijski sustav koji

omogućuje komunikaciju unutar poslovnog sustava te komunikaciju s okolinom. Tako se i za

tvrtku Croatia osiguranje d.d. može reći da je jedan veliki poslovni sustav. Croatia osiguranje

d.d. kao poslovni sustav sadrži veliki broj podsustava koje čine svi dijelovi poduzeća, npr.

informatički odjel, financijski odjel, prodajni odjel, marketinški odjel itd. S druge strane, za

Generalnu direkciju se, također, može reći kako je glavni poslovni sustav tvrtke Croatia

osiguranje d.d., a sve njene podružnice čine brojne podsustave. Tako i svaka podružnica čini

poslovni sustav, a njene poslovnice podsustave glavnog poslovnog sustava. Na primjeru

Croatia osiguranja d.d. se vidi kako definiranje poslovnog sustava poprima razne oblike te da

na se ovako velikom poduzeću može prikazati mnogo primjera poslovnog sustava i

podsustava.

Kroz dva osnovna organizacijska oblika – Generalnu direkciju i poslovne jedinice Društva,

ostvaruju se sve bitne funkcije poslovnog sustava (Croatia osiguranje d.d., 1994, p. 73):

· upravljanje i poslovođenje,

· planiranje,

32

· razvoj,

· pribavljanje osiguranja i naplata premije,

· procjena i rješavanje šteta,

· reosiguranje i suosiguranje,

· financijsko poslovanje,

· poslovi preventive,

· aktuarski poslovi,

· statistički poslovi,

· računovodstveni poslovi,

· poslovno informiranje,

· pravni poslovi,

· kadrovski i opći poslovi.

U Generalnoj direkciji se kroz sektore, odjele i službe obavljaju poslovi koji su zajednički za

cijelu tvrtku kao cjelinu, dok se u podružnicama i poslovnicama obavljaju poslovi

pribavljanja i obrade osiguranja, financijsko-računovodstveni poslovi itd.

Prema rasporedu funkcija i obavljanju poslova, može se zaključiti kako je Generalna

direkcija u Zagrebu glavni poslovni sustav tvrtke Croatia osiguranje d.d., a svi odjeli i sektori

direkcije, zajedno sa podružnicama i poslovnicama, čine podsustave tvrtke.

4.2. INFORMACIJSKI SUSTAV

Svaki poslovni sustav od samog početka ima svoj informacijski sustav jer inače sam ne bi

mogao postojati, odnosno biti sustav jer to podrazumijeva da pojedini dijelovi međusobno

komuniciraju. Razvoj informacijskog sustava je veoma zahtjevan posao. Učinkovitost bilo

kojeg sustava direktno je ovisna o komunikaciji pojedinih čimbenika, odnosno kvalitete i

učinkovitosti informacijskog sustava (Matić, 2010).

Croatia osiguranje d.d. kao osiguravajuće društvo mora imati informacijski sustav koji

pokriva poslovne procese, kao što su financijsko knjigovodstvo, obračun plaća, kadrovski

poslovi, poslovi nabave itd. Prava i potpuna informatizacija tvrtke postiže se kroz dobar izbor

poslovnog informacijskog sustava.

33

Croatia osiguranje d.d. u svakom odjelu Generalne direkcije, kao i podružnica, upravlja s

velikim brojem podataka, zapisa i fotografija koje bez naprednog informacijskog sustava

mogu postati nevažeće informacije. Zbog toga je veoma važno aktivno korištenje

informacijskog sustava na svim razinama tvrtke, a kojeg obavljaju djelatnici u svim

raspoloživim odjelima. Svaki djelatnik je centar odgovornosti za svoj dio posla jer je kroz

informacijski sustav vidljiv izvršitelj radnih zadataka. Kvalitetan informacijski sustav

detaljno arhivira povijest promjena radnih zadataka, ali kontrolira i razinu ovlasti koja je

korisnicima sustava dodijeljena. Umrežavanje podataka smanjuje vremenski i novčani trošak

razmjene informacija između odjela. Takav se sustav upravljanja dokumentima oslanja na

centralnu bazu podataka koja se nalazi u Generalnoj direkciji te se svakodnevno nadopunjuje

novim informacijama. Neposrednom komunikacijom putem informacijskog sustava se svi

procesi ubrzavaju, kao što je i cilj da se razmjena informacija u informacijskom sustavu

odvija brzo, dvosmjerno i u realnom vremenu.

U tvrtci Croatia osiguranje d.d. se koristi više informacijskih sustava. Neki informacijski

sustavi su proizvodi koji su „stvoreni“ u informatičkom odjelu u Generalnoj direkciji, dok su

ostali sustavi naručeni od drugih informatičkih poduzeća.

Tvrtka Croatia osiguranje d.d. koristi slijedeće informacijske sustave:

· CUBIS informacijski sustav,

· Point2000 poslovni informacijski sustav,

· RIS informacijski sustav,

· IdentiXL sustav,

· ISCO informacijski sustav te

· ISŽO informacijski sustav.

CUBIS informacijski sustav je sustav naručen od tvrtke InCubis d.o.o., Point 2000 je sustav

tvrtke Point d.o.o., RIS informacijski sustav je sustav u vlasništvu tvrtke RIS d.o.o., dok je

IdentiXL sustav naručen od tvrtke EDGE group d.o.o.. Preostala dva informacijska sustava –

ISCO i ISŽO su informacijski sustavi u vlasništvu Croatia osiguranja d.d.. Tvrtka koristi

pojedine dijelove, odnosno podsustave navedenih informacijskih sustava.

Glavni informacijski sustav se nalazi u Zagrebu u Generalnoj direkciji gdje se evidentiraju

svi podatci o poslovanju. Elektroničkim putem, uvid u podatke o poslovanju imaju sve

podružnice i zaposlenici koji imaju uvid u podatke važne za njihov odjel i radne zadatke koje

34

obavljaju. Djelatnicima koji rade u poslovnicama su vidljivi podatci samo za onaj dio radnih

zadataka koje obavljaju za svoju podružnicu. Takav način poslovanja zahtjeva kvalitetan

informacijski sustav koji se svakodnevno nadograđuje novim informacijama i koji je od

presudne važnosti za poslovanje. Brigu o radu informacijskog sustava vode djelatnici u

Odjelima za informatičku potporu u svakoj podružnici. Glavni informatički odjel se, također,

nalazi u Generalnoj direkciji u Zagrebu gdje njihovi djelatnici imaju nadzor nad cjelokupnim

poslovanjem. Upravo zbog takvog načina poslovanja i velikog broja korištenih

informacijskih sustava, potrebno je formirati jedan informacijski sustav. Svi prethodno

navedeni informacijski sustavi koje tvrtka Croatia Osiguranje d.d. koristi u poslovanju su

integrirani u jednu skladnu cjelinu te na taj način tvore jedinstveni sustav – integralni

informacijski sustav.

Integralni informacijski sustav se zasniva na jednoj i jedinstvenoj bazi podataka. Aplikacije

su izrađene tako da strogo poštuju jedinstveni model podataka i najčešće bez ikakvih

konverzija izravno unose i čitaju podatke iz jedne, jedinstvene baze podataka (Stanić i

Glavaš, 2013, p. 643).

Slika 4.: Integralni informacijski sustav

Izvor: Obrada studentice prema Stanić i Glavaš, 2013, p. 644

U integralnom informacijskom sustavu kojeg koristi tvrtka Croatia osiguranje d.d., baza

podataka se sastoji od dva dijela – produkcijske baze i skladišta podataka. Skladište podataka

je posebna baza podataka koja se koristi za izvješćivanje o poslovanju. Prijenos podataka se

35

odvija između produkcijeske baze i skladišta podataka te je veoma jednostavan. Prednost

ovakvog informacijskog sustava je:

· izvješća o ukupnom poslovanju se dobivaju brzo i jednostavno iz skladišta podataka,

· procedure u masovnim obradama podataka koriste podatke s jednog mjesta te su zbog

toga jednostavnije i pružaju bolje poslovne rezultate.

Jedna od najvažnijih prednosti integralnog informacijskog sustava su opći koncepti

poslovanja koji se primijenjuju na sveukupno poslovanje i za sve vrste osiguranja koje tvrtka

Croatia osiguranje d.d. nudi u svojoj ponudi. Integriranost predstavlja konceptualnu

povezanost svih dijelova sustava u cjelinu gdje se bilježe informacije o poslovanju u trenutku

njihova nastanka. Ovakav informacijski sustav zahtjeva svakodnevno održavanje sustava koje

provode djelatnici informatičkog odjela u Generalnoj direkciji te djelatnici Odjela za

informatičku potporu u svakoj od 23 podružnice. Najveća vrijednost integralnog

informacijskog sustava su podatci koji su prikupljani od početka stvaranja sustava te se

svakodnevno ažuriraju i nadopunjuju.

U informatičkom odjelu u Generalnoj direkciji nalaze se svi raspoloživi serveri, odnosno

baze podataka koje „komuniciraju“ s programima radi sustavnog praćenja poslovnog procesa.

Svi prethodno nabrojani informacijski sustavi, naručeni od drugih poduzeća i oni u vlasništvu

tvrtke, međusobno se povezuju i surađuju. Napredak u povezivanju informacijskih sustava

omogućuje internetska tehnologija te se na taj način povezuju informacijski sustavi tvrtke s

informacijskim sustavima drugih poduzeća. Svi zajedno čine integralni informacijski sustav,

što ih direktno čini njegovim podsustavima.

4.3. INFORMACIJSKI PODSUSTAVI I APLIKACIJE

Tvrtka Croatia osiguranje d.d. koristi više informacijskih sustava koji tvore integralni

informacijski sustav te samim time oni čine podsustave tog sustava. U tvrtci se koriste dvije

vrste podsustava - oni naručeni od drugih poduzeća te vlastiti podsustavi.

U nastavku su prikazane informacije o svakom podsustavu, a kroz slijedeće cjeline: 1)

WinCUBIS, 2) Point2000, 3) IMIS i IMIS WEB, 4) BoneID Client, 5) vlastiti podsustavi.

36

4.3.1. WinCUBIS

WinCUBIS je skup informatiziranih radnih postupaka razvijenih u tvrtci InCubis d.o.o., koje

je tvrtka Croatia osiguranje d.d. zajedno s njima počela stvarati. Određeni skup

informatiziranih postupaka čini podsustav, a Croatia osiguranje d.d. od 1995. godine koristi

slijedeće dijelove WinCUBIS podsustava:

· podsustav za obradu (procjenu, likvidaciju i obračun šteta) - od 1995. do danas

· podsustav za prodaju autoosiguranja (autoodgovornost i autokasko) - od 1998. do

danas

· podsustav za obračun zastupničke provizije za agencijsku mrežu Croatia Kvarner – od

1997. do danas

Podsustav WinCUBIS je prodajna aplikacija koja je bazirana na client server tehnologijama

te obuhvaća kompletno poslovanje tvrtke, počevši od prodaje osiguranja pa sve do financija,

šteta i ostalih procesa. Neki od procesa koje ovaj sustav podržava su: definicija osigurateljnog

proizvoda, prodaja osiguranja, ulazna kontrola, fakturiranje, opominjanje, korespodencija s

klijentima, praćenje premije, obračun i isplata provizije, obrada, likvidacija, isplata štete,

integrirani sustav upravljanja dokumentima, sustav analize podataka i sustav izvještavanja,

višejezična podrška... (WinCUBIS, 2014).

Slika 5.: Primjer obračuna štete

Izvor: WinCUBIS, 2014.

37

Informatizirana knjiga šteta je prvi korak za podjelu štetnih spisa po osigurateljnim

proizvodima te olakšava analizu i rad s podatcima. U knjizi šteta se mogu otvoriti novi, ali i

raditi s postojećim štetnim spisima. Unos osobnih podataka o štetniku i oštećenom, o polici

osiguranja na osnovu koje se prijava radi, podataka o štetnom događaju – početni je postupak

(Matić, 2013). Prilikom unosa novog štetnog spisa i podataka o štetniku i oštećenome te o

polici osiguranja, informatički sustav kontrolira podatke te obavlja provjeru. Nakon

likvidacije štete, slijedi izdavanje naloga za isplatu štete koji se proslijeđuje odjelu

računovodstva. Takvim načinom rada ovog podsustava, dolazi do izražavanja vrijednosti

integracije cjelokupnog informacijskog sustava. Kako bi se postigla efikasnost u isplati šteta,

podsustav uz prikupljanje podataka obavlja i formiranje naloga za isplatu u aplikaciju

internetskog bankarstva te se štete nakon isplate specificiraju kao riješene ili zatvorene.

Takvim djelovanjem podsustava, rad djelatnika u više odjela je sveden na minimum.

Slika 6.: Primjer obračuna autoosiguranja

Izvor: WinCUBIS, 2014.

Struktura rizika autoosiguranja dijeli se na: rizik objekta osiguranja (automobila), rizik

okoline (zona rizika), rizik korisnika (vozača-bonus) te izloženost rizika (korištenje) (Matić).

Prva tri rizika tvore koeficijent rizika, koji pomnožen sa izloženošću rizika tvori premiju u

novom sustavu. Kod obračuna autoosiguranja, izloženost rizicima se dobije mjerenjem

vremena i uvjeta korištenja osiguranog objekta. Podsustav za prodaju autoosiguranja čine

38

neovisna informatička podrška, obavezno korištenje zajedničkih elemenata i autentifikacija

svakog dokumenta, odnosno police. Podsustav autoodgovornosti je u potpunosti baziran na

internet tehnologijama te podržava sve poslovne procese zaključenja ove vrste osiguranja. U

ovom podsustavu se podatci koriste iz centralne baze osiguranika i štetnika gdje se nakon

kontrole pristupa bazi podataka, podatci unose u podsustav kao osigurateljni proizvod te se

stvara polica osiguranja od automobilske odgovornosti.

4.3.2. Point2000

Point2000 je snažan integralni poslovni informacijski sustav razvijen od tvrtke Point d.o.o..

Aplikativni programski proizvod Point2000 čini više programskih objekata integriranih u

snažno poslovno oruđe osposobljeno za upravljanje poslovnim procesima. Croatia osiguranje

d.d. koristi slijedeće podsustave ovog informacijskog sustava:

· podsustav kadrova,

· podsustav plaća,

· podsustav osnovnih sredstava.

Podsustav kadrova čini Kadrovska evidencija koja je namijenjena za brzo i kvalitetno

informiranje i praćenje podataka o zaposlenicima. Osim praćenja prošlih događaja i

prikupljanja niza podataka o zaposlenicima, ovaj podsustav je namijenjen kvalitetnom

vođenju i planiranju korištenja ljudskih resursa. Sam modul projektiran je da zadovolji više

zahtjeva kao što su (Kadrovi: kadrovska evidencija, 2012):

· prikupljanje i održavanje podataka o zaposlenicima,

· praćenje svih promjena u radu i profesionalnom razvoju zaposlenika i njihovu

evaluaciju temeljem određenih kriterija,

· formiranje izvješća za potrebe menadžmenta,

· formiranje potrebnih zakonskih izvješća,

· pružanje temelja za daljnji razvoj sustava planiranja ljudskih resursa.

Point2000 Kadrovska evidencija omogućuje praćenje podataka o školovanju i tečajevima

zaposlenika. Važne promjene se automatski bilježe, a izračun dana godišnjeg odmora je

automatiziran kao i ispis rješenja. Promjene kadrovskih podataka se automatski prenose u

Program za obračun plaće.

39

Podsustav plaća čini obračun i knjigovodstvo plaća koji služi za obradu i vođenje

knjigovodstva plaća zaposlenika. Ovaj podsustav stalno prati zakonske promjene te se stalno

razvija i pruža korisnicima nove mogućnosti obračuna, izvješćavanja i praćenja podataka.

Glavna svojstva Point2000 Obračuna i knjigovodstva plaća (Kadrovi: Obračun i

knjigovodstvo plaća, 2012):

· obračun plaća moguć je za neograničen broj zaposlenika,

· moguće je slobodno definirati do 300 različitih vrsta primanja i odbitaka,

· za svaku vrstu primanja može se odabrati jedna od više desetaka obračunskih formula,

· podatke o zaradama i uplaćenim porezima moguće je pratiti kroz neograničeno

razdoblje,

· zarade se mogu obračunavati i pratiti na nekoliko nivoa: poduzeće, organizacijska

jedinica (do 3 nivoa) i zaposlenik,

· troškove plaća moguće je pratiti po nizu atributa kao što su: zaposlenik,

organizacijska jedinica, mjesto troška, radni nalog i objekt troška.

Svi podatci o obračunu plaća se automatski knjiže u sustav financijskog poslovanja, dok se

podatci o troškovima plaća knjiže u sustavu financijskog knjigovodstva.

Podsustav osnovnih sredstava je modul kojim se evidentira i prati sva dugotrajna imovina –

nematerijana i materijalna. Evidencijom su obuhvaćeni podatci o pojedinom sredstvu,

rasporedu sredstava u amortizacijske skupine sa stopama za obračun, vrijednost sredstava,

smještaj te učestalost korištenja. Od trenutka stavljanja u uporabu, imovina se počinje pratiti

u okvirima podsustava. Sve promjene na promatranoj imovini se trajno mogu pratiti na kartici

pojedinog sredstva. Obračun amortizacije se provodi na temelju računovodstvenih i poreznih

propisa. U podsustavu, Izvješća o imovini obuhvaćaju veliki broj različitih pregleda gdje

korisnik sam određuje nivoe i atribute za izvještavanje.

Primjena prethodnih podsustava omogućuje tvrtci:

· povećavanje financijskih efekata poslovanja, povećanje likvidnosti,

· povećavanje fleksibilnosti unutar tvrtke i s klijentima,

· kvalitetno informiranje o stanju dijelova tvrtke,

· lagan i jednostavan pristup informacijama, bez obzira gdje se nalaze,

· povećanje tržišne vrijednosti tvrtke.

40

4.3.3. IMIS i IMIS WEB

Podsustavi IMIS i IMIS WEB su proizvodi tvrtke Ris d.o.o.. Većinu softvera je navedena

tvrtka razvila u suradnji sa tvrtkom Croatia osiguranje d.d., gdje je razvoj počeo 1993.

godine. Korišteni podsustavi su prodajna aplikacija, odnosno aplikacija za prodaju života –

prodaja, štete i knjigovodstvo. Podsustav IMIS se koristi u centralnom dijelu tvrtke Croatia

osiguranje d.d., odnosno unutar tvrtke za sve dijelove društva, dok se IMIS WEB koristi

izvan poduzeća.

Podsustav IMIS pokriva procese prodaje osiguranja podijeljene u nekoliko kategorija (Imis):

· specijalizirani moduli za više od 20 vrsta osiguranja,

· opći moduli za sve ostale vrste osiguranja,

· obračuni provizije za pribavljače,

· sustav za Croatia Zdravstveno osiguranje,

· reosiguranje.

Slika 7.: Primjer prodaje police

Izvor: Imis

Na prethodnoj slici je prikazan primjer prodaje police autoosiguranja u tvrtci Croatia

osiguranje d.d., a koji čini podsustav IMIS. Kako je ranije prikazano, ovaj podsustav je

41

prodajna aplikacija koja se koristi pri prodaji svih vrsta životnih osiguranja. Nakon ispunjenja

police osiguranja sa svim potrebnim osobnim podacima klijenta, polica se zaključuje i

arhivira do slijedeće promjene.

Podsustav IMIS WEB je web varijanta podsustava IMIS. Podsustav omogućuje da se

podsustav IMIS koristi putem interneta s bilo koje lokacije, koristeći najnovije standarde na

području sigurne razmjene informacija.

4.3.4. BoneID Client

Podsustav BoneID je razvijen od strane tvrtke EDGE group d.o.o. koji predstavlja sustav za

praćenje prisutnosti i registraciju radnog vremena, odnosno radnih sati zaposlenika. Ovaj

sustav evidencije radnog vremena se sastoji od više modula, dok se u tvrtci Croatia

osiguranje koristi samo podsustav BoneID Klijent.

Aplikacija Klijent je namijenjena praćenju prisutnosti, obradi radnih sati te kreiranju i ispisu

izvještaja. Aplikacija se instalira kod svake osobe koja treba imati nadzor nad određenim

odjelom te se ta osoba prijavljuje jedinstvenom lozinkom, čime joj je onemogućen pristup

odjelima koje ne bi trebala vidjeti (BoneID-evidencija radnog vremena, 2009).

Ova aplikacija se najviše koristi u cijelome sustavu. Namijenjena je voditeljima odjela kako

bi mogli provjeravati prisutnost i izraditi izvještaje o radnim satima. Koristeći ovu aplikaciju,

voditelji odjela mogu (BoneID-evidencija radnog vremena, 2009):

· provjeriti podatke o svakom zaposleniku,

· provjeriti prisutnost u bilo kojem željenom trenutku ili ju pratiti u realnom vremenu,

· kreirati izvještaje (periodične, sumarne, detaljne, obračunske) za bilo koji vremenski

period te ih snimiti ili ispisati,

· dodijeliti šifre sati prometa (bolovanja, godišnje odmore, službeni put ili bilo koju

drugu željenu šifru koju kreira administrator sustava),

· popuniti listu radnih sati te ju tako pripremiti za izvoz u aplikaciju za obradu plaća, a

sve uz samo par klikova mišem.

42

Slika 8.: Primjer liste radnih sati

Izvor: IdentiXL sustav evidencije radnog vremena i kontrole pristupa

Lista radnih sati za svakog zaposlenika posebno bilježi slijedeće: prisutnost i odsutnost prema

Fingerscan uređaju, odrađeno vrijeme, prekovremeni rad, noćni rad, službeni i privatno

odsustvo, neopravdane sate, željene šifre sati prometa i koeficijent smjene te pregled

prethodno izrađenih listi. Popunjena lista se otprema na obradu plaće zaposlenika.

4.3.5. Vlastiti podsustavi

Tvrtka Croatia osiguranje d.d. koristi nekoliko vrsta podsustava koji su razvijeni u tvrtci te

služe samo za potrebe njihovog poslovanja. Korišteni podsustavi su:

· podsustav ISCO,

· podsustav ISŽO,

· podsustav WEBCO,

· podsustav PMK,

· podsustav GLK,

· podsustav PIK,

· podsustav ISO.

43

Podsustav ISCO je vlastiti podsustav tvrtke Croatia osiguranje d.d. koji bilježi sve promjene

vezane za štete, regrese i knjigovodstvo. Podsustav je stvoren najvećim dijelom za segment

šteta gdje se najviše radi o procjeni materijalnih i nematerijalnih vrsta šteta. Upravo zbog

toga razloga je i razvijen ovaj podsustav koji omogućava praćenje svih elemenata važnih za

donošenje ispravnih odluka vezanih za poslovanje.

Podsustav ISŽO je vlastiti podsustav tvrtke Croatia osiguranje d.d. koji je razvijen za

životna osiguranja. Razvoj je započeo u rujnu 2002. godine, a u produkciji je od siječnja

2004. godine. Zbog velike količine dokumentacije za police životnih osiguranja, dugoročne

pohrane i visokog stupnja informatiziranosti Sektora životnih osiguranja – nastao je

podsustav ISŽO. Potpuna integracija dokumentacije u poslovne procese i aplikaciju ISŽO

dovela je do vremenske uštede u radu. Značajke aplikacije ISŽO su (Milanović i Žiger):

· velika složenost podatkovnog modela,

· definiran skup indeksnih podataka dokumenata,

· definirana sučelja za razmjenu podataka.

Implementacija dijelova koji se odnose na ISŽO su povjerena aplikacijskoj grupi Sektora za

informatiku tvrtke Croatia osiguranje d.d.. Podsustav se kontinuirano dorađuje i proširuje

prema zahtjevima korisnika i potrebama poslovnih procesa. Podsustav je potpora i vanjskim

partnerina, npr. agencijama, bankama itd. U podsustavu djeluje preko 4.000 korisnika od

čega je 650 djelatnika iz tvrtke Croatia osiguranje d.d.. Podsustav je zasnovan na Oracle

Forms i razvijen je primjenom alata Oracle Forms Developer.

Podsustav WEBCO je vlastiti podsustav tvrtke Croatia osiguranje d.d. koji je stvoren za dio

korisnika u raznim bankama, a koji rade za Croatia osiguranje d.d..

Podsustav PMK je, također, vlastiti podsustav tvrtke Croatia osiguranje d.d. koji služi za

radne procese premijskog knjigovodstva. U ovom podsustavu se izrađuju police premije za

osiguranike, odnosno korisnike osiguranja.

Podsustav GLK je vlastiti podsustav tvrtke Croatia osiguranje d.d. koji je stvoren kao

podsustav financija te djeluje kao podsustav glavne knjige. Podsustav financija je jedan od

najvažnijih izvora informacija o poslovanju tvrtke te je zbog toga podsustav glavne knjige

veoma značajan jer zahtjeva pripremu podataka za praćenje svih nastalih poslovnih promjena.

44

Podsustav PIK je vlastiti podsustav tvrtke Croatia osiguranje d.d. koji predstavlja podsustav

za prijevoz i kredit. Ovaj podsustav je stvoren za potporu osiguranja prijevoza i kredita.

Podsustav ISO je podsustav u vlasništvu tvrtke Croatia osiguranje d.d. koji predstavlja

podsustav za potporu u osiguranju ISO standarda i kvalitete. Croatia osiguranje d.d. je prva

osigurateljska kuća u Hrvatskoj koja posjeduje certifikat sustava upravljanja kvalitetom

prema međunarodnoj normi ISO 9001:2008. Poslovanjem u skladu sa zahtjevima navedene

međunarodne norme potvrđuje se trajno opredjeljenje za (ISO standardi, 2014):

· razumijevanje i ispunjavanje zahtjeva kupaca,

· poboljšavanje kvalitete proizvoda i usluga,

· zadovoljstvo uposlenika i poslovnih partnera,

· jačanje liderske pozicije na nacionalnom i regionalnom tržištu.

45

5. ANALIZA I IMPLEMENTACIJA ČIMBENIKA RAZVOJA

INFORMATIZACIJE U TVRTCI CROATIA OSIGURANJE d.d.

U ovom dijelu diplomskog rada su analizirani čimbenici razvoja informatizacije u tvrtci

Croatia osiguranje d.d. te je prikazana njihova implementacija kroz slijedeće cjeline: 1)

implementacija tvrtke Croatia osiguranje d.d., 2) čimbenici razvoja informatizacije, te

3) učinci informatizacije u tvrtci Croatia osiguranje d.d..

5.1. IMPLEMENTACIJA TVRTKE CROATIA OSIGURANJE d.d.

U cijelokupnom poslovanju tvrtke Croatia osiguranje d.d. koristi se Windows 7, dok se za

antivirusnu zaštitu koristi Microsoft EndPoint Protection koji se može iskoristiti za postojeću

infrastrukturu klijenata i kompatibilan je sa svim operativnim sustavima Windows-a. Na

razini cijelog poslovnog sustava se koristi više od sto instaliranih računala u kojima je

instaliran software MS Office te se koriste naručene i specijalizirane aplikacije. U sklopu MS

Office softvera, tvrtka koristi Office Standard i Office Professional.

Tvrtka koristi više vrsta internet servisa kao što su E-mail, Videokonferencija, Internet

telefonija, Internet bankarstvo i Web. E-mail koji se koristi za komunikaciju unutar tvrtke i

komunikaciju izvan tvrtke, odnosno, s klijentima je Microsoft Office Outlook. Internet

telefonija omogućuje telefoniranje putem interneta, a navedena usluga je govorna usluga

tvrtke Metronet. Internet service provider je, također, tvrtka Metronet.

Održavanje i razvoj hardvera i softvera provodi vlastita informacijska služba, a voditelj

razvoja informatizacije je voditelj IT odjela. Značajnu ulogu u razvoju informacijskih sustava

ima voditelj IT odjela zajedno sa voditeljima vanjskih informatičkih tvrtki. Informacijska

služba u tvrtci Croatia osiguranje d.d. je poseban odjel te postoji u svakoj podružnici, dok se

glavna služba nalazi u Generalnoj direkciji.

Načine oglašavanja, svojih osigurateljnih usluga, koje koristi tvrtka Croatia osiguranje d.d. su

internet, televizija, novine te oglašavanje na društvenim mrežama.

Razvoj aplikacija za potporu svih poslovnih procesa izvodi informatički odjel tvrtke, a

zajedno sa specijaliziranim informatičkim tvrtkama. Razvoj informacijskog sustava je od

velike važnosti za tvrtku te utječe na provođenje poslovne strategije, a i bitno olakšava radne

46

procese u poslovanju. Poslovne funkcije koje su na kvalitetan način podržane računalnim

aplikacijama su financije, računovodstvo, upravljanje ljudskim potencijalima te poslovno

upravljanje i odlučivanje.

Tvrtka Croatia osiguranje d.d. koristi ERP sustav iz područja financija, računovodstva i

prodaje. Cilj ERP sustava je objedinjavanje svih informacija te povezivanje svih dijelova i

funkcija poduzeća u jedinstveni sustav.

5.2. ČIMBENICI RAZVOJA INFORMATIZACIJE

Prema Sistematiziranju čimbenika informatizacije poslovnog sustava, izrađen je anketni

upitnik u kojem su analizirani najvažniji čimbenici informatizacije – čimbenici upravljanja

informacijskim sustavom, čimbenici informatizacije te učinci informatizacije.

Čimbenici, odnosno ciljevi, informacijskog sustava u menadžerskom upravljanju i

odlučivanju u tvrtci Croatia osiguranje d.d. imaju najveći utjecaj na poslovanje tvrtke u

čimbenicima: poslovna produktivnost i smanjenje troškova, usklađivanje informacijskih

sustava s poslovnim potrebama, poslovna agilnost i sposobnost trenutne reakcije na tržišne

promjene, kvaliteta proizvoda (usluge), učinkovitost i pouzdanost informacijskih sustava,

strateško planiranje informacijskih sustava, stvaranje i održavanje konkurentske prednosti,

usklađivanje sa zakonskim regulativama i promjenama propisa, sigurnost informacijskih

sustava i zaštita tajnosti podataka, arhitektura informacijskih sustava u poduzeću, ljudski

potencijali u informacijskom sustavu, unajmljivanje informatičkih usluga (outsourcing),

uloga i utjecaj voditelja informatiče službe u menadžmentu poduzeća, projektiranje

informacijskih sustava, smanjenje troškova informacijskih sustava (ekonomičnost ulaganja)

te upravljanje informacijskim sustavom kao imovinom.

Čimbenici informatizacije poslovnog sustava se sistematiziraju u četiri skupine – čimbenici

aplikativne softverske potpore, čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog

sustava, čimbenici razvoja informacijskih sustava te čimbenici informacijsko-komunikacijske

infrastrukture.

Čimbenici aplikativne softverske potpore koji se intenzivno koriste u tvrtci Croatia osiguranje

d.d. su: internet usluge u povezivanju unutar poslovnog sustava, internet usluge u

međuorganizacijskom povezivanju s drugim poduzećima, korisnički orijentirane aplikacije uz

47

mogućnost korisničkog razvoja aplikacija, specijalizirane aplikacije za potporu poslovnih

aktivnosti i procesa, sustavi za planiranje poslovnih resursa (ERP), napredni sustavi

planiranja poslovnih resursa, sustavi za potporu odlučivanju i izvršnom menadžmentu,

uporaba programa za jednostavne tablične kalkulacije (Excel), uporaba programa za tablične

kalkulacije u složenijim poslovnim analizama, korisnička uporaba programa za baze

podataka (Access), nadogradnja Microsofta te alati za online suradnju i upravljanje tijekom

poslovnih aktivnosti.

Čimbenici povezivanja su usmjereni na upravljanje odnosima između informacijske službe,

informatičkih tehnologija, ljudskih potencijala i menadžmenta tvrtke koji koriste

informacijski sustav. Čimbenici povezivanja koje tvrtka intenzivno koristi su: menadžment i

djelatnici razumiju ulogu informacijskog sustava i njegova doprinosa u poslovnom sustavu,

organiziranje i pozicioniranje informacijske službe, osposobljenost profesionalnih

informatičara za razumijevanje poslovnih procesa, razumijevanje uloge i učinaka

informacijskih sustava na razini stavova i ponašanja, uporaba informacijskih sustava u

integriranju poslovnih funkcija, upravljanje korisnički orijentiranim računalstvom,

usklađivanje razvoja informacijskih sustava i organizacijske strukture te usklađivanje razvoja

informacijskih sustava s poslovnom strategijom poduzeća.

Čimbenici razvoja informacijskog sustava pokazuju učinkovitost informacijskog sustava za

poslovni sustav (Vukmirović i Čapko, 2009, p. 259). Čimbenici razvoja informacijskog

sustava koje tvrtka intenzivno koristi su: planiranje razvoja informacijskih sustava, strateško

planiranje razvoja informacijskih sustava, metode poslovnog planiranja, razvoj i

implementacija informacijske arhitekture, analiza opravdanosti ulaganja u informacijske

sustave, korištenje vanjskih usluga specijaliziranih informatičkih tvrtki u razvoju

(outsourcing), mjerenje učinkovitosti i produktivnosti informacijskih sustava, upravljanje

ljudskim potencijalima u IT odjelu, elektronička razmjena podataka, kvaliteta integracije

poslovnih baza i skladišta podataka, uporaba tehnologija skladišta podataka i on-line

analitička obrada podataka te implementacija i upravljanje informatizacijom uredskog

poslovanja.

Čimbenici informacijsko-komunikacijske infrastrukture koje intenzivno koristi tvrtka Croatia

osiguranje d.d. su: fleksibilna i proaktivna informacijska infrastruktura sustava sklopovske i

komunikacijske opreme, standardi kvalitete softvera i sigurnost informacijskih sustava,

informacijska i komunikacijska infrastruktura, integriranje postojećih aplikacija u novo

48

okružje, kompatibilnost, fleksibilnost i prenosivost softvera, planiranje i upravljanje

komunikacijskim sustavom, planiranje i upravljanje računalnim mrežama, sigurnost i zaštita

informacijskih sustava te mobilno računalstvo (povezivanje mobitela, prijenosnih računala i

ostalih naprednih komunikacijskih uređaja u integralni informacijski sustav).

Učinci informatizacije predstavljaju funkcionalnost informacijskih sustava. Informatizacija

poslovnog sustava u Croatia osiguranju d.d. u velikoj mjeri utječe na slijedeće ostvarivanje

učinaka: maksimiziranje profita, minimiziranje troškova, učvršćivanje postojećih i stvaranje

novih veza s kupcima, dobavljačima i poslovnim partnerima, minimiziranje vremena procesa

izvršenja i kompletnog ispunjavanja narudžbe kupaca, kraće vrijeme obrade upita

potencijalnih kupaca, bolja koordinacija i jače povezivanje sudionika međuorganizacijskog

sustava, sposobnost promptne isporuke proizvoda i usluga kupcima u skladu s njihovim

upitima i narudžbama – na temelju kvalitetne suradnje s poslovnim partnerima, stvaranje

konkurentske prednosti, kvaliteta prikupljenih podataka (informacijskog inputa), kvaliteta

generiranih podataka (informacijskog outputa) te iskorištenje podatkovnih i informacijskih

resursa.

Svi prethodno navedeni čimbenici razvoja informatizacije su anketiranjem postigli najveću

ocjenu ispitanika, tj. imaju intenzivan utjecaj na poslovanje tvrtke Croatia osiguranje d.d..

5.3. UČINCI INFORMATIZACIJE U TVRTCI CROATIA OSIGURANJE d.d.

Učinci informatizacije u tvrtci se najviše očituju kroz financijski dio poslovanja. Tako je

postizanje pozitivnog financijskog učinka poslovanja jedan od glavnih razloga uvođenja

informatizacije u Croatia osiguranje d.d.. Pozitivan financijski učinak se može nazvati

direktnim učinkom razvoja informatizacije. Njegovo ostvarenje dovodi tvrtku i do smanjenja

svih troškova u poslovanju te se na taj način povećava konkurentska prednost tvrtke na tržištu

osiguravajućih poduzeća.

Učinci razvoja informatizacije se prije svega uočavaju kroz razmjenu informacija koje su

bitne za poslovanje tvrtke. Razmjena se provodi između svih djelatnika Generalne direkcije

te podružnica i poslovnica, kao i između djelatnika i klijenata, bilo postojećih ili

potencijalnih. Kako se razmjena informacija u tvrtci Croatia osiguranje d.d. provodi pomoću

integralnog informacijskog sustava te njegovih podsustava, dolazi do potrebe važnog učinka

informatizacije – upotrebe interneta. Ovaj učinak je važan u komunikaciji svih djelatnika i

49

klijenata te se uporaba provodi kroz E-mail, videokonferencije, internet telefoniju, internet

bankarstvo i Web stranice. Ovakav učinak informatizacije se, također, može nazvati

direktnim učinkom jer bitno utječe na sve sfere poslovanja te ga u velikoj mjeri ubrzava,

pospješuje i smanjuje troškove poslovanja koji bi nastali bez njegovog korištenja – ogroman

broj papirologije i poštanskih troškova.

Putem direktnog učinka informatizacije u vidu olakšavanja radnih zadataka s elektronskom

razmjenom informacija, dovodi se do smanjenja potrebe broja djelatnika. Takav način

informatizacije ima indirektan učinak na smanjenje broja zaposlenih kao i na smanjenje

troškova plaća zaposlenika. Informacijski sustav, pomoću koordinacije zaposlenih u

informatičkom odjelu, obavlja svu potrebnu razmjenu i prikupljanje podataka te je način

poslovanja veoma olakšan, ali ima negativne učinke za djelatnike.

Iz navedenih primjera učinaka razvoja informatizacije u tvrtci Croatia osiguranje d.d., kroz

direktne i indirektne učinke, vidljive su pozitivne i negativne strane informatizacije. Ipak,

informatizacija omogućava lakše poslovanje te postiže pozitivan financijski učinak pa se

može zaključiti kako je veoma bitna za poslovanje tvrtke Croatia osiguranje d.d..

50

6. ZAKLJUČAK

Informacijski sustav prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije koje su

važne za organizaciju, tako da budu dostupne i upotrebljive za sve koji se žele njima koristiti,

uključujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale. Informacijski sustav je društveni sustav

koji se može koristiti informacijskom tehnologijom. Cilj informacijskog sustava je opskrba

poslovnog sustava svim potrebnim informacijama, a potrebnih kod izvođenja poslovnog

procesa i upravljanja poslovnim sustavom.

Jezgrenu strukturu informacijskog sustava čine sklopovska oprema (hardware), programska

oprema (software) te ljudski potencijali (lifeware), dok važnu ulogu imaju još i organizacijski

postupci (orgware), komunikacijski resursi (netware) te podatkovni resursi (dataware). U

funkcije informacijskog sustava se ubraja prikupljanje podataka, obrada podataka,

pohranjivanje podataka i informacija te dostavljanje podataka i informacija korisnicima.

Modeli informacijskog sustava su: model podataka, model procesa i model izvršitelja.

Životni ciklus informacijskog sustava čine četiri faze – faza inicijalizacije, faza ekspanzije,

faza konsolidacije te faza zrelosti sustava. Izgradnja informacijskog sustava je složeni proces,

a faze izgradnje su: planiranje informacijskog sustava, analiza poslovnog sustava,

oblikovanje informacijskog sustava, izrada informacijskog sustava, uvođenje u rad novog

sustava i održavanje informacijskog sustava. U užem smislu se informacijski sustavi

sistematiziraju kao: upravljački informacijski sustav, sustav za potporu odlučivanju, sustav

potpore skupnom radu te sustav za potporu izvršnom menadžementu. U širem smislu,

informacijski sustavi se povezuju s inteligentnim sustavima i međuorganizacijskim

sustavima.

Informatizacija je proces koji olakšava protok, spremanje i pristup informacijama.

Informatizacija poduzeća se temelji na informacijskom sustavu koji povezuje sve dijelove i

funkcije poduzeća, a ciljevi informatizacije su objedinjavanje informacija te točnost i brzina.

Tvrtka Croatia osiguranje d.d. je osnovana 04. lipnja 1884. godine u Zagrebu, pod nazivom

„CROATIA osiguravajuća zadruga“. 1990. godine tvrtka postaje dioničko društvo, a 2014. je

prodana Adris grupi. Djelatnost tvrtke su sve vrste životnih i neživotnih osiguranja te sve

povezane djelatnosti. Tvrtka je podijeljena na direkcije i sektore, a sadrži 23 podružnice u

šest regija diljem RH. Tvrtka ima većinske udjele u dvanaest poduzeća koji djeluju pod

zajedničkim imenom – Grupa Croatia osiguranje. Iz godine u godinu ostvaruje veće prihode

te je tvrtka Croatia osiguranje d.d. vodeće osiguravajuće poduzeće u zemlji.

51

Glavni poslovni sustav tvrtke je Generalna direkcija sa svim odjelima kao podsustavima.

Tvrtka koristi više informacijskih sustava koji su integrirani u jednu cjelinu te čine –

integralni informacijski sustav. Tvrtka koristi podsustave i aplikacije naručene od drugih

informatičkih poduzeća – WinCUBIS, Point2000, IMIS i IMIS WEB i BoneID Client te

vlastite – ISCO, ISŽO, WEBCO, PMK, GLK, PIK i ISO.

Anketom su analizirani čimbenici razvoja informatizacije – čimbenici upravljanja

informacijskim sustavom, čimbenici informatizacije te učinci informatizacije. Anketom su

prikazani čimbenici koji imaju najveći utjecaj na poslovanje tvrtke Croatia osiguranje d.d..

Učinci razvoja informatizacije u tvrtci Croatia osiguranje d.d. imaju direktne i indirektne

učinke na poslovanje. Najveći učinak informatizacije se očituje kroz ostvarivanje pozitivnog

financijskog učinka, a kroz smanjivanje troškova poslovanja, smanjivanje djelatnika i

troškova plaća, razmjenu informacija putem interneta te se na taj način ostvaruje brže i

učinkovitije poslovanje. Učinci informatizacije dovode tvrtku Croatia osiguranje d.d. do

ostvarivanja konkurentske prednosti na tržištu pružanja osiguravajućih usluga.

52

LITERATURA

KNJIGE

· Buble, M. 2006, Menadžment, Sveučilište u Splitu – Ekonomski fakultet, Split

· Croatia osiguranje d.d. 1994, Croatia osiguranje 1884.-1994., TIP A. G. Matoš d.d.,

Samobor

· Čerić, V., Varga, M. 2004, Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb

· Čerić, V., Varga, M., Birolla, H. 1998, Poslovno računarstvo, Znak d.o.o. Zagreb

· Panian, Ž., Ćurko, K. 2010, Poslovni informacijski sustavi, Element, Zagreb

· Pavlić, M. 2011, Informacijski sustavi, Školska knjiga d.d., Zagreb

· Srića, V. 1999, Menedžerska informatika, M.E.P. Consult d.o.o., Zagreb

· Srića, V., Treven S., Pavlić, M. 1994, Menedžer i informacijski sustavi, Poslovna

knjiga d.o.o., Zagreb

· Vukmirović, S., Čapko, Z. 2009, Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

ČLANCI

· Fina, 2011, 'Godišnje izvješće 2010.', vol. 216, no. 1, pogledano 15.05.2014., online:

http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/izbornik.do

· Fina, 2012, 'Godišnje izvješće 2011.', vol. 210, no. 1, pogledano 15.05.2014., online:


· Fina, 2013, 'Godišnje izvješće 2012', vol. 230, no. 1, pogledano 15.05.2014., online:


· Matić, I. 2013, 'Upravljanje štetama kroz prizmu informacijskog sustava osiguranja',

InCUBIS d.o.o., vol. 8, no. 1, pogledano 10.06.2014., online:

http://www.osiguranje.hr/Private/redakcija/Iva%20Matic_2013.pdf

· Stanić, L., Glavaš, J. 2013, 'Uloga i značenje menadžmenta u osiguranju', Ekonomski

vjesnik, vol. 18, no. 2, pogledano: 10.05.2014., online: http://hrcak.srce.hr/file/172176

ELEKTRONIČKI IZVORI

· 'BoneID-evidencija radnog vremena', 2009, EDGE group, pogledano:

15.06.2014.,online:http://www.edge-group.info/hr-edge-group/boneid---evidencija-

radnog-vremena/41

53

· Croatia osiguranje d.d., 2014, 'ISO standardi', pogledano: 04.05.2014., online:

http://www.crosig.hr/hr/o-nama/tvrtka/iso-standardi/

· Croatia osiguranje d.d., 2014, 'Povijest', pogledano: 04.05.2014., online:

http://www.crosig.hr/hr/o-nama/tvrtka/povijest/

· Divić, D., Kokan, K. 2008, 'Informatizacija poduzeća', pogledano: 02.06.2014.,

online: http://www.oss.unist.hr/~iruzic/IP/InformatizacijaPoduzeca1.pdf

· 'Informacijski sustav u poslovanju', 2009, Ekonomski fakultet Zagreb, pogledano:

27.05.2014.,online:http://web.efzg.hr/dok/INF/bpm/INFORMATIKA%202009%20IS

%20u%20poslovanju.pdf

· 'Informatizacija', Limun.hr, pogledano: 01.06.2014., online:

http://limun.hr/main.aspx?id=32697

· Matić, I. 2010, 'Što je to informacijski sustav osiguranja?', Osiguranje.hr,

pogledano:10.06.2014., online: http://www.osiguranje.hr/ClanakDetalji.aspx?10555

· Matić I., 'Liberalizacija tržišta autoosiguranja kontrolirana kroz informacijski sustav',

InCUBIS d.o.o., pogledano:10.06.2014.,online:

http://icti.svijetosiguranja.hr/UserFiles/File/icti/12%20Ivan%20Matic.pdf

· Milanović, A., Žiger, I., 'ISŽO-ADS: Integracija transakcijskog sustava s

dokumentacijskim sustavom', pogledano:16.06.2014., online:

http://www.hroug.hr/hr/content/download/11478/186156/file/608_Milanovic%20Zige

r.pdf

· Osiguranje.hr, 2014, 'Adris grupi zeleno svjetlo za objavljivanje ponude za

preuzimanjem Croatia osiguranja', pogledano: 05.05.2014., online:

http://www.osiguranje.hr/ClanakDetalji.aspx?15870

· Point d.o.o., 2012, 'KADROVI: kadrovska evidencija', pogledano: 12.06.2014.,

online: http://www.point.com.hr/htm/p2000kadrovi_ke.htm

· Point d.o.o., 2012, 'KADROVI: obračun i knjigovodstvo plaća', pogledano:

12.06.2014., online: http://www.point.com.hr/htm/p2000kadrovi_pl.htm

· Ris d.o.o., 'Imis', pogledano: 13.06.2014., online: http://www.ris.hr/proizvodi/imis

· 'Sistematiziranje čimbenika informatizacije poslovnog sustava', pogledano:

10.04.2014.,online:http://www.infosustav.com/infotehefri1/Predavanja%20Tema%20

3%20Sistematizacija%20cimbenika%20informatizacije.pdf

54

· Srića, V. 2011, 'Poslovni informacijski sustavi', Ekonomski fakultet Zagreb,

pogledano:05.05.2014.,online:http://web.efzg.hr/dok//inf/srica/01%20-

%20UVOD%20U%20KOLEGIJ%20PIS.ppt

· 'Tablice osiguravajućih zavoda', 2013, pogledano 24.05.2014., online:

http://www.mapiranjetresnjevke.com/kvartovi/rudes/tablice-o-zavoda/

· 'WinCUBIS', 2014, pogledano: 15.06.2014., online:

http://www.incubis.hr/WinCubis.aspx

OSTALI IZVORI

· Intervju sa šefom odjela za informatičku potporu u Croatia osiguranju d.d., Rijeka

· Intervju s djelatnikom tvrtke InCUBIS d.o.o., Rijeka

55

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Pokazatelji poslovanja za 2010. godinu 27



POPIS SLIKA

Redni broj Naslov slike Stranica

1. Djelovanje informacijskog sustava 6

2. Životni ciklus informacijskog sustava 11

3. Pločica za označavanje osiguranih zgrada 20

4. Integralni informacijski sustav 34

5. Primjer obračuna štete 36

6. Primjer obračuna autoosiguranja 37

7. Primjer prodaje police 40

8. Primjer liste radnih sati 42

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/733.B.pdf · 2014-12-01 · Informacijski sustavi su od izuzetne važnosti za poslovanje svakog poduzeća te se problem istraživanja