Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Tea Flajnik
INTERNET MARKETING
DIPLOMSKI RAD
Rijeka 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
INTERNET MARKETING
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Marketing usluga
Mentor: prof. dr. sc. Ivan Frančišković
Student: Tea Flajnik
Studijski smjer: Marketing
JMBAG: 0081114115
Rijeka, lipanj 2015.
SADRŽAJ
1.UVOD ........................................................................................................................... 2
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja .................................................................. 2
1.2.Radna hipoteza ........................................................................................................ 3
1.3.Svrha i ciljevi istraživanja ....................................................................................... 3
1.4.Znanstvene metode ................................................................................................. 3
1.5.Struktura rada .......................................................................................................... 4
2.INTERNET .................................................................................................................. 5
2.1. Povijest Interneta ................................................................................................... 6
2.2. Internetski servisi i aplikacije ................................................................................ 6
2.2.1.Elektronička pošta ............................................................................................ 7
2.2.2.World Wide Web ............................................................................................. 7
2.2.2.1. Forumi ...................................................................................................... 8
2.2.2.2. Blogovi ..................................................................................................... 8
3.MARKETING .............................................................................................................. 9
3.1. Pojam marketinga .................................................................................................. 9
3.2.Marketing miks ..................................................................................................... 10
4.INTERNET MARKETING ...................................................................................... 12
4.1. E – marketing miks .............................................................................................. 13
4.2. Sredstva oglašavanja putem Interneta .................................................................. 14
4.2.1.Web site .......................................................................................................... 15
4.2.2.E-mail ............................................................................................................. 16
4.2.3.Banner ............................................................................................................ 16
4.3. Oglašavanje putem weba ..................................................................................... 17
4.3.1.Oglašavanje na pretraživačima....................................................................... 17
4.3.2.Portali ............................................................................................................. 17
4.3.3.Interaktivne brošure........................................................................................ 18
4.3.4.Elektronički oglasnik...................................................................................... 18
4.3.5.E - knjige ........................................................................................................ 19
4.3.6.E – časopisi..................................................................................................... 20
4.3.7.Web kalendari ................................................................................................ 20
4.3.8.Online čestitke ................................................................................................ 21
4.4.Oglašavanje na webu u Republici Hrvatskoj ........................................................ 21
5.DRUŠTVENE MREŽE ............................................................................................. 23
5.1.Pojam i uloga društvenih mreža u 21. stoljeću ..................................................... 23
5.2.Najposjećenije društvene mreže u svijetu ............................................................. 24
5.3.Marketing putem društvenih mreža ...................................................................... 27
5.4.Top brendovi na društvenim mrežama ................................................................. 28
5.5. Facebook – najjače sredstvo promocije na društvenim mrežama ........................ 31
6.ELEKTRONIČKO POSLOVANJE ........................................................................ 34
6.1. Prednosti i nedostaci ............................................................................................ 34
6.1.1.Prednosti za kupce .......................................................................................... 34
6.1.2.Prednosti za prodavače ................................................................................... 35
6.2.Vrste elektroničkog poslovanja............................................................................. 35
6.3.Sigurnost i privatnost ............................................................................................ 36
6.4.Plaćanje u elektroničkoj trgovini .......................................................................... 37
6.5.Budućnost elektroničkog poslovanja .................................................................... 38
6.6.Elektronička trgovina u Republici Hrvatskoj ....................................................... 39
7.ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 40
8.LITERATURA .......................................................................................................... 42
POPIS SLIKA ............................................................................................................... 44
POPIS GRAFOVA ....................................................................................................... 44
2
1.UVOD
U današnje vrijeme Internet je postao od izuzetne važnosti. Prije se više koristio za
razbibrigu, a danas je on postao ključan u svakom pogledu. Ljudi ga koriste prilikom
potražnje za poslom, prilikom kupnje/iznajmljivanja stana, upisa u školu, plaćanja
računa itd. Poslovnim korisnicima on omogućuje vrlo brzi i jednostavan način
komunikacije i pružanja interaktivne pomoći.
Kako su „zaživile“ društvene mreže e – marketing je postao sve popularniji. Kompanije
na taj način vrlo efikasno promoviraju svoje proizvode, saznaju informacije od
potencijalnih kupaca u vezi njihovih želja i potreba i na taj način pouspješuju prodaju
svojih proizvoda i usluga.
Možemo reći da je ovo novo suvremeno virtualno doba donjelo niz pogodnosti u
Internet marketingu, ali još uvijek postoje i opasnosti na koje se treba obratiti pažnja te
ih se nastojati izbjeći.
Uvod se sastoji od pet međusobno povezanih dijelova: 1.) problem, predmet i objekt
istraživanja, 2.) radna hipoteza, 3.) svrha i ciljevi istraživanja, 4.) znanstvene
metode, i 5.) struktura rada. U nastavku su obrazloženi navedeni dijelovi.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem ovog istraživanja je brzi i neprestani razvoj suvremene tehnologije koji utječe
na marketinško oglašavanje na internetu. Na temelju problema postavljen je predmet
istraživanja, a to je istražiti i objasniti internetsko oglašavanje. Objekt istraživanja je
internetsko oglašavanje.
3
1.2.Radna hipoteza
Osnovna radna hipoteza polazi od razvoja Interneta kroz određeni period te spoznaje
njegove važnosti i primjenu u svakodnevnom životu u internetskom oglašavanju.
1.3.Svrha i ciljevi istraživanja
Izravno i usko povezano s predmetom i problemom istraživanja, te radnom hipotezom
određeni su svrha i cilj istraživanja.
Svrha rada je istražiti sve značajne osnove Internet marketinga, a cilj je istražiti
najvažnije značajke u internetskom oglašavanju. Također iznjeti prednosti i nedostake te
utvrditi najbolje, najefikasnije oglašavanje na Internetu.
U radu su dani odgovori na sljedeća pitanja:
· Što je Internet marketing?
· Koji su oblici oglašavanja putem Interneta?
· Kakvo je oglašavanje na webu u Republici Hrvatskoj?
· Kakva je uloga društvenih mreža u oglašavanju na Internetu?
· Koja je društvena mreža najefikasnija u oglašavanju na Internetu?
· Kakva je elektronička trgovina u Republici Hrvatskoj?
1.4.Znanstvene metode
U izradi ovog rada kao osnovne metode korištene su induktivna i deduktivna metoda, te
metoda sinteze i analize. Prilikom analitičkog istraživanja primjenjivane su metode
deskripcije, kompilacije i komparacije.
4
1.5.Struktura rada
Rad je sistematiziran u sedam tematskih cjelina. Prvo poglavlje je „Uvod“ u kojem je
sadržan predmet istraživanja, radna hipoteza, struktura rada, te znanstvene metode
korištene prilikom obrade teme ovog rada.
U drugom poglavlju pod naslovom „Internet “ navodi se povijest i razvoj Interneta te
internetski servisi i aplikacije.
Treće poglavlje pod naslovom „Marketing“ govori o marketingu općenito i
marketinškom miksu.
Posebna pozornost posvećena je četvrtom poglavlju pod naslovom „Internet
marketing“. U okviru ovog poglavlja analizira se važnost i prisutnost Internet
marketinga koji se nalazi u današnjoj svakodnevici. Ističu se najvažniji oblici
oglašavanja putem Interneta i Weba te se nastoji naglasiti važnost Interneta kao
oglašivačkog medija.
U petom poglavlju pod naslovom „Društvene mreže“ govori se o ulozi i značenju
društvenih mreža u internetskom oglašavanju.
Šesto poglavlje pod naslovom „Elektroničko poslovanje“ govori o sve češćem načinu
poslovanja današnjice, a i u budućnosti te o njezinim prednostima i nedostacima.
Posljednji dio je „Zaključak“ koji predstavlja sintezu glavnih činjenica, spoznaja i
konstatacija utvrđenih prilikom izrade ovog rada, a u svrhu dokazivanja osnovne radne
hipoteze.
5
2.INTERNET
U današnje vrijeme život bez interneta je nezamisliv. Isto tako promijenili su se razlozi
zbog kojih ljudi odlaze na internet. Nekada je to bilo jer su željeli biti informirani i
vidjeti, doživjeti, pročitati i naučiti nešto novo. Razlog zbog kojeg danas ljudi odlaze na
internet je taj što žele biti dio komunikacije, žele sudjelovati u njoj, žele biti prisutni,
žele da se o njima čita i žele čitati o drugima (Stanojević, 2011, p. 165).
„ Internet je najveća svjetska računalna mreža. Zapravo riječ je o kompleksno
povezanim regionalnim i lokalnim mrežama koje se prostiru preko cijeloga svijeta.
Računala unutar mreže povezana su TCP/IP ( Transmission Control Protocol/ Internet
Protocol) protokolom koji omogućava komunikaciju između računala“ (Ružić, Biloš,
Turkalj, 2009, p.14).
To je „mreža svih mreža“ koja služi za razmjenu informacija i usluga kao što su
elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World
Wide Weba.
Broj korisnika Interneta u Hrvatskoj u sve većem je porastu. Hrvati najviše koriste
Internet za komunikaciju e-poštom, čitanje novina i magazina te pronalaženje
informacija o proizvodima i uslugama. U zadnje vrijeme u porastu je upotreba Interneta
i za informacije o putovanjima, traženje posla, informacija o zdravlju, edukaciji,
download igara, filmova i muzike te korištenje socijalnih mreža.
Korisnici Interneta među stanovništvom svrstavaju se u dvije skupine prema pravilima
Eurostata. U prvoj skupini su redoviti korisnici Interneta, znači oni koji ga koriste
barem jedanput tjedno. U Hrvatskoj je takvih u 2013. godini bilo 63,4% među
populacijom u dobi od 16-74 godine. Za cijelu EU taj pokazatelj iznosi 71,7%.
U drugu skupinu svrstavaju se svakodnevni korisnici Interneta kojih je u Hrvatskoj
53,4%, a na razini EU prosječno 61,7%. Možemo zaključiti da unatoč svemu Hrvatska
još uvijek prilično zaostaje u pogledu korištenja interneta za EU-om
(http://www.ictbusiness.info/internet/kakvo-je-zapravo-stanje-interneta-u-hrvatskoj).
6
2.1. Povijest Interneta
Internet se počeo razvijati u doba tzv. hladnoga rata pedesetih/šezdesetih godina kada je
Ministarstvo obrane SAD-a počelo pridavati pozornost razvoju telekomunikacijskih
sustava namijenjenih kontroli i komandiranju u svojim vojnim postrojbama diljem
svijeta. Kako bi se što bolje zaštitili od neprijatelja trebalo je koncipirati i razviti takav
sustav komuniciranja na daljinu kojim se više neće upravljati centralizirano, već
decentralizirano te takav sustav koji će moći raditi i unatoč eventualnim oštećenjima
nekih njegovih dijelova. . Taj zadatak povjeren je agenciji ARPA ( Advanced Research
Projects Agency). S vremenom je ARPA uspostavila intenzivniju suradnju s civilnim
institucijama, sveučilištima i znanstvenim institutima čime je projekt mreže polako
izašao iz vojnih okvira. Tako je 1969. godine došlo do izgradnje mreže ARPANET kao
pokusnoga poligona za istraživanje novih komunikacijskih tehnika. Prvi čvor mreže
postavljen je na sveučilištu UCLA (University of California Los Angeles), a uskoro su
uspostavljena još dva čvora na dva druga sveučilišta. 1983. Godine ARPANET se
razdvaja u dvije mreže: ARPAnet koja je služila potrebama civilnih organizacija, i
MILNET za potrebe vojnih institucija.
1986. Godine implementirana je mreža super računala NSFNET, koja se povezuje s
ARPAnetom i pomalo ga asimilira. Priključivanjem sve većeg broja privatnih mreža
velikih kompanija, 1992. Godine Internet doseže točku u kojoj obuhvaća milijun većih
računala. Tako je ta godina proglašena godinom u kojoj Internet postaje „općim dobrom
čovječanstva“ (Panian, 2000, p.11).
2.2. Internetski servisi i aplikacije
Internetski servisi i aplikacije omogućuju razvoj aktivnosti na Internetu, a time i izravno
i neizravno utječu na brojne marketinške aktivnosti (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p. 27.).
U daljnjem tekstu biti će obrađeni neki od najvažnijih internetskih servisa, a to su:
Elektronička pošta i World Wide Web gdje se osvrćemo na forume i blogove koji su u
današnje vrijeme aktualni.
7
2.2.1.Elektronička pošta
To je jedan od najstarijih i osnovnih internetskih servisa. Kada ju uspoređujemo s
običnom poštom vidimo da je to puno jednostavniji, brži i jeftiniji način komuniciranja.
Također elektroničkom poštom moguće je slati ili primati privatne ili poslovne
tekstualne poruke s dodatcima kao što su slike i razni dokumenti te čak i kraći
programski sadržaji. Kao najvažnija prednost izdvaja se brzina slanja poruke tzv.
„elektronička brzina“. Također e- pošta može biti poslana na veći broj adresa u bilo koji
kraj svijeta i to vrlo brzo i jednostavno u samo nekoliko „klikova“ (Ružić, Biloš,
Turkalj, 2009, p.43.).
2.2.2.World Wide Web
„WWW je mrežni servis (infrastruktura) za organiziranje informacija, dostupnih
korisnicima Interneta, u obliku tzv. Hipermedijskih dokumenata (Web stranica)“
(Panian, 2000, p.17). Hipermedijski dokumenti podrazumijevaju skup srodnih
informacija, iskazanih u tekstualnom, grafičkom, video i/ili zvučnom obliku, koji se
odnosi na neki složeni objekt. Na taj način se omogućuje laka dostupnost i jednostavno
pretraživanje od strane korisnika. Hipermedijski dokumenti kreiraju se upotrebom
posebnog programskog jezika HTML ( HyperText Markup Language). Na taj način se
određuje kako će neka informacija izgledati ili kako će se ponašati na zaslonu korisnika.
Dvije temeljne vrste HTML uređivača su: uređivači vizualnog dizajna i uređivači
HTML koda. Uređivači vizualnog dizajna služe za oblikovanje Web stranica grafički i
animacijom. Uređivači HTML koda namijenjeni su za uređivanje tekstualnih
informacija. Posebni mrežni servisni programi koji specificiraju lokaciju ili adresu
svake Web stranice na Internetu zovu se lokatori resursa tzv URL.
Možemo zaključiti kako WWW omogućuje obavljanje triju vrsta informacijskih
poslova:
· pretraživanje Web stranica
· pretplatu na Web sadržaje
8
· stvaranje (kreiranje) vlastitih Web stranica. ( Panian, 2000, p.18)
2.2.2.1. Forumi
Forum je Internet aplikacija pomoću koje korisnici mogu međusobno komunicirati o
određenoj temi. Da bi se korisnicima omogućilo komuniciranje prije svega se trebaju
registrirati na određenom forumu što im ujedno daje i mnoge prednosti kao što su slanje
osobnih poruka, praćenje izoliranih diskusija itd. Kako bi se korisnici lakše snašli na
forumu su teme o kojima se diskutira grupirane u kategorije. Forum omogućuje
korisnicima čitanje korisnih informacija o odabaranoj temi iz njihovog osobnog
iskustva što svakome postaje odmah zanimljivije. Također prilikom komuniciranja na
forumu korisnici se trebaju pridržavati lijepog ponašanja tzv. online bontona
(http://komunikator.tportal.hr/komunikator/forum.html).
2.2.2.2. Blogovi
Blog je zapravo skraćenica od weblog što znači Internet dnevnik. U Hrvatskoj se blog
pojavio u proljeće 2004. Godine i tada je pokrenut prvi hrvatski blog servis MojBlog.hr.
Kasnije nastaje Blog.hr, a zatim sa brojem porasta blogova u Hrvatskoj nastaje
Bloger.hr s nekim novim mogućnostima. Blog može napraviti svatko tko to želi što
znači da ne iziskuje potrebno znanje o web dizajniranju. Na svome blogu može se pisati
o čemu god se poželi kao na primjer o sportu, glazbi, književnosti, svoje mišljenje,
doživljaje itd. Kako u svijetu tako i u Hrvatskoj pisanje blogova svake godine je u sve
većem i većem porastu (http://www.blogeri.hr/blog-tutorijali/sto-je-blog-1/).
9
3.MARKETING
Kada kažemo riječ marketing svatko prvo pomisli na oglašavanje, ali marketing znači
zapravo puno više od samog oglašavanja. On polazi od potreba i želja potrošača krajnje
i poslovne potrošnje. Možemo zaključiti da je osnovni zadatak marketinga saznati što
potrošači žele i trebaju te sudjelovati u stvaranju odgovarajućih proizvoda i poticati ih
na kupnju. Također marketing prati i reakcije potrošača kako bi se izvršile promjene na
proizvodu ili čak ponudili i novi proizvodi.
Marketing je složenica riječi market + ing. Pod pojmom“market“ podrazumijeva se
tržište, a „ing“ je nastavak koji se dodaje pa imenica postaje glagolska što znači
tržništvo. U Hrvatskoj se udomaćio pod pojmom marketing ( Grbac, 2007, p.12).
3.1. Pojam marketinga
Postoji nekoliko definicija marketinga, a sve ubiti potječu od potreba i želja potrošača te
na zadovoljavanju njihovih potreba i želja prilikom kreiranja novog proizvoda ili
modifikacije postojećeg proizvoda. Jedna od definicija je američke institucije AMA.
„Marketing je organizacijska funkcija i skup procesa za stvaranje, komuniciranje i
isporučivanje vrijednosti potrošačima kao i za upravljanje odnosima s potrošačima na
načine koji koriste organizaciji i njenim interesno – utjecajnim skupinama“ ( Grbac,
2007, p.12).
Definicija marketinga koju je dao Adam Smith u 18. stoljeću glasi: „ Potrošnja je toliko
jasna da bi bilo glupo dokazivati je. Ali u trgovini se interes potrošača gotovo stalno
podređuje interesima proizvođača te izgleda da je proizvodnja, a ne potrošnja krajnji cilj
cjelokupne industrije i trgovine. Kao što prethodni tekst kaže, fokus svakog poslovanja
trebao bi biti potrošač i zadovoljenje interesa (odnosno potreba) potrošača, što zaista
predstavlja bit koncepcije marketinga“ ( Renko, 2009, p. 4).
10
Kao najprecizniju i najopće prihvaćenu definiciju dao je P. Kotler, a ona glasi:
„Marketing je društveni proces kojim pojedinci i grupe postižu ono što im je potrebno i
što žele, kreiranjem, ponudom i slobodnom razmjenom s drugima, proizvoda i usluga
određene vrijednosti“ (Renko, 2009, p. 5.).
Marketinški koncept se oslanja na četiri potpornja:
· Ciljno tržište
· Potrebe potrošača
· Integrirani marketing
· Profitabilnost
Pod ciljnim tržištem se podrazumijeva tržište koje poduzeće pažljivo izabire i njemu
prilagođava specifičan marketinški miks.
Potrebe potrošača su potrebe u smislu onih koje potrošači mogu odmah izraziti, one
koje poduzeće može predvidjeti u bliskoj budućnosti te one koje poduzeće može
kreirati, a potrošači pokazuju veliko zadovoljstvo u odnosu na njih.
Integrirani marketing podrazumjeva da svi zaposlenici u odjelu marketinga kao i svi
zaposlenici u ostalim odjelima poduzeća zajednički djeluju u interesu potrošača.
Profitabilnost koja je posljedica zadovoljavanja potreba potrošača ( Renko, 2009, p.7).
3.2.Marketing miks
Četiri funkcije marketinga tzv. 4P su: proizvod (product), cijena (price), distribucija
(place) i promocija (promotion). Svaki od četiri P mora biti usklađen kako bi se na
najbolji mogući način zadovoljile potrebe potrošača.
11
Slika 1: Marketing miks
Izvor: http://www.marketing91.com/marketing-mix-4-ps-marketing/
Proizvod je osnovni element koji uključuje određivanje kvalitete proizvoda, dizajna,
svojstva, ime marke i druge karakteristike koje ga čine konkurentnim proizvodom.
Cijena predstavlja koju količinu novca plaćaju kupci uz proizvod. Cijene moraju biti
usklađene sa vrijednosti proizvoda jer ako je cijena previsoka ili preniska kupci će se
okrenuti ka konkurenciji.
Promocija obuhvaća sve aktivnosti koje poduzeće poduzima kako bi promoviralo svoj
proizvod i pritom komuniciralo s potrošaćima, a tu se podrazumijeva oglašavanje,
unapređenje prodaje, odnosi s javnošću i izravni marketing.
Distribucija uključuje aktivnosti koje poduzeće poduzima kako bi se proizvode što
efikasnije dostavilo potrošačima ( Renko, 2009, p. 8).
12
4.INTERNET MARKETING
Unazad posljednjih petnaestak godina Internet se sve više počeo razvijati u
marketinškoj komunikaciji te se tako razvila i posebna grana tzv. internet marketing,
odnosno online marketing, e- marketing ili interaktivni marketing (Ferenčić, 2012,
p.42.).
Razvojem tehnologije i Interneta, Internet marketing je postao dio svakodnevnice.
Tvrtke se sve više odlučuju za e – oglašavanje koje nudi brojne pogodnosti i uštede što
samo pridonosi boljem i efikasnijem poslovanju. Ljudi su postali sve više informatički
obrazovani, pogotovo mlađa populacija. Internet je omogućio razvijanje marketing
odnosa na globalnoj razini sa potrošačima, dobavljačima i drugim interesnim
skupinama. Komunikacija sa potrošačima više nije jednostrana, već je interaktivna. U
odnosu na ostale kanale komunikacije, Internet pruža veću interakciju s korisnicima jer
se kroz kratko vrijeme može doći do velikog broja postojećih i potencijalnih kupaca bez
obzira gdje se oni nalazili.
Jedna od mogućih definicija koju predlaže Panian glasi: „ Elektronički marketing (e-
marketing, tele-marketing) način je ostvarenja marketinških aktivnosti tvrtke uz
intenzivnu primjenu informacijske i telekomunikacijske (internetske) tehnologije.“
„Mohammed i dr. internetski marketing smatraju procesom izgrađivanja i održavanja
odnosa s korisnicima kroz online aktivnosti kako bi se dogodila razmjena ideja,
proizvoda i usluga te ispunili ciljevi uključenih strana“ (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009,
p.64.).
Možemo zaključiti da e-marketing mora biti kreativan i podložan stalnim promjenama
zbog mnoštva informacija koje se u današnje vrijeme pružaju korisnicima. Internet je
također i donio veliku priliku za male kompanije koje se sada mogu uključiti u
„konkurentsku utakmicu“ sa tržišnim liderima.
13
4.1. E – marketing miks
Marketing miks je temeljni marketinški pojam kojim se definira skup marketinških
elemenata (varijabli) koje su pod kontrolom tvrtke kojoj služe u svrhu postizanja svojih
marketinških ciljeva na ciljnom tržištu. Drugim riječima to bi značilo optimalno
kombinirati elemente marketing – miksa da bi se došlo do ostvarenja postavljenih
marketinških ciljeva.
U današnje vrijeme kada je značajan utjecaj suvremenih komunikacija i tehnologije,
marketing – miks mora biti fleksibilan u svojim elementima i subelementima. Proizvodi
sve više poprimaju obilježja usluga, a uslugama sve više upravljaju korisnici. Korisnici
stvaraju zajednice u kojima razmjenjuju online iskustva o proizvodima i uslugama.
Postoji najmanje sedam elemenata marketinškog miks-a.
Slika 2: E-marketing miks
Izvor: modificirano prema Smith, PR & Chaffey, D. (2002.) e-marketing excellence.
Oksford: Butterworth Heinemann, 2002., Chapter 2: RE Miks, str.34.
FIZIČKI DOKAZI (ONLINE
RESURSI) Brzina
mreže Karakteristike opreme
PROCESI
(WEBSITE)
Optimalizacija
procesa kroz
website
Brzin
raraktktktopopopoprerere
rzinina a
rararaktktkterererisisistititikekeke opoprereremememe
LJUDI
Obučenost osoblja, Znanje
korisnika
PROMOCIJA
Online promocijski
mix, Integracija
offline i online
promocije
A A
MJESTO
Novi modeli
distribucije
)
jajaja
PROIZVOD
(PONUDA)
Digitalne vrijdnosti,
iskustvo branda CIJENA
Transparentnost
cijena, novi
cjenovni modeli
MARKETING
MIX
14
E – proizvod/usluga predstavljaju pogodnosti koje zadovoljavaju potrebe organizacija
ili krajnjih potrošača. Postoje potpuno novi proizvodi koji su jedinstveni na Intrenetu,
ali i oni kojima Internet samo dodaje online obilježja i nove vrijednosti.
Cijene na Internetu se znatno mijenjaju jer novi prodajni modeli zahtijevaju i nove
cjenovne modele.
Distribucija ima niz specifičnosti. Za neke digitalne proizvode (software) dobavljač ga
može isporučiti na računalo korisnika. Kod ne digitalnih proizvoda, kupnja se odvija
online, a distribucija se obavlja klasičnim sredstvima i načinima. U suvremenim
uvjetima lanac nabavke predstavlja integralni sustav lanca vrijednosti, a naziva se SCM
(Suplay Chain Management). Mnoge tvrtke su uštedjele i vrijeme i novac povezujući se
s dobavljačima putem privatnih mreža za elektronsku razmjenu podataka (EDI).
Subjekti mogu značajno poboljšati promociju na Internetu koristeći se inovativnim
tehnologijama.
Ljudi predstavljaju nezaobilaznu sastavnicu svih marketinških aktivnosti. Znanje
zaposlenika predstavlja moć u korištenju mogućnosti koje pruža suvremena
tehnologija, a s druge strane klijenti određuju marketinške aktivnosti svojim
karakteristikama i interaktivnim ponašanjem.
Tehničke i tehnološke osobine infrastrukture Interneta ponekad predstavljaju
ograničenja za poslovne aktivnosti na Internetu i nisu u potpunosti pod kontrolom
gospodarskog subjekta pa mu se stoga subjekti moraju prilagođavati (Ružić, Biloš,
Turkalj, 2009, p.71.).
4.2. Sredstva oglašavanja putem Interneta
Internet kao noviji način oglašavanja iziskuje prethodno znanje i vještine koje je
potrebno imati prilikom oglašavanja. U daljnjem tekstu su razrađena neka od sredstva
oglašavanja putem Interneta.
15
4.2.1.Web site
Kao osnovni elementi oglašavanja na Internetu ističu se web site-ovi. Sve više tvrtki
izrađuje web stranice kako bi se promoviralo putem Interneta i distribuiralo proizvode,
usluge ili informacije. Osnovni zadatak web stranica je oglašavanje, informiranje ili
promocija. Marketing putem web stranica omogućuje stalno prikupljanje podataka o
ponašanju posjetitelja tih stranica. Sukladno promjenama trendova u svijetu,
dotjerivanje i reorganiziranje stranica mora biti stalan proces i mjenjati se s promjenama
potražnje na tržištu.
Efikasnost web stranica mjeri se pomoću brojnih pokazatelja, a neki od njih su:
· Tehničke karakteristike poslužitelja i web site-a
· Iskoristivost i pristupačnost web site-a
· Kvaliteta sadržaja
· Prisutnost web site-a na Internetu.
Kao osnova za efikasnost web stranice ističu se tehničke karakteristike web stranice jer
one pokazuju da li će korisnici imati poteškoća prilikom pristupa stranici i koliko će
njih ako naiđu na poteškoće odustati od korištenja web stranice.
Šest najbitnijih elemenata za analizu su:
· Sadržaj
· Obuhvat
· Ažurnost
· Prepoznatljivost
· Svrha autoritet
(Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.75.).
16
4.2.2.E-mail
Elektronička pošta je drugi najviše korišteni Internet servis nakon www. Ona
predstavlja vrlo brz i jeftin način komuniciranja s korisnicima iz bilo kojeg kraja svijeta.
Elektronička pošta danas predstavlja najrasprostranjeniji način komuniciranja. Da bi
korisnik mogao koristiti usluge elektroničke pošta on mora posjedovati svoj elektronički
sandučić (mailbox). E-mail poslužitelj ili server se brine o primanju i otpremanju
korisnikove e-mail pošte. Svaki korisnik ima svoju e-mail adresu na koju prima i šalje
poštu.
To je način oglašavanja potencijalnih kupaca o proizvodima i uslugama i svim
novostima u online trgovini. On predstavlja privatni način oglašavanja s kojim su se
kupci usuglasili da žele primati obavijesti i razne informacije o određenim proizvodima
i uslugama. No postoji jedan veliki nedostatak, a to je primanje neželjenih poruka
(SPAM) koje korisnici ne žele primati odnosno za koje oni nisu dobrovoljno dali svoje
e-mail adrese. To je sve češći problem zbog kojeg e-mail gubi svoju prvobitnu ulogu
privatnog načina oglašavanja
(www.am.unze.ba/osm/2011/seminarski/Alic%20Sabina.doc).
4.2.3.Banner
Banner je najstariji i najuobičajeniji web oglas. Nove tehnologije omogućuju umetanje
videa i zvuka u banner-e. Smještaju se na popularne site - ove gdje posjetitelj „klikom“
na banner odlazi na povezani site gdje dobiva detaljne informacije o zadanoj temi. Kao
banner može poslužiti i obična slika ili animacija koja se stavi na određene stranice.
Također može sadržavati zvuk, tekst, te interakciju s korisnikom. No posljednjih godina
banner postaje jedan od najmanje efiksnih načina oglašavanja.
Postoji nekoliko vrsta bannera, a u dva osnovna spadaju statički i dinamički. Statički
banneri su najrasprostranjeniji oblik oglašavanja, a velika prednost im je niska cijena.
Animirani banner sastoji se od niza sličica koje se neprestano izmjenjuju pa daju dojam
poput crtića. Veliki banneri na sredini stranice kako i sam naziv kaže su veliki i
17
pojavljuju se na sredini stranice što ometa korisnika u čitanju. Pop-under prozori
pojavljuju se ispod web stranice tek tijekom pokušaja zatvaranja prozora. Pop-up
prozori pojavljuju se iznad stranice. SkyScraper banneri su vertikalni i znatno veći od
klasičnoh bannera. To je jedan od najučinkovitijih bannera jer ne ometaju korisnika, a
rezultati su dobri. Session oglašavanje predstavlja oglašavanje po „sesijama“ gdje se
prikazuje jedan banner tijekom cijele posjete site-u. Tekstualni oglasi pojavljuju se kao
sponzorirani rezultati pretraga na popularnim pretraživačima (Ružić, Biloš, Turkalj,
2009, p.206.).
4.3. Oglašavanje putem weba
4.3.1.Oglašavanje na pretraživačima
SEM ili Search Engine Marketing podrazumijeva način oglašavanja i niz postupaka
kojima se web stranice predstavljaju putem drugih stranica, portala ili tražilica. Najveći
pružatelji SEM usluga su Google AdWords, Yahoo Search Marketing i Microsoft
adCenter. Posljednjih godina pojavljujue se nova generacija pretraživača tzv. meta
pretraživača. Oni omogućuju korisnicima pretraživanje različitih pretraživača i Web
direktorija istodobno. Najpopularniji su Dogpile i Mamma. Dogpile pretražuje 14
različitih pretraživača, ali ne eliminira duplikate, a Mamma pretražuje sedam, ali
eliminira duplikate te pretraženi sadržaj poreda prema vlastitom rangu.
Google pretraživač predstavlja najpopularniji oglašivački prostor na kojem gotovo da
nema grafičkih elemenata što omogučuje brže učitavanje. Google oglašavanje plaća se
prema broju prikaza ili prema broju klikova (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.213.).
4.3.2.Portali
Troškovi koji se javljaju prilikom Internet oglašavanja daleko su manji od troškova
klasičnog načina oglašavanja. Stoga se sve više tvrtki okreće takvom načinu
oglašavanja. Putem web portala ljudi se okupljaju u tzv. online zajednicu gdje dijele
slične interese, želje i potrebe. Interaktivan odnos s korisnicima i poslovnim partnerima,
18
putem web portala pruža pravu informaciju u pravo vrijeme na brz, efikasan i
jednostavan način. Također može se prikupiti povratne informacije (feedback) od svojih
korisnika. Portale je potrebno svakodnevno ažurirati zbog prijenosa informacija sa
velikih broja izvora. To bogatstvo sadržaja svrstava ih na prva mjesta kod pretraživača.
4.3.3.Interaktivne brošure
Najviše se koristi WWW kao interaktivnu brošuru isporučujući na taj način informacije
o proizvodima, uslugama, kompaniji i ostale korisne informacije. One predstavljaju
dobar početak web nazočnosti te pružaju informacije o jednostavnoj tekstualnoj formi
kao ( flat ad) plošni ili statični oglas ili kao multimedijalni proizvod. Flat ad predstavlja
prvi korak u razradi multimedijalne forme i na taj način omogućuje tvrtki dohvatiti
inicijalni kontakt s virtualnim tržištem. Na taj način odašilju poruku o svojoj snazi. U
narednom koraku site-ovi pružaju korisnicima varijacije multimedijskih materijala
(zvuk, video i linkove) koje povezuju detaljnije informacije (Ružić, Biloš, Turkalj,
2009, p.221.).
4.3.4.Elektronički oglasnik
Ovaj model trgovanja donekle je sličan modelu online aukcija. Na Internetu gdje je
puno posjetitelja mogućnost postizanja poslovnog uspjeha i zarade su veliki. Trud i
sredstva koje treba uložiti nisi veliki pa i rizik od poslovnih gubitaka nije velik. Oni
predstavljaju jedan od najznačajnijih oblika trgovanja između osoba, a rijeđe između
tvrtki ( Panian, 2000, p.81).
Postoji više tipova elektroničkih oglasnika:
· Opći elektronički oglasnici – nude informacije o mogućoj razmjeni svih vrsta
dobara i usluga
· Specijalizirani oglasnici – čija je intencija zadovoljiti posebne interese
potrošača, tako da se prikupljaju oglasi samo za određene kategorije.
19
· Elektronički oglasnici ponude i potražnje za raznim vrstama pomoći (zanatski
servisi, pomoć u kući, instrukcije i sl.)
· Novinski i lokalni elektronički oglasnici – koje uglavnom izdaju postojeći pisani
mediji u elektroničkom obliku
(Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.221.).
4.3.5.E - knjige
Elektroničke knjige su od strane izdavača izrađeni izvršni HTML file-ovi. Ti file-ovi
mogu biti već prije kreiraniHTML file-ovi koji se nalaze na web site-u koji su
pripremljeni za skidanje kao izvršni file-ovi ili u nekom drugom formatu. Vrlo su
popularni posebni elektronički uređaji za čitanje e-knjiga poput Amazonovog Kindle-a.
One su interaktivne sa Internetom i obično sadrže aktivne linkove na druge site-ove,
grafiku, oblike, uključene video file-ove. Mogu biti zaštićeni od bespravnog korištenja
putem korisničkog imena i zaporke. Ovi izvršni file-ovi mogu se i distribuirati i na
druge načine, pute CD roma, floppy disc-a i sl. Elektroničke knjige predstavljaju jedan
od najboljih online promocijskih alata. E-book predstavljaju promocijski alat koji radi
24 sata na dan, sedam dana u tjednu. E – book omogućava sljedeće načine i područja
korištenja:
· Marketing – pruža prodaji mrežu za kompletnu prodajnu prezentaciju
· Promocija – pruža vrijedne informacije subjektima koji prave promet na site-u
· E - zine arhive – e – zine izdavačima pruža mogućnost za kreiranje arhive
publikacija što omogućuje pretplatnicima čitanje različitih izdanja na njihovom
desktopu, posjetu site-a putem linka, dodavanje promocijskih i oglasnih poruka.
· Kataloge – pruža desktop kataloge korisnicima koji dolaze na site. Ti katalozi
mogu sadržavati elektroničke dokumente za primanje narudžbi.
· Uputstva – pruža mogućnost za izdavanje kompletnih uputstava i poduka za rad
· Web site – izdavanje elektroničke verzije Web siteViralni (virusni) marketing
(Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.223.).
20
4.3.6.E – časopisi
Elektronički časopis može se općenito definirati kao kolekcija digitalnih sadržaja koja
pokriva široku lepezu tematskih područja , a koja se distribuira elektronički, putem
weba. Časopisi su specijalizirani za određene teme, neki su općenamjenski, a neki imaju
karakter novosti dakle elektroničkih novina. Poduzeća koriste takve časopise najčešće u
marketinške svrhe, tj. da bi svoju klijentelu informirali o novostima u proizvodnom
programu, posebnim ponudama, promjenama u poslovanju, dodatnim uslugama, itd.
Mnogi časopisi imaju i svoje časopise u elektroničkim izdanjima gdje im je osnovni
sadržaj nadopunjen multimedijskim dodacima, online anketama i glasovanjima čitatelja
i sl. Poseban uspjeh su pokazali elektronički časopisi koje izdaju male skupine
specijalista za određenu temu. Najveći broj elektroničkih časopisa je besplatan, a „žive“
od oglasa koje objavljuju koji se obično skupo naplaćuju. Postoje i časopisi koji se
distribuiraju na principu pretplate, a tu spadaju razni umjetnički, stručni i znanstveni
časopisi ( Panian, 2000, p.100).
4.3.7.Web kalendari
Oni skupljaju informacije o budućim događajima koji se tiču važnih osoba ili pojedinih
interesa i prezentiraju se u obliku kalendara. Webcal je začetnik među kalendarima u
vlasništvu Yahoo – a. Jedan od najpopularnijih kalendara je When čije su usluge
besplatne, a zarada se postiže od oglašivača, sponzorstva, te provizija od prodaje
ulaznica. Google je omogućio kreiranje kalendara koji mogu biti privatni ili javni, a
lokalizirani su za brojne jezike, a tako i za hrvatski (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.225.).
21
Slika 3: Google kalendar
Izvor:https://chrome.google.com/webstore/detail/googlecalendar/ejjicmeblgpmajnghnpc
ppodonldlgfn
4.3.8.Online čestitke
Slanje online čestitka je besplatno, a zarada se ostvaruje na oglasima. Svatko može
poslati čestitku kome god poželi i za koju god prigodu potpuno jednostavno i besplatno.
Potrebno je samo odabrati dizajn čestitke, unijeti poruku i adresu primatelja, a zatim
site-ovi predviđeni za to sami šalju čestitku. U Hrvatskoj je samo za Božić i Novu
godinu 2015. poslano više od 125 000 čestitaka (http://www.racunalo.com/besplatne-e-
cestitke/).
4.4.Oglašavanje na webu u Republici Hrvatskoj
U Hrvatskoj ima oko 1,2 milijuna korisnika Facebook-a, od toga 800 000 punoljetnih i
aktivnih svaki dan. Istraživanja su pokazala da čak dvadeset hrvatskih najposjećenijih
internetskih stranica ukupno imaju manju posjećenost od Facebook-a. Putem Facebook-
a se dogovaraju sastanci, proslave, prosvjedi pa možemo reći da je on postao dio
22
društvene svakodnevnice. Postoje tri načela društvenih mreža: informiranje, uvjeravanje
i povezivanje koji se počinju i shvaćati kao načela novog oblika odnosa s javnošću.
Poduzetnici sve više shvaćaju da ne mogu zaobići Facebook oglašavanje i Internet jer
na taj način privlače veliki broj korisnika pa tako i postižu jačanje branda tvrtke.
U 2009. Godini u Hrvatskoj je uložen vrlo mali udio postotka u Internetsko oglašavanje,
ali vrijeme je pokazalo da se sve više poduzetnici okreću oglašavanju putem društvenih
mreža. Sve je jasniji koncept na području oglašavanja, marketinga i odnosa s javnošću.
Postaje činjenica da kvalitetni i ozbiljni odnosi s javnošću i marketinška kampanja ne
mogu ignorirati društvene medije.
Prema istraživanjima utvrđeno je da se na Facebook-u dnevno stvara oko 20% novih
besplatnih regionalnih grupa fanova koji prate bilo koji sadržaj pa tako i konkretne
proizvode i akcije. Istraživanja koja su provedena vezano za ponašanje prosječnog
korisnika Interneta govore sljedeće: „opsesija“ društvenom mrežom Facebook,
korištenje interaktivnih sadržaja poput videa i mobilnog interneta te povećana
interakcija sa samim medijima poput slanja sadržaja, komentara, grupe itd. Možemo
reći da se proizvod mora pretvoriti u virtualnu osobu koja će redovito osvježavati svoj
profil i odgovarati na komentare. Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću se moraju
preseliti u virtualni svijet kako bi postigli što bolje rezultate na tržištu (Demeterffy
Lančić, 2010, p. 161.).
23
5.DRUŠTVENE MREŽE
Društvene mreže su besplatne online usluge koje korisnicima pružaju razne vrste
komunikacija sa svijetom i mogućnost vlastite prezentacije. One predstavljaju
pristupačne internet usluge koje kombiniraju tehnologiju i društvenu interakciju. Danas
se društvenim mrežama koristi stotine milijuna ljudi. Većina korisnika služi se
društvenim mrežama zbog jednostavnog društvenog kontakta, grupiranja po interesima,
dijeljenju fotografija, načina komunikacija, dok nekima društvena mreža služi kao
odličan poslovni potez. Društvene mreže imaju veliku ulogu u marketingu te služe za
web promociju i oglašavanje koje se smatra društveno odgovornim. Društvene mreže su
jeftin alat za promociju preko kojih je moguće ostvariti dvosmjernu komunikaciju s
kupcima i ispromovirati sebe.
5.1.Pojam i uloga društvenih mreža u 21. stoljeću
Sam pojam društvenih mreža je relativno nov, a podrazumijeva web stranice na kojima
se može kreirati profil, uređivati, komunicirati, dijeliti sadržaje i oglašavati. Prije je
Internet bio mjesto na kojem su se Internet entuzijasti družili, dok se danas Internetom
gotovo svi koriste, od djece predškolske dobi pa do ljudi u mirovini, društvene mreže
danas poznaje većina ljudi, makar ih ne koristi.
Društvene mreže su besplatne online usluge koje korisnicima pružaju razne vrste
komunikacija sa svijetom i mogućnost vlastite prezentacije. Društvene mreže su danas
posve promijenile način na koji komuniciramo s ljudima na Internetu. Prema
istraživanjima koja su provedena u SAD-U, Amerikanci provode četvrtinu svog
vremena na Intrenetu na društvenim mrežama. Istraživanja pokazuju da dvadeset
najposjećenijih hrvatskih internetskih stranica zajedno imaju manju posjećenost od
društvenih mreža.
Istraživanja u zadnjih nekoliko godina pokazuju da se ljudi sve češće okreću društvenim
mrežama u potrazi za popustima i povoljnijoj kupnji te najčešće upravo na taj način
dolaze u dodir s brandovima koji se promoviraju na društvenim sajtovima. Velika
24
prednost takvog marketinga jest u tome što se, za razliku od tradicionalnih reklama,
oglasa i slanja promotivnog materijala poštom, rezultati online društvenih kampanja
mogu direktno mjeriti, što daje brandovima daleko jasniji uvid u omjer uloženog i
dobivenog te im pruža mnoštvo ključnih informacija o potrošačima, klijentima te
njihovim potrebama i interesima koje mogu dugoročno iskoristiti u kreiranju novih,
efikasnijih promotivnih kampanja te čvršće i cjelovitije sveukupne poslovne i
marketinške strategije (Stanojević, 2011, p.165).
5.2.Najposjećenije društvene mreže u svijetu
Društvene mreže su strukture sastavljene od pojedinaca koji su povezani jednim ili više
specifičnih tipova međuzavisnosti, kao što su vizije, ideje, interesi, prijateljstvo, znanje,
prestiž. Na taj način društvene mreže povezuju ljude da se druže i razmjenjuju
međusobno informacije. Profili korisnika društvenih mreža omogućuju korisnicima da
se povežu putem zajedničkih interesa i odnosa ( Puška, 2012,.75. ).
Idućim grafikonom prikazan je broj aktivnih korisnika budućih društvenih mreža.
Društvene mreže rangirane prema broju korisnika.
25
Grafikon 1. Broj korisnika vodećih društvenih mreža u svijetu, ožujak 2015. godine (u
milijunima)
Izvor: http://www.statista.com/statistics/272014/global-social-networks-ranked-by-
number-of-users/
26
Grafikon prikazuje društvene mreže i broj korisnika svake od njih. Prema podacima iz
2015. godine, Facebook je društvena mreža s najvećim brojem aktivnih korisnika. Iza
Facebook-a, slijedi QQ koji ima prijavljeno 829 milijuna korisnika. Ostale društvene
mreže kao što su Google+, Linkedln, Twitter, Tumblr imaju oko 300 do 230 milijuna
korisnika. U nastavku se objašnjavaju neke najpopularnije društvene mreže i razlog
njihovog nastanka.
Facebook je najveća društvena svjetska mreža i veoma popularna platforma za
oglašavanje. Prvobitna ideja bila je stvoriti mrežu koja će olakšati međusobnu
komunikaciju zajednici ljudi koji se već poznaju, grupi hardvarskih studenata. Danas
ova društvena mreža okuplja gotovo pola milijarde korisnika.
Twitter je internetska društvena mreža za mikro-blogging, tj. namijenjena je za slanje i
čitanje kratikih poruka koje su prema imenu mreže nazvane tweet-ovima.
Linkedln je najveća svjetska društvena mreža koja okuplja ljude koji traže posao i
poduzeća koja traže zaposlenike. Izradom profila, korisnicima se omogućuje da se
pronađe svakog korisnika navedene društvene mreže pretraživanjem interneta.
Povezivanje ljudi putem zajedničkih interesa ili odnosa jedan je od uvjeta za izgradnju
marketinga putem društvenih mreža gdje kompanije nastoje da stvore zajedničke odnose
i interese s klijentima i tom prilikom omoguće promociju svojih proizvoda i usluga
putem društvenih mreža. Društvene mreže kao što su Facebook, Twitter, MySpace,
LinkedIn, YouTube, Flicker, Digg, Foursqare i brojne druge, promijenile su način na
koji demografska populacija ljudi do 35 godina komunicira (ili ne komunicira) sa
svijetom, kako kupuje i kako se informira.
Došlo je vrijeme digitalnog stila života. Internet je svojim intenzivnim razvojem postao
značajan marketinški medij koji će u budućnosti biti nezaobilazni faktor poslovanja
tvrtki. Pojavom društvenih mreža došlo je do značajnih promjena u marketingu i u
načinu na koji poduzeća komuniciraju s kupcima. Članovi društvenih mreža nisu više
samo studenti i mlađi ljudi u potrazi za dokolicom, razbibrigom i razmjenom
27
raznoraznih bitova, već su to sve više intelektualci i poslovni ljudi iz cijelog svijeta
(Stanojević, 2011, p.165).
5.3.Marketing putem društvenih mreža
Marketing putem društvenih mreža je termin koji se koristi za sve aktivnosti čiji je cilj
povećanje popularnosti i interakcije kompanija putem raznih društvenih mreža na
Internetu. Ukoliko se prodaje proizvod ili usluga, ili pak se samo promovira kompanija,
ovakva vrsta marketinga moćna je metoda da kompaniju učini profitabilnijom za kraće
vrijeme nego što bi to bilo slučaj kad bi se koristile neke druge promotivne metode.
Društvene mreže predstavljaju platformu koja omogućava komunikaciju s potencijalnim
klijentima. Da bi kompanija bila primijećena u gomili društvenog umrežavanja, njezin
profil bi trebao biti aktivan. Aktivno sudjelovanje uključuje forum sadržaje,
komentiranje i sudjelovanje u anketama. Društvene mreže omogućavaju brojne
aktivnosti marketinga, a one se odnose na primjenu marketinga od usta do usta,
istraživanje tržišta, kreiranje i provjeru ideja, razvoj novih proizvoda, unapređenje
odnosa s kupcima, sve oblike komunikacije i promocije. Popularnost društvenih mreža
svakodnevno raste i danas su rijetki oni koji nastoje ostati netaknuti trendovi vizualnog
druženja (Puška, 2012, p. 75. ).
Sve društvene mreže su zamišljene da se putem Interneta povežu ljudi koji se poznaju u
stvarnom svijetu, a potom da se sklapaju nova poznanstva. Svojim brzim rastom i
razvojom, danas društvene mreže okupljaju različite demografske skupine ljudi i kao
takve predstavljaju izvanrednu mogućnost za realizaciju marketing aktivnosti
kompanije. One nude mnoge opcije da bi dobile informacije od korisnika i da se
privuku korisnici ( Stanojević, 2011, p.165).
28
5.4.Top brendovi na društvenim mrežama
Biti prisutan na internetu sve više postaje ključ kvalitetnog i cjelovitog oglašavanja.
Nekada se veličina kompanije mjerila profitom i veličinim, a danas su jedan od
parametara lajkovi na Facebooku i sljedbenici na Twitteru. Sve velike kompanije ulažu
goleme količine novca u razvoj svojih društvenih mreža i što veći broj pregeda na
društvenim mrežama koje će im poboljšati poslovanje.
Idućim tablicama prikazati će se top brendovi na pojednim društvenim mrežama.
Pojedinačno se prikazuju top brendovi za Hrvatsku i za svijet. Usporednom analizom
brendova, može se zaključiti koji brendovi su najpopularniji u Hrvatskoj i svijetu.
Slika 4: Top brendovi u Hrvatskoj
Izvor: http://www.socialbakers.com/all-social-media-stats/
29
Izvor: http://www.socialbakers.com/all-social-media-stats/
Brendovi koji imaju najviše lajkova na društvenoj mreži Facebook su Samsung
Hrvatska, Bipa, Njuškalo, Monika- posredovanje i DM Hrvatska. Što se tiče Twittera-a,
najviše sljedbenika imaju MojPosao, Hrvatski TELEKOM, Tisel Milan Vukovic,
Monster Energy HR i B. Net. Svi navedeni brendovi prepoznatljivi su kao proizvodi
većih i poznatijih kompanija stoga ne čudi ovakav poredak, za što je zahvalna i dobra
promocija putem društvenih mreža. Zanimljivo je da se ni jedan brend ne pojavljuje
kao najprepoznatljivi i na jednoj i na drugoj društvenoj mreži.
30
Slika 5: Top brendovi u svijetu
Izvor: http://www.socialbakers.com/all-social-media-stats/
Izvor: http://www.socialbakers.com/all-social-media-stats/
31
Promatrajući tablicu brendova u svijetu, može se zaključiti da se neki od brendova
ponavljaju u top 10 i na Facebook-u i na Twitteru, kao npr. Samsung Mobile, Play
Station. Ostali brendovi koji imaju najviše lajkova na Facebooku odnose se na piće,
sporsku odjeću, hranu i igre. Što se tiče Twittera, top 10 brendovi se odnose najviše na
tehnologiju i multimediju.
Svaki lajk ili sljedbenik na društvenoj mreži pokazuje i koliko je neki brend
prepoznatljiv korisnicima društvenih mreža ali i njihovo zadovoljstvo istim
proizvodom. Svaka kompanija i poduzeće treba obratit pozornost na te bojeve i svojim
ulaganjem, znanjem, inovativnošću pokušati povećati brojeve. Svaki lajk svaki
sljedbenik znači novog potencijalnog kupca.
5.5. Facebook – najjače sredstvo promocije na društvenim mrežama
Temeljem analize najpopularnijih mreža, evidentno je da je Facebook vodeća društvena
mreža i zauzima prvo mjesto. S obzirom da je Facebook daleko najposjećenija i
najkorištenija društvena mreža te samim tim i najpoznatije sredstvo za promoviranje
proizvoda bitno je spomenuti da postoji niz agencija koje rade isključivo na pomoći
poduzećima koji to žele za promociju putem društvenih mreža. Facebook stranica
virtualno je predstavništvo za poduzeće unutar te društvene mreže. Tamo poduzeće
može komunicirati s postojećim i novim kupcima. Facebook stranice vrte se oko
"fanova" ili - kako ih se u Hrvatskoj još zove - "lajkera". To su korisnici Facebooka koji
posjećuju Facebook stranicu te su izloženi svim novostima (tzv. statusima) koje
određena kompanija objavi.
Načelo na kojem počiva Facebook s aspekta poslovanja je sljedeće «Ljudi ne kupuju od
poduzeća, nego od drugih ljudi. Dajte Vašem poduzeću sve pozitivne karakteristike
poput veselja i prijateljstva i svidjet ćete se ljudima. Ako im se svidite, zadobit ćete
njihovo povjerenje. Ako imate njihovo povjerenje, oni će od Vas početi kupovati. »
Ono što čini Facebook jedinstvenim jest da je to platforma sa najviše uploadanih
fotografija na svijetu što čini komunikaciju jako personaliziranom. Facebook nudi
32
mogućnost izrade poslovnih stranica, stranica za promociju branda, lokalnog obrta,
stranice za grupu i zabavu. Stranice se mogu personalizirati velikom slikom na vrhu
stranice (cover photo) i malom profil slikom (profile picture), raznim socijalnim
pluginovima kao što je Like box (klikom na Like box prikupljaju se fanovi i na taj način
širi zajednicu koja svakodnevno čita objave i novitete u poslovanju. Canvas page
(glavna stranica na koju posjetitelji dođu kad kliknu na određeni link) može postati
sredstvom moćne vizualne komunikacije pomoću tzv. Page Tabs gumbića koji se mogu
dizajnirati po želji (http://www.totalweb-seo.com/hr/blog/2013/svibanj/drustvene-
mreze-i-marketing).
Facebook stranica je najčešće korišteni dio ove društvene mreže koji koriste poslovni
korisnici. Facebook stranice su namjenjene promociji tvrtke, njezinih proizvoda i
usluga, dok su Facebook profili namjenjeni više privatnim korisnicima. Facebook
stranica omogućuje interakciju tvrtke i njenih klijenata, kao i onih koji će to tek postati.
Sve informacije koje se objavljuju na Facebook stranici stižu do interesenata u realnom
vremenu. Korisnicima kojima se pristigla informacija sviđa, dijeliti će je dalje svojim
prijateljima, a ovi opet svojim prijateljima, tako da se mogućnost dolaska novih
potencijalih klijenata eksponencijalno povećava.
Primjer Facebook poslovne stranice:
Opis proizvoda - mjesto za kratko i upečatljivo predstavljanje proizvoda.
Profil slika - mjesto za logotip.
About sekcija - za detaljniji opis proizvoda.
Prikaz punog naziva stranice.
Cover slika - najmoćnije sredstvo komunikacije na stranici.
33
Slika 6: Primjer Facebook poslovne stranice Samsung Hrvatska
r
Izvor: https://www.facebook.com/SamsungHrvatska?ref=br_rs
34
6.ELEKTRONIČKO POSLOVANJE
U prvoj polovici devedesetih godina 20. Stoljeća shvatilo se da se Internet i www servis
može koristiti za pružanje poslovnih usluga, odnosno obavljanje poslovnih transakcija.
Tada je Internet prerastao u novi globalni gospodarski prostor te je tako i nastalo
elektroničko poslovanje.
„Elektroničko poslovanje suvremeni je oblik organizacije poslovanja, koji
podrazumijeva intenzivnu primjenu informatičke i, posebice, internetske tehnologije“
(Panian, 2002, p.70).
Elektroničko poslovanje predstavlja najsuvremeniji oblik organizacije poslovanja,
kojemu teže sve tvrtke koje su usmjerene na agresivno osvajanje što boljih tržišta i
neprestanom ulaganju u razvojne poslovne aktivnosti. Pojam elektroničkog poslovanja
često se poistovjećuje sa elektroničkim trgovanjem.
Elektroničko trgovanje podrazumijeva razmjenu dobara i usluga između kupaca,
prodavatelja i poslovnih partnera, a elektroničko poslovanje povećava brzinu i
jednostavnost obavljanja poslovnih transakcija (Panian, 2002, p.71).
6.1. Prednosti i nedostaci
Elektronička trgovina ima svojih prednosti, ali i nedostataka. Nedostaci se lakše
riješavaju. Za neke nedostatke su krivci sami trgovci pogrešnim vođenjem poslova,
neke su stvorile države i njihova zakonska regulativa, a za neke su krivci neprovođenje
suvremenih marketinških koncepcija.
Prednosti u elektroničkoj trgovini mogu se podijeliti na prednosti za kupce i društvo te
prednosti za prodavatelje.
6.1.1.Prednosti za kupce
Kupci se ne trbaju brinuti da će se zateći u gužvi u prometu prilikom odlaska u
kupovinu, također ne moraju brinuti oko parkirnog mjesta te pretraživati prodajna
mjesta kako bi došli do proizvoda koji im je potreban. Oni mogu pretraživati kataloge
putem Interneta što je puno jednostavnije i ne iziskuje puno vremena te se također
35
informirati o proizvodu da prilikom odlaska u trgovinu raspolažu sa potrebnim
informacijama koje će im olakšati kupovinu (npr. kupnja automobila). Također mogu
pronaći jeftiniji proizvod, postoji veći izbor proizvoda i usluga itd.
6.1.2.Prednosti za prodavače
Brojne su prednosti za prodavače. Tvrtke mogu komunicirati s kupcima te na taj način
saznati više o njihovim specifičnim željama i potrebama. Elektronička komunikacija je
jeftinija nego komunikacija putem pošte, klijenti mogu postavljati pitanja i davati svoja
mišljenja na temelju čega tvrtke mogu povećati vrijednosti za kupce i nihovo
zadovoljstvo kroz poboljšanje proizvoda i usluge, itd (Babić, Krajnović, Radman Peša
2011, p. 57).
6.2.Vrste elektroničkog poslovanja
Postoje četiri vrste osnovnih skupina elektroničkog poslovanja:
· Poslovanje tvrtke s tvrtkom (engl. Business To Business – B2B)
· Poslovanje tvrtke s krajnjim potrošačem (engl. Business To Customer –
B2C)
· Poslovanje krajnjeg potrošača s tvrtkom (engl. Customer To Business –
C2B)
· Poslovanje krajnjeg potrošača s krajnjim potrošačem (engl. Customer To
Customer – C2C).
Poslovanje tvrtke s tvrtkom omogućuje naručivanje potrebnih proizvoda na siguran, brz,
jednostavan način uz smanjenje troškova u odnosu na tradicionalni oblik naručivanja.
Poslovanje tvrtke s krajnjim potrošačem je namijenjeno isključivo krajnjim kupcima što
na taj način omogućuje jednostavno pretraživanje i naručivanje, plaćanje različitim
kreditnim karticama uz zajamčenu sigurnost i privatnost, prilagodbu Web mjesta prema
vlastitim željama i potrebama te neprestano praćenje isporuke naručenih proizvoda.
36
Poslovanje krajnjeg potrošača s tvrtkom je ništa drugo nego poslovanje posredstvom
posrednika koji pronalazi tvrtke koje su spremne pružiti odgovarajuću uslugu krajnjem
potrošaču, a za uspješno obavljen posao naplaćuju u obliku provizije.
Poslovanje krajnjeg potrošača s krajnjim potrošačem omogućuje odvijanje dražbe i
pružanje posredničikh usluga prilikom plaćanja i isporuke robe ( Čerić, Varga, 2004, p.
57).
6.3.Sigurnost i privatnost
Informacijsko-komunikacijska tehnologija može se uporabiti na opću dobrobit ljudi, ali
također može se isto tako i zlorabiti od strane pojedinca, skupina i organiziranih
zajednica. Najčešće do zlouporabe se dolazi iz dva razloga:
· Radi ostvarivanja neopravdanih ili protupravnih koristi od strane
pojedinca ili organiziranih skupina
· Radi namjernoga i svjesnog nanošenja materijalne ili nematerijalne štete
pojedincu, skupini ili zajednici.
U oba slučaja to predstavlja kršenje pravnih i/ili moralnih normi te je podložno
sankcijama. Štete mogu biti materijalne i nematerijalne (Panian, 2000, p.185).
Da bi se štete spriječile potrebno je razviti sustav zaštite od zlouporabe informacijske
tehnologije. Za svrhe elektroničkog trgovanja sustav bi najmanje trebao obuhvaćati pet
oblika zaštite:
· Identifikaciju, autentifikaciju i autorizaciju korisnika
· Zaštitu intraneta od pristupa neovlaštenih korisnika
· Antivirusnu zaštitu
· Zaštitu tajnosti podataka (informacijskog sadržaja)
· Zaštitu privatnosti korisnika.
Da bi se izbjegla šteta nije dovoljno uspostaviti samo neke od ovih navedenih točaka,
već sve zaštite od zlouporabe informacijeske tehnologije (Panian, 2000, p.189).
37
6.4.Plaćanje u elektroničkoj trgovini
Prema Vioque postoje četiri najvažnije metode plaćanja u elektroničkoj trgovini:
· Debitnim i kreditnim karticama
· Elektroničkim (digitalnim) novcem
· Pametnim karticama i elektroničkim novčanikom
· Mikroplaćanjima
Kreditna kartica je instrument bezgotovinskog plaćanja s rokom odgode do 12 mjeseci.
To je najrašireniji oblik plaćanja, ali još uvijek se mnogi boje prevara i rizika koji
vrebaju prilikom plaćanja kreditnom kraticom stoga se kartične kuće trude razviti što
sigurniji sustav plaćanja te informirati korisnike o pouzdanostima i prednostima
ovakvog načina plaćanja.
Plaćanje digitalnim novcem omogućuje korisnicima slanje digitalnih poruka koji služe
kao nalozi za isplatu ili polaganje novca na bankovni račun. Ponuđači zatim stupaju u
kontak s bankama koje realiziraju stvarne financijske transakcije.
Pametne kartice pak omogućuju korisnicima pohranjivanje elektroničkog novca u
memorijsko-procesorskim čipovima na karticama u obliku digitalnih poruka, ali u
finkciji elektroničkog novca ili potrebnih informacija pri digitalnoj verifikaciji kod
elektroničkog plaćanja. To povećava razinu sigurnosti povjerljivih podataka i skraćuje
vrijeme obavljanja transakcije.
Plaćanje elektroničkim novčanicima je softver programiran u poslužiteljskom računalu
trgovca koji korisnicima omogućuje praćenje informacija o obvezama plaćanja i o
izvršenim isporukama robe. Aktiviraju se klikom na odgovarajuće polje na web stranici
on-line prodavatelja ili trgovca, a tamo su pohranjene i informacije o digitalnom novcu i
kreditnim karticama.
Sustav mikroplaćanja se koristi kada su u pitanju plaćanja malih novčanih iznosa gdje
se može dogoditi da naknada nadmašuje sam taj iznos. Na taj način izbjegli bi se gubici
pa elektronički trgovci nude kupcima sustav mikroplaćanja za iznose manje od 10
dolara.
38
Možemo još spomenuti i PayPal način plaćanja koji se danas masovno koristi. PayPal
vrši pretvaranje novca s kreditne kartice ili bankovnog računa u e-novac te taj novac
elektroničkom poštom dalje šalje poduzećima ili fizičkim osobama u 70 zemalja svijeta
među kojima se nalazi i Hrvtaska. Također može se napraviti i virtualnu debitnu karticu
te plaćati direktno na račune u bankama. Danas je u svijetu oko 200 milijuna korisnika
PayPal načina plaćanja, a taj se broj iz dana u dan neprestano povećava (Babić,
Krajnović, Radman Peša, 2011, p. 56).
6.5.Budućnost elektroničkog poslovanja
Pametni telefoni, tableti, računala, prijenosnici i ostali digitalni uređaji dio su naše
svakodnevnice bez kojih se u današnje vrijeme jednostavno ne može. Živimo u vremenu
kada se tehnologija svakim danom razvija sve brže i brže i sve ono što nam se prije
nekoliko godina činilo dalekim, nezamislivim danas već koristimo ili ćemo koristiti u
skoroj budućnosti.
Sve veći naglasak se stavlja na elektroničko poslovanje koje je postalo važno u
poslovanju svih poduzeća te koje omogućava konkurentsku prednost na europskom i
globalnom tržištu. E-poslovanje ne samo da pridonosi u svrhu boljeg poslovanja nad
konkurencijom nego ono donosi i brojne uštede u vremenu, manje troškove,
unapređenju poslovanja, kvalitetnijoj informiranosti o kupcima i sl. Poduzećima
omogućava bržu i jednostavniju komunikaciju, pristup većem broju informacija, web
stranica omogućuje neprekidnu pristupnost 24 sata dnevno, otkrivanju novih tržišta i
veće informiranosti o konkurentima i sl.
Također omogućuje provjeru informacija o tvrtki, provjeru cjenika i sl. samo jednim
klikom. Na vrlo brz i jednostavan način najefikasnije je za tvrtku kako bi privukla nove
klijente i kako bi se uopće saznalo čime se tvrtka bavi, izraditi vlastitu internetsku
stranicu ili blog, te se oglašavati putem društvenih mreža kao što su: Facebook, Twitter,
Google + i internetskih servisa za razmjenu video sadržaja poput Youtube i Vimeo.
Korištenjem besplatnih analitičih alata kao što je Google Analytics može se saznati
koliko je ljudi pregledavalo internetsku stranicu, što su pregledavali odnosno što ih je
39
najviše zanjimalo, iz kojih zemalja i sl što pridonosi učinkovitom i što boljem
poslovanju tvrtke.
Postoji niz računalnih aplikacija koje omogućuju praćenje financija u realnom vremenu
i upravljanje odnosima s kupcima (CRM).
Može se reći da nam budućnost donosi sve više novih i boljih načina elektroničkog
poslovanja i da svaka tvrtka koja želi uspješno poslovati mora ići u korak s vremenom i
tehnologijom kako bi bila uvijek ispred konkurencije u novim pogledima poslovanja.
6.6.Elektronička trgovina u Republici Hrvatskoj
Prema podacima GFK-a( Centar za istraživanje tržišta d.o.o. Zagreb), Internet je krajem
2011. godine koristilo više od 1,92 milijuna građana Hrvatske. Njih 7% redovito kupuje
preko mreže. Preko 70% korisnika upotrebljava Internet za dopisivanje, 65% za
pretraživanje, a 50% za dnevno informiranje (Babić, Krajnović, Radman Peša, 2011, p.
60).
Ipak poslovi poput elektroničke trgovine, plaćanje računa i sl. U Hrvatskoj se još uvijek
ne koristi dvoljno. Internet se pretežito rabi za informacije o putovanjima, korištenje on-
line knjižara itd. Najveći napredak se vidi u pogledu elektroničkog bankarstva koje je u
Hrvatskoj zaživjelo posljednjih godina. Hrvatska ima uvjete za Internet trgovinu, no još
uvijek nema dovoljno ponude na Internetu, jer veći dio trgovaca pripada dobi starije
populacije koje trgovinu još uvijek shvaćaju i primjenjuju na starijim principima
poslovanja. Kupce pak najviše brine sigurnost prilikom elektroničkog trgovanja.
Možemo reći da ako se kupci dovoljno informiraju o sigurnosti prilikom elektroničke
kupovine, a prodavači shvate da im to donosi uštedu u vremenu i brojne pogodnosti,
elektronička trgovina bi ubrzo i u Hrvatskoj mogla ugledati svijetlo dana.
40
7.ZAKLJUČAK
Razvojem tehnologije došlo je do novog načina promocije i oglašavanja proizvoda i
usluga u svijetu. Internet je sve više „ušao“ u naše živote i jednostavno ljudi, poduzeća,
velike kompanije, Internet trebaju svakodnevno. Prije je on služio više za razbibrigu, a
danas se putem njega obavljaju i poslovne aktivnosti. Internet je omogućio nove načine
komunikacije s potencijalnim potrošačima putem blogova, foruma, web site-ova pa sve
do najpopularnijeg oglašavanja putem društvenih mreža.
Dobru priliku za oglašavanje pronašao je i Internet marketing koji je sve više prisutan.
On omogućuje vrlo brzo, jeftino, efikasno promoviranje svojih proizvoda i usluga,
uočavanje potreba i želja potencijalnih potrošača te u skladu s time dolazi do
unapređenja vlastitih proizvoda. I hrvatska poduzeća su uočila potrebu oglašavanja
putem Interneta i nastoje ići u korak s vremenom, ali možemo reći da još uvijek unatoč
svim nastojanjima malo zaostajemo.
Danas velika poduzeća i kompanije ne mogu zamisliti svoje uspješno poslovanje bez da
dio ili većinu svoga poslovanja prebace na društvene mreže. Društvene mreže u
proteklih su nekoliko godina na većim tržištima postale neizostavan dio svake
marketinške kampanje te igraju ključnu ulogu u promociji novih brandova i proizvoda,
u istraživanju tržišta i potencijalnih kupaca te stvaranju novih poslovnih veza. Iako
je potencijal društvenih mreža u marketingu još prilično neiskorišten na hrvatskom
tržištu, uz rastući broj korisnika mreža poput Facebooka, Twittera i LinkedIna, upravo
taj nedostatak promocije usluga i robnih marki na društvenim mrežama može pružiti
prednost poduzetnicima koji znaju prepoznati potencijal takvih mreža i ulogu koju oni
mogu odigrati u širenju mreže kupaca i klijenata.
Kao najmoćnije sredstvo u marketing oglašavanju je Facebook, kako u Hrvatskoj tako i
u svijetu. Svakodnevnim rastom broja korisnika Facebook više ne služi samo u svrhu
sklapanja prijateljstva nego igra i veliku ulogu u prmociji tvrtke i njezinih proizvoda.
Bitno je napomenuti da tehnologija i virtualni svijet iz dana u dan sve više napreduje i
dobiva na značenju. Ono što je danas trend, kroz određeno vrijeme će se smatrati
41
zastarijelim i nedovoljno inovativnim. Poduzeća koja žele ostati konkurenta na tržištu
trebaju stalno pratiti trendove i pronalaziti načine i ideje kako da privuku nove
potencijalne kupce kroz promociju proizvoda i usluga.
42
8.LITERATURA
KNJIGE:
1. Čerić, V., Varga, M., 2004, Informacijska tehnologija u poslovanju, Sveučilište
u Zagrebu, Zagreb
2. Renko, N., 2009, Strategija marketinga, Naklada Ljevak Zagreb, Zagreb
3. Grbac, b., 2007, Načela marketinga, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet
Rijeka, Rijeka
4. Panian, Ž., 2002, Izazovi elektroničkog poslovanja, Narodne novine d.d. Zagreb,
Zagreb
5. Panian, Ž., 2000, Elektroničko trgovanje, Sinergija d.o.o. Zagreb, Zagreb
6. Ružić, D., Biloš, A., Turkalj, D., 2009, e – marketing, Ekonomski fakultet u
Osijeku, Osijek
ČLANCI:
1. Ferenčić, M., 2012, 'Marketinška komunikacija u digitalnom svijetu',
Praktični menadžment, Vol. III, No.5, pp.42
2. Demeterffy Lančić, R., 2010, 'Novi mediji i odnosi s javnošću', Medijekse
studije 2010·1·(1-2)·157-170
3. Basrak, B., 2009, 'Internet kao prostor slobodne društvene komunikacije',
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vol.8, No.16/17, pp.53-67
4. Babić, R., Krajnović, A., Radman Peša, A., 2011, 'Dosezi elektroničke
trgovine u Hrvatskoj i svijetu', Oeconomica Jadertina, Vol.1., No.2, pp.57
5. Stanojević, M., 2011, 'Marketing na društvenim mrežama', Medianali, Vol.5,
No.10.pp.165
6. Panian, Ž., 2000, 'Elektroničko poslovanje – šansa Hrvatskog gospodarstva u
21. stoljeću', Ekonomski pregled, 51 (3-4), pp. 268-280
7. Puška, A., 2012, 'Alati za izvođenje marketing aktivnosti putem socijalnih
mreža', Praktični menadžment, Vol. III, br.4, pp.75-80
43
8. Škare, V., 2006, 'Internet kao novi kanal komunikacije, prodaje i distribucije
za segment mladih potrošača', Ekonomski fakultet, Zagreb, Vol.X, pp.29-40
OSTALI IZVORI:
1. www.eposlovanje.eu - http://www.eposlovanje.eu/download/documents/read/e-
business-brochure-only-available-in-croatian-version_7/ ( 14.5.2015)
2. Marko Paliaga, Marketing putem društvenih mreža -
http://www.markopaliaga.com/userfiles/file/Microsoft%20PowerPoint%20-
%20Social%20marketing%20network1%20%5BCompatibility%20Mode%5D%
281%29.pdf ( 17.5.2015.)
3. www.totalweb-seo.com - http://www.totalweb-
seo.com/hr/blog/2013/svibanj/drustvene-mreze-i-marketing (20.5.2015)
4. www.ictbusiness.info - http://www.ictbusiness.info/internet/kakvo-je-zapravo-
stanje-interneta-u-hrvatskoj (15.5.2015.)
5. http://komunikator.tportal.hr -
http://komunikator.tportal.hr/komunikator/forum.html (21.5.2015.)
6. http://www.blogeri.hr -
http://www.blogeri.hr/blog-tutorijali/sto-je-blog-1/ (21.5.2015.)
7. Amina Delibašić, Elektronička pošta e- mail -
www.am.unze.ba/osm/2011/seminarski/Alic%20Sabina.doc (18.5.2015.)
8. http://www.valdez.hr -
http://www.valdez.hr/izrada-internet-stranica/izrada-web-portala/ (25.5.2015.)
9. http://www.racunalo.com -
http://www.racunalo.com/besplatne-e-cestitke/ ( 3.6.2015.)
44
POPIS SLIKA
Slika 1: Marketing miks .................................................................................................11
Slika 2: E – marketing miks ...........................................................................................13
Slika 3: Google kalendar ............................................................................................... 21
Slika 4: Top brendovi u Hrvatskoj .................................................................................28
Slika 5: Top brendovi u svijetu ......................................................................................30
Slika 6: Primjer Facebook poslovne stranice Samsung Hrvatska ..................................33
POPIS GRAFOVA
Grafikon 1: Broj korisnika vodećih društvenih mreža u svijetu, ožujak 2015. Godine ( u
milijunima) .................................................................................................................... 25
45
