Tacke u Krugu

7/22/2019 Tacke u Krugu

1/33

Erman Tehnomant

Take u kruguModifikator svijesti klase I


2/33

2

1. KRUG OCA DOROTEJA ..................................................................................................................... 3

2. NADA ............................................................................................................................................... 4

3. PROTIV ZAKONA VJEROVATNOE................................................................................................... 5

4. OKAMOVA OTRICA........................................................................................................................ 7

5. TROJE LJUDI NA AUTOBUSKOJ STANICI .......................................................................................... 8

6. POUKA O PIVU............................................................................................................................... 10

7. O NAJVEEM I NAJMANJEM......................................................................................................... 11

8. SVETO PISMO ................................................................................................................................ 13

9. NAJBOLJA TOLSTOJEVA PRIA...................................................................................................... 15

10. O SUDU I SUENJU.................................................................................................................... 17

11. DOKAZ O POSTOJANJU BOGA ................................................................................................... 19

12. DESPOT STEFAN ........................................................................................................................ 20

13. O POTOVANJU......................................................................................................................... 23

14. O RATU I RATOVANJU ............................................................................................................... 25

15. ZLO ZVANO KONFORMIZAM ..................................................................................................... 27

16. O STRAHU .................................................................................................................................. 29

17. O SMRTI ..................................................................................................................................... 30

18. AKORADJARD KIPLING ........................................................................................................... 31

19. BOGORODICE DJEVO ................................................................................................................. 32

20. UMJESTO POGOVORA ............................................................................................................... 33


3/33

3

1. KRUG OCA DOROTEJA

Otac Barbatus nacrta krug na papiru, pa taku u sredini kruga. Krug je svijet, ree. Taka u sredini

je Bog. Onda nacrta nekoliko linija od take do ivice kruga. Sad, ove linije su razni putevi koji vodeovjeka do Boga. Nije toliko bitno na kom smo od tih puteva.Bitno je da vidimo ovo: to je ovjek blii

Bogu, to je blii drugom ovjeku. To nam pokazuje ovaj krug, koji se zove i krug oca Doroteja.


4/33

4

2. NADA

U Svetom Pismu postoji jedno poznato mjesto o kome elim neto da kaem. To je prva poslanica

Korinanima apostola Pavla, tanije jedna reenica koja kae da su tri stvari bitne: vjera, ljubav i nada,i da je od ove tri ljubav najvea.

Neki e rei da su ovo vjerske vrline, i da se odnose na ljubav prema Bogu, vjeru i nadu u spasenje i

vjeni ivot. Ali neki drugi kau da je znaenje ove tri vrline opte. Mislim da je ovo tano. Na kraju, ne

moemo voljeti Boga a ne voljeti sve ono to je On stvorio. Ali neemo sad o ljubavi.

O ljubavi i vjeri je reeno mnogo vie nego o nadi, jer su ove dvije sigurno vee od nje. Nada je, iako

najmanja, jako bitna, i zato u joj posvetiti par redova ovdje.

Nada je stanje duha, neki bi rekli da je nada bezrazloni optimizam. Ali nada je zapravo i vjera, odnosno

vjera u to da e nam Bog pomoi da proemo kroz najtee situacije, bilo kao ovjek, bilo kao porodicaili grupa ljudi, bilo kao itav narod. Ko nema nade, nema zapravo ni vjere. Zato, nadu ne smijemo nikad

gubiti. Nada je nad i iznad.

Ne volim da dajem negativne primjere, ali ovaj je toliko upeatljiv da e ti, itaoe, dati bolju lekciju

od mnogih pozitivnih primjera.

Jedan ovjek, dobar i uzoran mu i otac djeteta od nekoliko godina, doivio je nesreu. Povrede su bile

strane, i doktori su prognozirali da e umrijeti. Njegova supruga, koja ga je mnogo voljela, nije izdrala.

Da li nije vie mogla da ga gleda kako se pati, ili nije mogla da zamisli ivot bez njega, ili sve to zajedno,

ne znamo. Uglavnom, izvrila je samoubistvo.

On se ipak oporavio, suprotno svim crnim slutnjama i prognozama. Hoda bez pomagala, iako je ostao

invalid, kree se normalno, i funkcionie skoro potpuno kao zdrav ovjek. Dobar je otac svom djetetu,

mada su oboje ostali bez ene koja im je znaila najvie.

Moemo li da se ne zamislimo?Da je samo, samo imala malo vie nadeNikad, do zadnjeg daha u

ovjeku ne trebarei ni pomisliti da je gotovo.


5/33

5

3. PROTIV ZAKONA VJEROVATNOE

Zakoni vjerovatnoe su neumoljivi. Otii u kladionicu i uvjerie se. Ljudi koji se klade u sportskim

kladionicama o vjerovatnoi najee ne znaju nita, a ona radi protiv njih sa svakim novim redom kojistave na tiket.

Evo jednostavnog primjera: Ima8 parova na fudbalskim utakmicama na tiketu, i nekim udom si 90%

siguran u prolaz na svakom paru. Znate li koja je vjerovatnoa da proe itav tiket? Pomnoi 0.90

sa 0.90 ukupno 8 puta, i dobieoko 0.43. Dakle, na ovako nevjerovatno sigurnom- tiketu ima

svega 43% anse da proe. A tvojih 90% sigurnosti u neki ishod je samo tvoja samouvjerenost,

najeebez osnova.

Naime, vjerovatnoe nezavisnih dogaaja se mnoe da bi se dobila njihova ukupna vjerovatnoa.Ako

baci novi, imapo 50% anse da ispadne pismo ili glava. Ali da ispadne dva puta glava zaredom (ili

dva puta pismo), vjerovatnoa je 0.50 x 0.50 = 0.25, tj 25%.

Jedino Bog, esto na vrlo neprimjetne naine, mijenja zakone vjerovatnoe u korist ljudi.Koliko puta

neko preivi kao udom neku saobraajnu nesreu?Neko kae, bilo mu sueno ili nije mu bilo

sueno, ali sudbine nema, kao to emo vidjeti kasnije. Sami krojimo svoju sudbinu svojim djelima,a

Bog uvijek uini ono najbolje za nas, iako to esto ne prepoznamo.

Jedan mladi ovjek iz Bosanske Krajine radioje u Njemakoj. Dobro se snaao, u firmi sa skoro hiljadu

zaposlenih, a i gazda, tj. vlasnik firme je u njemu prepoznao vrijednog i potenog radnika i cijenio ga

je.

Doavi na godinji odmor u rodni grad, mladi nakon nekog vremena nagovori oca da poe sa njim u

Njemaku, da vidi kako mu sin ivi i kako se snaao. Ovdje je bitno da kaemo da je otac imao na

jednom obrazu dio koe razliite boje od roenja.

Jednog dana, mladi je doveo oca da mu pokae firmu u kojoj radi, i sreo ih je gazda. Mladi upozna

oca i gazdu, i primijeti da gazda ne skida pogled sa njegovog oca. U jednom momentu, gazda ree

mladiu:

Reci ocu da elim da ga pitam neto, ali da slobodno kae istinu i da se nieg ne boji.

Mladiu nita nije bilo jasno, ali prevede ocu ta je gazda rekao. Nijemac nastavi.

Pitaj oca gdje je bio dana xx mjeseca xx godine 194x. (stavio sam x jer ne znam taan datum).

Mladi prevede. Vidjezatim da je ocu malo neprijatno, ali otac odgovori.

Bio sam u partizanima, moja jedinica je istila teren od zaostalih okupatorskih snaga.

Gazda saeka da mladi prevede, a onda postavi dodatno pitanje.

I kakav zadatak si imao?

Mladiu je sve manje bilo jasno ta se deava, ali nastavi da prevodi. Otac kao da se otvori.


6/33

6

Dali su mi trojicu njemakih vojnika da ih odvedem u jedan potok i ubijem.

I ta si uradio?, bilo je gazdino sljedee pitanje.

Odveo sam ih dovoljno daleko od ostalih, pa opalio rafal iznad njihovih glava i mahnuo im rukom da

bjee., ree otac.

Ja sam jedan od te trojice.

Nema potrebe da priamo dalje, sretan zavretak se nazire kao u bajkama. Mladi je postao drugi

ovjek firme, njegovom ocu je gazda napravio novu kuu u rodnom gradu, pravu palatu, ali to sve je

manje bitno. Najbitnija je pouka koju moemo izvui odavde.

Kolika je vjerovatnoa da se desi ovako neto? To to je mladi otiao ba u Njemaku da radi, nije

nikakvo udo mnogi mladi ljudi su ili ba tamo na rad poslije Drugog svjetskog rata. Ali koliko je

vjerovatno bilo da ode ba u taj grad, taj kvart i u tu firmu? Koliko je vjerovatno bilo da dovede svog

oca, da ga sretne gazda i da ga prepozna ba po toj mrlji na licu?

To ne moemo objasniti zakonima vjerovatnoe, jer je sa te take gledano ovakav slijed dogaaja skoro

nevjerovatan. Ipak, on se desio, i takvi dogaaji se deavaju stalno.

U mnogim situacijama vodi nas Boija ruka, uvijek ka spasenju, mada esto to ne vidimo.

Patrijarh Pavle je rekao da ga je nekad, kao mladog teologa, muilo pitanje: Kako to da Bog uvijek zna

ta emo mi da uradimo, ako mi imamo slobodnu volju da uradimo kako hoemo. Naa vjera nas ui

da nema sudbine, a ovako nekako ipak ispada da je imato jest, da se zna ta e s nama da bude.

Odgovor na ovo pitanje je naao sam na patrijarh Pavle, kao jedan genijalan ovjek. Rekao je da jejednostavno shvatio da na ivote ljudi utie vrijeme, da smo mi uronjeni u tok vremena koji nas nosi, i

da ne znamo ta nas eka dalje u toj rijeci. A Bog je van vremena, za njega ne postoji ni jue ni sutra

za njega je sve danas, i on zato vidi sve i zna sve, mada mi imamo slobodnu volju da biramo svoj put i

nismo uslovljeni nikakvom sudbinom.

To je odgovor koji bi postidio i zamislio i najvee svjetske fiziare, nastavljae velikog Ajntajnovog

djela, koji o vremenu znaju vie nego bilo ko drugi na ovom svijetu . A ovo uenje o sudbini, po mom

miljenju, izdie hriansku religiju visoko iznad religija koje tvrde da sudbine ima.


7/33

7

4. OKAMOVA OTRICA

U moru beskorisnih i nepotrebnih stvari koju naa djeca ue u kolama, nae se i poneto korisno.

Ipak, nevjerovatno je da se nekad izuava itava nauka, a da se detaljno ne prouava njeno najblistavije

dostignue. Ta nauka je logika, a dostignue o kome je rije je Okamova otrica.

Vilijem od Okama bio je engleski logiar, fratar i teolog iz 14. vijeka. Njemu se pripisuje jedno

nevjerovatno vrijedno, a kod nas skoro nepoznato, ivotno pravilo, koje pojednostavljeno glasi:

Kad traimo objanjenje za neku pojavu, ili neki dogaaj, najvjerovatnije objanjenje je uvijek ono

najjednostavnije.

Ovo je primjenljivo na sve oblasti ivota. Dau nekoliko primjera, nekad surovih.

- Kad ujete zvuk kopita iza sebe, pomisliete naravno da je to konj, a ne zebra;- Krugove u itu nisu napravili vanzemaljci, ve ljudi sa previe slobodnog vremena;- Proroci i vidovnjaci koji se reklamiraju po medijima su svi odreda varalice;- Ako kiete, najvjerovatnije ste prehlaeni. Teko da ste alergini na Y zrake iz svemira;- Vaa prababa je lijeila ljude ne zato to je bila vjetica, nego zbog svog znanja o ljekovitom

bilju.

Gotovo svaka teorija zavjere koja se pojavi s vremena na vrijeme u medijima pae posjeena

Okamovom otricom.Paranormalne pojave, nevjerovatne politike konstrukcije, udna objanjenja

udnih dogaaja Ako znaza Okama, ne treba ti bolja kama.


8/33

8

5. TROJE LJUDI NA AUTOBUSKOJ STANICI

Negdje sam uo zanimljivu izreku. Kae, Niko ne zna svoje srce, a kamoli tue.Ima istine u ovome.

elite li da bolje upoznate sami sebe? Evomalog testa:

Na autobuskoj stanici eka troje ljudi. No je, pada strana kia, i autobus nee naii. Sa svojim autom

nailazi ti, itaoe, i jedino ti moe da poveze nekoga od njih. Meutim, ima mjesta za samo jednu

osobu. Troje ljudi su starac koji je na samrti, hirurg koji mora hitno stii na operaciju da bi spasio

nekome ivot, i ljubav tvog ivota koju eka otkad zna za sebe.

Koga e povesti, itaoe? Razmisli, pa pogledaj sljedeu stranu.


9/33

9

*ta si odluio, itaoe? Da li ti je palo na pamet da da hirurgu auto da se odveze sa starcem u bolnicu,

a ti da ostane na stanici sa osobom svog ivota?

Malo ljudi se sjeti ovoga iz jednog prostog razloga: Rijetko ko je spreman da nekom drugom prepusti

neto to mu daje prednost u odnosu na ostale u ovom sluaju auto.A upravo takav gest nam nekad

pomae da naemo rjeenje iz naizgled bezizlazne situacije. Najbanalnije reeno: Ako se davimo u

jezeru, torba sa deset kilograma zlata za nas postaje samo teg koji e nas odvui na dno.


10/33

10

6. POUKA O PIVU

Otac Famulimus je iguman jednog naeg manastira koji se bavi proizvodnjom vina. Mlad, sposoban,

dobronamjeran i izuzetno vrijedan ovjek. Volim da kujem sa njim planove o spaavanju nekog dijelasvijeta, znaete kad nam neki od tih planova uspije.

Od mnogih pametnih stvari koje sam uo od njega, jedna mi je ostala posebno upeatljiva. To je pouka

o pivu.

Radni dan ovjeka, kae otac Famulimus, treba da je kao aa dobrog nefiltriranog piva, koja ima talog,

tenost i pjenu.

Talog su poslovi koji su ispod naih mogunosti. Tenost su poslovi u skladu sa naim mogunostima,

i njih treba da je najvie. Pjena su poslovi iznad naih mogunosti.

U jednom radnom danu, trebalo bi da su zastupljene sve tri vrste poslova.

Poslovi ispod naih mogunosti nam pomau da odmorimo um i da se kontroliemo svoju gordost. Ali,

ako ih radimo previe, biemo nezadovoljni jer ne napredujemo i ne uimo nita novo.

Poslovi u skladu sa naim mogunostima nas ne optereuju previe, ali ne napredujemo mnogo radei

ih. Ako radimo samo njih, neemo biti zadovoljni na due staze.

Poslovi iznad naih mogunosti nam zamaraju um, ali zahvaljujui njima uimoi napredujemo. Ako ih

radimo previe, biemo iscrpljeni.

Neka okvirna raspodjela ovih poslova bila bi 10% vremena za poslove iznad naih mogunosti, 70% za

poslove u skladu sa naim mogunostima i 20% za poslove ispod naih mogunosti.Ali to je samo moje

okvirno razmiljanje.

I to je pouka o pivu oca Famulimusa. to je ranije u ivotu usvoji, bolje ese razvijati u poslovnom i

profesionalnom smislu. Naravno, bie dana kad nee moi da priuti ovakav raspored, ali i to je

sasvim normalno.


11/33

11

7. O NAJVEEM I NAJMANJEM

Veliina atoma se (pored malih jedinica kao femtometar i pikometar) mjeri i angstremom. Angstrem

je zgodna jedinica jer veina hemijskih elemenata ima atome veliine od 1 do 5 angstrema. Jedanmetar sadri deset milijardi angstrema. Znai, ovjek visok 1.80 metara je ak 18 milijardi puta vei od

nekog prosjenog atoma!

Na nivou atoma i manjih estica vae zakoni koje zdrav razum teko moe da shvati. Time se bavi grana

fizike koja se zove kvantna fizika. U naunom smislu, ta oblast je zemlja uda. Volio bih da nekom

prilikom kaem vie o tome, ali bojim se da ne opteretim ovaj tekst, pa u se radije baviti udima

shvatljivijim ljudskom umu.

Odnos veliina ovjeka i atoma nije toliko stravino veliki, koliko je veliki odnos nekih svemirskih

udaljenosti prema ljudskoj veliini.Mnogo smo manji od svemira nego to smo vei od atoma.

Stojimo na kamenoj lopti, koju zovemo planeta Zemlja, i koja je iroka nekih 12,744 kilometra. Ona se

okree oko zvijezde koju zovemo Sunce, udaljene prosjeno 149,598,261 kilometara. Sunce je prenika

oko 1,392,684 kilometra.

149 miliona kilometara nije preao niko u ljudskoj istoriji. Najdalje smo otili do Mjeseca, dalekog nekih

384,400 i irokog nekih 3,474 kilometra.

Pored Zemlje, oko Sunca se okree jo sedam planeta, i jo mnogo manjih nebeskih tijela. Taj na prvi

komiluk u svemiru se naziva Sunev sistem. Takvih sistema, odnosno zvijezda koje imaju planete

danas je poznato mnogo. Tek od devedesetih godina 20. vijeka ovjeanstvo ima tako jake teleskopei tako dobre druge metode kojima se mogu otkriti planete koje krue oko drugih zvijezda. Te planete,

bar ove koje su do sada poznate, se ne razlikuju od planeta koje krue oko naeg Sunca.

Neemo mnogo pogrijeiti ako kaemo da je prenik naeg Sunevog sistema otprilike 100 puta vei

od udaljenosti Zemlje od Sunca. Meutim, to je tek djeli metra kojim mjerimo udaljenosti u svemiru,

i koji se zove svjetlosna godina.

Jedna svjetlosna godina je 9460730472580800 metara. To je udaljenost koju svjetlost moe da pree

za godinu dana. Dakle, od te udaljenosti ovjek je manji5,255,961,373,656,000 puta! Jedna svjetlosna

godina je oko 63240 puta vea od udaljenosti Zemlje od Sunca.

Nae Sunce je jedna prosjena zvijezda, ni po emu posebna, koja se nalazi na ivici jednog ogromnog

skupa zvijezda u obliku diska. Takvi veliki skupovi zvijezda se nazivaju galaksije, i u naoj galaksiji, koju

zovemo Mlijeni Put, postoji oko 200 milijardi zvijezda. Ako pogledanono nebo negdje van grada,

vidjee2-3 hiljade tih zvijezda, i jednu bijelu magliastu prugu preko itavog neba. Ta magliasta

pugra je na Mlijeni Put. Stojite na ivici jednog ogromnog tanjira i gledate ka njegovom centru.

Ovaj tanjir iji rub vidi, ta naa galaksija, irok je oko 100 hiljada svjetlosnih godina. Ranije smo rekli

kolika je ta svjetlosna godina. Zamisli samo koja je to ogromnost.


12/33

12

Mlijeni put spada u prosjene galaksije sa svojih 200 milijardi zvijezda. Galaksije imaju od par miliona

do vie desetina hiljada milijardi zvijezda. Trenutna procjena broja galaksija u svemiru kree oko 170

milijardi, sa nekih 30 miliona milijardi milijardi zvijezda.

Udaljenosti u svemiru mjere se svjetlosnim godinama. Od naeg Sunca do druge najblie zvijezde

(Proksima Kentauri) udaljenost je 4.22 svjetlosne godine. Ve smo rekli da je prenik nae galaksijeoko 100,000 svjetlosnih godina. Najblia vea galaksija (Andromeda) je oko 2.5 miliona godina

svjetlosti daleko, a prosjena udaljenost izmeu galaksija je oko 3 miliona godina svjetlosti.

Prenik vidljivog svemira je oko 93 milijarde svjetlosnih godina. Ovo samo znai da nai dananji

ureaji u svakom pravcu mogu da vide nekih 46,5 milijardi svjetlosnih godina daleko (pola od 93

milijarde). to ne znai da svemir nije jo vei.

Nerazumno je pretpostaviti da u tolikom svemiru nema vanzemaljskog ivota. Pametniji bi bio neko

ko misli da na itavom svijetu postoji samo njegovo selo i nita vie.

Ali, neemo sad o vanzemaljskom ivotu. Od tebe, itaoe, traim sad samo da se malo z amislinad

ovim brojevima i veliinama. U tolikom prostoru, ne samo ti i ja, ve i planeta Zemlja na kojoj ivimo,

pa i itav na Sunev sistem, pa i itava naa galaksija, samo su trunka praine.A opet, Bog nas toliko

cijeni, uzdie i velia, ako mu to samo dopustimo.

Otac Osipago, na uvaeni teolog, je jednom rekao: Bog je stvorio toliki ogromni svemir, i u tom

svemiru jedna planeta Zemlja, kao trunka praine, i na njoj jedan mali ovjek, stisnuo srce ovolino kao

aka, i zainatio se: uporno, i uporno ne da Bogu da mu ue u srce.


13/33

13

8. SVETO PISMO

Kao mlad ovjek, uzeo sam jednom da proitam Sveto Pismo, ili Bibliju, kako ga ee zovu katolici.

Tom prilikom upao sam u nekoliko zamki u koje moe upasti neupueni italac. Ovdje elim daskrenem panju na njih, ali moda bolje da prvo kaem sutinu itave prie: Ne preporuujem nikome

da ita Sveto Pismo, ko nema pri ruci svetenika koji mu moe objasniti neke stvari. U daljem tekstu

bie jasnije zato.

Prvo, Sveto Pismo sastoji se od Starog Zavjeta i Novog Zavjeta. Naziv Stari Zavjetse odnosi na mitski

dogaaj Potopa, nakon koga se Bog po predanju zavjetovao da vie nikad nee potopiti zemlju kao

tada.

Stari Zavjet je knjiga (odnosno skup knjiga) vie istorijskog karaktera nego to ima vjerski znaaj, jer

objanjava dogaaje koji su prethodili nastanku hrianstva.Poto je hrianstvo nastalo u jevrejskom

okruenju, Stari Zavjet je praktino istorija jevrejskog naroda prije nove ere i dolaska Hrista.

Prvih pet poglavlja, odnosno knjiga, Starog Zavjeta predstavljaju Toruglavnu svetu knjigu u judaizmu,

religiji koju veinom praktikuju Jevreji.

Novi Zavjet, s druge strane, je mnogo znaajniji za hriane. On govori o Hristovom roenju, ivotu i

stradanju, kao i apostolskim aktivnostima nakon Hristovog odlaska sa ovog svijeta. Naziv Novi Zavjet

se odnosi na injenicu da je Hristov dolazak ujedno novi zavjet ovjeka i Boga, odnosno obeanje

vjenog ivota onima koji ga budu dostojni.

Autor i Starog i Novog Zavjeta, po crkvenom uenju, je Bog. Njegova rije je zapisana preko nizaproroka, i tako je tokom vijekova nastalo Sveto Pismo.

itati bilo Stari, bilo Novi Zavjet bez pomoi dobrog poznavaoca je vrlo teko.U Starom Zavjetu, ovjek

mnogo puta moe pomisliti kako Bog postupa okrutno, nareuje krvoprolie, genocid, istrebljenje i

mnogo ta drugo. Zato takvi dogaaji, i zato danas to itamo u Starom Zavjetu?

Treba nam biti jasno da je okruenje u kome se deavaju dogaaji Starog Zavjeta bilo vrlo okrutno i

nemilosrdno. Razlog to je Bog htio da svi ovi dogaaji ostanu do stranih detalja opisani u Starom

Zavjetu je vjerovatno taj da bi mi danas znali iz kakvih vremena i kakvog okruenja je vremenom

nastalo hrianstvo, kao jedna religija ljubavi i razumijevanja. U tom svjetlu mislim da treba itati Stari

Zavjet, svakako uz pomo i objanjenje svetenika ili teologa.

Novi Zavjet, s druge strane, obiluje Hristovim porukama o ljubavi, saosjeanju i potrebi za

razumijevanjem drugog. Ipak, i u njemu ima mjesta koja mogu zbuniti itaoca.

Meni lino je najupeatljiviji primjer prie o talantima.Pria ide otprilike ovako:

Neki bogata je morao da ode na put u trajanju od vie mjeseci/godina. Okupio je trojicu svojih slugu

da im podijeli zaduenja, i svakom je dao izvjesnu koliinu novca da sa njom upravlja. Prvom slugi dao

je 1000 talanata (talant je zlatni novac), drugom 500, i treem 5. Svakog slugu je otprilike jednako

pohvalio povjeravajui mu novac.


14/33

14

Kad se gazda vratio, sluge su izale pred njega. Prvi sluga je pametno uloio 1000 talanata, i zaradio

jo 1000, i dao sve gazdi. Ovaj ga je pohvalio i unaprijedio. Drugi sluga je na svojih 500 talanata zaradio

jo 500, i takoe dobio pohvalu i unapreenje.

Meutim, trei sluga je zakopao svojih 5 talanata kako bi ih sauvao bojao se da uradi bilo ta sa

njima, i sad je gazdi donio samo tih 5 talanata. Gazda se naljutio i bacio ga u tamnicu.

itajui ovu priu a ne razumijevajui smisao, bio sam zbunjen. Nije mi bilo jasno emu pominjanje

ovakvog jednog izrabljivaa od gazde u Novom Zavjetu. A poenta je sasvim drugaija. Talanti su

zapravo talenti koje ovjek dobije od Boga, a pria govori o tome kako ovjek ne smije da zakopa

talente koje mu je Bog dao, ve da pokua da ih iskoristi i umnoi, za svoju dobrobit i dobrobit ostalih.

Jo jedan primjer. Otac Osipago je veliki pravoslavni teolog. Imao sam ast da ga upoznam i da mu

postavim par pitanja. Pitao sam ga za neke stvari koje mi nisu bile jasne u Knjizi postanja (prva knjiga

Starog Zavjeta, gdje se govori o nastanku svijeta, Adamu i Evi, i slino). Moja pitanja su bila sljedea,

odgovore Oca Osipaga dajem odmah ispod:

Pitanje: Kako to da se u Starom Zavjetu tvrdi da je svijet stvoren za 7 dana, kad dananja nauka

dokazuje drugaije?

Odgovor: Radi se o pogrenom prevodu. U originalu, u Starom Zavjetu pie da je Bog stvorio

svijet za 7 perioda, a ne 7 dana. Pri tome se ne govori da li je taj period jedan dan ili milion

godina.

Pitanje: Kako Pravoslavna crkva gleda na teoriju evolucije?

Odgovor: Pravoslavno uenje se ne kosi sa teorijom evolucije.

Pitanje: Kako to, da na poetku Knjige postanja pie da je Bog stvorio mukarca i enu

istovremeno, a kasnije da je Bog stvorio enu kasnije, od Adamovog rebra? Da li je Adam

ustvari imao neku drugu enu prije Eve?

Odgovor: Ne. Radi se jednostavno o istom dogaaju isprianom na dva razliita naina.

Nakon toga, Otac Osipago mi je dao jedno fantastino objanjenje o ravnopravnosti mukarca i eneu hrianstvu, koje naalost ne znam da ponovim,ali koje bi zauvijek razorualo sve one koji priaju

kako hrianstvo pravi nepravednu podjelu i razliku izmeu polova.

Ono to elim da kaem ovim dugim poglavljem je ovo: Slobodno pitaj o vjeri. Odgovori su kod tvog

svetenika, u crkvi, u knjigama kojesu napisali nai izvanredni teolozi.


15/33

15

9. NAJBOLJA TOLSTOJEVA PRIA

Pisac Ane Karenjine ima jednu priu koja je za mene jedna od najboljih stvari koje sam ikada proitao.

Pria se zove Tri pitanjai objanjava sutinu hrianske filozofije ivota boljenego mnogi svetenici.Ovdje je data u malo skraenoj formi.

Ukratko, pria govori o kralju koji je oajniki elio da dobije odgovor na sljedea tri pitanja:

1. Kada je pravo vreme da se urade prave stvari?

2. Koje osobe treba sluati?

3. ta su najbitnije stvari kojima je priritetno potrebno posvetiti panju?

Kralj je ponudio veliku nagradu bilo kome ko moe da odgovori na ova pitanja. Mnogi ueni ljudi

dolazili su kod kralja i nudili svoj savjet. Kao odgovor na prvo pitanje, neki su tvrdili da je za poznavanje

pravog vremena za pravu stvar neophodno da osoba napravi raspored i striktno ga se dri. Jedni su

tvrdili da je nemogue tano odrediti pravo vrijeme za neke stvari, te da kralj treba da obezbijedi savjet

mudraca koji e mu pomoi da odredi najbolje vrijeme za svaku pojedinanu stvar. Ostali su govorili

da neke stvari ne mogu da ekaju da ih savjet razrei. O njima se moralo odluivati odmah. Da bi osoba

znala da li da ih sprovede ili ne, mora unaprijed znati ta e se desiti. Poto to znaju samo vidovnjaci,

kralj mora konsultovati njih.

Jednako razliiti bili su i odgovori na drugo pitanje. Neki su mislili da kralj najvie treba da slua

savjetnike. Drugi su tvrdili da treba da slua svetenike. Ostali su se zalagali za ljekare ili ratnike.

U odgovoru na tree pitanje, neki su tvrdili da je najvanija nauka, drugi da je to ratnika vjetina, a

ostali da je u pitanju religija. Svi su odgovori bili razliiti, pa kralj nikome nije uruio nagradu.

Meutim, i dalje je eznuo za odgovorima na ova pitanja. Odluio je da se konsultuje sa pustinjakom

koga su mnogi cijenili zbog mudrosti. Pustinjak nikada nije izlazio iz ume u kojoj je ivio sam. Primao

je samo obian narod. Kralj se preruio u seljaka, i pre nego to se pribliio pustinjakovim odajama,

siao je sa konja, ostavio za sobom svog tjelohranitelja i nastavio dalje sam. Kada mu se pribliio, krhki,

slabani i ostarjeli starac kopao je zemlju ispred svog atora. Pozdravio je kralja, ali je nastavio sa

kopanjem.

Doao sam kod tebe, mudri pustinjae, rekao je kralj, da ti postavim tri pitanja. Kada je pravo

vrijeme da se urade prave stvari? Koje osobe treba sluati? ta su najbitnije stvari kojima je priritetno

potrebno posvetiti panju? Pustinjak je sluao, ali nije odgovorio. Nastavio je sa kopanjem. Umoran

si, rekao je kralj, dozvoli da te odmijenim jedno vrijeme. Pustinjak je dao aov kralju i sjeo. Nakon

to je nekoliko sati kopao, kralj je ponovio svoja pitanja. Pustinjak i dalje nije nita odgovorio, ve je

ustao, posegao za aovom i rekao: Sada se odmori i pusti mene da radim. Kralj nije htio da mu da

aov. Prolazili su sati. Kada je no ve skoro pala, kralj je rekao: Doao sam kod tebe, mudri ovee,

u potrazi za odgovorima na moja pitanja. Ako mi ih ne moe dati, reci mi i ja u se vratiti kui.

Iznenada, iz oblinje ume dotrao je mukarac koji se rukama drao za stomak koji je krvario ,


16/33

16

onesvijestivi se, pao na zemlju. Kralj je brzo uneo povrijeenog mukarca u kuu, gde je oprao i previo

njegovu ranu. Nakon toga, kralj je, iscrpljen, prilegao i zaspao dubokim snom.

Kada se sljedeeg jutra probudio, zatekao je ranjenog mukarca kako sjedi pored njegovog kreveta i

zuri u njega. Vidjevi da je kralj budan, ranjenik je poeo da preklinje za kraljev oprotaj. Zato me

moli za oprotaj? upitao je kralj. Ja sam taj koji je zaspao, a trebalo je da bdim nad tobom. Dragi kralju, poeo je priu mukarac, znao sam da idete sami kod pustinjaka i planirao sam da vas

ubijem nakon to ga napustite. Kada je proao skoro cio dan, a vi se niste vraali, izaao sam iz skrovita

iz koga sam htio da vas napadnem. Naalost, va tjelohranitelj me je prepoznao i ranio u borbi. O dragi

kralju, nastavio je, spasili ste mi ivot. Ako mi dozvolite da ivim, biu vam najvjerniji sluga i

obavezausvoje sinove na istu stvar.

Kao to moete pretpostaviti, kralj je bio veoma zadovoljan to je sklopio primirje sa takvim

neprijateljem. U daljoj prii je saznao da je ovjek bio gnjevan zbog nepravde koje su kraljeve sluge

uinile njegovoj porodici, i odluio da tu nepravdu osveti.

Kralj ne samo da mu je oprostio, ve je poslao svoje sluge i linog lekara da odvedu ovjeka kui i paze

ga dok ne ozdravi, i obeao mu da e nepravda biti ispravljena . Zatim se vratio ispitivanju pustinjaka.

Mudri ovjee, poslednji put te molim, preklinjao je kralj, odgovori na moja pitanja.

Ve si dobio odgovore, rekao je pustinjak.

Kako to misli? upitao je kralj.

Pustinjak je objasnio: da kralj nije osjetio saaljenje zbog pustinjakove slabosti i da mu nije pomogao

u kopanju, ranjeni ovjek bi ga napao kao to je planirao. Dakle, najvanije vrijeme bilo je vrijeme kojeje proveo pomaui pustinjaku da kopa zemlju. U tom trenutku, pustinjak je osoba koja je bila

najvanija. Dobro djelo spasavanja ivota potencijalnom ubici prestavlja najvaniju stvarkoju je uradio

i to je bilo pitanje trenutkajer u ovom sluaju, da kralj nije previo njegove rane ne bi sklopio primirje

s neprijateljem. Shodno tome, ranjenik je postao najvanija osoba, a ono to je kralj uradio za njega

predstavljalo je najvaniju stvar.

Naravno, kralj je bio zapanjen jednostavnou uvida: Postoji samo jedno vrijeme koje je najvanije

sadanjost, jer samo na njega moemo da utiemo. Najvaniji ovjek je uvijek onaj sa kojim si u

tom trenutku, uio je pustinjak, i nijedan ovjek ne zna da li e ikada vie imati posla sa bilo kimdrugim. Najvanija stvar je pomoi mu, jer je to svrha zbog koje ivimo ovaj ivot.


17/33

17

10. O SUDU I SUENJU

Mnogo puta je u Svetom Pismu reeno neto kao: Ne sudi, jer e ti biti sueno. Ili : Vadi trun iz oka

svog brata, a ne vidi balvan u svom oku.

Koliko esto smo spremni da osudimo druge i zamjeramo im za sitnice, a sebi da pratamo najkrupnije

greke i nekako ih opet pravdamo nepostojeom krivicom drugih?

Dvije meni najljepe prie iz Novog Zavjeta, koje se tiu suenja drugima, su pria o kamenovanju

prostitutke i pria o izgubljenoj ovci.

Po zakonima Starog Zavjeta, Jevreji su esto kamenovali grenike. Tako je jednom Hristos naiao kad

je trebalo da kamenuju jednu prostitutku (u originalnom tekstu: bludnica). Da bi ga naveli da kae

neto protiv kamenovanja, i samim tim protiv vaeeg jevrejskog zakona, okupljenu su ga pitali ta da

uine sa njom. Htjeli su da dovedu Hrista pred svren in on je sve vrijeme govorio da nije doao daponiti vaee zakone, ve da ih potvrdi. Ako bi rekao da kamenuju enu, potvrdio bi zakone, ali bi

prouzrokovao njeno stradanje i smrt. S druge strane, ako bi im rekao da je ne kamenuju, ispalo bi da

kri zakone.

Hristos je sjedio na zemlji i crtao tapiem po pijesku. Onda je podigao pogled i rekao prisutnima: Ko

je od vas bezgrean, neka baci prvi kamen. Na to su se okupljeni ljudi samo zgledali i razili.

To je odgovor na pitanje o suenju. Moramo uvijek biti svjesni da smo i sami greni i nesavreni, mada

moda na neki drugi nain od onih koje osuujemo, i da nemamo pravo da budemo nemilosrdni.

Druga pria je pria o izgubljenoj ovci. Hristos je rekao nekim sluaocima, da ovjek koji ima stotinu

ovaca, pa izgubi jednu u planini, ostavlja ovih devedeset i devet da bi naao tu stotu izgubljenu. I kad

je nae, toliko se raduje da je nosi na ramenima. Tako je na nebu vea radost zbog jednog grenika

koji se popravi, nego zbog devedeset i devet pravednih ljudi koje ne treba aliti.

Upravo zbog toga moramo biti spremni da oprostimo, i sami da se pokajemo ako smo uinili neto

loe.Za to nikad nije prekasno. Nemamo pravo ni sebi, ni nikom drugom da zatvorimo izlaz na pravi

put svojom osudom.

Posebno mi je drago mjesto u Gospodaru Prstenova, kad Gandalf i Frodo razgovaraju o Golumu:

Frodo: ao mi je to Bilbo nije probo noem tog skota, kad je imao priliku.

Gandalf: Tebi je ao? Upravo to to je njemu bilo ao mu je zadralo ruku da ga ne probode. aljenje

i Samilost, da se ne udari bez potrebe. Bilbo je dobro nagraen zbog toga. Budi siguran da ga je zlo

tako malo povrijedilo, i da je na kraju uspio da pobjegne, samo zato to je tako otpoelo njegovo

vlasnitvo nad Prstenom Saaljenjem.

Frodo: Ne saaljevam Golumanimalo. Zasluuje da umre.

Gandalf: Zasluuje? Da, moda i zasluuje! Mnogi koji ive zasluuju da umru. A neki koji umiru

zasluuju ivot. Moe li im ga dati? Onda nemoj biti tako brz u dijeljenju smrti i presuda. ak ni mudrine mogu da vide stvari iz svih uglova.


18/33

18

Mi smo skloni da sudimo svemu i svakome, sebi naravno najmanje. Punih usta blatimo druge narode,

druge religije, druge ljude, a najee nemamo pojma o njima.Da bi ovjek uopte imao pravo da sudi

nekome ili neemu, trebalo bi kao prvo to neto do kraja da poznaje, i kao drugo, da on sam bude

potpuno ist. Poto je to nemogue, najbolje da nikako ne sudimo.


19/33

19

11. DOKAZ O POSTOJANJU BOGA

U ovom tekstu je dosta puta spominjan Bog. Vrlo skeptini itaoci e moda rei, Otkud zna da Bog

uopte postoji?Pa zato da zavrimo sa tim. Bog itekako postoji, gospodine itaoe, a ako ti sama vjera

u Njegovo postojanje nije dovoljna, to je dokazano jo u 11. vijeku.

Matematiki dokaz o postojanju Boga je formulisao Kurt Gedel (1906.-1978.), jedan od najblistavijih

matematiara 20. vijeka.To da je Gedel bio dobar matematiar i naunik, ili proitajte negdje drugo,

ili mi vjerujte. Ovdje zasigurno neemo nabrajati njegove doprinose nauci.

injenica je da je Kurt Gedel zapravo samo matematikim jezikom iskazao tzv. ontoloki dokaz o

postojanju Boga, koji je prvi formulisao Anzelm od Kenterberija (1033.-1109.), monah, filozof i

Kenterberijski nadbiskup.

Anzelmov ili Gedelov dokaz o postojanju Boga, kad se kae prostim jezikom, umjesto filozofskim ili

matematikim, izgleda ovako:

1. Bog postoji u naim mislima, i on je bie koje ima sve najbolje osobine.2. Osobina postojanja u stvarnosti je bolja od osobine postojanja samo u miljenju.3. Znai, Bog postoji.

Nema vie nikakve potrebe da kaemo bilo ta o ovome.


20/33

20

12. DESPOT STEFAN

Obino u nastupu malodunosti mislimo da ne postoje gora vremena od ovih u kojima ivimo, i

jadikujemo za nekim prolim vremenima u kojima se lake ivjelo. Ili, to je jo gore, doemo do

zakljuka kako su ovo loa vremena u kojima ne treba nita raditi ni preduzimati, i preputamo se

ravnodunosti i beznau.

A veina nas ne zna, ili ne zna dovoljno o naem vladaru koji je ivio u bez sumnje najteim vremenima

za srpski narod, i opet uspio da sauva i narod, i dravu, i dostojanstvo. Radi se o despotu Stefanu.

Sad jo jedna stvar koju veina Srba ne zna. Za nas je Kosovska bitka kraj jednog blistavog istorijskogperioda, odnosno smatramo da je kraj srpske srednjovjekovne drave nastupio nakon poraza na

Kosovu 1389. To je daleko od istine. Srpska drava seodrala jo nekih 70 godina, a dobru polovinu

tog perioda vlast je drao upravo Stefan Lazarevi. Njegova vladavina je jedan od blistavih perioda

srpske istorije.

Stefan Lazarevi je bio sin Kneza Lazara, poznatijeg kao Car Lazar u narodu. Imao je oko petnaest

godina kad se odigrala tragina Kosovska bitka. Nakon oeve smrti, ostao je kao savladar opustoene

zemlje, sa majkom Milicom.

Milica je bila sposoban vladar, diplomata, obrazovana i pametna ena, i portvovana majka. Bila je

erka Vratka Nemanjia,poznatog u narodnim pjesmama kao Jug Bogdan. Uspjela je da sa Turcima

neposredno nakon bitke uspostavi primirje, naroito nakon to je udala erku Oliveru za novog

sultana, Bajazita. Time je stvoren kakav-takav savez, koji je omoguio poetak obnove srpske drave.

Pored toga to je Bajazit prilino potovao Oliveru, iako mu nije bila jedina supruga, i mladi Stefan je

dobro kotirao kod svog zeta, kao hrabar vazal, posebno nakon to mu je spasio ivot u bici kod

Nikopolja 1396. godine.

1393. godine Milica se zamonaila, ali se nije povukla iz politikog ivota u Srbiji. Nekoliko puta je

odigrala znaajne uloge u pregovorima sa Turcima, kao i u pomirenju zavaenih srpskih velikaa.Tako

Stefan poinje svoju samostalnu vladavinu.


21/33

21

Ovo nije istorijska knjiga niti hronika o despotu Stefanu. Zato emo u daljem tekstu samo ukratko

izloiti probleme sa kojima se susretao, i glavne stvari koje je uspio da uradi, uprkos svim problemima:

- Ve na jesen 1389. godine srpske zemlje sa sjevera napada maarski kralj igmund, i osvajadio teritorija. igmund sa Vukom i Lazarom Brankoviem sklapa sporazum na tetu Stefana.

Narednih godina se stalno deavaju pogranini sukobi sa Maarima.- 1395. Stefan mora da se bori na strani Turaka na Rovinama, protiv Vlaha.- 1396. godine desila se bitka Turaka i krstaa kod Nikopolja, u kojoj Stefan spaava Bajazita i

okree bitku u njegovu korist.

- 1398. godine dio srpske vlastele pokuava da prebaci na Stefana krivicu za neuspjean rat uBosni. Stefan se, uz posredovanje majke Milice, ipak opravdao kod Bajazita.

- 1402. godine Stefan uestvuje u bici kod Angore na strani Turaka. Bajazit je zarobljen ipogubljen idue godine.Stefan nakon bitke boravi u Carigradu, gdje dobija titulu despota i

ugovara brak sa vizantijskom princezom. Iste godine poinju sukobi sa Brankoviima, koji

eskaliraju bitkom kod Tripolja.

- 1403. godine Stefan se sukobljava sa roenim bratom Vukom, koji ak trai vojnu pomo zabitku protiv Stefana od novog sultana Sulejmana, Bajazitovog sina. Krajem godine, Stefan

pribliava odnose sa igmundom, i postaje maarski vazal. Zauzvrat dobija Mavu i Beograd.

- 1404. Sukob izmeu brae smiruje opet Milica, koja ak uspjeva da pomiri Stefana i Sulejmana.Stefan nakon vojnih pobjeda sklapa mir i sa Brankoviima.

- 1405. Stefan seli prijestonicu iz Kruevca u Beograd. Slijedi razvoj i izgradnja Beograda.- 1408. godine igmund osniva viteki Red Zmaja. Stefan je prvi meu vitezovima. Iste godine

dolazi do ponovne pobune Vuka Lazarevia, koji sad dobija vojnu pomo od Sulejmana. Vie

nema Milice da pomiri zavaene sinove (umrla je 1405.) i Srbija je ponovo poprite rata.

Stefanu pomae igmund, ali Turci ih potiskuju. Nakon pregovora, dolazi do podjele Srbije, iVuk dobija juni dio zemlje. Vuk Lazarevi i Brankovii priznaju tursku vrhovnu vlast.

- 1410. se intenzivira sukob izmeu sultana Sulejmana i njegovog brata Muse, novogpretendenta na tursko prijestolje. Musi pomae Stefan, kasnije i Vuk i Brankovii.Meutim,

oni brzo prelaze na Sulejmanovu stranu, ostavljajui Stefana samog. Starog sultana podrava

i Vizantija. Musine snage bivaju poraene, a Sulejman alje Vuka Lazarevia i Lazara Brankovia

da preuzmu vlast u Srbiji, prije nego to se Stefan vrati. Meutim, zarobljavaju ih i ubijaju

Musine pristalice. Od dvojice sinova Vuka Brankovia ostaje iv mlai, ura.

- 1411. Musa ipak pobjeuje i dolazi na vlast. Vrlo brzo okree lea Stefanu, pod ijom zatitomje boravio u Srbiji prethodne godine.

- 1412. Dolazi do konanog pomirenja izmeu Stefana i uraa Brankovia, preko Stefanovesestre Mare, koja je bila udata za uraa.

- 1413. Srpske snage predvoene Stefanom, uz pomo saveznika, nanose poraz turskoj vojsci.Musa gine, a Stefan na vlast dovodi Mehmeda, Musinog brata i jedinog preostalog od

Muratovih sinova. Slijedi nekoliko godina relativnog mira.

- 1421-1423. godine, sa prekidima Stefan vodi rat sa Mleanima, koji je dvije godine ranijezapoeo njegov sestri Bala III.

- 1425. Stefan ratuje sa novim turskim sultanom, Mehmedovim sinom Muratom II (doao navlast 1421. nakon oeve smrti). Rat se okonava pregovorima, a iste godine Stefan ratuje

protiv Tvrtka II, koji je pokuao da od Srbije otme Srebrenicu.


22/33

22

- 1427. Stefan iznenada umire, u jeku novog rata protiv Turaka. Kao nasljednika je ve ranije bioodredio uraa Brankovia.

Iz ovog pregleda vidi se kakve su bile prilike u Srbiji tog vremena. Pored stalnog as sukobljivanja, as

nadmudrivanja sa Turcima, Stefan je morao da brine i o Vizantincima, Maarima, bosanskim

kraljevima, i o unutranjim protivnicima i pretendentima na vlast. Sve to u zemlji koja je praktino bilaostala bez vojske i glavne radne snage nakon Kosovske bitke. Teko je zamisliti tea vremena u istoriji

Srbije.

I pored svih tekoa, Stefan je uspio da:

- Reformie dravu reorganizovao je dravni i vojni aparat i prilagodio ga novim okolnostima.Zemlju je podijelio na regije, tzv. vlasti, na ijem elu su bile vojvode, koje su imale i civilnu i

vojnu vlast. Precizno je definisan nain i obim mobilizacije, zavisno od potreba.Osavremenjen

je i nain opremanja i obuavanja vojske, kao i utvrivanja gradova i manastira.Unaprijeen

je i nain skupljanja poreza.

- Pokrene privredu u Stefanovoj Srbiji najznaajnija privredna grana je bila rudarstvo, sasrebrom kao najznaajnijom rudom. Procjene su da je Srbija iz nekoliko svojih rudnika vadila

vie od petine ukupne evropske proizvodnje srebra. Pravila ponaanja u rudarstvu je Stefan

uredio 1412. posebnim zakonom Zakon o rudnicima. Ovo je jedinstven pravni dokument

kojim Srbija moe da se ponosi do kraja vremena.

Razvoj rudarstva je pokrenuo razvoj trgovine i zanata, kao i razvoj gradova.

- Sagradi niz crkava, manastire Resavu (danas Manasija) i Kaleni, i obnovi i utvrdi Beograd.- Unaprijedi srpsku knjievnost - pored toga to je i sam ostavio nekoliko znaajnih pisanih

tragova, Stefan je osnovao Resavsku pravopisnu kolu,doveo dosta pismenih ljudi i autora

toga vremena u Srbiju, inspirisao ili naruio nekoliko knjievnih djela.

- Postane i ostane ratnik, vojskovoa, vitez, diplomata i dravnik dostojan svakog potovanja.

Ne moemo a da se ne zamislimo. Naa dananja vremena nisu, po opasnosti, dramatinosti i

tekoamani prinijeti Stefanovim. A ipak, nijedan na voa ni politiar nije mu ni izdaleka dostojan.

Da li e se ikad meu Srbima roditi neko nalik Stefanu Lazareviu?


23/33

23

13. O POTOVANJU

U hrianstvu, ljudsko bie je jedna svetinja. Ako elimo da budemo pravi hriani, moramo da

nauimo da potujemo svakog ovjeka, makar samo zato to je ljudsko bie. Isto tako radi i Bog.

Moe biti doktor nauka, ministar ili predsjednik drave, itaoe, ali mora sve vrijeme da zna da Bog

isto voli i cijeni i tebe i nekog obanina koji itav ivot provede uvajui ovce u planini, bez ijednog

razreda kole i nikad ne doavi ni u najblii grad. Kao ljudi, vrijedite isto. Ti samo pred Bogom ima

veu odgovornost zbog svega to si dobio u ivotu, i trebao bi da postigne vie, za svoju dobrobit i

dobrobit drugih.

Ako znamo ovo, znamo da treba da imamo osnovno potovanje prema ovjeku, koje treba da nas

zadri da nikoga ne poniavamo, ne vrijeamo ili mu nakodimo, ve da mu pomognemo kad moemo.

Ovdje ne mogu a da ne navedem neto to je dalekovidi Andri davno napisao:

Zato balkanske zemlje ne mogu da uu u krug prosveenog sveta, ak ni preko svojih najboljih i

najdarovitijih predstavnika?

Odgovor nije jednostavan. Ali, ini mi se da je jedan od razloga odsustvo potovanja oveka, njegovog

punog dostojanstva i pune unutarnje slobode, i to bezuslovnog i doslednog potovanja. To je naa

velika slabost, i u tom pogledu svi mi esto i nesvesno greimo.

Tu kolu nismo jo proli, ni taj nauk potpuno izuili.

Taj nedostatak mi svuda nosimo sa sobom kao neki istoni greh naeg porekla i peat manje vrednostikoji se ne da sakriti.

O tome bi trebalo govoriti i na tome raditi.

Naalost, Andri je bio i te kako u pravu. Koliko nepotovanja smo ukazivali kroz istoriju premanajzaslunijim linostima za srpski narod, govore neki primjeris poetka 20. vijeka:

Milunka Savi (1889.-1973.)heroj i najodlikovaniji vojnik SVIH VOJSKI Prvog svjetskog rata. Nakonrata zaboravljena, radila kao krojaica, kuvarica i istaica.

dr Aribald Rajs (1875.-1929.)pisac, forenziar, hemiar i veliki prijatelj Srba i Prvom svjetskom ratui poslije njega. Uinio mnogo na dokumentovanju austrougarskih zloina u ratu, napisao knjigu ujteSrbi, u kojoj nas opominje na mnoge nae mane koje smo imali tada i koje imamo i danas. Umrorazoaran i odbaen od vrha srpske drave kojoj je mnogo pomogao.

Tek je Drugi svjetski rat sa svojim podjelama donio pravu pometnju, koja nam i danas zamraujeosjeaj o tome koga treba da potujemo. Najpravilnije bi bilo rei, kad je ovo u pitanju, da svojepotovanje trebamo usmjeriti opet prema ovjeku-pojedincu, a ne prema jednoj od strana ili frakcijau sukobu. Isto vai za ratove sa kraja20. vijeka.

Kad bi postojale neke tablete koje ljudskoj psihi daju potovanje prema drugima, veina nas Srba bi

trebalo da ih pije. Narod koji nema potovanja za ono najbolje kod sebe, ne moe potovati ni druge


24/33

24

narode, druge religije, rase, ili bilo ta drugaije.Moramo biti svjesni da su ljudi prije svega ljudi, i dasvi bez razlike imaju pravo na ivot dostojan ovjeka i na potovanje od strane drugih ljudi.

Kad govorimo o nekoj konkretnoj linosti, treba da imamo i dodatno potovanje, koje moe da

proizilazi iz djela te osobe, ali i statusa, godina ili rodbinskog odnosa. Jasno je da treba da potujemo

roditelje, ako ni zbog eg drugog - samo zato to su nam roditelji.Ne smijemo ih i ne moemo osuivatiza neto to su propustili da nam prue u ivotu, sve dok i sami ne iskusimo roditeljstvo. ak i tada

treba da im pratamo vie nego to moda zasluuju, ve i zbog toga to trebamo biti svjesni da ne

moemo biti objektivni u njihovoj osudi.

to se tie potovanja koje treba da imamo prema statusu, reu u jednu jedinu stvar. Kad je neko

nosilac neke dravne ili vjerske funkcije, makar nam se nikako ne sviao, treba da imamo bar toliki

minimum potovanja da ga ne blatimo pred nekim ko e jedva doekati da to uje. Toliko o tome i

nita vie nema potrebe da se kae.

Potovanje prema godinama je moda najtee dobro balansirati. Ovo je vrsta potovanja koju trebaimati, ali sa kojom ne treba pretjerati. Ovu vrstu potovanja treba uvijek imati prema starijoj osobi

koju tek upoznamo, bar dok jo nismo bolje saznali s kim imamo posla.

Stariji ljudi, od obanina do doktora nauka, su nekad skloni da daju savjet koji treba dobro odvagati.

Mudrost je kad znamo da prepoznamo dobar savjet. Ako nema tu mudrost, itaoe, izvuci pouku iz

ovoga to je rekao Artur Klark, solidan pisac i dobar naunik:

Ako ugledan i stari strunjak za neku oblast kae da je neto mogue, najvjerovatnije je u pravu.

Meutim, ako isti ovjek kae za neto da je nemogue, onda on vrlo vjerovatno grijei.

A ako ima manje od dvadesetak godina, itaoe, onda e ti posebno dobro posluiti reenica jednogboljeg piscaMarka Tvena:

Kad sam imao 14 godina, moj otac je bio tolika neznalica da sam jedva trpio njegovo prisustvo. Ali

kad sam napunio 21, bio sam zaprepaten koliko je stari nauio za tih sedam godina.


25/33

25

14. O RATU I RATOVANJU

Mnogo toga smo imali prilike da vidimo i nauimo iz proteklih ratova i poratnih zbivanja. Najbitnija

pouka je po mom miljenju ta, da je najbitnije u svim okolnostima ostati ovjek. Na kraju, nikome niBog ni ljudi ne sude toliko po tome na kojoj strani je ko bio, ve kako se u ratu ponaao.

Kad se radi o srpskom istorijskom prostoru, uvijek aktuelna tema je nesretna podjela na partizane i

etnike. Koliko samo ima (pa i pametnih) ljudi koji gorljivo zastupaju argumente jedne i druge strane,

a istina se moe saeti u nekoliko reenica, koje vae univerzalno za sve vojske i sve ratove:

1.) Meu pripadnicima obje vojske bilo je mnogo potenih i normalnih ljudi.2.) Meu pripadnicima obje vojske bilo je zloinaca koji su ubijali civile, djecu i zarobljenike.3.) Kojoj vojsci e se pridruiti, veina ljudi je odluila na osnovu toga gdje su se opredijelili njihovi

najblii, ili gdje su se opredijelili ugledni ljudi iz okruenja. Tek mali broj je izabrao stranu na

osnovu sopstvenih uvjerenja, pogotovo ako se to kosilo sa izborom bitnih ljudi iz okruenja.

Ve ovo je dovoljan razlog da se takvima ne sudi zbog izbora pogrene strane.

4.) Svako, ili skoro svako, bar u trenutku izbora strane, misli da je izabrao stranu koja se bori zapravednu stvar.

5.) Pobjednik pie istoriju, a ini nepravdukoja se otkriva tek nakon vie godina ili decenija.

U dananjim vremenima, kad se sudi ivim i mrtvim, vojnim i civilnim, krivim i nevinim voama iz

proteklih ratova za razna djela i nedjela, kao da niko ne shvata jednu potpuno jasnu stvar: Komandna

odgovornost, kojom usta pune razne sudije i tuioci po sudovima i kafanama, je obina farsa. U svakom

ratu, oni koji ine zloine estoimaju takav psiholoki profil da imje teko komandovati.

Ako postoji jedna stvar o kojoj ne bi trebalo da odluuju mladi ljudi uzavrele krvi, to je pitanje

zapoinjanja bitke i rata. To je neto o emu uvijek treba konsultovati starije, koji su bitku i rat vidjeli.

Mladost zna da bude glupa i da emotivno donosi odluke u kojima ne bi smjelo biti emocija.

Uvijek se prisjetim jednog sluaja iz Drugog svjetskog rata, opet se vraam na partizane i etnike. Grupa

etnikau jednom srpskom selu uhvatila je i zarobila grupu partizana, i sve osim jednog su ih pobili nalicu mjesta. Taj preivjeli je bio djeak od petnaestak godina, koga je komija etnik oamario i

otjerao sa poprita pokolja udarcemnoge u zadnjicu, uz rijei: Ti tako balav da ide u partizane? Mar

kui!. Moda nisam vjerno prenio sve detalje ovog dogaaja, ali ovo je sutina. itaoe, valjda ti je

jasno da je komija djeaku, na moda jedini mogui nain, spasio ivot.

E, djeaku to izgleda nije bilo jasno, jer je kasnije u slinoj , samo obrnutoj, situaciji lino ubio svog

komiju. Toliko je glupa bila njegova mladost, da ne kaem neto jae, da mu nije dala da jasno vidi

kroz ono to je on smatrao za bolno ponienje.

Da kaem i ovo, itaoe: Sve se isto moglo desiti kad bismo u prethodnoj prii zamijenili partizane i

etnike, ili mjesto njih ubacili neke druge vojske iz nekog drugog vremena. Bratoubilaki ratovi nisu

na izum. U staroj Grkoj, koja je u nekim stvarima bila varvarska zemlja, a u nekim civilizovanija odveine modernih zemalja, postojala su itava pravila ponaanja u sluaju rata gdje su se na razliitim


26/33

26

stranama nalazili prijatelji ili srodnici. Npr. za prijatelje je bilo pravilo da se prijateljstvo tokom rata

zamrzava, da izmeu prijatelja nema komunikacije, ali da se oni nakon rata trebaju sresti i

razgovarati o tome da li se prijateljstvo moenastaviti.

Pripadam generaciji koja je preivjela i uestvovala u jednom prilino gadnom ratu. Ovaj tekst e,

nadam se, itati i generacije koje rat nikada nisu vidjele oima. Ako si ti lan jedne takve generacije,

itaoe, posebno paljivo itaj do kraja ovog poglavlja.

Rat je zastarjela stvar. U vremenu kad su mnogi prirodni resursi skoro potroeni, ovjeanstvo ne moe

sebi dopustiti luksuz ratovanja. To dobro kae Dvajt Ajzenhauer, ameriki predsjednik od 1953. do

1961. i iskusni general u Drugom svjetskom ratu:

Svaka puka koja se proizvede, svaki ratni brod koji se porine, svaka raketa koja se ispali, u krajnjem

smislu predstavljaju krau od onih koji gladuju, a ne bivaju nahranjeni, onih kojima je hladno, a ne

oblaimo ih.

Treba da se gadimo rata i ratovanja, i to je jedina ispravna emocija za tu pojavu. Vjeruj, itaoe, da je

bolje sto godina jalovih i neuspjenih pregovora od samo jednog dana rata. Sve vojne pobjede na

svijetu nisu vrijedne jednog povrijeenog ili ucvijeljenog djeteta.

Antoan de Sent-Egziperi, poznati pisac koji i danas osvjetljava naa srca, kae da rat nije avantura, ve

bolest, isto kao tifus. I to je jedna od najboljih izreka o ratu. Za kraj ovog poglavlja, mogu jo samo da

navedem par slinih izreka, koje su ostavile na mene dubok utisak:

Ne moete pobijediti u ratu, isto kao to ne moete pobijediti u zemljotresu.

anet Rankin (1880-1973), amerika politiarka i mirovnjak

U ratu prva gine istina.

Eshil (525 p.n.e.455 p.n.e.), grki pisac i mislilac

Rat je pakao. Prizori sa bojnog polja bi svakoga izlijeili od eljeda ratuje.

Vilijem Tekumseh erman(1820-1891), ameriki generali ratni veteran


27/33

27

15. ZLO ZVANO KONFORMIZAM

Proitao sam u ivotu mnogo knjigasvake vrste, ali nita nije ostavilo vei utisak na meneod jednog

isjeka iz knjige Izgubljeni svijet pokojnog Majkla Krajtona (pisac knjige Park iz doba jure, kasnijepretoene u filmski hit). Evo ta kae Krajton, kroz usta jednog od svojih likova:

Zato mislite da su ljudska bia razumna i svjesna? Nema dokaza za to.Ljudi nikad ne misle svojom

glavom, smatraju to previe nezgodnim. Veinu vremena, pripadnici nae vrste prosto ponavljaju ono

to su uli od drugih i uznemire se ako ih neko izloi drugaijem miljenju. Glavna karakteristika ljudske

vrste nije svjesnost, nego konformizam, a karakteristina posljedica su vjerski ratovi.

Gorak Krajtonov komentar previe potcjenjuje i poniava ljudsku vrstu, ali ipak sadri dosta istine.

Koliko samo ne mislimo glavom i koliko samo kao papagaji ponavljamo razne gluposti koje ujemo na

televiziji i od drugih, proitamo u novinama i slino. Kad god si, itaoe, spreman da sudi o nekoj

pojavi, ideji ili osobi na osnovu onoga to si uo ili proitao, bolje prvo svojom i samo svojom glavom

razmisli.

Primjer takve jedne gluposti, koja moe da utie ljudima i te kako na ivot, je bila situacija koju je moj

poznanik imao prilikom kupovine stana. Imaoje mogunost da uplatistan po neto povoljnijoj cijeni,

kod jedne graevinske firme iji je uspon na poslovnom nebu okruenja izgledao upravo meteorski.

Neki drugi moji poznanici su postupili tako, najee sluajui savjete okoline. A ovaj ovjek nije nikako

mogao da dopusti sebi da uzme kredit i da toliki novac za komad vazduha iznad parcele gdje je zgrada

bila zapoeta, iako nije bilo nikakvih naznaka da e biti nekih problema u izgradnji. Sjeam se da je

govorio da ni za hljeb koji e sutra biti ispeen ne dajemo danas novac.

Naalost, bioje u pravu. Zgrada ni dan danas nije zavrena, firma u usponu je pala bre nego t o se

uspela, a mnogi koji su dali novac unaprijed i danas su podstanari.

Sjeam se razgovora koji sam, kao mlad, imao sa jednim naim uspjenim poslovnim ovjekom. Po

svemu to je postigao u poslovnom svijetu, bio je za svaku pohvalu. Imao je i estero ili sedmoro djece,

koju je takoe uspjeno ukljuivao u svoje meunarodne poslove. Trebalo je da mu obavim jedan

posao, i na tom sastanku smo se upoznali. Kad je uo da imam manje od troje djece, morao sam da

sluam njegovu tiradu o bijeloj kugi i kako treba da radim neto na proirenju porodice, itd., itd.Nakon

toga je pao neto nie u mojim oima, ne zato to je povrijedio moj ponos, ve zato to se nijednog

momenta nije zapitao o stanju ovjeka s kojim razgovara (zdravstvenom, materijalnom ) a odmah jebio spreman da pametuje i da dijeli savjete. Da sam ga bilo ta drugo pitao, vjerovatno bi savreno

dobro znao ta ja treba da uradim sa sobom i sa svojim ivotom.

I to je jedna vrsta konformizma. Kad god ne razmiljate svojom glavom, vese uklapate u predrasude

manje ili veesredine, inite greku u koracima.

Jo primjera konformizma:

1. Bijela kuga kod Srba: Svima su puna usta kako treba raati djecu, kako treba raditi nanatalitetu, kako emo izumrijeti, kako je proces nepovratan, itd., itd. Je li ikome palo na pamet

da:


28/33

28

- Migracije sa sela u grad koje su se desile i jo se deavaju u srpskim zemljama neminovnoznae pad nataliteta. Ne samo ljudi, ve i ivotinje koje ive u gue naseljenim sredinama ,

imaju manji natalitet.

- Mladi parovi, posebno obrazovaniji, se lake odluuju da raaju djecu kad imaju uslovada ihodgoje. Pad zaposlenja i teka ekonomska situacija mora usloviti pad nataliteta.

- Iz jo nejasnih razloga, plodnost mukaraca se drastino smanjila u dvadesetom vijeku, toznai manje uspjenih zaea.

- Srbi NEE izumrijeti u dogledno vrijeme, ako ne bude neke katastrofe svjetskih razmjera, iNEE ih nikad biti samo toliko da stanu pod jednu ljivu, kako kae neko mrano i zloslutno

proroanstvo. Genetika je dokazala da je dovoljno samo 900 plodnih parovamanje od 2000

ljudida se ponovo izrodi itavo ovjeanstvo, a kamoli jedan narod.

2. Pojava vjeitih tinejdera: Svi kritikuju mlade kako ostaju dugo, posle 30. godine ili due, kodroditelja, ne osamostaljuju se i ne zasnivaju porodice. Da li ovi papagaji razmiljaju o ovome:

- U 19. vijeku, prosjean mlad ovjek na selu je do 15. ili 16. godine stekao sva znanja koja sumu bila dovoljna za samostalan ivot i opstanak mogao je slobodno zasnovati odrivo

domainstvo i porodicu.Danas, da bi mladi ovjek mogao da stekne znanja potrebna da bi

mogao da samostalno opstane i da izdrava porodicu, treba da u prosjeku premai 22.-23.

godine.

- Zaposlen mlad ovjek kojiradi evropsko radno vrijemeima jako malo ili nimalo vremena zadrutveni ivot i upoznavanje budueg ivotnog partnera.

Imajui u vidu gore reeno, a znajui da je bioloki sat neumitan, vidimo da se danas vremenskiprozor u kome se moe formirati porodica jako skratio. Kako onda da svalimo svu krivicu na

mlade?


29/33

29

16. O STRAHU

Nita ne sputava ovjeka kao strah. Ako postoji avo, strah je vjerovatno njegovo glavno oruje i

posebno strah od drugog ovjeka.

Kad se nekog bojimo, ne moemo da ga razumijemo ni da ga volimo. Kako da volimo druge ljude,

nepoznate ljude, kako nas ui hrianstvo, ako ih se bojimo? Da li je samo strah ono to danas

nazivamo opreznou sa ljudima i zdravim razumom, koji nas ui da ne razgovaramo sa

nepoznatima, da ne zaustavimo auto nepoznatom autostoperu, da ne pustimo dijete vani da se igra

sa drugom djecom? Strah nas udaljava od drugih ljudi, samim tim - baca nas na periferiju kruga oca

Doroteja. Udaljava nas od Boga.

Da ne budem ovdje pogreno shvaen: normalno se bojati nenormalnih situacija. U ratu, kako je

jednom neko pametno rekao, nije hrabrost ako se ne boji borbe. To je ludost. Hrabrost je ako se boji,

a ipak se bori.

Ali ako doputamo sebi da se zatvaramo u svoje aure sve vie, zato to imamo sve manje povjerenja

u ljude koji nas okruuju, strah je ve odnio pobjedu.

Da li je bolje biti bezazlen, i pokloniti povjerenje ljudima (bar u razumnoj mjeri), nego se uvati svake

mogue zamke i podvale? Mislim da jeste. Znao sam ovjeka koji je govorio: Mene svako moe

prevaritijednom. Tako lake i oputenije ivim nego neko ko se boji svakoga i svaega.

Nije bez veze rekao Mea Selimovi: Boj se ovna, boj se govna, a kad e ivjeti?

Mi previe volimo sebe, to znai da se sebe najmanje bojimo. Tu bi trebalo da promijenimo malo stav:

da makar malo manje volimo sebe, a malo vie druge, i da se vie bojimo sebe, a manje drugih. ovjek

esto sam sebi vie naudi nego iko drugi.


30/33

30

17. O SMRTI

Smrt je stvar kod koje najvie grijeimo, kad pokuavamo da budemo hriani i vjernici. Veina nas,

naalost, zaboravlja osnovnu poruku i vrijednost koju nam je donijelo hrianstvo: Da postoji ivotposlije smrti, i da smrt nije nikakav kraj, ve samo jo jedna kapija kroz koju prolazimo.

Isus Hristos je obeao ljudima, da e oni koji su dostojni, imati vjeni ivot nakon njegovog ponovnog

dolaska, za koji niko ne zna kad e se tano desiti. Pravoslavlje nas ui da bestjelesne due umrlih, do

dana Hristovog ponovnog dolaska, borave u stanju radosti (Raj) ili muka (Pakao), mada neki teolozi

tvrde da se radi o stanju nalik na san.

Ponovnim dolaskom Hrista, oni umrli koji su zasluili spasenje, dobijaju nova tijela i bivaju potpuno

oivljeni (vaskrsnuti) za nastavak ivota vjeni ivot na novoj zemlji, bez starosti i bolesti. Nova ljudska

tijela bie savrena i na njih vrijeme nee imati uticaja. Svako ljudsko bie, koje to zaslui, vaskrsnuekao Hristos i ivjeti vjeno na novoj Zemlji u takvoj radosti i srei kakvu ne moemoda pojmimo.

To je hriansko vjerovanje. Koliko nas ima koji slavimo slavu, Boi, Vaskrs, kao neke narodne obiaje,

ne shvatajui njihovu sutinu: da je ovjek stvoren da bude vjeno bie, da je ivot na ovoj Zemlji samo

generalna proba za ono to treba da doe. Vaskrs nije puko farbanje jaja, niti je Boi samo lomljenje

esnice i loenje badnjaka. Sutina ovih praznika je u slavljenju ivota koji dobijamo vjerom u Hrista, a

mi ih, naalost, pretvaramo u neke rituale bez sadraja.

Ovo je moda najbitnija stvar koju bih volio da pokupi iz ove knjiice, itaoe. Za onoga ko vjeruje u

Hrista i ivi po njegovom zakonu, nema smrti. To je osnovna tekovina hrianstva. Kad ne bi bilo

obeanja vjenog ivota, emu bi sluila vjera? Tobi bila puka tradicija koju bih ja, potpisnik ovih

redova, odbacio meu prvima.

Nije da ne postoji i nauna podloga za vjerovanje u vjeni ivot. Neemo je traiti u biologiji, koja

prouava tijela-ljuture, ve u psihologiji, koja prouava duu ono to, po vjerovanju, preivljava

fiziku smrt.Karl Gustav Jung, po meni najvei um psihologije, ovjek koji je to tanina istraioi opisao

lavirint ljudske psihe kao niko prije njega, koji je u klinikoj praksi protumaio i prouio preko 10,000

snova, kae da postoje karakteristini snovi koji se sanjaju pred neke vane ivotne prekretnice

(vjenanje, roenje djeteta, zaposlenje i sl.). Ti snovi ukazuju jednostavno na neke ivotne promjene

koje slijede.

Jung kae da snovi koji se sanjaju pred smrt nisu nita drugaiji, i iz toga izvlai zakljuak da ljudska

psiha podsvjesno zna da smrt nije kraj, nego jedna prekretnica.

Mi, tehnomanti, to tumaimo preko raunarskog hardvera i softvera. Ako sa starog raunara, koji je

pred otkazivanjem, prekopiramo sve dokumente i instaliramo isti softver na novi raunar, nije nam

problem da izgubimo stari raunar. Tijelomoe biti uniteno, duaje i dalje tu. Neki teoretiari

naeg reda tvrde da se ljudsko pamenje i ne nalazi u mozgu, veu nekoj, vjerovatno bezvremenskoj

(ili svevremenskoj, to se svodi na isto) strukturi ija priroda je usko vezana sa pojavama kvantnog

svijeta. Ali da ne priam previe.


31/33

31

18. AKORADJARD KIPLING

Poznata pjesma Ako, odlinog pisca Radjarda Kiplinga moe se nai na Internetu o prevodu Ive

Andria. To je pjesma o odrastanju i sazrijevanju, usponu i padu, i nainu da se oni pravilno doive ipreive. Meni se posebno svia njena obrada grupe Rock Union, iji tekst ovdje donosim. Pr enosi

sutinu i poruku originalnog tekstau dosta skraenoj verziji, auz odlinu muziku.

Ako moe da sauva glavu kada je svi gube

Ako moe da veruje sebi kada svi u tebe sumnjaju

Ako moe da eka,a ne umori se od ekanja

Ako moe da sanja a da snovi ne gospodare

BIE OVEK SINE MOJ

Ako moe da misli,a da ti misli ne postanu cilj

Ako si u stanju da se suoi sa trijumfom i propau

Ako moe da podnese istinu koju si rekao

Ako prikupi sve pobede svoje

BIE OVEK SINE MOJ

Ako moe da govori sa masom,a zadri estitostHoda sa kraljevima a ne izgubi obinost

Ako svi na tebe raunaju,niko previe

Zemlja je tvoja,sve na njoj

Zemlja je tvoja,jo i vie

BIE OVEK SINE MOJ


32/33

32

19. BOGORODICE DJEVO

Postoji u hrianstvu legenda da je sama Bogorodica u 8. vijeku objavila hrianimajedno pravilo: Ko

dnevno izgovori Bogorodiinu molitvu 150 puta, spasie se. Ovo nije teko, molitva je kratka i veomabrzo se izgovori tih 150 puta, a donosi mir i olakanje dui. Naravno, trebalo bi da je ovjek

koncentrisan i da mu misli ne lutajuda se moli kako treba.

Ovom molitvom moemo se moliti za bilo ta to elimo, za zdravlje svojih blinjih, itd. Molitva glasi:

Bogorodice Djevo, raduj se blagodatna Marijo, Gospod je s tobom. Blagoslovena si ti meu enama i

blagosloven je plod utrobe tvoje, jer si rodila spasitelja dua naih.


33/33

20. UMJESTO POGOVORA

Vinston eril, britanski premijer tokom Drugog svjetskog rata, za Srbe je navodno rekao da proizvode

vie istorije nego to mogu da je podnesu.I to je djelimino tano. Naa bogata i tragina istorija moranai pravo mjesto u naem kolektivnom umu, tako da postane izvor nekad inspiracije, nekad pouke,

nekad utjehe, nekad i tuge, ali nikad da bude sama sebi svrha, ili da slui za beskonane prepirke

dokonih o tome ko je kad bio u pravu i iji ed je prije ubio Turina.

Jedno istraivanje od prije par godina, zasnovano na analiziranju baze podataka Google pretraga iz

nekih pedesetak zemalja, govori o vezi izmeu bogatstva neke nacije i okrenutosti njenog naroda

prolosti ili budunosti. Zakljuak istraivanja je da bogate nacije vie na Internetu trae informacije

vezane za budue vrijeme, dok su siromane nacije okrenute prolosti.

Imamo vjerovatno najsavreniju religiju, i jednu od najbogatijih istorija na svijetu. Da bismo bili

dostojni takve istorije i takve religije, moramo u prosjeku postati mnogo bolji narod i mnogo bolji ljudi.

Taj put nije toliko teak, i poinje od malih stvari: Bacanjem smea u korpu za otpatke umjesto na

ulicu, zaustavljanjem auta na pjeakom prelazu, uzdravanjem od beskonanih i jalovih rasprava o

neemu o emu najee ne znamo dovoljno, odravanjem svog dvorita istim i urednim.. .

Popravljajui sebe malo po malo, poeemo da popravljamo i svoju okolinu, bliu i dalju, da budemo

svjesniji mnogih ljudi u nevolji kojima treba pomo, i mnogih kua koje treba sagraditi i stvari koje

treba popraviti, napraviti ili nabaviti. I tek kad nas dovoljno bude na tom putu, doi e zlatna vremena

za na narod.

Indijansko pleme Sijuksa (kod nas se uvrijeio ovaj pogrean naziv za pleme Su) ima jednu izreku kojalatinizovana glasi mitakuye oyasin. Bukvalni prevod bi bio svi moji preci, a stvarno znaenje izreke

je svi smo povezani. I drvo, i vuk, i orao, i ovjek. Ameriki indijanac na tehnikom nivou kamenog

doba znao je za zajedniki korijen svih ivih bia prije savremene genetike. Sve to radimo moramo

raditi sa tim na umu. Svi smo jedno. Moramo govoriti istinu, da bi se naim obeanjima moglo

vjerovati. I moramo uvati Zemlju kao da je naa bata.

Na tom putu, mi Srbi posebno, moraemo ostaviti iza sebe nae prekomjerno zanimanje za politiku.

Jedini zdrav stav prema politici i prema politiarima saeo je u jednu reenicu besmrtni Mark Tven:

Politiari su kao pelene. Treba ih isto tako esto mijenjati, i iz istih razloga.

I niko, ali niko: Ni Rusija, ni Amerika, ni Evropska Unija, ni Svjetska Banka, ni MMF, ni sve vanzemaljske

civilizacije nae galaksije, ako postoje, nee nam pomoi niti nas spasiti ako mi sami sebi prvo ne

pomognemo.

Documents

Tacke u Krugu