vakuba.bavakuba.ba/Izvještaj o objavljivanju podataka i... · Web viewKamatni rizik u bankarskoj knjizi može imati negativan utjecaj na dobit, odnosno neto kamatni prihod, tj. ekonomsku

IZVJEŠTAJ O OBJAVLJIVANJU PODATAKA I INFORMACIJA BANKE ZA 2018. GODINU

SARAJEVO, MAJ 2019.

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................2

1. OSNOVNI PODACI O BANCI...........................................................................................3

2. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA VLASNIČKU STRUKTURU I ORGANE BANKE...............................................................4

3. STRATEGIJE I POLITIKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA BANKE...................................9

4. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA KAPITAL IADEKVATNOST REGULATORNOG KAPITALA............................................................24

5. LIKVIDONOSNI ZAHTJEVI.............................................................................................29

6. IZLOŽENOSTI PO OSNOVU VLASNIČKIH ULAGANJA................................................30

7. KAMATNI RIZIK U BANKARSKOJ KNJIZI......................................................................31

8. PODACI I INOFRMACIJE KOJI SE ODNOSE NA ICAAP I ILAAP.................................32

9. POLITIKA NAKNADA......................................................................................................34

10. INFORMACIJE KOJE SE ODNOSE NA BANKARSKU GRUPU....................................35

PRILOG 1 - Obrazac glavnih karakteristika instrumenata kapitala........................................36

1

UVOD

U skladu sa Zakonom o bankama („Službene novine Federacije BiH“, br. 27/17) i Odlukom o objavljivanju podataka i informacija banke ("Službene novine Federacije BiH", br. 81/17), Banka objavljuje podatke i informacije koje se odnose na:

poslovno ime i sjedište banke; vlasničku strukturu i organe banke strategiju i politiku upravljanja rizicima banke; kapital i adekvatnost regulatornog kapitala; likvidnosne zahtjeve; izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja banke; kamatni rizik u bankarskoj knjizi; interni proces procjene adekvatnosti kapitala - ICAAP i interni proces procjene adekvatnosti

likvidnosti - ILAAP; politiku naknada; bankarsku grupu i odnos između matičnog društva i podređenih društava.

Banka je dužna da navedene podatke, odnosno informacije objavljuje najmanje jednom godišnje.

2

1. OSNOVNI PODACI O BANCI

Vakufska banka dd Sarajevo osnovana je u julu 1992. godine, a registrovana je kod Vrhovnog suda u septembru 1992. godine. Sjedište Banke je u ulici Maršala Tita 13, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Na dan 31. decembra 2018. godine Banka je imala 4 Glavne filijale: u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli, te 19 Poslovnica i 1 šalter: Glavna filijala Sarajevo - poslovnice: Titova, Ferhadija, Novo Sarajevo, Ilidža, Ilijaš, Breza; Glavna filijala Mostar - poslovnice: Mostar, Jablanica, Konjic i šalter Jablanica; Glavna filijala Zenica - poslovnice: Zenica, Bugojno, Travnik, Jajce i Visoko; Glavna filijala Tuzla - poslovnice: Tuzla, Tešanj, Gračanica, Srebrenik; i poslovnica Bihać.

Organizaciona šema Banke:

3

2. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA VLASNIČKU STRUKTURU I ORGANE BANKE

Vlasnička struktura

Spisak dioničara Banke koji imaju 5% ili više dionica sa pravom glasa:

BADECO ADRIA d.d. Sarajevo – 73,6% dionica sa pravom glasa; Mahmal Investment Company ltd. London, Velika Britanija – 7,3% dionica sa pravom glasa.

Nadzorni odbor

Edin Mulahasanović PredsjednikLejla Begić - Fazlić ČlanNedžad Polić ČlanGoran Papić ČlanMirzet Ribić Član

Uprava Banke

Denis Čivgin Predsjednik Uprave od 15. februara 2018. godine

Emir Bektešević Član Uprave (v.d. Predsjednik Uprave od 10. novembra 2017. do 15. februara 2018. godine)

Elma Zukić Član Uprave do 7. novembra 2018. godineEdina Vuk Član Uprave do 31. jula 2018. godineAdnan Bogunić v.d. Član Uprave od 8. novembra 2018. godine

Odbor za reviziju

Esmir Krnić PredsjednikBiljana Ekinović ČlanElvira Šabić ČlanDženana Muhić Član do 31.10.2018. godine

Interna revizija

U Službi interne revizije uposlena su dva zaposlenika: Rukovodilac Službe interne revizije i Interni revizor koji ima položen ispit za ovlaštenog internog revizora - specijalist za oblast banke i ostale finansijske institucije. Zaposlenici Službe interne revizije podređeni Odboru za reviziju i Nadzornom odboru.

U pogledu radnog iskustva i stručne spreme interni revizori ispunjavaju uslove iz člana 86. Zakona o bankama FBIH, sa iskustvom od najmanje tri godine na najsloženijim bankarskim poslovima. Ugovori o radu zaposlenika interne revizije potpisani su u skladu sa odredbama Odluke FBA o kontrolnim funkcijama banke.

Rukovodilac Službe interne revizije – Mersada Hasanbegović.

Eksterna revizija

Imenovani eksterni revizor Banke je RSM BH d.o.o. Sarajevo.

4

2. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA VLASNIČKU STRUKTURU I ORGANE BANKE (NASTAVAK)

Politike za izbor i procjenu članova Nadzornog odbora

Postupak procjene ispunjenja uslova kandidata/članova Nadzornog odbora Banke provodi Odbor za imenovanja (u daljem tekstu: Odbor) u sastavu:

Predsjednik Nadzornog odbora Banke – predsjednik, 4 člana Nadzornog odbora, članovi.

Odbor radi na sjednicama koje saziva predsjednik Odbora. Odbor, po potrebi, u svom radu može sarađivati sa bilo kojim organizacijskim dijelom Banke, u svrhu prikupljanja svih potrebnih podataka za procjenu. Odbor kontaktira kandidate/članove Nadzornog odbora te definiše i s njima komunicira o načinu i obimu prikupljanja potrebne dokumentacije. Članovi Nadzornog odbora Banke kao i kandidati za tu funkciju dužni su u potpunosti i bez odgađanja sarađivati s Odborom, te učiniti raspoloživim sve potrebne informacije i dokumente za potrebe odlučivanja o procjeni u zakonskim ili zadanim rokovima.

Osnovni zadaci Odbora su da:

provodi postupak inicijalne procjene po osnovu propisane dokumentacije, provodi postupak redovne godišnje, i vanredne procjene primjerenosti.

Na osnovu provedenog postupka Odbor utvrđuje rezultate procjene u formi Zaključka. Rezultat procjene mora biti jasan. Na osnovu rezultata procjene i zaključka Odbor je dužan pripremiti/definisati prijedlog odluke o imenovanju člana Nadzornog odbora i istu uputiti Skupštini Banke. Odluku o imenovanju kandidata/člana Nadzornog odbora, za kojeg je Odbor procijenio da ispunjava uslove i za koga je Agencija za bankarstvo FBiH (u daljem tekstu: FBA) izdala prethodnu saglasnost, donosi Skupština Banke.

Postupak procjene ispunjenja uslova kandidata/članova Nadzornog odbora Banke provodi se:

prije imenovanja kandidata za članove Nadzornog odbora Banke i podnošenja zahtjeva FBA za izdavanje prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora Banke (inicijalna procjena);

godišnje, kao redovnu godišnju procjenu već imenovanih članova Nadzornog odbora Banke, s ciljem utvrđivanja njihove stalne primjerenosti za obavljanje funkcije na koju su imenovani pri čemu treba voditi računa o primjerenosti Nadzornog odbora banke u cjelini (ponovna procjena);

vanredno, kada nastupe okolnosti za provjeru primjerenosti, odnosno u slučaju opravdane sumnje tokom mandata da član ne ispunjava kriterije iz ove Politike (vanredna procjena primjerenosti).

Procjena kandidata za člana Nadzornog odbora Banke provodi se prije podnošenja zahtjeva FBA za davanje prethodne saglasnosti za izbor člana Nadzornog odbora u skladu sa Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti.

Za potrebe procjene, kandidat za člana Nadzornog odbora banke dužan je dostaviti propisanu dokumentaciju i podatke u skladu sa Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti, kao i popunjen Upitnik koji je prilog navedene Odluke FBA. Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti podnosi se FBA, uz dokumentaciju propisanu Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti.

5

Za potrebe redovne godišnje procjene člana Nadzornog odbora Banke, član je dužan, u slučaju da nije bilo promjena u odnosu na podatke date prilikom imenovanja za člana Nadzornog odbora Banke dati

2. PODACI INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA VLASNIČKU STRUKTURU I ORGANE BANKE (NASTAVAK)

izjavu da nije bilo nikakvih promjena tokom godine. U slučaju da je nastala neka promjena za tu promjenu član je dužan dostaviti dokaz. Redovna godišnja procjena primjerenosti provodi se na osnovu dostavljenih podataka. U slučaju da se u postupku naknadne procjene člana Nadzornog odbora Banke utvrdi da član više nije primjeren, pokreće se postupak zamjene te osobe, odnosno njegovo razrješenje, tj. provodi se propisani postupak za imenovanje novog člana kod FBA. Izuzetno, ako se u postupku naknadne procjene ocijeni da su nedostaci u primjerenosti manji i da ih je moguće otkloniti u kraćem roku, poduzimaju se odgovarajuće mjere kojima će se ponovno uspostaviti primjerenost tog člana. U tom slučaju, obavezno je dostavljanje obavijesti FBA o provođenju tih mjera, sa sadržajem, nosiocima i rokovima za njihovo provođenje.

Vanredna procjena provodi se kada nastupe okolnosti za provjeru primjerenosti, odnosno u slučaju opravdane sumnje tokom mandata da član ne ispunjava definisane kriterije. Takvim okolnostima naročito se smatraju:

saznanje o vođenju postupka protiv člana Nadzornog odbora Banke; saznanje o nastanku okolnosti koje mogu predstavljati sukob interesa; saznanje o okolnostima koje upućuju na nemogućnost daljeg obavljanja funkcije; druge bitne okolnosti koje mogu uticati na procjenu primjerenosti.

Za člana Nadzornog odbora Banke može biti imenovana osoba koja ispunjava uslove predviđene Zakonom o bankama (ili drugim propisom koji reguliše bankarsko poslovanje), Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti, drugim odlukama FBA i internim aktima, a posebno:

da nije osuđena za krivično djelo i za privredni prestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala;

koja ima dobar ugled; koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje

obaveza iz svoje nadležnosti; koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, druge članove Nadzornog odbora i

članove Uprave; koja može posvetiti dovoljno vremena potrebnog za ispunjavanje obaveza iz svoje

nadležnosti.

Za člana Nadzornog odbora Banke može biti izabrana osoba za koju je procijenjeno da je primjerena i koja je dobila prethodnu saglasnost FBA. Primjerenost članova Nadzornog odbora Banke predstavlja mjeru u kojoj te osobe raspolažu pravim osobinama za stručno i zakonito obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, imaju dobar ugled i zadovoljavajuće iskustvo za obavljanje svojih dužnosti u Nadzornom odboru Banke. Banka mora osigurati da članovi Nadzornog odbora Banke kontinuirano ispunjavaju kriterije primjerenosti.

Nadzorni odbor Banke u svom sazivu mora imati najmanje dva nezavisna člana, koja nemaju direktno ili indirektno kvalificirano učešće u vlasništvu u Banci, nije član Uprave Banke ili bilo kojeg njenog zavisnog ili s njom povezanog društva najmanje pet godina, nije zaposlenik Banke ili bilo kojeg njenog zavisnog ili s njom povezanog društva najmanje tri godine, ne prima niti je primao drugu značajniju dodatnu isplatu od Banke osim naknade za rad u Nadzornom odboru, ne računajući eventualnu dividendu (to se posebno odnosi na učešće u bonusima i drugim oblicima nagrađivanja koji zavise od rezultata poslovanja Banke, kao što su opcije na dionice), niti drugi osnov povezanosti sa Bankom

6

zbog kojih bi bio ili mogao biti spriječen da na objektivan i nepristrasan način nadgleda poslovanje banke, odnosno rad uprave Banke.


Politike za izbor i procjenu članova Uprave Banke

Postupak procjene ispunjenja uslova za kandidata/člana Uprave Banke provodi Odbor u sastavu. Odbor kontaktira kandidate/članove Uprave Banke, te definiše i s njima komunicira o načinu i obimu prikupljanja potrebne dokumentacije. Članovi Uprave Banke kao i kandidati za tu funkciju dužni su u potpunosti i bez odgađanja sarađivati s Odborom, te učiniti raspoloživim sve potrebne informacije i dokumente za potrebe odlučivanja o procjeni u zakonskim ili zadanim rokovima.

Osnovni zadaci Odbora su da:

provodi postupak inicijalne procjene po osnovu propisane dokumentacije, provodi postupak redovne godišnje, i vanredne procjene primjerenosti.

Na osnovu provedenog postupka Odbor utvrđuje rezultate procjene u formi Zaključka. Rezultat procjene mora biti jasan. Na osnovu rezultata procjene i Zaključka, Uprava Banke je dužna pripremiti prijedlog odluke o imenovanju člana Uprave banke i istu uputiti Nadzornom odboru Banke. Odluku o imenovanju kandidata/člana Uprave Banke, za kojeg je Odbor procijenio da ispunjava uslove i za koga je FBA izdala prethodnu saglasnost, donosi Nadzorni odbor Banke.

Postupak procjene ispunjavanja uslova za kandidata/člana Uprave Banke provodi se:

prije imenovanja kandidata za članove Uprave Banke i podnošenja zahtjeva FBA za izdavanje prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana Uprave Banke (inicijalna procjena);

godišnje, kao redovnu godišnju procjenu ispunjavanja uslova već imenovanih članova Uprave Banke, s ciljem utvrđivanja njihove stalne primjerenosti za obavljanje funkcije na koju su imenovani pri čemu treba voditi računa o primjerenosti Uprave Banke u cjelini (ponovna procjena);

vanredno, kada nastupe okolnosti za provjeru primjerenosti, odnosno u slučaju opravdane sumnje tokom mandata da član ne ispunjava kriterije iz ove Politike (vanredna procjena primjerenosti).

Procjena kandidata za člana Uprave Banke provodi se prije podnošenja zahtjeva FBA za davanje prethodne saglasnosti za izbor člana Uprave u skladu sa Odlukom o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave Banke i ukidanje izdatih saglasnosti. Za potrebe procjene, kandidat za člana Uprave Banke dužan je dostaviti propisanu dokumentaciju i podatke u skladu sa Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti, kao i popunjen Upitnik koji je prilog navedene Odluke FBA.

Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti podnosi se FBA, uz dokumentaciju propisanu Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti.

Za potrebe redovne godišnje procjene člana Uprave Banke, član je dužan, u slučaju da nije bilo promjena u odnosu na podatke date prilikom imenovanja za člana Uprave Banke dati izjavu da nije bilo nikakvih promjena tokom godine. U slučaju da je nastala neka promjena, za tu promjenu član je dužan dostaviti dokaz. Redovna godišnja procjena primjerenosti provodi se na osnovu dostavljenih podataka. U slučaju da se u postupku naknadne procjene člana Uprave Banke utvrdi da član više nije

7

primjeren, pokreće se postupak zamjene te osobe, odnosno njegovo razrješenje, tj. provodi se propisani postupak za imenovanje novog člana kod FBA.

Izuzetno, ako se u postupku naknadne procjene ocijeni da su nedostaci u primjerenosti manji i da ih je moguće otkloniti u kraćem roku, poduzimaju se odgovarajuće mjere kojima će se ponovno uspostaviti


primjerenost tog člana. U tom slučaju, obavezno je dostavljanje obavijesti FBA o provođenju tih mjera, sa sadržajem, nosiocima i rokovima za njihovo provođenje.

Vanredna procjena provodi se kada nastupe okolnosti za provjeru primjerenosti, odnosno u slučaju opravdane sumnje tokom mandata da član ne ispunjava definisane kriterije. Takvim okolnostima naročito se smatraju:

saznanje o vođenju postupka protiv člana Uprave Banke; saznanje o nastanku okolnosti koje mogu predstavljati sukob interesa; saznanje o okolnostima koje upućuju na nemogućnost daljeg obavljanja funkcije; druge bitne okolnosti koje mogu uticati na procjenu primjerenosti.

Za člana Uprave Banke može biti imenovana osoba koja ispunjava uslove predviđene Zakonom o bankama (ili drugim propisom koji reguliše bankarsko poslovanje), Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti i internim aktima, a posebno:

da nije osuđena za krivično djelo i za privredni prestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala;

koja ima dobar ugled; koja ima odgovarajuće stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje

obaveza iz svoje nadležnosti; koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, članove Nadzornog odbora, druge

članove Uprave; koja može posvetiti dovoljno vremena potrebnog za ispunjavanje obaveza iz svoje

nadležnosti.

Za člana Uprave Banke može biti izabrana osoba za koju je procijenjeno da ispunjava uslove i koja je dobila prethodnu saglasnost FBA. Primjerenost članova Uprave Banke predstavlja mjeru u kojoj te osobe raspolažu pravim osobinama za stručno i zakonito obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, imaju dobar ugled i zadovoljavajuće iskustvo za obavljanje svojih dužnosti u Upravi Banke. Banka mora osigurati da članovi Uprave Banke kontinuirano ispunjavaju kriterije primjerenosti.

8

3. STRATEGIJE I POLITIKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA BANKE

Sistem upravljanja rizicima u Banci je uspostavljen na način da obuhvata sve rizike koje banka smatra značajnim i kojim je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, a iste je definisala i identifikovala u svojim internim aktima vezanim uz kontrolu i upravljanje rizicima.

Internim aktima o strategiji za preuzimanje i upravljanje rizicima definisane su sljedeće oblasti:

• ciljevi i osnovni principi preuzimanja i upravljanja rizicima banke;• odgovornosti nadležnih organa;• organizacija upravljanja rizicima;• sklonost ka preuzimanju rizika i tolerancija banke prema riziku, u skladu sa strateškim

poslovnim ciljevima banke;• pregled svih rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u poslovanju;• fokus i strateški ciljevi;• osnovni principi ICAAP-a i ILAAP-a banke.

Internim aktima su definisane odgovornosti Nadzornog odbora Banke, Odbora za reviziju i Uprave Banke, kao i uspostavljanje tri kontrolne funkcije i to:

• Funkcija upravljanja rizicima;• Funkcija praćenja usklađenosti i• Funkcija interne revizije.

Sve tri funkcije su uspostavljene i za sve navedene funkcije su u toku 2018. sačinjeni interni dokumenti: Plan, Program i Metodologija rada kontrolne funkcije, kao i donešene odluke o imenovanju osoba direktno odgovornih za sprovođenje aktivnosti predviđenih planom i programom rada.

Poslovna strategija Banke je fokusirana na pružanje bankarskih usluga pravnim i fizičkim licima. Sastavni dijelovi iste su institucionalna svijest o rizicima među svim rukovodiocima i zaposlenicima, te konzervativan pristup risk menadžmentu kao i dosljedna primjena principa segregacije poslova i aktivnosti.

Potpuno razumijevanje ekonomskog okruženja u BiH kao i profil rizika klijenata Banke su centralni dio poslovanja odnosno strategija rizika. Bez obzira da li prati klijenta putem plasmana kredita, depozitnog računa ili druge bankarske usluge, pristup Banke zasnovan je na poznavanju odnosno potpunom razumijevanju potreba klijenta.

U smislu mitigacije rizika, Banka u svrhu procjene kreditnog rizika ima uspostavljen proces segregacije dužnosti koji se primjenjuje prilikom donošenja odluka o plasmanima. Na taj način se osigurava neovisnost i objektivnost prilikom procjene rizika plasmana a što je neophodno za donošenje odluke u pogledu izlaganja Banke kreditnom riziku.

Obzirom da je u svom poslovanju Banka fokusirana na pružanje finansijskih usluga stanovništvu, obrtnicima pravnim licima - i SME i korporativnim klijentima, prihod se generiše prvenstveno putem prihoda od kamata po osnovu plasiranih kredita kao i prihoda od naknada koji generišu nekamatonosne usluge (platni promet).

Imajući u vidu fokus poslovanja, koncept rada Banke podrazumijeva izraženu diverzifikaciju kako u segmentu kredita tako i depozita. U pogledu ciljne grupe klijenata ova diverzifikacija se ogleda u učešću kreditnog portfolija pravnih lica i stanovništva s ciljem povećanja portfolija u segmentu stanovništva i dostizanja omjera na nivou 70%-30% u srednjoročnom periodu. Dodatno, u segmentu pravnih lica, fokus je na kreditne aktivnosti prema malim i srednjim preduzećima do maksimalne izloženosti 5% kapitala s ciljem što veće disperzije kreditnog rizika putem diverzifikacije portfolija. Navedenim strateškim pristupom se smanjenje ukupno izlaganje Banke kreditnom riziku te se eliminišu i neželjeni efekti na kapital do kojih bi moglo doći u slučaju značajnih koncentracija kreditnog portfolija.

Pojedinačni ciljevi u narednom periodu kao dio ukupne poslovne strategije su:

9

3. STRATEGIJE I POLITIKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA BANKE (NASTAVAK)

• Izgradnja imidža domaće banke;• Biti lider među malim bankama;• Fokus na brzinu i kvalitet usluge;• Korištenje većeg broja proizvoda po klijentu u ciljanom segmentu - stanovništvo, micro, SME

klijenti;• Praćenje individualnog učinka radnika i motivacija najuspješnijih, edukacija i napredovanje

radnika;• Uspostava efikasne organizacije i optimizacije procesa sa centraliziranim BO funkcijama;

Profil rizika Banke podrazumijeva procjenu Banke o strukturi i nivou svih rizika kojima Banka može biti izložena tokom poslovanja. Proces upravljanja rizikom podrazumijeva definisanje profila rizika, kao i održavanje profila rizika na nivou apetita rizika Banke.

Imajući u vidu dugoročno postavljanje strateške ciljeve kao i poslovne planove usvojene od strane Nadzornog odbora i Uprave Banke, utvrđuje se ukupna sklonost preuzimanja rizika. Sklonost preuzimanja rizika Banka opisuje trenutnim i ciljanim „apetitom za rizik“, a isti je determinisan sa propisanim parametrima odnosno smjernicama u vezi racija i kontrola (izloženosti, koncentracije) koje trebaju biti implementirane u Banci, a koji usvaja Nadzorni odbor Banke u dokumentu Odluka Nadzornog odbora Banke o prihvatljivom nivou rizika.

Apetit za rizikom predstavlja metodu Banke za traženjem i održavanjem ravnoteže između željenog povrata i rizika a uvažavajući sve aktivnosti vezane za provođenje Strateškog plana Banke. Prilikom utvrđivanja apetita za rizikom te donošenja Odluke o prihvatljivom nivou rizika uvijek se razmatraju sljedeće dimenzije:

• Dobit,• Kapital,• Likvidnost,• Reputacija,• Organizaciona ograničenja,• Poređenje sa neposrednom konkurencijom.

Banka u organizacionoj strukturi ima formiran Sektor za upravljanje rizicima sa svim potrebnim funkcijama, zatim ALCO odbor, Odbor za problematične kredite i Odbor za eksternalizaciju rizika. Nadzorni odbor se informiše putem redovnih mjesečnih sjednica o svim relevantnim aktivnostima i uticajem na poslovanje u vezi sa rizicima.

Banka je uspostavila internu organizaciju odnosno organizacionu strukturu u kojoj su se aktivnosti upravljanja rizicima i aktivnosti podrške funkcionalno i organizaciono odvojile od preuzimanja rizika, pri čemu je spriječen eventualni sukob interesa.

Organizacioni dio Banke koji realizuje funkciju upravljanja rizicima (Sektor za upravljanje rizicima) ima sljedeće aktivnosti:

• uspostavljanje procesa upravljanja rizicima (kreditnim, operativnim, tržišnim, rizikom kapitala,• rizikom eksternalizacije) na svim nivoima organizacije Banke kroz implementaciju konkretnih

aktivnosti i razvoj svijesti o rizicima bankarskog poslovanja,• upravljanje kolateralima u cilju smanjenja kreditnog rizika,• ključna podrška u implementaciji sistema interne kontrole Banke, evidentiranja poznatih

potencijalnih) rizika, praćenja, simulacije efekata, mjerenja učinaka materijalizacije i predlaganje i provedba mjera za izbjegavanje i umanjenje efekata.

Sektor za upravljanje rizicima se sastoji od tri organizaciona dijela:

• Služba za procjenu kreditnog rizika,• Služba za nadzor i kontrolu rizika,

10


• Služba za restrukturu i naplatu problematičnih potraživanja.

Kreditni rizik

Obzirom na veličinu Banke i strukturu njenog portfolija kao najveći rizik identifikovan je kreditni rizik, te adekvatna kontrola i upravljanje ovom vrstom rizika predstavlja prioritet budućeg djelovanja Banke. Pažljiva procjena rizika u procesu kreditiranja ogleda se u kreditnoj analizi odnosno temeljitoj procjeni kreditnog i ostalih rizika vezanih za poslovanje klijenta, sposobnost otplate kredita, namjenu - investicijski plan te kolateralnu pokrivenost, a prije ulaska u kreditnu izloženost.

Dodatno, redovan monitoring otplate kredita, poslovanja klijenta u kontekstu revizije finansijskih izvještaja za pravna lica, te saradnje klijenata sa bankom u segmentu platnog prometa, važan je element u upravljanju kreditnim rizikom.

Upravljanje kreditnim rizicima je najviši prioritet u području upravljanja rizicima sa posebnim fokusom na kako slijedi:

• konzervativnu politiku procjene kreditog rizika,• pravovremeni monitoring kreditnog portfolia,• rano prepoznavanje rizika,• aktivnosti na naplati NPL portfolija, te• adekvatna kvantifikacija kreditnog rizika u smislu procjene potrebnog nivoa ispravki

vrijednosti.

Upravljanje kreditnim rizikom regulisano je Opštom kreditnom politikom Banke na način da Banka odobrava kredite i druge plasmane klijentima za koje se dokaže na osnovu finansijske analize, kreditne istorije i drugih pokazatelja da su dovoljno kreditno sposobni da iz redovnih novčanih tokova mogu izvršiti povrat kredita u skladu sa ugovorenim uslovima.

Izvještaji o kreditnom riziku uključuju analizu portfelja po segmentima, po granama djelatnosti, po klasifikacijskim kategorijama rizika, prema kategorijama rizičnosti i prema stepenu pokrića rezervacijama za kreditne gubitke i ispravkama vrijednosti.

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, lјudi i sistema ili vanjskih događaja, uklјučujući pravni rizik.

Regulatorni zahtjevi, s obzirom na upravljanje operativnim rizikom, odnose se na kontinuirano utvrđivanje rizika kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, te na analiziranje uzroka izloženosti rizicima. Standardi za upravljanje operativnim rizikom usklađeni su sa regulativom Agencije za bankarstvo FBiH.

Sistem upravljanja operativnim rizikom obuhvata alate i mehanizme za kontinuirano praćenje šteta koje Banka trpi od operativnog rizika i izloženosti Banke operativnom riziku, procjene operativnog rizika u procesima i proizvodima te definisanje načina za izbjegavanje, kontrolu ili prenošenje operativnog rizika na treće osobe.

Sistem upravljanja operativnim rizikom obuhvata:

• identifikaciju postojećih i potencijalnih izvora operativnog rizika u Banci, kao i izvora koji mogu nastati uvođenjem novih proizvoda i usluga, poslovnih promjena i aktivnosti;

• mjerenje operativnog rizika, tačnom i pravovremenom procjenom tog rizika;• kontinuiranu kontrolu na osnovu koje se omogućuje održavanje operativnog rizika na nivou

prihvatljivom za Banku, njegovo smanjenje i svođenje na najmanju moguću mjeru;• kontinuirano praćenje analizom stanja, promjena i trendova izloženosti Banke tim rizicima;

11

• formiranje iznosa minimalnog adekvatnog kapitala u svrhu zaštite od nastanka gubitaka iz osnova operativnih rizika u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala;


• jasno definisana ovlaštenja i linije odgovornosti u procesu preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom;

• sistem kojim se osigurava da se svi zaposlenici banke upoznaju sa svojim obavezama;• redovno izvještavanje Nadzornog odbora i Uprave banke o funkcioniranju sistema za

upravljanje operativnim rizikom; i• obavezu periodičnog preispitivanja adekvatnosti uspostavljenog sistema za upravljanje

operativnim rizikom Banke.

Upravljanje operativnim rizicima distribuirano je kroz cjelokupnu hijerarhijsku strukturu Banke. Upravljanje operativnim rizikom dijeli se na strateško, redovno, kontrolno i revizijsko upravljanje.

• Strateško upravljanje operativnim rizikom je u domeni Uprave Banke, koja donosi strateške planove i odluke o akcijama koje će se poduzeti da bi se izbjegli i/ili umanjili negativni efekti uzrokovani događajima operativnih rizika, te obuhvata efektivni nadzor nad izloženošću Banke operativnim rizicima.

• Redovno upravljanje operativnim rizikom dio je dodijeljenih odgovornosti svih rukovodilaca Banke u području njihove poslovne nadležnosti. Obavezno je da se kontinuirano provodi kao dio poslovnog procesa.

• Kontrolno upravljanje operativnim rizikom obuhvata kontrolu rezultata upravljanja operativnim rizikom te izvještavanje o istim, nadležnost je Sektora za upravljanje rizicima. Zadatak Sektora za upravljanje rizicima je prikupljanje podataka, izrada izvještaja i analiza postojećih i potencijalnih izvora operativnog rizika u Banci, s ciljem obezbjeđenja informacija na osnovu kojih će biti moguće efikasno upravljati operativnim rizikom na svim nivoima.

• Revizijsko upravljanje operativnim rizikom obuhvata redovnu, povremenu i iznenadnu reviziju nadzora i upravljanja operativnim rizicima, provedenu s ciljem utvrđivanja konzistentnosti s internim aktima Banke, a u domeni je Službe interne revizije.

Nadzorni Odbor Banke nadležan je za: donošenje Politike i Pravilnika upravljanja operativnim rizicima na prijedlog Uprave banke i periodično preispitivanje, najmanje jednom godišnje, adekvatnosti uspostavljenog sistema za upravljanje operativnim rizikom u Banci, donošenje mjera za sprečavanje i ublažavanje operativnih rizika na prijedlog Uprave banke, uz podršku sektora za upravljanje rizicima, utvrđivanje postojanja i redovnog ažuriranja te periodičnog testiranja plana kontinuiteta poslovanja Banke.

Uprava Banke odgovorna je za: adekvatnost Politike i Pravilnika o upravljanju operativnim rizicima i drugih internih akata, uspostavljanje organizacione strukture koja obezbjeđuje efikasno upravljanje operativnim rizikom, primjenu sistema za upravljanje operativnim rizikom, širenje kulture upravljanja operativnim rizicima u Banci, definisanje i analiza drugih načina zaštite od izloženosti operativnim rizicima.

Služba interne revizije: usko sarađuje sa Sektorom za upravljanje rizicima u smislu kontrole uspostavljenog sistema za upravljanje operativnim rizicima i prijavljuje Sektoru za upravljanje rizicima sve identifikovane događaje operativnog rizika koji su otkriveni prilikom revizije i kontrole poslovanja Banke.

Sektor upravljanja rizicima odgovoran je za:

• praćenje izloženosti operativnim rizicima prema standardima i na način definisan Pravilnikom;• razvoj Politike, Pravilnika i drugih internih akata Banke za upravljanje operativnim rizikom, te

njihovo predlaganje Upravi banke;• provođenje Politike, Pravilnika i drugih internih akata Banke za upravljanje operativnim

rizikom unutar cijele Banke;

12

• praćenje definisanih graničnih vrijednosti šteta od operativnih rizika te izvještavanje Uprave, Službe interne revizije, Nadzornog odbora o njihovom kršenju;


• identificiranje i praćenje ključnih indikatora operativnih rizika, provođenje analiza scenarija, te osiguravanje kvalitete prikupljenih podataka u skladu sa standardima Banke;

• učestvovanje u analizi operativnih rizika pri implementaciji novih proizvoda i značajnih poslovnih i/ili organizacijskih promjena;

• predlaganje Upravi Banke mjera za izbjegavanje i ublažavanje uočenih operativnih rizika;• provjeru kvalitete prikupljanja podataka o štetama od operativnih rizika evidentiranih u

aplikaciji;• izvještavanje o mjerama za izbjegavanje i ublažavanje uočenih operativnih rizika;• redovno izvještavanje Uprave Banke i Nadzornog odbora o izloženosti operativnim rizicima u

skladu sa utvrđenom dinamikom izvještavanja;• edukaciju zaposlenika i njihove odgovornosti za evidentiranje i praćenje operativnih rizika;• širenje kulture upravljanja operativnim rizicima u Banci;• održavanje odnosa s regulatorom vezano uz kontrolu i mjerenje operativnih rizika.

Rukovodioci organizacionih dijelova Banke odgovorni su za: upravljanje operativnim rizikom u okviru svojih organizacionih dijelova, na način da efikasno provode usvojene metode za identifikaciju, praćenje, umanjenje i kontrolisanje događaja operativnog rizika koji nastaju u njihovim organizacionim dijelovima Banke, upoznavanje zaposlenika sa obavezama upravljanja operativnim rizikom, davanje instrukcija osobama odgovornim za evidentiranje događaja operativnog rizika, saradnju sa zaposlenicima Sektora za upravljanje rizicima u smislu analize evidentiranih događaja u aplikaciji, dostavljanje dodatnih obrazloženja i informacija, dostavljanje potvrde Službi upravljanja rizicima da su u aplikaciji evidentirani svi identifikovani događaji operativnog rizika nastali u organizacionim dijelovima Banke kojima oni pripadaju, na kraju svakog kvartala.

Osobe odgovorne za evidentiranje događaja operativnog rizika odgovorne su za: identifikovanje i evidentiranje događaja operativnog rizika nastalih u organizacionim dijelovima Banke kojima oni pripadaju, usklađivanje podataka sa Sektorom za upravljanje rizicima prilikom evidencije događaja operativnog rizika, po saznanju unos u aplikaciju nastale promjene za već evidentirane događaje operativnog rizika i o tome putem e-maila obavještavaju Službu upravljanja rizicima.

Svi zaposlenici Banke odgovorni su za prikupljanje podataka o događajima operativnog rizika. Obavezni su da, u okviru svog djelokruga poslovanja, učestvuju u aktivnostima usmjerenim na njihovom identifikovanju, smanjivanju, praćenju i kontrolisanju.

Banka prati događaje operativnog rizika i po Tipu/posljedici događaja operativnog rizika - ekonomskim efektima događaja i to kako slijedi:

• Gubitak;• Operativna dobit;• Izbjegnuti gubitak;• Propuštena dobit;• Finansijski nemjerljiv gubitak.

Evidentiranje događaja vrši se odmah, neposredno po identifikaciji u aplikaciju za evidentiranje događaja operativnih rizika. Mjerenje i procjena operativnih rizika predstavlja prikupljanje i analiziranje relevantnih podataka o identifikovanom događaju operativnog rizika, na osnovu čega se donosi zaključak o nivou operativnog rizika. Osnovna pretpostavka za navedeno je formiranje historijske baze podataka. Mjerenje i procjenu izloženosti Banke operativnom riziku vrši Sektor za upravljanje rizicima kroz proces analize evidentiranih događaja i samoprocjene, na osnovu čega izvještava Upravu banke i Nadzorni odbor, te predlaže rješenja i mjere za sprječavanje i ublažavanje negativnih efekata uzrokovanih operativnim rizicima.

13

Aktivnosti za praćenje događaja operativnih rizika koji su uzrokovali gubitke ili događaja koji mogu potencijalno da uzrokuju gubitke, te negativno utiču na kapital i finansijski rezultat Banke, kontinuirano se provode kako bi se omogućilo održavanje operativnog rizika na nivou prihvatljivom za Banku.


Navedene aktivnosti se provode na način da se svi zaposlenici Banke, kroz razne vidove interne edukacije i obuke, upoznaju sa mogućnostima nastanka događaja operativnih rizika, te obavezom djelovanja u pravcu njihovog smanjenja i svođenja na najmanju moguću mjeru.

Kamatni rizik u bankarskoj knjizi

Kamatni rizik u knjizi banke predstavlja izloženost Banke finansijskom rezultatu na nepovoljne pomake kamatnih stopa. Promjene kamatnih stopa utiču na Bančin poslovni rezultat mijenjajući neto kamatni prihod te nivo ostalog kamatno osjetljivog prihoda i operativne troškove. Promjene kamatnih stopa također utiču na podložnu vrijednost Bančine imovine, obaveza te vanbilansnih instrumenata uslijed promjene ekonomske vrijednosti novčanih tokova zbog promjene kamatnih stopa.

Organizacione jedinice i odbori Banke koji su uključeni u identifikaciju, mjerenja, monitoring, kontrolu i upravljanje kamatnim rizikom su definisani kako slijedi:

• Nadzorni Odbor je nadležan za: usvajanje Strategije upravljanja kamatnim rizikom koja je sastavni dio Strategije za upravljanje rizicima, politika i ostalih akata za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, usvajanje adekvatne organizacione strukture sa tačno utvrđenim, jasnim i razgraničenim linijama ovlaštenja, usvajanje akta o sistemu mjerenja kamatnog rizika, donošenje akta kojim se definišu ulazni podaci sistema za mjerenje kamatnih rizika, usvajanje akta o pretpostavkama sistema upravljanja kamatnim rizikom, donošenje akta o sistemu internih kontrola nad procesom upravljanja kamatnim rizikom, kao i da propiše sadržaj i učestalost izvještavanja o kamatnom riziku.

• Uprava Banke je dužna da: predloži strategiju, politike i ostale interne akte za upravljanje kamatnim rizikom, predloži adekvatnu organizacionu strukturu, predloži akt o sistemu mjerenja kamatnog rizika, pripremi akt kojim se definišu ulazni podaci za sistem mjerenja kamatnog rizika, propiše pretpostavke sistema upravljanja kamatnim rizikom, predloži akt o sistemu internih kontrola, obezbijedi pravovremenost, pouzdanost i upotrebljivost izvještaja o kamatnom riziku, kao i da provodi testiranje vezano za kamatni rizik u bankarskoj knjizi.

• Sektor upravljanja rizicima: Priprema i dopunjava po potrebi Politike i procedure za upravljanje kamatnim rizikom, određuje tehnike za mjerenje kamatnog rizika, analizira i mjeri negativni uticaj na neto kamatni prihod te izvještava o procjeni kamatnog rizika.

• ALCO (Odbor za upravljanje aktivom i pasivom): prati upravljanje kamatnim rizikom, predviđa kretanje kamatnih stopa i predlaže mjere bazirane na navedenim prognozama kako na depozite tako i na kredite.

Kamatni rizik u bankarskoj knjizi može imati negativan utjecaj na dobit, odnosno neto kamatni prihod, tj. ekonomsku vrijednost bankarske knjige. Banka je uspostavila sistem mjerenja kamatnog rizika u bankarskoj knjizi koji obuhvata sve značajne izvore kamatnog rizika kojima može biti izložena, a to su:

• rizik ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa,• rizik krive prinosa,• bazni rizik i• rizik opcije.

Uvažavajući strukturu, vrstu i obim poslovanja, Banka mjeri rizik utvrđivanjem ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa, i primjenom baznog rizika.

Cilj Banke je da adekvatnim upravljanjem kamatnim rizikom zaštiti svoju neto kamatnu maržu i kapital od negativnih uticaja koji mogu nastati kao rezultat promjene tržišnih kamatnih stopa. Uticaj kamatnog rizika na Banku zavisi od vrijednosti bilansnih i vanbilansih pozicija koje su osjetljive na rizik (od strukture bilansa), nepredvidljivosti kamatnih stopa i vremenskog razdoblja unutar kojeg postoji

14

izloženost kamatnom riziku. Cilj upravljanja kamatnim rizikom jeste njegovo održavanje na prihvatljivom nivou radi zaštite prihoda i kapitala Banke od nepoželjnog kamatnog rizika što se odražava u smanjenoj ekonomskoj vrijednosti Banke.


Pod ekonomskom vrijednošću Banke podrazumijeva se zbir sadašnje vrijednosti njenih ukupnih novčanih tokova (priliva i odliva). Prilikom mjerenja i izračunavanja kamatnog rizika, potrebno je na periodičnoj osnovi razmotriti i ocijeniti uticaj:

• pretpostavki o nekamatonosnoj imovini i obavezama iz bankarske knjige,• pretpostavki o ponašanju klijenata u vezi sa depozitima bez ugovorenog roka dospijeća, te

pretpostavki o dospijeću obaveza sa kratkim ugovornim dospijećem koje se ponašaju kao dugoročne obaveze.

Ove stavke, kao dio nekamatonsne aktive Banke, ne uključuju se u bankarsku knjigu prilikom mjerenja kamatnog rizika. Međutim, isto je potrebno periodično revidirati sa aspekta da li je došlo do promjena pretpostavki stavki koje bi uticale na kriterij kamatne osjetljivosti i tretmana mjerenja kamatnog rizika.

Banka koristi jednostavan izračun pri procjeni promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, primjenjujući standardni kamatni šok na pozicije bankarske knjige po svim važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno.

Za potrebe jednostavnog izračuna promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, koja podrazumijeva i bilansne i vanbilansne pozicije, kamatno osjetljive pozicije se raspoređuju u 13 vremenskih zona. Ponderi se baziraju na procijenjenom standardnom kamatnom šoku od 200 procentnih/baznih poena tokom vremena i procijenjenom modifikovanom trajanju za svaku vremensku zonu. Dozvoljeno smanjenje ekonomske vrijednosti uslijed neočekivane i iznenadne promjene kamatnih stopa (tzv standardni kamatni šok) je 20% vrijednosti njenih vlastitih sredstava (tj. njenog regulatornog kapitala).

Pored osnovnog standardnog kamatnog šoka od 200 procentnih/baznih poena tokom vremena i procijenjenom modifikovanom trajanju za svaku vremensku zonu, Banka koristi i pretpostavku kretanja/promjena kamatnih šokova za 50 procentnih poena u skladu sa Basel standardima kod izračuna kamatnog rizika, s ciljem adekvatnijeg i realnijeg upravljanja i mjerenja kamatnog rizika i otpornosti Banke na stres. Banka izračunava odnos promjene ekonomske vrijednosti i regulatornog kapitala Banke. U slučaju da dozvoljeno smanjenje ekonomske vrijednosti Banke prelazi navedeni limit, Sektor za upravljanje rizicima obavještava Upravu Banke i Nadzorni odbor.

Banka mjeri i limitira kamatni rizik na agregatnoj osnovi i za svaku značajnu valutu pojedinačno. Banka vrši procjenu izloženosti posebno za svaku valutu čije je učešće u ukupnoj bilansnoj i vanbilansnoj imovini ili ukupnim bilansnim ili vanbilansnim obavezama knjige banke više od 5% (značajna valuta). Održavanje uravnoteženih pozicija u svim periodima u GAP izvještajima ne osigurava otpornost na kamatni rizik zbog slijedećih ograničenja koja imaju GAP izvještaji:

• Rizik može biti sakriven u repricing okvirima,• Kamatne stope ne moraju se mijenjati u istom pravcu,• Opcionalnost,• Izloženost koja potiče od novih poslova.

Da bi izbjegla ova ograničenja, Banka koristi simulacije sa svrhom projektovanja moguće buduće strukture bilansa i primjene scenarija različitih kamatnih stopa. Sektor upravljanja rizicima izvještava Upravu banke i Nadzorni odbor na kvartalnom nivou. Izvještaj sadrži podatke o stanjima pozicija knjige banke i knjige trgovanja razvrstan u skladu, podatke o iznosima ukupne aktive, iznosima ukupnih obaveza, iznosu osnovnog kapitala i iznosu neusklađenosti sa limitom izloženosti kamatnom riziku.

15

Koncentracijski rizik

Koncentracijski rizik je svaka pojedinačna, direktna ili indirektna izloženost prema jednom licu, odnosno grupi povezanih lica ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelјi rizika, kao što su isti privredni sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni proizvodi, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uklјučujući posebno rizike povezane sa velikim indirektnim kreditnim izloženostima


prema pojedinom davaocu kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja Banke ili materijalno značajne promjene njenog rizičnog profila.

Nadzorni odbor je odgovoran da osigura da Banka preuzima samo rizik kojim može uspješno upravljati i ispunjava uslove iz odredbi Zakona o bankama, propisa FBA i Programa za upravljanje koncentracijom rizika velikih izloženosti Banke. Nadzorni odbor je dužan da:

• Obaveže Upravu Banke da uredno i pravovremeno podnese prijedloge za donošenje i unaprjeđenje akata Banke Programu;

• Donese i inovira Program sa politikama, procedurama i planovima;• Periodično procjenjuje Program, minimalno jednom godišnje;• Ocjenjuje stavke kreditnog portfelja koje predstavljaju velika izlaganja kreditnom riziku (VIKR)

Banke iz Programa prema dužnicima – korisnicima i grupama povezanih pravnih lica, uključujući i s tim vezane politike;

• Ocjenjuje kredite koje je Banka dala svojim službenicima i/ili kredite koji su od njih garantovani, uključujući i s tim vezane politike;

• Ocjenjuje kredite koje Banka daje članovima Nadzornog odbora ili firmama u kojima oni imaju značajan udio ili kod kojih oni mogu da vrše značajan uticaj i kredite koji su od njih garantovani, uključujući s tim vezane politike;

• Ocjenjuje kredite date firmama u kojima Banka ima značajno glasačko pravo ili u kojima ostvaruje značajan uticaj, uključujući i s tim vezane politike;

• Ocjenjuje kredite koje Banka daje dioničarima sa značajnim glasačkim pravom ili kredite koji su od njih garantovani firmama u kojima oni imaju značajan udio ili kod kojih oni vrše značajan uticaj, uključujući i s tim vezane politike;

• Definiše glavne elemente sadržaja izvještaja i učestalosti izvještavanja.

Uprava Banke je odgovorna za održavanje adekvatnog nivoa koncentracije rizika Banke, u saglasnosti sa Odlukom, Statutom, Programom, politikama, procedurama i planovima donesenim od strane Nadzornog odbora. Uprava banke dužna je da:

• Kreira i predlaže Nadzornom odboru Program, politike, procedure i planove, vezane za koncentraciju velikih izloženosti Banke;

• Provodi Program, politike, procedure i planove, te ostale akte Banke vezane za koncentraciju kreditnog rizika Banke i obezbjeđuje da se njihovo provođenje prati i kontroliše u okviru Zakona, Programa i politika;

• Obezbjeđuje primjenu i razvoj odgovarajućih izvještajnih sistema o koncentraciji velikih izloženosti Banke u okvirima elemenata koje utvrđuje Nadzorni odbor;

• Održava metod upravljanja koji omogućava sagledavanje i grupisanje informacija o izlaganju Banke kreditnom riziku kod jednog dužnika – korisnika ili grupe povezanih lica po:

• Vrstama kreditnih instrumenata, odnosno, stavki kreditnog portfolija nakon primjene tehnika umanjenja,

• Vrstama kolaterala,• Industrijskim granama,• Geografskim regionima,• Finansijskim garancijama itd.

16

• Najmanje tromjesečno detaljno izvještava Nadzorni odbor i FBA o značajnim koncentracijama velikih izloženosti u skladu sa Zakonom i Odlukom o velikim izloženostima, o njihovom sastavu i obliku, visini.

Ukupne izloženosti prema pojedinačnim licima ili grupama povezanih lica, izračunavaju se sabiranjem izloženosti u knjizi trgovanja i bankarskoj knjizi. Izloženosti prema grupama povezanih lica izračunavaju se sabiranjem izloženosti prema pojedinačnim licima iz grupe. Politika Banke je da prati i analizira nivoe ukupnog izlaganja kreditnom riziku prema pojedinim djelatnostima te da se identifikuju mogućnosti za ublažavanje sektorske koncentracije. Pri tome se uzima u obzir da maksimalna izloženost jedne


djelatnosti ne može biti veća od 35% ukupno kreditnog portfolija uključujući i stavke vanbilansa (garancije i potencijalne obaveze za neiskorištene kredite).

Sva pravna i fizička lica koja pripadaju grupi povezanih lica po zadanim kriterijima se povezuju u informacionom sistemu Banke, kako bi se pomno pratila njihova grupna izloženost i ne bi došlo do prekoračenja zadatih limita. Na osnovu unešenih podataka izvještaj koji se generise iz IS-a formira grupe povezanih lica.

U nadležnosti Sektora upravljanja rizicima je praćenje i izvještavanje o koncentracijama kreditnog rizika velikih izloženosti i povezanim licima dok je u nadležnosti Sektora tržišta – stanovništvo i pravna lica, da identifikuju eventualnu povezanost i istu evidentiraju u informacionom sistemu Banke, obavezujuće u kreditnom procesu.

Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva sposobnost Banke da potpuno i bez odlaganja izvršava sve preuzete obaveze na dan njihovog dospijeća, odnosno upravljanje likvidnošću podrazumijeva upravljanje novčanim tokovima Banke na način koji omogućava izvršenje finansijskih obaveza o roku dospijeća. Likvidnost Banke je osnovna pretpostavka njene održivosti i opstanka na finansijskom tržištu.

Upravljanje likvidnošću je jedna od najvažnijih aktivnosti Banke, jer mnoge druge aktivnosti unutar Banke zavise od kvalitetnog i pravovremenog upravljanja likvidnošću. Važnost likvidnosti nadilazi Banku kao jedinku finansijskog sistema, s obzirom na to da manjak likvidnosti u jednoj instituciji ima posljedice po cjelokupan sistem.

U upravljanju rizikom likvidnosti, Nadzorni Odbor Banke dužan je i odgovoran, osim propisanih zahtjeva za upravljanje rizicima u Banci:

• uspostaviti primjerenu strategiju, politike, procedure, postupke i sisteme za upravljanje rizikom likvidnosti i osigurati uslove za njihovo efikasno provođenje u Banci;

• osigurati neovisan pregled i ocjenu strategije, politike, procedura, postupaka i sistema za upravljanje rizikom likvidnosti u Banci od strane interne i eksterne revizije;

• osigurati redovitu analizu usklađenosti strategije, politike, procedura, postupaka i sistema za upravljanje rizikom likvidnosti sa propisima i zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH (u daljem tekstu: FBA) i drugih nadzornih tijela, strategijom preuzimanja i upravljanja rizicima, promjenama u internom i eksternom okruženju i u skladu sa rezultatima analize, po potrebi, njihovo revidiranje (najmanje jedanput godišnje, a po potrebi i češće);

• uspostaviti organizacijsku strukturu, utvrditi poslove i obim odgovornosti Uprave Banke i višeg rukovodstva, funkcija i zaposlenika zaduženih za upravljanje rizikom likvidnosti u Banci;

• osigurati uslove za uspostavljanje efikasnog sistema internih kontrola u upravljanju rizikom likvidnosti;

• donijeti odluku o načinu utvrđivanja i revidiranja limita u upravljanju rizikom likvidnosti;• propisati sadržaj i učestalost izvještavanja o riziku likvidnosti, te osigurati sveobuhvatan i

pouzdan sistem izvještavanja o likvidnosti;

17

• odobriti planove postupanja Banke u slučajevima poremećaja likvidnosti, odnosno planove oporavka likvidnosti banke, koje predlaže Uprava Banke; i

• nadzirati provođenje obaveza Uprave Banke u upravljanju rizikom likvidnosti

U pogledu upravljanja likvidnošću Uprava Banke je pored ispunjenja propisanih zahtjeva za upravljanje rizicima u Banci dužna i odgovorna za:

• predlaganje Nadzornom Odboru primjerene strategije, politike, procedura, postupaka i sistema za upravljanje rizikom likvidnosti;

• provođenje usvojene strategije, politike, procedura, postupaka i sistema za upravljanje rizikom likvidnosti;


• provođenje usvojene organizacione strukture, utvrđenih poslova i obima odgovornosti višeg rukovodstva, funkcija i zaposlenika zaduženih za upravljanje rizikom likvidnosti u Banci;

• pripremu redovne analize sa prijedlozima za revidiranje strategije, politike, procedura, postupaka i sistema za upravljanje rizikom likvidnosti;

• ispunjavanje propisanih zahtjeva u upravljanju likvidnošću i dnevnih i unutardnevnih obaveza Banke, kao i izdržavanje stresnih perioda na način da se održavaju odgovarajuće dodatne rezerve likvidnosti u vidu zaštitnih slojeva likvidnosti;

• pravovremenost, pouzdanost i upotrebljivost izvještaja o riziku likvidnosti;• provođenje adekvatnih i efikasnih internih kontrola ugrađenih u sistem upravljanja likvidnošću

i rizikom likvidnosti;• postupanje po odobrenom planu za nepredviđene slučajeve poremećaja likvidnosti i planu

oporavka likvidnosti Banke i njihovo revidiranje (minimalno godišnje, a po potrebi i češće), te u skladu s tim prilagođavanje internih politika, procedura i postupaka u upravljanju rizikom likvidnosti u Banci;

• praćenje postupanja po utvrđenim limitima za upravljanje rizikom likvidnosti u skladu sa definiranom tolerancijom izloženosti rizikom likvidnosti, kao i limita za autorizaciju novčanih tokova iznad određenih iznosa i po potrebi predlaganja revidiranja istih;

• uspostavljanje primjerenog sistema izvještavanja u slučajevima prekoračenja limita likvidnosti i postupaka u slučajevima prekoračenja, utvrđujući precizno odgovornosti višeg rukovodstva, funkcija i zaposlenika u tom sistemu;

• uspostavljanje i revidiranje mehanizma raspodjele (minimalno jednom godišnje, a po potrebi i češće).

Pored obaveza i odgovornosti, Uprava Banke je dužna, bez odgode, obavijestiti, u pisanom obliku, Nadzorni odbor Banke i FBA ukoliko je ugroženo ispunjavanje zahtjeva za likvidnu pokrivenost ili drugih zahtjeva u pogledu likvidnosti i dostaviti plan mjera za uspostavljanje ponovne usklađenosti sa propisanim zahtjevima u pogledu likvidnosnih zahtjeva. Do ponovnog uspostavljanja propisanog zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost Banka je dužna svakodnevno, do kraja radnog dana, izvještavati o propisanom zahtjevu za likvidnosnu pokrivenost.

Sektor upravljanja sredstvima je odgovoran za:

• Praćenje razvoja u oblasti likvidnosti Banke;• Kontrolu upravljanja likvidnošću Banke, sa posebnom pažnjom na novčanim rezervama i

drugoj visoko likvidnoj aktivi koje povećavaju troškove Banke;• Pripremati elemente za donošenje odluka i drugih dokumenata Upravnog odbora iz oblasti

strategije likvidnosti Banke;• Pripremati elemente za vođenje racionalne i oprezne politike Banke za realizaciju usvojene

strategije likvidnosti (u saradnji sa direktorima sektora i organizacionih dijelova Banke);• Pripremati prijedloge procedura i tehnika za procjenu, ocjenu, praćenje i kontrolu likvidnosti

Banke.

18

Nakon što se propisani limiti dostave Sektoru upravljanja rizicima, isti je zadužen za redovnu kontrolu i monitoring upravljanja limitima, u skladu sa odobrenim limitima. Obaveza Komisije za operativnu likvidnost jeste svakodnevno praćenje tekuće likvidnosti Banke, praćenje potreba za likvidnim sredstvima, te operativno planiranje likvidnosti. Komisija za operativnu likvidnost se sastaje jednom sedmično, a po potrebi i češće, razmatrajući pitanja likvidnosti Banke. Komitet za upravljanje aktivom i pasivom Banke – ALCO odbor je izvršni organ Uprave Banke kroz čije se ukupne aktivnosti obezbjeđuje postizanje strateških ciljeva Banke. ALCO ima nadležnost sprovođenja politika upravljanja aktivom i pasivom Banke.

Sektor upravljanja rizicima:

• Redovno prati zakonske odredbe za rizik likvidnosti;• Kontinuirano prati rizik likvidnosti i predlaže ALCO interne limite;


• Kontroliše i vrši monitoring limita;• Izrađuje i priprema stres test scenarije u okviru sistema ranog upozorenja.

Polazeći od uključenosti kontrolnih funkcija u proces upravljanja rizicima, u skladu sa propisanim zahtjevima u upravljanju rizicima, ukoliko lica zadužena za rad kontrolnih funkcija u Banci, tokom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, utvrde kršenje propisa ili pravila o upravljanju rizikom likvidnosti ili povezanog rizika zbog kojeg je ili može biti ugrožena likvidnost banke, dužni su o tome bez odlaganja (odmah) obavijestiti Upravu Banke, Nadzorni odbor Banke, FBA i ostale nadležne institucije. Obaveza je Banke da organizuje stalan, redovan i pouzdan informacioni tok koji, za Upravu Banke, osigurava tačne i kvalitetne informacije o poziciji likvidnosti Banke.

Održavanje potrebne likvidnosti je prioritetan cilj kome Banka teži u svom poslovanju. Realizacijom ovog cilja stvaraju se preduslovi za izvršavanje preuzetih obaveza prema deponentima i ostalim subjektima koji posluju sa Bankom i osnivačima.

Banka, u upravljanju rizikom likvidnosti, stalno vodi računa o svojim ukupnim obavezama, o planiranim i vanrednim zahtjevima, o održavanju likvidnosti, o usklađivanju priliva i odliva sredstava, o budućim potrebama likvidnosti, o očekivanim i neočekivanim novčanim odlivima, o raspolaganju novčanim prilivima, o izvorima i plasmanima, o odnosu plasmana i depozita i o odnosu plasmana i ukupne aktive, odnosno, plasmana i kamatonosne aktive, o ročnoj i valutnoj usklađenosti aktive i pasive, odnosno usklađenosti plasmana i izvora i stanja likvidnih sredstava.

Osnovna briga Banke u politici likvidnosti, jeste striktno provođenje principa racionalne diverzifikacije porijekla i ročne strukture izvora sredstava sa jedne, i plasmana, odnosno ulaganja sa druge strane - uzimajući u obzir da prikupljeni depoziti predstavljaju primarni izvor kreditnog potencijala sa najvišim stepenom učestalosti priliva i odliva.

Uprava Banke, kod upravljanja likvidnošću, kontinuirano priprema projekcije budućih novčanih priliva i odliva, koje su zasnovane na:

• ažurnom i tačnom evidentiranju svih knjigovodstvenih operacija,• adekvatnom informacionom sistemu zasnovanom prvenstveno na knjigovodstvu Banke.

Strategija likvidnosti uključuje slijedeće:

• upravljanje usklađenošću aktive i pasive,• upravljanje likvidnosti aktive,• upravljanje pasivom u kontekstu likvidnosti,• projektovanje likvidnosti/planiranje likvidnosti,• strategija rješavanja vanrednih situacija,• kontrola i nadzor nad upravljanjem likvidnošću.

19

Banka u provođenju strategije upravljanja usklađenošću aktive i pasive mora nastojati da uskladi sljedeće agregatne odnose:

• Ponašanje, dinamiku i tendencije promjene ukupne aktive i pasive u bilansu Banke,• Promjene i dinamiku promjena u strukturi izvora sredstava i odgovarajućih plasmana,• Dinamiku priliva i odliva sredstava po ročnosti sredstava, po kamatnom opterećenju i po visini

i raspoloživosti u vremenu;• Opterećenost aktive nenaplativim plasmanima (koja blokira poslovnu politiku i redovno

ugrožava likvidnost);• Visinu i strukturu kamatnoga opterećenja (po osnovu izvora sredstava u bilansu Banke) i

prihode od plasmana;• Odnos sopstvenog kapitala Banke i ukupnih izvora sredstava, a posebno prema troškovnoj

pasivi.


Strategija upravljanja likvidnošću aktive podrazumijeva racionalan i efikasan plasman u cilju ostvarenja što većeg profita za Banku. Upravljanje aktivom Banke zahtijeva jasno i precizno procjenjivanje svih bilansnih pozicija aktive. U osnovi strategije upravljanja aktivom nalazi se alokacija sredstava Banke na alternativna ulaganja, uz maksimizaciju profita za prihvatljiv nivo rizika.

Sa ciljem osiguranja kratkoročne otpornosti Banke na rizik likvidnosti, Banka je dužna osigurati adekvatan nivo zaštitnog sloja likvidnosti, kako bi zadovoljila potrebe za likvidnošću za scenarij stresa likvidnosti od 30 kalendarskih dana. Banka je dužna osigurati minimalni koeficijent pokrića likvidnosti (engl. Liquidity Coverage Ratio), koji predstavlja odnos između nivoa zaštitnog sloja likvidnosti i ukupnih neto likvidnosnih odliva tokom perioda stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana, pri čemu je omjer zaštitnog sloja likvidnosti i ukupnih 30-dnevnih neto likvidnosnih odliva (za narednih 30 kalendarskih dana) ≥ 100%.

Sektor upravljanja sredstvima priprema i prati koeficijente likvidnosti, odnosno propisane limite na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou i iste dostavlja Sektoru za upravljanje rizicima, odnosno prezentuje na Komisiji za likvidnost i na ALCO odboru. Nakon što se propisani limiti dostave Sektoru upravljanja rizicima, isti je zadužen za redovnu kontrolu i monitoring upravljanja limitima, u skladu sa odobrenim limitima.

Tržišni rizici

U ovu grupu rizika se ubrajaju pozicijski rizik, valutni/devizni rizik i robni rizik. Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizilazi iz promjene cijene finansijskog instrumenta ili kod derivata, promjene cijene odnosne varijable. Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe. Pozicijski i robni rizik nisu materijalni za Banku.

Devizni rizik

Devizni rizik se javlja kada postoji mogućnost nastajanja gubitaka zbog negativnih kursnih razlika. Nivo deviznog rizika zavisi od stepena devizne usklađenosti aktive i pasive Banke (stepena usklađenosti valutnih novčanih tokova), a također i od dužine trajanja izloženosti Banke mogućim promjenama deviznih kurseva. Uzimajući u obzir finansijske i operativne mogućnosti Banke, Banka obavlja one devizne poslove koje iniciraju (zahtijevaju) klijenti Banke vezano za njihovo spoljno-trgovinsko poslovanje, te poslove devizno-valutne mjenjačnice.

U skladu s tim, Banka poduzima slijedeće (osnovne) aktivnosti koje je izlažu FX riziku:

• kupoprodaja deviza (TOD, SPOT, FWD, SWAP) radi izvršavanja naloga za plaćanje u inostranstvo,

• prijem depozita u stranim valutama koje priznaje Centralna banka BiH,• odobravanje deviznih kredita radi plaćanja u inostranstvo, ili kredita sa valutnom klauzulom,• odobravanje garancija klijentima u vezi sa njihovim poslovanjem sa inostranstvom,

20

• ostali depozitni, valutno depozitni poslovi sa inostranstvom u skladu sa važećim propisima.

Provodeći poslovne aktivnosti u Banci, posebna pažnja treba biti usmjerena na:

• opis proizvoda i zadataka koji se rade u Banci i planiranih zadataka koji će se provoditi u budućnosti, a koji mogu uzrokovati izloženost Banke deviznom riziku,

• kontrolu i povećanje očekivanih kretanja kurseva stranih valuta u odnosu na domaću valutu i njihov uticaj na otvorene devizne pozicije Banke,

• regulativu FBA.

Banka posvećuje posebnu pažnju devizama koje su najviše zastupljene u njenim bilansima, odnosno devizama čiji kursevi imaju tendenciju fluktuiranja.

Uprava Banke je dužna da:


• daje saglasnost da su planirane aktivnosti u skladu sa strategijom Banke i da su uključeni rizici shvaćeni i prihvatljivi za Banku.

• organizira i prati aktivnosti koje se odnose na devizni rizik, u smislu nadležnosti koje su definisane Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka, koje je donijela FBA.

ALCO odbor je dužan da:

• prati upravljanje deviznim rizikom,• prati ročnu i deviznu poziciju i usklađenost aktive i pasive, predlaže odgovarajuće mjere, a za

eventualnu neusklađenost analizira uzroke i posljedice,• razmatra prijedloge za uvođenje novih proizvoda, sa aspekta doprinosa (finansijskih) i uticaja

na aktivu, pasivu i rizike,• prati upravljanje drugim deviznim bilansnim i vanbilansnim stavkama.

Sektor upravljanja sredstvima je odgovoran za praćenje devizne pozicije i poštivanje propisanih limita.

Sektor upravljanja rizicima je odgovoran:

• u slučaju probijanja limita izvijestiti ALCO odbor i predložiti korektivne mjere,• uspostavu limita,• praćenje i mjerenje limita za sve vrste deviznih proizvoda, derivata kao i MM (money market)

proizvoda i vanbilansne izloženosti,• pratiti poštivanje limita i izvještavanje o istim,• ažurirati limite u skladu sa zakonskim izmjenama i drugim potrebama,• zaprimiti zahtjev od Sektora upravljanja sredstvima i vršiti analizu dostavljenog prijedloga i

utvrditi da li postoje minimalni uslovi za izlaganje Banke prema predmetnoj suprotnoj strani, te dati mišljenje,

• zaprimiti zahtjev od Sektora upravljanja sredstvima i dati mišljenje za odobrenje povećanja limita i/ili odobrenje stalnog kršenja limita.

Svi uključeni Sektori, Službe i Odjeli Banke su dužni prije realizacije i zaključivanja bilo kojeg od odobrenih proizvoda, a na zahtjev Sektora upravljanja sredstvima, obezbijediti neophodne informacije iz svog domena u cilju što efikasnijeg poslovanja.

Rizik države

Rizik države je rizik koji se odnosi na državu porijekla lica prema kojem je Banka izložena, odnosno rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital Banke zbog nemogućnosti Banke da naplati svoja potraživanja od ovog lica iz razloga koji su posljedica političkih, ekonomskih ili socijalnih prilika u zemlji porijekla tog lica. Rizik zemlje obuhvata političko-ekonomski rizik i rizik transfera.

21

Ovaj rizik je specifičan za plasmane odobrene izvan područja BiH u okviru međunarodnih kreditnih i investicijskih aktivnosti, a proizilazi iz privrednih i političkih faktora, koji su specifični za određenu državu, te vezano za provedivost ugovora o plasmanu i mogućnosti realizacije kreditne zaštite unutar pravnog okvira pojedine države u određenom vremenskom periodu.

Rizik usklađenosti

Rizik usklađenosti je rizik od izricanja mogućih mjera i kazni, te rizik od nastanka značajnoga finansijskog gubitka koji Banka može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima, te internim aktima.

Funkcija praćenja usklađenosti zajedno sa licima zaduženim za usklađivanje, procjenjuje učinke koje će na poslovanje Banke imati izmjene relevantnih propisa, a posebno sa Sektorom pravnih poslova, odnosno drugim osobama koje rukovodilac pojedinih organizacionih jedinica nominuju za provedbu


postupka implementacije relevantnih propisa, a na čije poslovanje se odnose izmjene relevantnih propisa.

Procjena učinka započinje s identifikacijom i procjenom rizika usklađenosti kojem je Banka izložena ili bi mogla biti izložena usljed izmjene relevantnih propisa, u skladu sa postupkom koji je opisan u internim aktima.

Ovisno o stepenu rizika i učincima koje na poslovanje Banke imaju izmjene relevantnih propisa, kao i broj organizacionih jedinica na koje će takve izmjene imati učinak, lica zadužena za usklađenost na čije se organizacione jedinice odnose izmjene relevantnih propisa, predlažu mjere za implementaciju relevantnih propisa na poslovanje Banke, a u saradnji sa Funkcijom praćenja usklađenosti i po potrebi drugim osobama unutar Banke.

Kontrolna funkcija praćenja usklađenosti sastavlja operativne izvještaje i izvještaje o radu kontrolne funkcije praćenja usklađenosti.

Nadzorni odbor Banke nadzire primjerenost postupaka, kao i efikasnost Funkcije praćenja usklađenosti, prati primjerenost sistema za praćenje i kontrolu rizika usklađenosti, te daje svoju saglasnost na program rada Funkcije praćenja usklađenosti, donosi metodologiju rada, godišnje planove rada i izvještaje o radu Funkcije praćenja usklađenosti.

Uprava Banke dužna je najmanje jedanput godišnje preispitati efikasnost kontrolnih funkcija u Banci, uključujući i Funkciju usklađenosti i primjerenost postupaka i o istom obavijestiti Nadzorni odbor Banke u cilju ispravljanja uočenih nedostataka.

Svi radnici Banke, bez obzira na poziciju i funkciju, imaju obavezu i odgovornost koja se odnosi na provođenje aktivnosti praćenja usklađenosti. Ovim se podrazumijeva snažno opredjeljenje prema aktivnostima praćenja usklađenosti i odgovorno korporativno ponašanje u skladu sa internim aktima i propisima.

Strateški rizik

Strateški rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog nepostojanja dugoročne strategije razvoja Banke, donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagođenosti promjenama u ekonomskom okruženju i sl. S obzirom da Banka ima jasnu poslovnu strategiju koju i sprovodi, te da je Banka u stanju ispuniti sve regulatorne zahtjeve navedeni rizik se ne smatra materijalno značajnim.

Reputacijski rizik

Reputacijski rizik je rizik gubitka povjerenja u integritet Banke do kojeg dolazi zbog nepovoljnog javnog mišlјenja o poslovnoj praksi Banke, koje proizlazi iz aktivnosti Banke, poslovnih veza Banke sa pojedinačnim klijentima ili aktivnosti članova organa Banke, neovisno o tome postoji li osnova za

22

takvo javno mišlјenje. Ove vrste rizika Banka prati kontinuirano. Ne postoji negativna medijska slika o Banci, te shodno tome navedeni rizik se ne smatra materijalno značajnim.

23


Povezanost ciljeva i apetit za rizikom Banke

Izjava o (ciljanom) apetitu za rizikom Banke:

24

4. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA KAPITAL I ADEKVATNOST REGULATORNOG KAPITALA

Regulatorni kapital

Regulatorni kapital predstavlja zbir osnovnog i dopunskog kapitala, nakon regulatornih usklađivanja:

• Osnovni kapital Banke (T1) predstavlja zbir stavki redovnog osnovnog kapitala nakon regulatornih usklađivanja i stavki dodatnog osnovnog kapitala nakon regulatornih usklađivanja.

• Dopunski kapital Banke (T2) je zbir instrumenata kapitala, subordinisanih dugova, općih rezervi za kreditne gubitke i drugih stavki dopunskog kapitala nakon umanjenja za regulatorna usklađivanja, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala.

• Iznos nedostajućih rezervi za kreditne gubitke po regulatornim zahtjevima prilikom izračuna regulatornog kapitala predstavlja odbitnu stavku od dopunskog kapitala, ali maksimalno do visine dopunskog kapitala. Iznos nedostajućih rezervi za kreditne gubitke po regulatornim zahtjevima iznad visine dopunskog kapitala predstavlja odbitnu stavku od dodatnog osnovnog kapitala do visine istog, a preostali iznos je odbitna stavka od redovnog osnovnog kapitala.

Regulatorni kapital Banke na dan 31. decembar 2018. godine iznosi 22.874 hiljade KM i predstavlja zbir osnovnog i dopunskog kapitala, nakon regulatornih usklađivanja.

Osnovni kapital Banke na dan 31. decembar 2018. godine iznosi 22.874 hiljade KM. Osnovni kapital Banke predstavlja zbir redovnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja i dodatnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja.

Osnovni kapital Banke se sastoji od plaćenih instrumenata kapitala u iznosu od 28.354 hiljada KM, 177 hiljada KM akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti, ostalih rezervi u iznosu od 1.089 hiljada KM, umanjenog za 4.220 hiljada KM akumuliranog gubitka iz ranijih godina i efekta prve primjene MSFI 9; 690 hiljada KM po osnovu nematerijalne imovine; 1.836 hiljada KM ostalih odbitaka od osnovnog kapitala koje se odnose na dio nedostajućih rezervisanja za kreditne gubitke po regulatornom zahtjevu.

Dopunski kapital Banke na dan 31. decembar 2018. godine iznosi 0 (nula) KM. Dopunski kapital banke se sastoji od stavki dopunskog kapitala banke nakon umanjenja za regulatorna usklađenja i primjene privremenog izuzeća od odbitaka od regulatornog kapitala koje je regulisano Odlukom o izračunavanju kapitala Banke.

Struktura dopunskog kapitala Banke se sastoji od 3.448 hiljada KM plaćenih instrumenata kapitala i subordinisanih dugova (dopunski kapital po osnovu subordinisanog duga – obveznice iznosi 1.868 hiljada KM i ostali kapital po osnovu trajnih depozita iznosi 1.430 hiljada KM); 1.710 hiljada KM opštih ispravki vrijednosti za kreditni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom, umanjen za 5.158 hiljade KM ostalih odbitaka od dopunskog kapitala koje se odnose na dio nedostajućih rezervisanja za kreditne gubitke po regulatornom zahtjevu.

Stopa regulatornog kapitala predstavlja omjer regulatornog kapitala Banke i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku i na dan 31. decembra 2018. godine iznosi 14,51%, što je iznad propisanog minimuma od 12% definisanog od strane FBA u Odluci o izračunavanju kapitala Banke.

Stopa redovnog osnovnog kapitala Banke predstavlja omjer redovnog osnovnog kapitala Banke i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku i na dan 31. decembra 2018. godine je 14,51%, što je iznad propisanog minimuma od 6,75% definisanog od strane FBA u Odluci o izračunavanju kapitala banke.

Stopa osnovnog kapitala Banke predstavlja omjer osnovnog kapitala banke i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku i na dan 31.decembra 2018. godine iznosi 14,51%, što je iznad propisanog minimuma od 9% definisanog od strane FBA u Odluci o izračunavanju kapitala banke.

25

4. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA KAPITAL I ADEKVATNOST REGULATORNOG KAPITALA (NASTAVAK)

Pokazatelji adekvatnosti kapitala i struktura regulatornog kapitala na dan 31. decembar 2018. godine prikazani su u sljedećoj tabeli:

Opis Iznos - 31.12.2018.

Dionički kapital 28.354 Rezerve 1.089 Akumulirani gubitak - Efekti prelaska na MSFI 9 (4.220)Revalorizacione rezerve 177 Odbitna stavka - Nematerijalna imovina (690)Odbitna stavka - Nedostajuće rezerve iznad visine dopunskog kapitala (1.836)REDOVNI OSNOVNI KAPITAL / OSNOVNI KAPITAL - UKUPNO 22.874

Subordinisani dug - Obveznice 1.868 Subordinisani dug - Bespovratni depoziti 1.430 Prioritetne dionice 150 Opšti ispravci vrijednosti za kreditni rizik 1.710 Formirane rezerve za kreditne gubitke- MRS 39 3.402 Odbitna stavka - Nedostajuće rezerve do visine dopunskog kapitala (8.560)DOPUNSKI KAPITAL - UKUPNO 0

REGULATORNI KAPITAL 22.874

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU 157.608 IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERISANI RIZIKOM ZA KREDITNI RIZIK 136.836 UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA VALUTNI RIZIK - UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK 20.772

Stopa redovnog osnovnog kapitala 14,51%Stopa osnovnog kapitala 14,51%Stopa regulatornog kapitala 14,51%

Zahtjev za kombinovani zaštitni sloj kaptala (2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku) 3.940 Redovni osnovni kapital nakon izdvajanja za zaštitni sloj 18.934 Stopa redovnog osnovnog i osn. kapitala (min 6,75% i 9%) 12,01%Regulatorni kapital nakon izdvajanja za zaštitni sloj 18.934 Stopa regulatornog kapitala (min 12%) 12,01%

OSNOVNI KAPITAL (iznos u hiljadama KM)

DOPUNSKI KAPITAL

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala Banka mora održavati u obliku redovnog osnovnog kapitala u iznosu od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku. Zaštitni sloj za očuvanje kapitala predstavlja dio redovnog osnovnog kapitala iznad propisanog minimuma od 6,75% ukupnog iznosa izloženosti riziku i ne može se koristiti za održavanje stope osnovnog i stope ukupnog kapitala.

Da bi Banka u svakom trenutku ispunjavala minimalne zahtjeve kapitala, dužna je da održava, odnosno ima zbir stavki koje se priznaju u redovni osnovni kapital najmanje u iznosu od 9,25% (6,75% + 2,5%) ukupnog iznosa izloženosti riziku (redovni osnovni kapital i najmanje zaštitni sloj za očuvanje kapitala) i stopu adekvatnosti kapitala najmanje u iznosu od 14,5% (12% + 2,5%) ukupnog iznosa izloženosti rizik. Pri tome u strukturi kapitala stopa adekvatnosti regulatornog kapitala ne može biti manja od 12% ukupnog iznosa izloženosti riziku.

26


Za potrebe izračuna regulatornog kapitala Banka koristi:

• standardizovani pristup izračuna RWA za kreditni rizik, na način da se svaka izloženost, koja podliježe obračunu za kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rasporedi u jednu od definisanih kategorija i da joj se dodijeli odgovarajući ponder, čija primjena se zasniva na kategoriji izloženosti u koju se raspoređuje izloženost kao i na njenoj kreditnoj kvaliteti;

• standardizovani pristup izračuna RWA za valutni rizik, na način da se kapitalni zahtjev za valutni rizik, odnosno neto otvorena devizna pozicija množe sa ponderom 12,5; (ukoliko neto otvorena devizna pozicija ne prelazi 2% regulatornog kapitala Banka nije dužna računati kapitalni zahtjev za valutni rizik);

• jednostavni pristup izračuna RWA za operativni rizik - kapitalni zahtjev za operativni rizik, odnosno 15% trogodišnjeg prosjeka pokazatelja prihoda, množi se sa ponderom 12,5.

Kapitalni zahtjevi

Izloženosti Banke kreditnom riziku i kapitalni zahtjevi za kreditni rizik u skladu sa standardizovanim pristupom:

Kategorija izloženosti Neto izloženost Kapitalni zahtjev

Kategorije izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom isključujući sekuritizacijske pozicije 325.970 136.836 16.420

Centralne vlade i centralne banke 93.578 0 0Regionalne vlade i lokalne vlasti 18.104 2.119 254 Institucije 14.289 1.258 151 Privredna društva 39.924 23.672 2.841 Stanovništvo 114.356 83.410 10.009 Osigurane nekretninama 15.712 9.342 1.121 Izloženosti sa statusom neizmirenja obveza 7.181 7.617 914 Vlasnička ulaganja 284 284 34 Ostale izloženosti 22.542 9.134 1.096

Iznos izloženosti ponderisan rizikom

Neto vrijednost izloženosti stavke imovine/vanbilansa, čini njena knjigovodstvena vrijednost preostala nakon umanjenja za rezerve za kreditne gubitke ili ispravke vrijednosti za kreditni rizik, u zavisnosti šta je veće po pojedinačnoj partiji.

Izloženost banke operativnom riziku i kapitalni zahtjev za operativni rizik u skladu sa jednostavnim pristupom:

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK - JEDNOSTAVNI PRISTUP

20.772

KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERTAIVNI RIZIK 2.493

Izloženost banke valutnom riziku i kapitalni zahtjev za valutni rizik:

Neto otvorena devizna pozicija na dan 31.12.2018. godine ne prelazi 2% regulatornog kapitala, te Banka nije dužna računati kapitalni zahtjev za valutni rizik u skladu s Odlukom o izračunavanju kapitala banke.

Definicija pojma izloženosti u statusu neispunjenja obaveza

Banka status neispunjavanja obaveze identificira polazeći od MSFI standarda i to na sljedeći način:

• Dužnik je u kašnjenju više od 90 dana u materijalno značajnom iznosu,

27


• dogodio se drugi događaj gubitka, odnosno Banka smatra da nije vjerovatno da će obveznik platiti sve svoje kreditne obaveze u potpunosti (bez pribjegavanja Banke realizaciji kolaterala),

• Restruktuiranje i reprogramiranje obaveza u odnosu na inicijalno ugovorene uslijed finansijske poteškoće klijenta,

• Otpis potraživanja,• Likvidacija ili stečaj dužnika.

Banka je implementirala brojač dana kašnjenja koji u obzir uzima prag materijalne značajnosti. Pod materijalnom značajnom obavezom podrazumijeva se da su dospjela potraživanja Banke od dužnika pravnog lica veća od 500 KM i 2,5% ukupne izloženosti dužnika i fizičkog lica veća od 1% ukupne izloženosti dužnika i 20 KM.

Ispravke vrijednosti za kreditni rizik

Prema usvojenoj metodologiji umanjenja vrijednosti, mjerenje umanjenja vrijednosti pokriva finansijsku imovinu koja se vrednuje metodom amortizacijskog troška i finansijsku imovinu mjerenu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Metodologija definira koji su načini mjerenja promjene kreditne kvalitete pozicija u portfoliu finansijske imovine vrednovane po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Također, definirani su kriteriji za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika u svrhu pravilne alokacije performing izloženosti u „Stage“ 1 ili u „Stage“ 2. „Stage“ 3 definira izloženosti/klijente za koje postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti, izloženosti koje su označene kao defaultne tj. one klijente koji su u statusu nemogućnosti izmirenja obaveza.

Dva su osnova mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka :

• 12-mjesecni ECL primjenjiv na sve stavke dok ne postoji značajno uvećanje kreditnog rizika (Stage 1),

• ECL za "lifetime" za cjelokupno preostali vijek trajanja instrumenta (Stage 2 i Stage 3) koji ukazuje na značajan porast kreditnog rizika u odnosu na inicijalno priznavanje.

Izračun umanjenja vrijednosti bazira se na:

• Segmentaciji portfolia (pravna lica – revolving, overdraft i ostali plasmani, fizička lica – stambeni, hipotekarni, nenamjenski, zamjenski, overdraft i kreditne kartice),

• Određenom nivou rizika (Stage 1, Stage 2, Stage 3),• Metod procjene (kolektivna /individualna).

Osnovni kriterij za utvrđivanje da li je pojedinačna izloženost materijalno značajna definisani su prvobitno FBA regulativom, a u skladu sa tim Banka definiše sljedeće kriterije:

• Ukupna izloženost prema klijentu je veća od 50.000 KM za fizička lica• Ukupna izloženost prema klijentu je veća od 50.000 KM za pravna lica• Ukupna izloženost prema državama i bankama je 0 KM.

Za potrebe kolektivne procjene umanjenja vrijednosti, utvrđuju se parametri PD, LGD te EAD.

U procjeni PD vrši se kalkulacija migracijskih matrica za svaku homogenu grupu, izvođenje cjeloživotnog kumulativnog PD, izračun cjeloživotnog marginalnog PD i njegovo makroekonomsko prilagođavanje.

Procjena i izračun LGD parametra vršiti se na osnovu CR parametra, kao i na efektivnoj vrijednosti kolaterala koja pripada svakom ugovoru. CR parametar (stopa oporavka) daje informaciju o tome koji je dio transakcija koji su bili u statusu neispunjavanja obaveze, izašao iz tog statusa na prirodan način (bez naplate od kolaterala) tokom datog vremenskog perioda od t mjeseci, gdje se t naziva i vremenski horizont CR parametra.

28


Izloženost u trenutku zadovoljavanja statusa neispunjavanja obaveza (EAD) podrazumijeva ukupnu izloženost koja je predmet rezervacija za kreditne gubitke kako za umanjenje vrijednosti prema MSFI 9. EKS (efektivna kamatna stopa) koristi se za diskont novčanih tokova.

Kreditni rizik

Izloženost kreditnom riziku na dan 31.12.2018. godine je prikazana u slijedećoj tabeli:

010 UKUPNA IZLOŽENOST 383.173 -57.203 325.970 -8.392 -8.392 8.392 325.970 325.970 8.000 17.219 3.365 302.513 136.836020 od čega: mala i srednja preduzeća 81.974 -46.691 35.283 -364 -364 34.919 34.919 7.279 2.484 27.854 23.871

040od čega: osigurana nekretninama - stambena nekretnina 5.961 -120 5.841 5.841 5.841 35 5.813 2.907

070 Bilansne stavke 354.177 -56.791 297.386 -4.701 -4.701 4.701 297.386 297.386 297.386 132.858080 Vanbilansne stavke 28.996 -412 28.584 -3.691 -3.691 3.691 28.584 28.584 8.000 17.219 3.365 5.127 3.978

140 0% 117.264 -68 117.196 125.588 3.691 122.635180 20% 21.546 -38 21.508 21.508 8.000 13.508 2.702200 50% 5.961 -120 5.841 5.841 35 5.813 2.907220 75% 126.918 -3.029 123.889 123.361 3.912 1.771 119.347 89.509230 100% 109.692 -53.243 56.449 48.585 9.494 1.590 40.195 40.195240 150% 1.792 -705 1.087 1.087 87 4 1.015 1.523

UKUPNI PRILIVI

(+)

IZNOS IZLOŽENOSTI PONDERISAN

RIZIKOM

C 07.00.a (KR SP)

INICIJALNI IZNOS IZLOŽEN

OSTI prije

primjene faktora

konverzije

(-) Ispravka vrijednos

ti i rezervisa

nja vezana za inicijalnu izloženos

t

NETO VRIJEDN

OST IZLOŽEN

OSTI

TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA SA EFEKTIMA ZAMJENE NA IZLOŽENOSTI

MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA

(-) JEDNOST

AVNA METODA FINANSIJ

SKOG KOLATER

ALA

(-) OSTALI

INSTRUMENTI

MATERIJALNE

KREDITNE ZAŠTITE

EFEKTI ZAMJENE IZLOŽENOSTI PREMA CRM

(-) UKUPNI ODLIVI

VRIJEDNOST

IZLOŽENOSTI

IZNOS RIZIKOM PONDERI

SANE AKTIVE PRIJE

POMOĆNOG

FAKTORA ZA MALA

I SREDNJA PREDUZE

ĆA

POTPUNA

PRILAGOEĐENA

VRIJEDNOST

IZLOŽENOSTI [E*] E*=max(0

;Eva-Cvam)

=max(0;E+E x He-Cvam)

RASPOREĐIVANJE POTPUNO PRILAGOĐENE VRIJEDNOSTI

VANBILANSNIH STAVKI PREMA FAKTORIMA KONVERZIJE

0% 20% 50% 100%

NETO IZLOŽEN

OST nakon

primjene efekata zamjene tehnika

smanjenja

kreditnog rizika

prije primjene

faktora konverzij

e [E]

RASPOREĐIVANJE UKUPNE IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

RASPOREĐIVANJE UKUPNE IZLOŽENOSTI PREMA PONDERIMA RIZIKA:

Finansijska poluga

Finansijska poluga se izračunava tako da se mjera kapitala banke podjeli sa mjerom ukupne izloženosti banke, te se izražava u postotku. Mjera kapitala je osnovni kapital. Finansijska poluga na dan 31. decembra 2018. godine iznosi 7,29%.

U tabeli ispod je prikazan izračun stope finansijske poluge Banke na 31.12.2018. godine:

150 Stavke vanbilansa sa faktorom konverzije (CCF) 10 % 800 160 Stavke vanbilansa sa faktorom konverzije (CCF) 20 % 3.465 170 Stavke vanbilansa sa faktorom konverzije (CCF) 50 % 1.697 180 Stavke vanbilansa sa faktorom konverzije (CCF) 100 % - 190 Ostala imovina 308.336 270 (-) Iznos odbitnih stavki aktive – osnovni kapital (690)290 Izloženost stope finansijske poluge 313.608

310 Osnovni kapital 22.874

330 Stopa finansijske poluge 7,29%

C 47.00 - Izračun omjera finansijske poluge (FP)

Vrijednosti izloženosti

Kapital

Stopa finansijske poluge

Izloženosti stope finansijske poluge

29

5. LIKVIDONOSNI ZAHTJEVI

Osnovno načelo politike likvidnosti i solventnosti Banke je da su pozicije imovine i obaveza ročno usklađene, tako da se dugoročni plasmani niti u jednom trenutku ne mogu finansirati iz kratkoročnih izvora, a kratkoročni plasmani se mogu finansirati iz dugoročnih izvora.

Kako bi bila spremna za oscilacije stanja deponenata, Banka formira rezerve likvidnosti na računu rezervi kod Centralne banke BiH i u blagajnama.

Pod likvidnim sredstvima podrazumijevaju se:

efektiva u blagajnama; sredstva na računima u zemlji i inostranstvu; i rezerve likvidnosti kod Centralne banke BiH.

Banka posebno vodi računa da tekuća plaćanja prema inostranstvu koja su pokrivena od nalogodavca budu izvršena u zadatim rokovima. Kontrola likvidnosti provodi se kroz tri nivoa:

Tim za upravljanje sredstvima i likvidnošću u okviru Sektora upravljanja sredstvima - svakodnevno;

Komisija za likvidnost - sedmično, ALCO odbor - najmanje jednom mjesečno; i Uprava Banke.

Prema Obrascu DL stanje ukupnih novčanih sredstava na dan 31.12.2018. godine iznosi 113,1 milion KM.

Sa ciljem osiguranja kratkoročne otpornosti banke na rizik likvidnosti, Banka je dužna osigurati adekvatan nivo zaštitnog sloja likvidnosti, kako bi zadovoljila potrebe za likvidnošću za scenarij stresa likvidnosti od 30 kalendarskih dana. Banka je dužna osigurati minimalni koeficijent pokrića likvidnosti Liquidity Coverage Ratio (LCR), koji predstavlja odnos između nivoa zaštitnog sloja likvidnosti i ukupnih neto likvidnosnih odliva tokom perioda stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana, pri čemu koeficijent pokrića likvidnosti treba da iznosi > 100%.

Banka je na dan 31.12.2018.godine ostvarila koeficijent likvidnosne pokrivenosti u iznosu od 297,00%.

Prema podacima Izvještaja o ročnoj usklađenosti aktive i pasive Obrazac br. 4 - Tabela B, Banka je na dan 31. decembar 2018. godine bila usklađena sa navedenim uslovima, kako slijedi:

u plasmanima (instrumentima aktive) sa rokom dospijeća do 180 dana bilo je angažovano manje od izvora sredstava sa istim rokom dospijeća za 17.157 hiljada KM (16,0% više od propisanog minimuma);

u plasmanima (instrumentima aktive) sa rokom dospijeća do 90 dana bilo je angažovano manje od izvora sredstava sa istim rokom dospijeća za 22.473 hiljada KM (7,7% više od propisanog minimuma);

u plasmanima (instrumentima aktive) sa rokom dospijeća do 30 dana bilo je angažovano manje od izvora sredstava

30

6. IZLOŽENOSTI PO OSNOVU VLASNIČKIH ULAGANJA

Finansijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, uključuje vlasničke finansijske instrumente koji se drži za trgovanje.

To znači da se primjenjuje poslovni model koji se karakteriše stalnim kupovinama i prodajom kako bi se ostvario priliv gotovine u visini fer vrijednosti prodate finansijske imovine. Finansijska imovina se inicijalno procjenjuje po fer vrijednosti koja je trošak sticanja finansijske imovine. Troškovi transakcije evidentiraju se kao rashod u bilansu uspjeha za period.

Svi ostvareni i nerealizovani dobici i gubici na osnovu prodaje ili promjene tržišne vrijednosti ovih hartija od vrijednosti su prikazani u bilansu uspjeha.

Izloženosti Banke po osnovu vlasničkih ulaganja na dan 31.12.2018. godine:

Vlasnički vrijednosni papiri koji kotiraju na berzi u BiH:

• Finansijske institucije – fer vrijednost u iznosu 154 hiljade KM;• Privredna društva – fer vrijednost u iznosu 7 hiljada KM.

Udjeli u drugim pravnim licima koji ne kotiraju na berzi:

• Privredna društva – fer vrijednost u iznosu 103 hiljade KM;• Ostali udjeli (posjedovanja odobrenja/dozvola za obavljanje određene djelatnosti Banke) – fer

vrijednost u iznosu 26 hiljada KM.

Ukupan realizovani dobitak u 2018. godini koji proističe iz prodaje ili zatvaranja pozicija iznosi 1.870,00 KM.

Ukupna izloženost Banke po osnovu vlasničkih ulaganja na dan 31.12.2018. godine iznosi 290 hiljada KM, dok neto izloženost iznosi 284 hiljade KM.

31

7. KAMATNI RIZIK U BANKARSKOJ KNJIZI

Upravljanje kamatnim rizikom je definisano Politikom i Procedurom za upravljanje kamatnim rizikom Vakufske banke dd Sarajevo.

Rizik kamatne stope (kamatni rizik) predstavlja mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige usljed promjena kamatnih stopa.

Kamatni rizik je jedan od najznačajnijih oblika tržišnog rizika za Banku koji se odražava na novčane tokove, neto kamatni prihod, visinu naknada ili operativne troškove, te ekonomsku vrijednost Banke.

Pod ekonomskom vrijednošću Banke podrazumijeva se zbir sadašnje vrijednosti njenih ukupnih novčanih tokova (priliva i odliva). Uvažavajući strukturu, vrstu i obim poslovanja, Banka mjeri rizik utvrđivanjem ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa i primjenom baznog rizika.

Izvori kamatnog rizika kojima Banka može biti izložena su:

• rizik ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa,• rizik krive prinosa,• bazni rizik i• rizik opcije.

Banka svoje poslovanje bazira u najvećoj mjeri na fiksnim kamatnim stopama.

Tehnike mjerenja kamatnog rizika

Polazeći od izloženosti Banke kamatnom riziku, te u skladu sa veličinom (obimom poslovanja) Banke i aktivnostima koje utiču na promjenu izloženosti ovom riziku, Banka se opredjeljuje za način analize kamatnog rizika, odnosno za način izračuna promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke. Stavke koje se vode u knjizi Banke i čija primanja ili naknade određuju kamatne stope koje mogu biti promijenjene unutar izvjesnog vremenskog perioda predstavljaju kamatno osjetljivu aktivu i kamatno osjetljivu pasivu i osnova su za identifikaciju i primjenu tehnika mjerenja kamatnog rizika.

Prema regulatornim zahtjevima, odnos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige i regulatornog kapitala banke ne bi trebao biti veći od 20%.

Za potrebe jednostavnog izračuna promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, koja podrazumijeva i bilansne i vanbilansne pozicije, kamatno osjetljive pozicije se raspoređuju u 13 vremenskih zona. Ponderi se baziraju na procijenjenom standardnom kamatnom šoku od 200 procentnih/baznih poena tokom vremena i procijenjenom modifikovanom trajanju za svaku vremensku zonu.

Odnos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige i regulatornog kapitala Banke na dan 31.12.2018. godine iskazan je u slijedećoj tabeli:

Opis Iznos

NETO PONDERISANA POZICIJA PO VALUTI - EVB (FKS+PKS+AKS) - BAM -1.635

NETO PONDERISANA POZICIJA PO VALUTI - EVB (FKS+PKS+AKS) - EUR 7.200

NETO PONDERISANA POZICIJA PO VALUTI - EVB (FKS+PKS+AKS) - OSTALO -55

PROMJENA EKOMONSKE VRIJEDNOSTI 5.510

REGULATORNI KAPITAL 22.874

(PROMJENE EKONOMSKE VRIJEDNOSTI/REGULATORNI KAPITAL)*100 24,09%

Iznos

32

8. PODACI I INOFRMACIJE KOJI SE ODNOSE NA ICAAP I ILAAP

Povezanost poslovne strategije banke, ICAAP-a i ILAAP-a. Banka svoj interni kapital izjednačava sa regulatornim, a kapacitet (preuzimanja) rizika, određuje samo u odnosu na one rizike koje smatra materijalno značajnim, uz dodavanje i određenog nivoa kapitala za sve ostale nematerijalne rizike (2%). Sve rizike, kojima je izložena ili kojima može biti izložena u svom poslovanju, identificirane kao materijalno značajne, Banka će obuhvatiti svojim ICAAP procesom.

Banka određuje komponente internog procesa procjene adekvatnosti svog internog kapitala, kao procesa kojim Banka upotrebom vlastite metodologije redovno procjenjuje primjerenost kapitala u odnosu na profil rizičnosti kojem je izložena u svom poslovanju. Proces procjene adekvatnosti kapitala temelji se na interno prihvaćenoj metodologiji koja oslikava specifičnost same Banke, njenu veličinu, organizaciju i obim poslovanja, kao i kvalitetu i nivo dostupnih kompetencija i podataka, a ocjenjuje adekvatnost kapitala Banke prvenstveno iz poslovne perspektive same Banke.

Osnovni ciljevi ICAAP-a je dugoročno osigurati adekvatnost bančinog kapitala u odnosu na sve materijalno značajne rizike s kojim se Banka suočava tokom svog poslovanja, te omogućiti integriranu analitičku osnovu za strateško planiranje visine i strukture ključnih finansijskih pokazatelja poslovanja (kapitala, aktive, prihoda, etc).

Banka je u toku 2018.godine aktivno radila na unapređenju ICAAP-a. S tim u vezi, Banka je prije svega definirala novu Metodologiju za procjenu materijalnosti rizika kao prvi korak samom ICAAP procesu. Pored toga Banka je unaprijedila ICAAP Politiku u kojoj je prevashodno definirala korake u samom procesu i odgovornosti nadležnih organizacijskih jedinica. Ujedno, Banka je novom politikom izmijenila pristup pri određivanju visine internog kapitala, obračunu internih kapitalnih zahtjeva i prilagodila cjelokupni proces svojoj veličini uz poštovanje principa proporcionalnosti i konzervativnosti.

Poslovanje Banke izloženo je širokom spektru različitih međusobno više ili manje povezanih rizika. Katalog rizika Banke je popis svih tipova rizika s ključnim karakteristikama, koje opisuju njih same i način na koji se njima upravlja unutar Banke. Katalog rizika Banke pruža sljedeće informacije o svakom od analiziranih tipova rizika: naziv rizika, internu definiciju rizika, kategorizaciju (grupa i podgrupa rizika), regulatornu mandatornost rizika, nadležnosti za mjerenje, kontrolu i upravljanje, način i konačnu procjenu materijalnosti rizika.

U procjeni nivoa materijalnosti eksperti Banke su se (zbog ograničavajućih faktora kao što su nedostatak jasnih regulatornih smjernica, nedostatna historijska dostupnost i kvaliteta podataka, kao i postojeći nivo ekspertize) vodili kombinacijom objektivnih i subjektivnih procjena učestalosti i intenziteta historijskih i potencijalnih gubitaka („likelihood-intensity heatmap“) na temelju kojih je dodijeljen odgovarajući broj bodova svakoj od identifikovanih tipova rizika. Banka je svjesna da upotreba osnovnih i standardiziranih regulatornih pristupa za određivanje adekvatnosti regulatornog kapitala Banke (unutar Prvog stuba) može rezultirati većim ili manjim podcjenjivanjima ili precjenjivanjima efekata pojedinih vrsta rizika. Stoga je procjeni nivoa materijalnosti svakog od identificiranih tipova rizika Banka posvetila dodatnu pažnju te je utvrdila internu skalu nivoa materijalnosti. Materijalnost svakog od rizika utvrđena je po osnovu definisane i usvojene Metodologije za procjenu materijalnosti rizika Banke.

Banka identifikuje one tipove rizika prema kojima je toliko izložena, da tu izloženost smatra materijalnom za svoje poslovanje. Isto tako, Banka identifikuje i one tipove rizika za koje smatra da je vjerovatno da će im postati materijalno izložena u narednom periodu. Spektar svih identifikovanih rizika čini profil rizičnosti Banke. Analizu materijalnosti različitih tipova rizika, a koja ima za cilj utvrđivanja promjena profila rizičnosti, Banka obavlja najmanje jednom godišnje.

Nivo rizika kojima je izložena Banka utvrđuje mjerenjem, kod onih tipova rizika koji se lako mjere, odnosno ekspertnom procjenom, za one teško mjerljive. Kod onih tipova rizika kod kojih je to moguće Banka analizira i promjene faktora koji opisuju njihove izvore. Banka odabire i propisuje prikladne metode mjerenja, odnosno procjene nivoa rizika za svaki od rizika koji smatra materijalnim. U

33

zavisnosti od analize poslovno-regulatorne okoline, Banka osmišljava optimalnu reakciju na rizik sa kojim se suočava.

8. PODACI I INOFRMACIJE KOJI SE ODNOSE NA ICAAP I ILAAP (NASTAVAK)

Analiza materijalnosti po tipovima rizika, dala je za rezultat sljedeće ocjene po tipovima rizika:

pri čemu su rizici, prema nivou materijalnosti podijeljeni u sljedeće kategorije:

Organizacija ILAAP-a

Banka u praksi aktivno upravlja likvidnošću a cjelokupan okvir u skladu sa novom Odlukom će biti pripremljen u rokovima propisanim od strane FBA.

34

9. POLITIKA NAKNADA

Radna mjesta razvrstavaju se prema grupama složenosti poslova, njihovoj vrsti i značaju, radi uspostavljanja jasne strukture radnih mjesta koja omogućava konzistentan i korektan odnos, što se utvrđuje Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Svi poslovi u Banci na koje se radnici raspoređuju shodno Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, razvrstavaju se u odgovarajuće platne razrede.

Plata se reguliše platnim razredima koji sadrže minimalnu i maksimalnu vrijednost plate u bruto iznosu. Svaki platni razred sadrži minimalnu i maksimalnu vrijednost izraženu u bruto iznosu. Platni razredi se razlikuju i preklapaju jedan sa drugim kako bi se obezbijedilo više fleksibilnosti u upravljanju platama. Sve plate bi se trebale nalaziti u okviru platnih razreda, što znači imati najmanje minimalnu vrijednost i najviše maksimalnu vrijednost platnog razreda za određeno radno mjesto.

Banka ne ugovara varijabilnu naknadu, kao dio ukupne naknade, sa svojim zaposlenicima u ugovorima o radu.

Konkretno utvrđivanje plata svakog radnika Banke, osim plata radnika čiju visinu utvrđuje Nadzorni odbor, vrši Predsjednik Uprave Banke na prijedlog nadležnog Člana Uprave, u skladu sa Platnim razredima.

Plata Predsjednika Uprave utvrđuje se ugovorom sklopljenim između Nadzornog odbora i Predsjednika Uprave Banke. Plate Članova Uprave Banke utvrđuju se ugovorom između Članova Uprave i Predsjednika Uprave, uz predhodno odobrenje ugovora od strane Nadzornog odbora i saglasnosti FBA. Plate radnika kontrolnih funkcija u Banci utvrđuju se ugovorom sklopljenim između Predsjednika Uprave i istih.

Banka ima ukupno 1 zaposlenika čije naknade iznose 100.000,00 KM ili više po finansijskoj godini.

Pregled naknada za 2018. godinu:

KATEGORIJA NETO PLATENadzorni odbor 62 Uprava 317 Ostali zaposlenici 2.025 UKUPNO 2.404

35

10. INFORMACIJE KOJE SE ODNOSE NA BANKARSKU GRUPU

Banka nije članica bankarske grupe.

36

PRILOG 1 - Obrazac glavnih karakteristika instrumenata kapitala

Instrument redovng osnovnog kapitala Instrument dopunskog kapitala Instrument dopunskog kapitala

1 EmitentVAKUFSKA BANKA DD

SARAJEVOVAKUFSKA BANKA DD

SARAJEVOVAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO

1,1 Jedinstvena oznaka BAVKFBR00007 BAVKFBP00001 BAVKFBK00002

Tretman u skladu sa propisima2 Priznat na pojedinačnoj / konsolidiranoj osnovi Na pojedinačnoj osnovi Na pojedinačnoj osnovi Na pojedinačnoj osnovi

3 Vrsta instrumenta Redovne dionice Kumulativne prioritetne dioniceSubordinisani dug izdat u vidu

finansijskog instrumenta (obveznice)

4Iznos koji se priznaje za potrebe izračunavanja regulatornog kapitala u hiljadama KM, sa stanjem na dan posljednjeg izvještavanja

28.354 hiljada KM 150 hiljada KM 1.868 hiljada KM

5 Nominalni iznos instrumenta 37.50 KM 37.50 KM 100,00 KM

5,1 Emisiona cijena100,00 KM37.50 KM

100,00 KM 100,00 KM

5,2 Otkupna cijena NP NP NP

6 Računovodstvena klasifikacija Dionički kapital Dionički kapital Obaveza - amortizovana vrijednost

7 Datum izdavanja instrumenta

Bilo je više emisijadionica - poslijednja

27.03.2017. i konverzija 160.000 prioritetnih

nekumulativnih u redovne 19.10.2018.

23.10.2001. 24.11.2015.

8Instrument sa datumom dospijeća ili instrument bez datuma dospijeća

Bez datuma dospijeća Bez datuma dospijeća Sa datumom dospijeća

8,1 Inicijalni datum dospijeća Bez dospijeća Bez dospijeća 24.11.2020.

9Opcija kupovine od strane emitenta uz prethodno odobrenje nadležnog tijela

Ne Ne Ne

9,1Prvi datum aktiviranja opcije kupovine, uslovni datum aktiviranja opcije kupovine i otkupna vrijednost

NP NP NP

9,2Naknadni datum aktiviranja opcije kupovine (ako je primjenjivo)

NP NP NP

Kuponi/dividende10 Fiksna ili promjenjiva dividenda/kupon Promjenjiva Promjenjiva Fiksan

11 Kuponska stopa i povezani indeksi NP NP 5,00%

12 Postojanje mehanizma obaveznog otkazivanja dividende NP NP NP

13,1Puno diskreciono pravo, djelimično diskreciono pravo ili bez diskrecionog prava u vezi sa vremenom isplate dividendi/kupona

Puno diskreciono pravo (raspored dobiti po odluci Skupštine i po ispunjenju

regulatornih obaveza)

Puno diskreciono pravo (raspored dobiti po odluci Skupštine i po ispunjenju

regulatornih obaveza)

Djelimično diskreciono pravo, ako su zadovoljeni regulatorni zahtjevi za

visinom kapitala.

13,2Puno diskreciono pravo, djelimično diskreciono pravo ili bez diskrecionog prava u vezi sa iznosom dividendi/kupona

Puno diskreciono pravo Puno diskreciono pravo Djelimično diskreciono pravo

14 Mogućnost povećanja prinosa ili drugih poticaja za otkup Ne Ne Ne

15 Nekumulativne ili kumulativne dividende/kuponi Nekumulativne Kumulativne Kumulativne

16 Konvertibilan ili nekonvertibilan instrument Nekonvertibilan Konvertibilan Konvertibilan

17Ako je konvertibilan, uslovi pod kojima može doći do konverzije

NP

- Saglasnost vlasnika instrumenta

- Odobrenje FBA - Odluka Skupštine Banke u

skladu sa zakonskim propisima

- Saglasnost vlasnika instrumenta - Odluka Skupštine Banke u skladu sa zakonskim propisia - Odobrenje

FBA i Komisije za vrijednosne papire

18 Ako je konvertibilan djelimično ili u cijelosti NP U cjelosti li djelimično U cjelosti li djelimično

19 Ako je konvertibilan, stopa konverzije NPNominalna vrijednost

instrumentaNominalna vrijednost instrumenta

20 Ako je konvertibilna,obavezna ili dobrovoljna konverzija NP Opcija imaoca i emitenta Opcija imaoca i emitenta

21 Ako je konvertibilan, instrument u koji se konvertuje NP Redovni osnovni kapitalRedovni osnovni kapital/ Dodatni

osnovni kapital

22 Ako je konvertibilan, emitent instrumenta u koji se konvertuje NP Vakufska banka dd Sarajevo Vakufska banka dd Sarajevo

23 Mogućnost smanjenja vrijednosti Da Da Ne

24Ako postoji mogućnost smanjenja vrijednosti, uslovi pod kojima može doći do smanjenja vrijednosti

Neodrživost zbog negativnog poslovnog rezultata a uz

Odluku Skupštine i odobrenje Regulatora

Neodrživost zbog negativnog poslovnog rezultata a uz Odluku

Skupštine i odobrenje Regulatora

NP

25Ako postoji mogućnost smanjenja vrijednosti, djelimično ili u cijelosti

Uvijek djelimično za kompletan instrument

Uvijek djelimično za kompletan instrument

NP

26Ako postoji mogućnost smanjenja vrijednosti, trajno ili privremeno

Privremeno Privremeno NP

27Ako je smanjenje vrijednosti privremeno, uslovi ponovnog priznavanja

Uz uspostavu ponovne održivosti, pozitivan poslovni rezultat, Odluka Skupštine i

odobrenje regulatora.

Uz uspostavu ponovne održivosti, pozitivan poslovni rezultat,

Odluka Skupštine i odobrenje regulatora.

NP

28Vrsta instrumenta koji će se u slučaju likvidacije ili stečaja isplatiti neposredno prije navedenog instrumenta

Kumulativne prioritetne dionice NP

U slučaju stečaja ili likvidacije Banke, dug je u subordinisanoj

poziciji u odnosu na ostale obaveze Banke

29 Neusklađene karakteristike konvertovanih instrumenata Ne Ne Ne

30 Ako postoje, navesti neusklađene karakteristike Ne Ne Ne

Obrazac glavnih karakteristika instrumenata kapitala

Opis

37

Documents

vakuba.bavakuba.ba/Izvještaj o objavljivanju podataka i... · Web viewKamatni rizik u bankarskoj knjizi može imati negativan utjecaj na dobit, odnosno neto kamatni prihod, tj. ekonomsku