17
1.Definicija jediničnog elementa strukture operativne površine terminala. Parametri kojima se opisuje geometrija, odnosno tip jediničnog elementa strukture. Pod jediničnim elementom strukture operativne površine podrazumijeva se mjesto(površina ) na kome se obavlja jedan tehnološki zahtjev vezan za konkretnu osnovnu funkciju. (npr.jedno parking mjesto) Geometrija se opisuje sledećim parametrima: Uglom jediničnog elementa Načinom ulaska transportnog sredstva na površinu na kojoj se realizuje tehnološki zahtjev Načinom izlaska transportnog sredstva sa površine na kojoj se realizovao tehnološki zahtjev Stepenom složenosti manevra Prioritetom u korišćenju jediničnog elementa strukture od strane više transportnih sredstava.(napomena: nisam opisivala ove parametre jer mislim da ne treba, jer bi bilo preopširno, inače nalazi se na strani 24.ako neko hoće više ) 2. Definicija manevrisanja. U slovi za realizaciju manevrisanja. Čime se opisuje manevar. Manevrisanje se definiše kao specijalan način kretanja transportnih sredstava koji za posledicu imaju putanju kretanja koja je isključivo kombinacija pravolinijskih i kružnih putanja. Uslovi za realizaciju ovakve putanje su: Brzina kretanja transportnog sredstva pri manevru mora biti minimalno moguća i konstantna(3-8 km/h) Ugao skretanja upravljačkih točkova transportno sredstvo trebadapostigne jos dok se nalazi u stanju mirovanja U dijelu kružnog manevra ugao skretanja upravljačkih točkova treba da bude konstantan i to za solo vozilo maksimalno mogući, a za transportne sastave optimalan. Manevar se opisuje: Načinom kretanja u procesu manevrisanja Stepenom sloćenosti manevra. 4. Cilj optimizacije načina kretanja transportnih sastava u procesu manevrisanja. U čemu se sastoji. Uslovi pod kojima je definisana metodologija za utvrđivanje teoretske širine prolaza? Optimizacija načina kretanja u procesu manevrisanja pri ulasku odnosno izlasku sa površine na kojoj se realizuje tehnološki

Terminali Za 2. Kol (1)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pitanja i odg za 2 kol

Citation preview

Page 1: Terminali Za 2. Kol (1)

1.Definicija jediničnog elementa strukture operativne površine terminala. Parametri kojima se opisuje geometrija, odnosno tip jediničnog elementa strukture.Pod jediničnim elementom strukture operativne površine podrazumijeva se mjesto(površina ) na kome se obavlja jedan tehnološki zahtjev vezan za konkretnu osnovnu funkciju.(npr.jedno parking mjesto) Geometrija se opisuje sledećim parametrima:

Uglom jediničnog elementa Načinom ulaska transportnog sredstva na površinu na kojoj se realizuje tehnološki

zahtjev Načinom izlaska transportnog sredstva sa površine na kojoj se realizovao tehnološki

zahtjev Stepenom složenosti manevra Prioritetom u korišćenju jediničnog elementa strukture od strane više transportnih

sredstava.(napomena: nisam opisivala ove parametre jer mislim da ne treba, jer bi bilo preopširno, inače nalazi se na strani 24.ako neko hoće više )

2. Definicija manevrisanja. U slovi za realizaciju manevrisanja. Čime se opisuje manevar.Manevrisanje se definiše kao specijalan način kretanja transportnih sredstava koji za posledicu imaju putanju kretanja koja je isključivo kombinacija pravolinijskih i kružnih putanja. Uslovi za realizaciju ovakve putanje su:

Brzina kretanja transportnog sredstva pri manevru mora biti minimalno moguća i konstantna(3-8 km/h)

Ugao skretanja upravljačkih točkova transportno sredstvo trebadapostigne jos dok se nalazi u stanju mirovanja

U dijelu kružnog manevra ugao skretanja upravljačkih točkova treba da bude konstantan i to za solo vozilo maksimalno mogući, a za transportne sastave optimalan. Manevar se opisuje:

Načinom kretanja u procesu manevrisanja Stepenom sloćenosti manevra.

4. Cilj optimizacije načina kretanja transportnih sastava u procesu manevrisanja. U čemu se sastoji. Uslovi pod kojima je definisana metodologija za utvrđivanje teoretske širine prolaza?Optimizacija načina kretanja u procesu manevrisanja pri ulasku odnosno izlasku sa površine na kojoj se realizuje tehnološki zahtev vrši se sa ciljem da se odredi minimalno potrebna površina jediničnog elementa strukture(JES), odnosno minimalna širina prolaza.Rezultat optimizacije treba da budu vrednosti izmeritelja manevarskih sposobnosti pomoću kojih će se izračunati teoretski potrebna, optimalna, površina JES. Sastoji se u utvrđivanju:-optimalne vrednosti spoljnjeg gabaritnog radijusa okretanja vučnog vozila (Rt) -optimalne dužine pravolinijskog hoda transportnog sastava koje se iskazuju koordinatama (Xkr, Ykr). To su koordinate kritične tačke priključnog vozila u odnosu na unapred postavljeni koordinatni sistem, u trenutku kada je priključno vozilo najbliže bočnom prostornom ograničenju.Optimizacija načina kretanja vršena je po određenoj metodologiji tako što je računata teoretski potrebna širina prolaza za različite vrednosti spoljnjeg gabaritnog radijusa

Page 2: Terminali Za 2. Kol (1)

okretanja vučnog vozila. Optimalno R i (Xkr, Ykr) je ono koje za posledicu ima min D. Uslovi pod kojima je rađena optimizacija, odnosno računato D TSpot :-transportni sastav se pri manevru kreće hodom unapred, kombinacijom pravolinijskog i kružnog manevra-transportni sastav svojim kritičnim tačkama, pri manevru sme da tangira i bočno i čeono prostorno ograničenje (nema „m” i „Z” kao kod solo vozila)-bočno rastojanje (a) od transportnog sastava u početnom položaju i bočnog prostornog ograničenja uzeto je 1,0 m.-desna, gornja tačka (na prednjem kraju vučnog vozila), tačka M, pri manevrisanju u najnepovoljnijem slučaju sme da tangira donje, čeono prostorno ograničenje.-postupak izračunavanja Dpot sproveden je za unapred zadati odnos između površine koja je cilj manevra i površine za manevrisanje za uglove od 30o, 40o, 60o, 75o i 90o.

6.Izmeritelj kojim se kvantifikuje uticaj sposobnosti vozača kod transportnih sastava?Za sagledavanje realnih manevarskih sposobnosti transportnih sredstava potrebno je poznavati i parametar koji kvantifikuje uticaj sposobnosti vozača da iskoristi optimalne vrednosti izmeritelja manevarskih sposobnosti transportnih sastava, odnosno koeficijent iskorišćenja maksimalnih manevarskih sposobnosti, μms .Za konkretna prostorna ograničenja u površini za manevrisanje , uticaj vozača ogleda se u izboru optimalnog spoljnjeg gabaritnog radijusa okretanja i optimalne dužine pravolinijskog hoda, kao i u sposobnosti da se u toku manevra što više približi bočnom,odnosno čeonom prostornom ograničenju. μms je manji ili jednak 1. Vrednosti koeficijenta iskorišćenja maksimalnih manevarskih sposobnosti utvrđene su na bazi poređenja realno potrebne širine prostora za manevrisanje sa teoretski potrebnom širinom.μms = DTSpot/DpotDTSpot – teoretski potrebna širina prostora za manevarDpot – realno portrebna širina prostora za manevar, odnosno širina prostora koju je angažovao vozač. Realno portrebna širina utvrđuje se eksperimentalnim istraživanjem po određenoj metodologiji u karakterističnim, zadatim uslovima.μms = f( tipa transportnog sastava ; α )

9. Zadaci kontrolne službe na AS pri prijemu I otpremi autobusa.- identifikacija autobusa u prispeću- regulisanje kretanja autobusa u zoni stanice- kontrola redovnosti dolazaka autobusa na polazne perone- kontaktiranje sa otpravnicima i sa njima, po potrebi, odredjuje tačno vreme polaska i broj perona- kontaktiranje sa osobljem autobusa- davanje znaka za pripremu i polazak autobusa- po potrebi, kontrolisanje ulazaka vozila u stanicu14. Систем за продају карата уз помоћ аутомата у приградском саобраћају?Продаја карата у проградском саобраћајуКарактеристике приградског саобраћаја: свакодневно путовање, учестали поласци, седишта се не резервишу, обезбеђење великог капацитета у вршним часовима, намећу потребу да се: подстиче куповина претплатних карата,

Page 3: Terminali Za 2. Kol (1)

евентуално КАРНЕТ карата ѕа више вожњи унапред и да се издавање карата што више поједностави.

16. Решење продаје превозних исправа у међуградском саобраћају (дефиниција, шта се све нуди од услуга при куповини аутобуске карте)? Аутомати за продају карата: Предност је у томе што у том случају нису потребни људи за продају карата, могуће је продавати карте за све правце. Минимум технолошких услова које треба да задовоље аутомати:

- Морају бити снадбевени ефикасним уређајима за препознавање монете, као и уређајем за спречавање убацивања неких других предмета осим новца

- Морају бити тако конструисани да омогућује лаку и брзу промену тарифе- Број продатих карата за сваку тарифу посебно мора аутоматски да се региструје

Аутомати морају бити способни да враћају кусур- У случају када нема монете за кусур, или ако нема више карата та обавештења

треба да се пренесу дежурном човеку задуженом за одржавање аутомата- Морају бити снабдевени алармним уређајем, тј заштићени од обијања, и насилног

оштећења, у сваком погледу- Треба да су отпорни на потресе

17. Pogodnosti prodaje karata uz pomoc kompjutera?• Omogućava se prodaja karata i rezervacija za sve pravce na bilo kojoj biletarnici• Poboljšava se nivo usluge na stanici (konfor) – manje se čeka na kupovinu karte• Smanjuje se broj biletarnica za isti obim posla, • Omogućava se prodaja karata na mestima u gradu (agencije) čime putnici dobijaju

posebnu pogodnost, • Olakšava se rad biletarima, jer sada nije potrebno da znaju red vožnje ni cene prevoza, • Smanjuje se broj izvršilaca na poslovima prodaje, likvidature, saobraćajno-prijemnoj

službi o dr.• Olakšava se rad biletara (nije potrebno da znaju red vožnje i cene prevoza po

odredišnim mestima)• Omogućava se stalno praćenje zahteva za ovom vrstom prevoza, što pruža mogućnost

pravovremenog angažovanja dodatnih prevoznih kapaciteta, čime se stvaraju realni uslovi da svaki putnik bude prevezen, a da prevoznik bolje i racionalnije koristi svoj vozni park.

19. Zadaci informativnog centra u okviru sistema vodjenja putnika i autobusa?• prenos informacija o dolasku autobusa korisnicima unutar autobuske stanice, • informisanje putnika i ostalih korisnika unutar putničke zgrade o polascima, • informisanje putnika na peronima o mestu polaska svakog autobusa.

20. Red vožnje u okviru systema vodjenja putnika?Putnicima autobuske stanice i pratiocima i posetiocima potrebno je pružiti obaveštenje o redu vožnje. Postoje dva sistema ovog informisanja:- pano sa ne promenljivim sadržajem:

Page 4: Terminali Za 2. Kol (1)

Kod prvog sistema daje se klasičan red vožnje sa krajnjim mestom na toj liniji i vremenima polaska u toku dana. Sistem se sastoji od naziva mesta koji je iz jednog dela i od brojeva sa kojima se kombinu je vreme polaska. Slova treba da su određene veličine kako bi informacije bilo čitljive za sve korisnike. Nazivi mesta i brojevi uvlače se u metalnu šinu i na taj način se obrazuje kompletan red vožnje, za dolazak i odlazak. Panotreba da se postavi na vidnom mestu u hol u autobuske stanice- informacije na upit:Radi potpunog informisanja putnika koji odlaze sa stanice mogu se predvideti, pored centralnog reda vožnje sa osnovnim informacijama (nazivlinije, vremenapolaska), i redovi vožnje koji sadrže detaljnije informacije: naziv odredišnog mesta, prevoznik i cena prevoza. Sa jedne strane lista dati su podac i za određeno mesto za odlazak, a na drugoj straini za dolazak.Sistem se sastoji od rotacionog postolja na kome se nalazi u krug postavljeni listovi sa informacijama po odredišnim mestima, složeni po azbučnom redu.

21.Sistem za službeno obavestenje putnika?Namena ovog Sistema je da pruži blagovremenu I tačnu informaciju putnicima, pratiocima I drugim korisnicima,ustanici I na peronima AS,o redosledu polaska, odnosno dolaska autobusa na stanicu.Ove informacije mogu se dati zvaničnim putem,sistemom sa promenljivim informacijama, ili kombinovano. Sistem za zvučno obavestavanjeMale autobuske stanice koriste system za zvučno obaveštavanje putnika za informisanje putnika, pratilaca i posetilaca o polascima i dolascima autobusa. Pored ovih obaveštenja zvučnim putem se mogudavatiiostalaobaveštenja, o mestupojedinogelementaautobuskestanice, kašnjenje autobusa u polasku, promene broja perona, reklamei sl. U pauzi između javljanja spikera obično se pušta tiha muzika.- treba da budu obuhvaćeni sledeći elementi stanice: centralni hol, čekaonica, elementi ugostiteljskog sadržaja, prodavnice, toilet i drugi elementi po potrebi.

22. Sistem promenljivih informacijama?Kod velikih autobuskih stanica, kod kojih postoji veliki broj polazaka istovremeno ili u kratkim vremenskim intervalima, informisanje zvučnim putem gubi značaj. Brojne informacije koje treba svakog trenutka da se daju preko zvučnika ne mogu biti praćeni od strane putnika i ostalih korisnika stanice, tako da ovakvo informisanje gubi značaj i mora biti zamenjeno nekim drugim sistemom. Zato se uvodi informisanje uz pomoć promenljivih informacija. To su panoi određenih dimenzija na kojima je moguće u svakom trenutku promeniti informaciju i na taj način pružiti aktuelne informacije o polascima ili dolascima autobusa. Uvođenjem sistema promenljivih informacija na autobuskoj stanici, informisanje zvučnim putem dobija drugorazrednu ulogu. Pre svega, zvučni system je sada pomoćni i pretežno služi za davanje reklama, puštanjem muzike i sl. U cilju ispunjenja zadataka u system promenljivih informacija su uključene velike objavne teleindikatorske table, koje imaju mogućnost pružanja informacija o redu dolaska i odlaska većem broju putnika i ostalih korisnika stanice kao i brzu izmenu objavljenih informacija ili njihovu dopunu, zavisno od nastale potrebe.

28. Сервисне станице. Елементи сервисних станица? SERVISNE STANICE

Page 5: Terminali Za 2. Kol (1)

specijalizovani objekti za pružanje usluga servisa za jednu do dve marke vozila. Postoje i takvi servisi koji su orijentisani samo na putnička vozila, teretna vozila, ili mešovita. Veće servisne stanice čine sledeći elementi:

• odeljenje prodaje vozila sa salonom za prodaju i skladištem za nova vozila,• kontrola ispravnosti vozila i tehnički pregled,• odeljenje dnevne nege vozila u okviru kojeg se predviđaju: čišćenje, pranje, brisanje,

podmazivanje i promena ulja, • servisno održavanje vozila,• opravka vozila,• opravka havarisanih vozila, farbanje vozila.

29. Шта је потребно претходно знати да би се извршио распоред елемената сервисне станице? Da bi mogao da se izvrši raspored elemenata servisne stanice potrebno je prethodno da se zna:

• lokacija, • mesto priključenja na saobraćajnicu, • vrste i tipovi vozila za koje se projektuje objekat, • tehnološki proces održavanja i opravki vozila i • kapaciteti pojedinih elemenata izraženi kroz gabaritne dimenzije objekata.

Lokacija: objekti koji ne zagađuju okolinu niti su izazivači buke, tako da se mogu smestiti u gradskoj zoni. Poželjno je da se servisi nalaze u neposrednoj blizini linija JGP. Mesto priključenja na saobraćajnicu: ulaz i izlaz na sporednoj saobraćajnici u desnom skretanju ka servisu i od servisa. Ulaz je potrebno nešto udaljiti od same saobraćajnice, kako bi se omogućilo da čekanje vozla pred ulazom bude van saobraćajnica. Vrste i tipovi vozila za koje se projektuje objekat: za putnička vozila, za teretna vozila i za autobuse. Od vrste vozila koja se u okviru servisa održavaju i opravljaju, zavisi i veličina lokacije, tehnološki proces i gabariti objekata. Tehnološki proces održavanja i opravki vozila: zavisi od vrste vozila koje se tu pojavljuju i donekle je različit za putnička ili teretna vozila i autobuse. Veličina objekata: zavisi, pre svega, od vrste vozila i predviđenog kapaciteta

32. Аутобазе и захтеви транспортних средстава? AUTOBAZE su specijalna vrsta terminala u kojima se zadovoljavaju transportno-tehnološki zahtevi vozila koja se nalaze u sastavu voznih parkova preduzeća koja se bave transportom putnika ili tereta. Osnovni zahtevi:

• Registracuja ulaska: zaustavljanje radi registracije ulaska, • prijem : zaustavljanje radi predaje dokumentacije vezane za radni zadatak, predaje

transportnog sredstva od strane vozača po obavljenom zadatku, • smeštaj : čuvanje između dva radna zadatka, čuvanje između dve opsluge • snabdevanje : zaustavljanje radi snabdevanja pogonskim materijalom • tehničko opsluživanje : zaustavljanje radi nege i kontrole, zaustavljanje radi

održavanja, zaustavljanje radi obavljanja ostalih, potrebnih, tehničkih intervencija i

Page 6: Terminali Za 2. Kol (1)

• otprema : zaustavljanje radi prijema dokumentacije, vezane za radni zadatak, zaustavljanje radi prijema transportnog sredstva od strane vozača, pri odlasku na radni zadatak,

• Registracuja i zlaska: zaustavljanje radi registracije izlaska.

33. Елементи најсложеније аутобазе?Najsloženiji sadržaj autobaze obuhvata sledeće elemente:

• ulaz, primopredajni punkt, stanica za snabdevanje gorivom,objekat dnevne nege vozila, objekat tehničkog opsluživanja i opravki vozila,

• smeštaj vozila, izlaz. upravna zgrada sa pripadajućim parkingom za putnička vozila zaposlenih i korisnika i

• ostalo prema specifičnosti preduzeća. 34. Скицирати једну технолошку шему кретања возила у аутобази и навести критеријуме за размештај елемената аутобазе? AUTOBAZE - Kriterijumi za razmeštaj elemenata autobaze Na osnovu:

• Šema tehnološkog procesa vozila autobaze i šema intenziteta tokova vozila autobaze.

• Šema intenziteta tokova vozila u autobaziTehnološki proces vozila određuje redosled poseta određenim elementima autobaze od ulaska do izlaska iz autobaze koje se rade za svaku intervenciju posebno.

Tehloski sema smestaja vozila

36. Од чега зависи капацитет ССГ? Kapacitet SSG zavisi od:

• veličine dinamičkog saobraćaja, • lokacije SSG, • tehnologije rada i tehnologije kretanja na samoj SSG, • srednjeg vremena opsluge jednog vozila (zavisi od kapaciteta jednog istakačkog

mesta i od prosečne količine goriva po jednom vozilu), • navike vozača (da li uzimaju gorivo kada je rezervoar prazan i koliko...

Utvrđivanje kapaciteta SSG se određuje pomoću primene sistema masovnog opsluživanja a u novije vreme metodama simulacija. Podela SSG prema kapacitetu: manje 100-500 voz/dan, veće 500-1000 voz/dan, najveće preko 1000 voz/dan. 37. Скицирати све три категорије ССГ у граду и навести предности и недостатке?I KATEGORIJA : ove stanice se nalaze u neposrednoj blizini glavnih saobraćajnica u gradu i većeg su kapaciteta, sadržaja i površine

Page 7: Terminali Za 2. Kol (1)

II KATEGORIJA

III KATEGORIJA

38. Скицирати све три категорије ССГ на путу и навести предности и недостатке?I SLUČAJ: Ostrva na kojima se nalaze automati za izdavanje goriva za putnička i za teretna vozila nalaze se jedno iza drugog. Ovakav raspored je nepovoljan jer postoji mogućnost ukrštanja putanja ovih vozila i zato se ovakav raspored preporučuje za manje kapacitete.

Page 8: Terminali Za 2. Kol (1)

II SLUČAJ : Ostrva su u ovom slučaju postavljena paralelno, jedno do drugog. Nedostatak o kojem je bilo reči u prethodnom slučaju izbegnut je i ne postoji mogućnost ukrštanja putanja kretanja vozila ove dve kategorije. Problem kod ovakvih SSG nastaje onog trenutka kada je potrebno na istom mestu povećati kapacitet. Povećanje kapaciteta je moguće jedino uz dodavanje novih ostrva, sa automatima za izdavanje goriva u pravcu postojećih kada se dolazi do iste situacije kao kod prethodnog slučaja, odnosno do mogućnosti ukrštanja (putanja) kretanja

III SLUČAJ : Ostrva na kojima se nalaze automati za izdavanje goriva nalaze se naspram strane zgrade rukovaoca, i to posebno za putnička, a posebno za teretna vozila. U ovom slučaju problem proširenja kapaciteta je jednostavan: rešava se dodavanjem novih ostrva paralelno postojećim, pri čemu se bitno ne remeti kretanje vozila niti tehnologija punjenja goriva naSSG. Vozila su maksimalno prostorno razdvojena, a i dalje je zadovoljen uslov da postoji jedna zgrada koja opslužuje i teretna i putnička vozila.

Page 9: Terminali Za 2. Kol (1)

40. Избор технологије рада на ССГ?Punjenje goriva i naplata mogu se obavljati na razne načine:

1. sistemom opsluge pomoću osoblja, 2. sistemom samoposluge - plaćanje na blagajni, 3. sistemom samoposluge - plaćanje preko automata i4. kombinovanim sistemom,

42. Карактеристике и подела мотела по систему градње?.Moteli - Lokacija: pored reka, jezera, nekog lepog vidika i sl. Mesto koje je odabrano za smeštaj motela je veoma značajno za njegovu kasniju eksploataciju. Pre određivanja lokacije potrebno je prostudirati mrežu puteva, moguće načine prilaza motelu, karakter motela i krajolik. U principu, kada se motel smešta blizu grada, on treba da se nalazi na desnoj strani puta U slučaju kada autoput zaobilazi grad, a želi se da motel služi i gradu i prolaznicima, on treba da se smesti na udaljenosti ne većoj od 12 km od autoputa

43. Како се решава спољни саобраћај код мотела?Motel treba da je lako uočljiv i pristupačan sa puta. Prilaz motelu treba da je pogodan sa svake strane puta, te je zato najčešće potrebna petlja, nadvožnjak ili podvožnjak kako se saobraćaj ne bi ukrštao. Potrebno je na putu najaviti pojavu motela na razdaljini do 30 km, pa i do 50 km. Oznake nailaska motela treba postaviti dalje na 10, 5, 2 i 1 km, kao i na 500 i 100 m. Reklame koje najavljuju pojavu motela su važne, koliko da privuku putnike, toliko i da upozore vozače da smanje brzinu. Znaci i reklame na putu moraju biti nisko postavljeni i dobro uočljivi, a ako nema slobodnih mesta za prenoćište potrebno je oznakom o ovome skrenuti pažnju vozaču na dovoljnoj udaljenosti, pre skretanja ka motelu.

44. Како се решава унутрашњи саобраћај у оквиру мотела (објаснити и скицирати) ? Prema rasporedu objekta moteli se rešavaju po paviljonskom ili blokovskom sistemu. Paviljonski sistem gradnje podrazumeva raspoređivanje po lokaciji više malih objekata. Koncentracija objekata na jednom mestu sa grupisanim motelskim jedinicama i svim pratećim objektima daje blokovski sistem motela. Blokovski sistem gradnje motela smanjuje razuđene horizontalne komunikacije, zauzimaju relativno malu površinu zemljišta i ekonomičniji su Međutim, blokovski sistem gradnje ne može da omogući slobodno povezivanje motelskih jedinica sa zelenim površinama, kao što je to slučaj kod paviljonskog sistema gradnje.

Page 10: Terminali Za 2. Kol (1)

5. Израчунавање минималне теоретске ширине пролаза за транспортни састав типа тегљач са полуприколицом, зглобни аутобус и теретно возило са приколицом на основу формуле и номограма?….kako odrediti sirinu prolaza pomocu formula i pomocu grafikona..... (nisam crtao poluprikolicu jer je nebitna) kao prvo definise se koordin. sistem kao na sl nacin,( isto je i za zglobni autobis, samo sto je njemu S pomeren unazad u odnosu na zadnju osovinu

Sada da primenjujuci sl formule dolazimo do potrebne sirine prolaza..

Rt - je radijus okretanja (13,3 je za alfa=45stepeni) (a Rt=9,0m za alfa=90stepeni)

Rzg - se racuna po sl formuli:

Page 11: Terminali Za 2. Kol (1)

Gde je

Ovo L-l2 je zapravo l1+l na mom crtezu, odnosno prednji prepust + razmak izmedju osovina

Xkr- odredjuje se:

A Ykr odredjujemo preko grafikona. Ako je dato zadatkom da je alfa=45stepeni, a duzina poluprikolice 6,10m tada je Ykr=+1,7m (Ykr moye biti imati i negativnu vrednost)

I sada se vratimo u formulu i dobijemo Dpot….Ako imate zglobni autobus koristite grafikon za citanje Ykr

Page 12: Terminali Za 2. Kol (1)

Isto se cita koa i prethodni… Ako radite yglobni autobus onda se formule za Rzg i r koriste:

41. AUTOTERETNE STANICE Za vozila u tranzitu potrebno je organizovati posebne autoteretne stanice u neposrednoj blizini grada na magistralnim pravcima. Za drugu kategoriju važe principi izgradnje autobaze u kojima se obavlja i smeštaj vozila. Lokacija:

• pored glavnih, magistralnih puteva i autoputeva u neposrednoj blizini grada. • što bliže gradu, jer u tom slučaju postoji mogućnost povezivanja autoteretne

stanice sa gradom vezama JGP.• u neposrednoj blizini: industrijske zone, velikih skladišnih prostora, u blizini

pretovarnih mesta, luka, aerodroma i železničkih stanica. Sadrzaj : • bezbedan ulaz i izlaz, ograđen parking prostor, stanica za snabdevanje

gorivom restoran i hotelski blok, uključujući i prostor za rekreaciju, prodavnice.