1

The Transition of Croatian Elites from the Habsburg Monarchy to the

Yugoslav State

Selected Bibliography

General Synthetic Works on the History and Culture in the Habsburg Monarchy

at the Turn of the Century

Anthony Alofsin, When Buildings Speak: Architecture as Language in the Habsburg Empire

and its Aftermath, 1867-1933, Chicago, London, 2006.

Steven Beller, Geschichte Österreichs, Vienna, Cologne, Weimar 2007.

Steven Beller, Rethinking Vienna 1900, New York, Oxford, 2001.

Steven Beller, „Fin de Fin-de-Siècle Vienna”, Contemporary Austrian Studies 20, 2011, 46-

80.

Eve Blau, Monika Platzer (eds), Shaping the Great City: Modern Architecture in Central

Europe, 1890-1937, Munich, 1999.

Jean Paul Bled, L'Agonie d'une monarchie. Autriche-Hongarie 1914-1920, Paris, 2014.

Emil Brix et al. (eds), Memoria Austriae, 3 vols., Vienna, 2004.

Emil Brix, Hannes Stekl (eds), Der Kampf um das Gedächtnis. Öffentliche Gedenktage im

Mitteleuropa, Vienna, Cologne, Weimar, 1997.

Maria Bucur, Nancy Wingfield (eds), Staging the Past: The Politics of Commemoration in

Habsburg Central Europe, 1848 to the Present, West Lafayette, 2001.

Mark Cornwall (ed.), The Last Years of Austria-Hungary. A Multi-National Experiment in

Early Twentieth-Century Europe, Exeter, 2004.

Marcel Cornis Pope, John Neubauer (eds), History of Literary Cultures in East Central

Europe: Junctures and Disjunctures, Amsterdam, Philadelphia, 4 vols., 2004-2010.

Moritz Csáky, Das Gedächtnis der Städte. Kulturelle Verflechtungen – Wien und die urbanen Milieus in Zentraleuropa, Vienna-Cologne-Weimar, 2010.

Das Zeitalter Kaiser Franz Josephs, vol. I, Von der Revolution zur Gründerzeit 1848-1880,

Vienna, 1984.

Die Habsburgermonarchie 1848-1918, vols. I-XI/2, Vienna, 1973-2016.

2

John Deak, Forging a Multinational State. State Making in Imperial Austria from the

Enlightenment to the First World War, Stanford University Press, 2015.

Ivan Denes, (ed.), Liberty and the Search for Identity. Imperial Heritages and Liberal

Nationalisms in a Comparative Perspective, Budapest-New York, 2006.

Johannes Feichtinger, Gary Cohen (eds), Understanding Multiculturalism. The Habsburg

Central European Experience, New York-Oxford, 2014.

András Gerő, Imagined History: Chapters from Nineteenth and Twentieth Century Hungarian

Symbolic Politics, Boulder, 2007.

Wolfgang Grassl, Barry Smith, „A Theory of Austria“, in: J. C. Nyíri (ed.), From Bolzano to

Wittgenstein: The Tradition of Austrian Philosophy, Vienna 1986.

Péter Hának, Ungarn in der Donau-Monarchie. Probleme der bürgerlichen Umgestaltung

eines Vielvölkerstaates, Vienna, Munich, Budapest, 1984.

Péter Hának, Der Garten und die Werkstatt. Ein kulturgeschichtlicher Vergleich: Wien und

Budapest um 1900, Vienna-Cologne-Weimar 1992.

Ernst Hanisch, Der lange Schatten des Staates. Österreichische Gesellschaft im 20.

Jahrhundert, Vienna, 1994.

William Johnston, Kulturgeschichte Österreichs und Ungarns 1890-1938: Verborgene Gemeinschaften, Vienna, 2015.

Pieter Judson, The Habsburg Empire. A New History, Harvard University Press, 2016.

Kerekes Amalia et al. (eds), Leitha und Lethe. Symbolische Räume und Zeiten in der Kultur

Österreich-Ungarns, Tübingen-Basel, 2004.

Adam Kożuchowski, The Afterlife of Austria-Hungary: The Image of the Habsburg Monarchy

in Interwar Europe, Pittsburgh, 2013.

Astrid Kury, Ulrich Tragatschnig (eds), Kultur – Identität –Differenz. Wien und

Zentraleuropa in der Moderne, Innsbruck, 2004.

Péter László, Robert Pynsent (ed.), Intellectuals and the Future in the Habsburg Monarchy,

London 1988.

László Mátrai, „Kulturhistorische Folgen der Auflösung der Österreichisch-Ungarischen

Monarchie“, Acta Historica Academiae Scientiarum Hungaricae 14, 1968.

László Mátrai, „The Cultural Legacy of the Austro-Hungarian Monarchy“, New Hungarian

Quarterly 1973, 133-142.

Akos Moravanszky, Competing Visions: Aesthetic Invention and Social Imagination in

Central European Architecture 1867-1918, MIT, 1998.

3

Robert Nemes, The Once and Future Budapest, DeKalb, Illinois, 2005.

Robin Okey, The Habsburg Monarchy from Enlightenment to the Eclipse, New York, 2001.

Alan Palmer, Twilight of the Habsburgs. The Life and Times of Emperor Francis Joseph,

New York, 1994.

Richard Plaschka, Horst Haselsteiner (eds), Mitteleuropa. Idee, Wissenschaft und Kultur im

19. und 20. Jahrhundert, Vienna, 1997.

Robert Pynsent (ed.), Decadence and Innovation: Austro-Hungarian Life and Art at the Turn

of the Century, London, 1898.

Jacques Le Rider, Das Ende der Illusion. Die Wiener Moderne und die Krisen der Identität, Vienna 1990.

Gergely Romsics, Myth and Remembrance: the Dissolution of the Habsburg Empire in the

Memoir Literature of the Austro-Hungarian Political Elite, Boulder, Colorado, 2006.

Helmut Rumpler, Österreichische Geschichte 1804-1914. Eine Chance für Mitteleuropa,

Vienna, 1997.

Wilfried Seipel (ed.), Zeit des Aufbruchs: Budapest und Wien zwischen Historismus und Avantgarde, Vienna, 2003.

Carl E. Schorske, Wien. Geist und Gesellschaft im Fin de Siècle, Frankfurt/M. 1982. (Croatian

edition: Beč krajem stoljeća: politika i kultura, Zagreb, 1997.)

Martin Schulze Wessel, Jana Osterkamp (eds), Exploring Loyalty, Munich, 2016.

Alan Sked, The Decline and Fall of the Habsburg Empire 1815-1918, 2nd edition, London-

New York, 2001.

Mihály Szegedy-Mászak, “Conservatism, Modernity and Populism in Hungarian Culture”,

Hungarian Studies 9, No 1-2, 1994, 15-37.

Werner Telesko, Geschichtsraum Österreich. Die Habsburger und ihre Geschichte in der

bildenden Kunst des 19. Jahrhunderts, Vienna, Cologne, Weimar, 2006.

Eugen Thurnher et al., (eds) “Kakanien”. Aufsätze zur österreichschen und ungarischen

Literatur, Kunst und Kultur um die Jahrhundertwende, Budapest, Vienna, 1991.

Frank Tibor, The Social Construction of Hungarian Genius (1867-1930),

www.franktibor.hu/img/kozl/FRANK.social%20Construction3.doc

György Vajda, Wien und die Literaturen in der Donaumonarchie. Zur Kulturgeschichte

Mitteleuropas 1740-1918, Vienna, Cologne, Weimar, 1994.

4

Recent Works on the Culture in Croatia at the Turn of the Century

Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo / Die Akademie der

Bildenden Künste in München und die kroatische Malerei, Irena Kraševac, Petar Prelog

Ljiljana Kolešnik, Zagreb, 2008.

Damir Barbarić (ed.), Fin de siecle Zagreb-Beč, Zagreb, 1997. (Editon in German: Damir

Barbarić, Michael Benedikt (ed.), Ambivalenz des Fin de siècle: Wien-Zagreb, Vienna,

Cologne, Weimar 1998)

Nikola Batušić, Beč kao formativni prostor Branka Gavelle, Dani Hvarskoga kazališta.

Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu 32, 2006.

Nikola Batušić, Zoran Kravar, Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi: Poglavlja iz hrvatske

moderne, Zagreb, 2001.

Marijan Bobinac, Nation(en) auf der Bühne. Zu den Anfängen des neueren kroatischen

Theaters im Kontext der dominanten deutschsprachigen Kultur, in: Anna Babka, Daniela

Finzi, Clemens Ruthner (ed.), Die Lust an der Kultur/Theorie. Transdisziplinäre

Interventionen. Für Wolfgang Müller-Funk. Vienna, Berlin.

Marijan Bobinac, Njemačka drama u hrvatskom kazalištu 19. stoljeća, Zagreb, 2010.

Milka Car, Unheimliche Nachbarschaften. Der österreichische Einfluß auf die Entwicklung

des kroatischen Theaters von 1840 bis 1918, in: Wolfgang Müller-Funk et.al., (ed.), Kakanien

Revisited. Das Eigene und das Fremde (in) der österreichisch-ungarischen Monarchie.

Tübingen 2001. http://www.kakanien.ac.at/beitr/fallstudie/MCar1.pdf; Letzter Zugang 24.

VIII. 2015.

Milka Car Prijić, “Stjepan Miletić, Ein Intendant im Spannungsfeld zwischen Tradition

und Moderne”, in: Helga Mitterbauer, András F. Balogh (ed.), Zentraleuropa. Ein

hybrider Kommunikationsraum, Vienna, 2006, 157-173.

Aleksandar Flaker, “Beč u hrvatskoj književnosti,” in: Aleksandar Flaker, Riječ, slika,

grad. Hrvatske intermedijalne studije, Zagreb, 1995.

Vida Flaker, Časopisi hrvatskoga modernističkog pokreta, Zagreb, 1977.

Jasna Galjer, Likovna kritika u Hrvatskoj: 1868-1951., Zagreb, 2000.

Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, Ivana Mance i Zlatko Matijević (eds), Zagreb, 2015.

Iskra Iveljić, “Kulturna politika u Banskoj Hrvatskoj 19. stoljeća”, Historijski zbornik 69, No.

2, 2016, 335-370.

Izazov moderne: Zagreb i Beč oko 1900. Slikarstvo, kiparstvo i arhitektura zagrebačke i

bečke secesije, Irena Kraševac, Petra Vugrinec (ed.), Zagreb, 2017.

5

Irena Kraševac, Ivan Meštrović i secesija: Beč, Munchen, Prag 1900-1910., Zagreb, 2002.

Tihana Luetić, Studenti Sveučilišta u Zagrebu (1874-1914): društveni život, svakodnevica,

kultura, politika, Zagreb, 2012.

Stanislav Marijanović, Fin de siècle hrvatske moderne (Generacije „mladih“ i časopis

„Mladost“), Osijek, 1990.

Moderna umjetnost u Hrvatskoj, 1898.-1975., Zagreb, 2012,

Krešimir Nemec, Marijan Bobinac, „Die Wiener und die Kroatische Moderne“, Most 1-2,

1996, 139-150.

Pavao Pavličić, „Što je danas hrvatska moderna?“, Dani hrvatskoga kazališta 28, br. 1, 2002.

Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti prve polovice 20.stoljeća, Jadranka Vinterhalter

(ed.), Zagreb, 2007.

Marina Protrka, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj

periodici 19. stoljeća, Zagreb, 2008.

Secesija u Hrvatskoj, Anđelka Galić, Miroslav Gašparović (ed.), Zagreb, 2003.

Mirjana Stančić, Verschüttete Literatur. Die deutschsprachige Dichtung auf dem Gebiet des

ehemaligen Jugoslawien 1800-1945, Vienna, Cologne,Weimar, 2013.

The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th - 20th Century), Iskra Iveljić

(ed.), Zagreb, 2015.

Mate Ujević, Prilozi za povijest pokreta hrvatske omladine koncem XIX i početkom XX

stoljeća, s osobitim osvrtom na borbu starih i mladih, Zagreb, 2015.

Viktor Žmegač, Bečka moderna: portret jedne kulture, Zagreb, 2012.

Viktor Žmegač, Duh impresionizma i secesije, Zagreb, 1997.

General Synthetic Works on the History and Culture of the Kingdom of

SHS/Yugoslavia (1918-1941)

Ivo Banac, The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics, London, 1984.

Bojan Baskar, Austronostalgia and Yugonostalgia in the Western Balkan. in: B. Jezernik,

R. Mursic A. Bartulović (eds), Europe and its Other: Notes on the Balkans, Ljubljana,

Oddelek EiKA, 2007, 45-62.

Bojan Baskar, Ambivalent Dealings with an Imperial Past: The Habsburg Legacy and New

Nationhood in ex-Yugoslavia, Witggenstein 2000, Working Papers, vol. 10, Vienna 2003,

http://www.oeaw.ac.at/sozant/workpaper/band010.pdf.

6

Dušan Bilandžić, Historija SFRJ. Glavni procesi 1918-1985, 3rd edition, Zagreb, 1985.

Ulf Brunnbauer, Klaus Roth (eds), Urban Life and Culture in Southeastern Europe, Münster- Berlin (= Ethnologia Balkanica, vol. 10/2006), 2007.

Marie-Janine Calic, Thomas Bonn, Urbanisierung und Stadtentwicklung in Südosteuropa vom

7

19. bis 21. Jahrhundert, Munich, 2010.

Marie-Janine Calic, Geschichte Jugoslawiens im 20. Jahrhundert, 2. edition, Munich, 2014.

Marie-Janine Calic, Südosteuropa: Weltgeschichte einer Region, Munich, 2016.

Tihomir Cipek, “Die kroatische Elite und der Königsdiktatur in Jugoslawien“ in: Erwin

Oberländer (ed.), Autoritäre Regime in Ostmittel- und Südosteuropa im Vergleich, Paderborn

et al., 2001, 539-576.

Tihomir Cipek, Olivera Milosavljević (eds), Kultura sjećanja. Povijesni lomovi i svladavanje

prošlosti: 1918, Zagreb, 2007.

Ferdo Čulinović, Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka. Knj. 2,

Srbija, Crna Gora, Makedonija, Jugoslavija 1918-1945, Zagreb, 1954.

Ferdo Čulinović, Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka. Knj. 1,

Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Istra, Srpska Vojvodina, Slovenija, Bosna i Hercegovina,

Zagreb, 1956.

Ljubodrag Dimić, Kulturna politika u Kraljevini Jugoslaviji 1981-1941, vol. 1-3, Belgrade

1996-1997.

Dejan Djokić, Elusive Compromise: A History of Interwar Yugoslavia, London, 2007.

Dejan Djokic (ed.), Yugoslavism. Histories of a Failed Idea 1918-1992, London, 2003.

Dejan Djokic, James Ker-Lindsay (eds), New Perspectives on Yugoslavia: Key Issues and

Controversies, Abingdon, 2011.

Alex N. Dragnich, The First Yugoslavia: Search for a Viable Political Systems, Stanford,

1983.

Vesna Drapac, Constructing Yugoslavia: A Transnational History, New York, 2010.

Srećko M. Džaja, Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991): s posebnim osvrtom na

Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 2004.

Alan F. Fogelquist, Politics and Economic Policy in Yugoslavia 1918-1929, Los Angeles,

2011.

Impossible Histories: Historic Avant-Gardes, Neo-Avant-Gardes, and Post-Avant-Gardes in

Yugoslavia, 1918-1991, Dubravka Đurić, Miško Šuvaković (eds), MIT Press, 2003

Egidio Ivetic, Jugoslavia sognata: Lo jugoslavismo delle origini, Milan, 2012.

Jugoslavija u istorijskoj perspektivi, Belgrade, 2017.

Stipe Kljajić, Nikada više Jugoslavija: intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-

1945.), Zagreb, 2017.

Boris Kršev, Finansijska politika Jugoslavije 1918-1941, Novi Sad, 2007.

John R. Lampe, Yugoslavia as History: Twice There Was a Country, 2nd edition, Cambridge,

2000.

8

John R. Lampe, Balkans into Southeastern Europe, 1914-2014: A Century of War and

Transition, 2nd edition, Palgrave Macmillan, 2014.

Dragan Markovina, Jugoslavija u Hrvatskoj (1918.-2018.), Zagreb, 2018.

Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije (1918-1991): hrvatski pogled, Zagreb, 1998.

Mijo Mirković, Ekonomska struktura Jugoslavije 1918-1941, Zagreb, 1952.

Naše teme. Časopis za društvena pitanja XXX, 1986, no 12. Temeljni problemi povijesti

Jugoslavije

John Paul Newman, “Croats and Croatia in the Wake of the World War”, Transactions of the

Royal Historical Society, 24, 2014.

Christian Axboe Nielsen, Making Yugoslavs: Identity in King Aleksandar’s Yugoslavia,

Toronto; Buffalo; London, 2014.

Branko Petranović, Istorija Jugoslavije 1918-1988: knj. 1, Kraljevina Jugoslavija 1914-1941,

Belgrade, 1988.

Branko Petranović, Momčilo Zečević, Jugoslavija 1918-1984., Zbirka dokumenata, Belgrade,

1985.

Jože Pirjevec, Jugoslavija. Nastanek, razvoj ter razpad Karadjordjevićeve in Titove

Jugoslavije, Koper, 1995.

Janko Pleterski, Narodi, Jugoslavija, revolucija, Belgrade, 1985.

Branka Prpa, Srpski intelektualci i Jugoslavija 1918-1929, Beograd, 2018.

Sabrina P. Ramet, The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005,

Bloomington, 2006. (Croatian edition: Sabrina P. Ramet, Tri Jugoslavije : izgradnja države i

izazov legitimacije : 1918.- 2005.)

Senatori Kraljevine Jugoslavije. Biografski leksikon, Momčilo Pavlović et al. (ed.), Belgrade,

2016.

Holm Sundhaussen, Experiment Jugoslawien. Von der Staatsgründung bis zum Staatszerfall,

Mannheim 1993.

Holm Sundhaussen, Geschichte Jugoslawiens: 1918-1980, Stuttgart, 1982.

Pieter Troch, Nationalism and Yugoslavia: Education, Yugoslavism and the Balkans before

World War II, London – New York, 2015.

Andrew Baruch Wachtel, Making a Nation, Breaking a Nation: Literature and Cultural

Politics in Yugoslavia, Stanford, 1998.

Theories of Elites

John Alexander Armstrong, The European Administrative Elite, Princeton, 1973.

9

Raymond Aron, Études politiques, Paris, 1972.

Raymond Aron, Power, Modernity and Soiciology. Selected Sociological Writings, London,

1988.

Heinrich Best, John Higley (eds), Democratic Elitism: New Theoretical and Comparative

Perspectives, Leiden-Boston, 2010.

Tom Bottomore, Élites and Society, London and New York, 1993. (Serbian edition: Elite i

društvo, translated by Olivera Stefanović, Novi Sad, 2008)

Pierre Bourdieu, Jean-Claude Passeron, La reproduction. Eléments pour une theorie du

système d'enseignement, Paris, 1970.

Pierre Bourdieu, „Forms of Capital“ in: J. G. Richardson (ed.), Handbook of Theory and

Research for the Sociology of Education, New York, 1983, 241-258.

Michael G. Burton, John Higley, „Invitation to Elite Theory: The Basic Contentions

Reconsidered” in: G. William Domhoff, Thomas R. Dye (eds), Power Elites and

Organizations, Newbury Park, 1987, 219-238.

Youssef Cassis, Finance and Financiers in European History, 1880-1960, Cambridge, 1992.

Christophe Charle, “The Present State of Research on the Social History of Elites and the

Bourgeoisie, a Critical Assessment on Middle Class and Elites”, Contemporary European

History I, no.1, Cambridge, 1992, 99-112.

Jacques Coenen-Huther, Sociologie des élites, Paris, 2004 (Serbian edition: Sociologija elita,

translated by Ljiljana Mirković, Belgrade, 2005)

Moshe M. Czudnowski (ed.), Political Elites and Social Change: Studies of Elite Roles and

Attitudes, DeKalb, 1983.

Hans Peter Dreitzel, Elitebegriff und Sozialstruktur, Stuttgart, 1962.

John Dunne, Paul Janssens, Living in the City: Elites and their Residences, 1500-1900, Studies in European urban history (1100-1800), Turnhout, 2008.

Lowell Field, John Higley, Elitism, London, 1980.

Michel Foucault, Power/Knowledge, New York, 1980 (Croatian edition: Hotimir Burger,

Rade Kalanj (eds), Michel Foucault, Znanje i moć, translated by Rade Kalanj, Zagreb, 1994)

William Genieys, Sociologie politique des élites, Paris, 2011.

Antonio Gramsci, Quaderni del carcere I-III, Torino, 1975.

Michael Hartmann, Elitesoziologie: Eine Einführung, Frankfurt-New York, 2004.

10

Michael Hartmann, The Sociology of Elites, New York, 2007.

Frederic Cople Jaher (ed.), The Rich, the Well Born and the Powerful. Elites And Upper Classes In History, Urbana, 1973.

Suzanne Keller, Beyond the Ruling Class: Strategic Elites in Modern Society, New York,

1991.

Harold D. Lasswell, Daniel Lerner and C. Easton Rothwell, The Comparative Study of Elites:

an Introduction and Bibliography, Stanford, 1952.

Michael Mann, „Societies as Organized Power Networks” in: M. Mann: The Sources of

Power, vol.1, Cambridge, 1986, 1-33.

Karl Mannheim, Ideologie und Utopie, Bonn, 1929, 252. (Croatian edition: Karl Mannheim,

Ideologija i utopija, translated by Kiril Miladinov, Zagreb, 2007)

Dwaine Marvick (ed.), Political Decision-makers, International Yearbook of Political

Behavior Research, New York, 1961.

Robert Michels, Zur Soziologie des Parteiwesens in der modernen Demokratie:

Untersuchungen über die oligarchischen Tendenzen des Gruppenlebens, Leipzig, 1911.

(Croatian edition: Robert Michels, Sociologija partija u suvremenoj demokraciji: istraživanja

o oligarhiskim tendencijama u životu skupina, translated by Tomislav Martinović, Zagreb,

1990)

C. Wright Mills, The Power Elite, New York, 1956, 423. (Serbian edition: S. Rajt Mils, Elita

vlasti, translated by Rodoljub D. Dodić, Belgrade, 1964)

Gaetano Mosca, Elementi di scienza politica, Torino, 1923.

Vilfredo Pareto, „Un' applicazione di teorie sociologiche“, Revista Italiana di Sociologia 4,

1900, 402-456. (Croatian edition: Vilfredo Pareto, Uspon i pad elita: Primjena teoretske

sociologije, translated by Dragutin Hlad, Zagreb, 2011)

Vilfredo Pareto, Trattato di sociologia generale, Firenze, 1916, 833. (Partial Serbian edition: Vilfredo Pareto, „Kruženje elita“ in: Talkot Parons et al. (eds), Teorije o društvu: osnovi

savremene sociološke teorije, vol. 1, translated by Dubravka Andrijašević et al., Belgrade,

1969)

Geraint Parry, Political Elites, New York, 1971.

Robert D. Putnam, The Comparative Study of Political Elites, Englewood Cliffs, 1976.

Giovanni Sartori, Democratic Theory Revisited. The Contemporary Debate, Chetham N. J.,

1987.

Masamichi Sasaki (ed.), Elites: New Comparative Perspectives, Leiden, 2008.

11

Theodor Schieder, “Zur Theorie der Führungsschichten in der Neuzeit” in: Hans Hubert

Hofmann, Günther Franz (eds), Deutsche Führungsschichten in der Neuzeit. Eine

Zwischenbilanz, Boppard a. Rhein, 1978, 13-28. (Croatian edition: Theodor Schieder, “O

teoriji vodećih slojeva u Novome vijeku” in: Drago Roksandić, Branimir Janković (eds),

Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi, Zagreb, 2012, 229-

238)

John Scott (ed.), The Sociology of Elites: The study of elites, Brookfield, 1990.

Barbara Wasner, Eliten in Europa, Einführung in Theorien, Konzepte und Befunde,

Wiesbaden, 2004.

Max Weber, „Die protestantische Ethik und der Geist des Kapitalismus“ in: Archiv für Sozialwissenschaft und Sozialpolitik 20, 1904, 1-54; 21, 1905, 1-110. (Croatian edition: Max

Weber, Protestantska etika i duh kapitalizma, translated by Niko Milićević, Sarajevo, 1989)

Max Weber, Politik als Beruf, Munich-Leipizig, 1919 (Croatian edition: Max Weber, Politika

kao poziv, translated by Senka Burić and Ivan Burić, Zagreb, 2013)

Max Weber, Wirtschaft und Gesellschaft, Tübingen, 1922 (Serbian edition: Maks Veber,

Privreda i društvo I, II, translated by Olga i Tihomir Kostrešević, Belgrade, 1976)

Dušan Žubrinić, Marksizam i teorije elita, Zagreb, 1975.

Intellectual, Cultural and Social Elites

Višeslav Aralica, Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2009.

Višeslav Aralica, Kmet, fiškal, hajduk: konstrukcija identiteta Hrvata 1935.-1945., Zagreb,

2016.

Ivan J. Bošković, Orjuna: ideologija i književnost, Zagreb, 2006.

Ivan J. Bošković, „Odjeci čina ujedinjenja 1918 . godine u dramskoj književnosti i kazalištu“,

Croatica et Slavica Iadertina 3, 2007, 279-317.

Sandi Bulimbašić, Društvo hrvatskih umjetnika Medulić (1908.-1919.): umjetnost i politika,

Zagreb, 2016.

Deborah, Coen, Vienna in the Age of Uncertainty. Science, Liberalism, and Private Life,

Chicago, 2007.

Deborah, Coen, The Earthquake Observers: Disaster Science from Lisbon to Richter,

Chicago 2013.

Deborah Coen, Climate in Motion: Science, Empire, and the Problem of Scale, Chicago,

2018.

Frano Čale (ed.), Radovi Međunarodnog simpozija o djelu Iva Vojnovića, Zagreb, 1981.

Zoran Grijak, Stjepan Ćosić, Figure politike: Lujo Vojnović i Robert William Seton-Watson,

Zagreb, 2012.

Dragica Hammer Tomić, Jugoslavenstvo Ivana Meštrovića, Zagreb, 2011.

12

Josip Horvat, Povijest novinstva Hrvatske (1771.-1939.), Zagreb, 1962.

Josip Horvat, Hrvatski panoptikum, Zagreb, 1965.

Wolfgang Höpken, Holm Sundhaussen (eds), Eliten in Südosteuropa. Rolle, Kontinuitäten,

Brüche in Geschichte und Gegenwart, München, 1998.

Rainer Hudemann, Georges-Henri Soutou (eds), Eliten in Deutschland und Frankreich im 19.

und 20. Jahrhundert, München, 1994.

Aleksandar Ignjatović, Jugoslovenstvo u arhitekturi 1904-1941, Belgrade, 2007.

Mladen Iveković, Hrvatska lijeva inteligencija 1918-1945, Zagreb, 1970.

Iskra Iveljić, „Die bürgerliche Elite Kroatiens in der zweiten Hälfte des 19. Jahrhunderts“ in:

Gerhard Pferschy, Peter Wiesflecker (eds), Internationales Kulturhistorisches Symposion

Mogersdorf , Graz, 2007, 176-194.

Iskra Iveljić, „Kroatische Eliten in Wien im 19. Jahrhundert“ in: Iskra Iveljić (ed.), The

Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th-20th Century), Zagreb 2015, 457-

520.

Milosav Janićijević, Stvaralačka inteligencija međuratne Jugoslavije, Belgrade, 1984.

Victor Kárady, „Educated Elites in Pre-Socialist Hungary 1867-1948. Issues, Approaches,

Sources and Some Preliminary Results of Overall Survey“, Historical Social

Research/Historische Sozialforschung 33, 2008, No 2, 154-173.

Duško Kečkemet, Život Ivana Meštrovića (1883. - 1962. - 2002.), I-II, Zagreb, 2009.

Stipe Kljaić, Nikada više Jugoslavija: intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.–

1945.), Zagreb, 2017.

Zoran Kravar, Antimodernizam, Zagreb, 2003.

Zoran Kravar, Svjetonazorski separei: antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti

ranoga 20. stoljeća, Zagreb, 2005.

Stanko Lasić, Krleža: kronologija života i rada, Zagreb, 1982.

Stanko Lasić, Mladi Krleža i njegovi kritičari (1914-1924), Zagreb, 1987.

Stanko Lasić, Krležologija ili Povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I: Kritička literatura

o Miroslavu Krleži od 1914. do 1941., Zagreb, 1989.

Srećko Lipovčan (ed.), Spomenica Hrvatskog novinarskog društva (1910.-2000.), Zagreb,

2000.

Srećko Lipovčan, Mladi Ujević: politički angažman i rana proza (1909.-1919.), Split, 2002.

Tonko Maroević, „Krleža prema Meštroviću“, Život umjetnosti 33-34, 1982, 127-137.

Dietmar Müller, Hannes Siegrist (eds), Professionen, Eigentum und Staat. Europäische

Entwicklungen im Vergleich – 19. und 20. Jahrhundert, Göttingen, 2014.

Magdalena Najbar-Agičić, „Sveučilišni list kao izvor za povijest hrvatskih intelektualnih elita

polovicom 20. stoljeća“, Časopis za suvremenu povijest 3, 2010, 595-629.

13

Marko Nedić, Vesna Matović (eds), Nova Evropa 1920-1941: zbornik radova, Belgrade,

2010.

Božidar Novak, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Zagreb, 2005.

Judit Pál, Vlad Popovici (eds), Elites and Politics in Central and Eastern Europe (1848-

1918), Frankfurt am Main et al., 2014.

Leo Rafolt, „Nepovoljna vremena za rađanje nacije: o ideološkim supstratima Vojnovićeva

dramskog stvaralaštva (i njihovu prešutnom kontinuitetu)“, Književna smotra 156, 2010, 21-

32.

Anton Sterbling, Intellektuelle, Eliten, Institutionenwandel. Untersuchungen zu Rumänien und

Südosteuropa, Hamburg, 2001.

Gernot Stimmer, Eliten in Österreich 1848-1970, Vienna, Cologne, Weimar, 1997.

Zorica Stipetić, Komunistički pokret i inteligencija: istraživanja ideološkog i političkog

djelovanja inteligencije u Hrvatskoj (1918-1945), Zagreb, 1980.

Zorica Stipetić, „August Cesarec o Ivanu Meštroviću“, Časopis za suvremenu povijest 3,

1974, 84-97.

Zorica Stipetić, Argumenti za revoluciju – August Cesarec, Zagreb, 1982.

Dragutin Tošić, Jugoslovenske umetničke izložbe 1904-1927, Belgrade, 1983.

Nobility in general

Johann Christoph Allmayer-Beck, „Der Adel in der modernen Gesellschaft“, Waldstein-

Wartenberg 1159–1959, 800-Jahrfeier eines Geschlechtes aus dem altböhmischen

Herrenstand, Vienna, 1959, 67–77.

Ivo Banac, Paul Bushkovitch (eds), The Nobility in Russia and Eastern Europe, New Haven,

1983.

David Cannadine, The Decline and Fall of the British Aristocracy, Penguin Books, 2005.

Anthony Cardoza, Aristocrats in Bourgeois Italy: The Piedmontese Nobility, 1861-1930, Cambridge University Press, 1997.

Ivan Cerman, Lubos Velek (ed.), Adelige Ausbildung. Die Herasuforderung der Aufklärung

und die Folgen, München, 2006.

Ivan Cerman, Lubos Velek (eds), Adel und Wirtschaft. Lebensunterhalt der Adeligen in der

Moderne, München, 2009.

Eckart Conze, Ewald Frie et al. (eds), Adelswelten, vol. 1, Aristokratismus und Moderne. Adel

als politisches und kulturelles Konzept 1890-1945, Vienna-Cologne-Weimar, 2013.

14

Laszlo Deme, „From Nation to Class: The Changing Social Role of the Hungarian Nobility“,

Politics, Culture and Society, Summer 1988.

Sigmund Freiherr v. Elverfeldt-Ulm (ed.), Adelsrecht. Entstehung – Struktur – Bedeutung in

der Moderne des historischen Adels und seiner Nachkommen, Limburg, 2001.

Ewald Frie, „Adelsgeschichte des 19. Jahrhunderts. Eine Skizze.“, Geschichte und

Gesellschaft no. 3, 2007, 398-414.

Georg Frölichsthal, “Der österreichische Adel seit 1918. Rechtliche Aspekte und

Organisation“, Deutsches Adelsblatt 36, no. 11, 1997, 284–287.

Georg Frölichsthal, “Adel heute. Rechtlicher Rahmen und soziologische Beobachtungen.

Vortrag bei den Braunauer Zeitgeschichtetagen am 29. September 2012“, St. Johanns Club

Nachrichten, no. 381, December 2012, 25–28.

Eagle Glassheim, Noble Nationalists: The Transformation of the Bohemian Aristocracy,

Harvard Un. Press, Cambridge Massachussets, London, 2005.

William Godsey Jr., Aristocratic Redoubt. The Austro-Hungarian Foreign Office on the Eve

of the First World War, Purdue University Press, West Laffayette, Indiana, 1999.

William Godsey Jr., “Quarterings and Kinship: The Social Composition of the Habsburg

Aristocracy in the Dualist Era”, The Journal of Modern History LXXI, March 1999, 56-104.

Péter Hának, “Bourgeoisification of the Hungarian Nobility - Reality or Utopia in the 19th

Century”, Études Historiques Hongroises I, 1985.

Ulrike Harmat, „Magnaten und Gentry in Ungarn“ in: Helmut Rumpler, Otto Urbanitsch

(eds), Die Habsburgermonarchie 1848-1918, vol. IX, 1/2, Von der Stände- zur

Klassengesellschaft, Vienna, 2010, 1043-1089.

Zdeněk Hazdra, Václav Horčička, Jan Županič (eds), Šlechta střední Evropy v konfrontaci s

totalitními režimy 20. století / Der Adel Mitteleuropas in Konfrontation mit den totalitären

Regimen des 20. Jahrhunderts, Prague, 2011.

David Higgs, Nobles in Nineteenth-Century France: The Practice of Inegalitarianism,

Baltimore, 1987.

Jörn Leonhard, Christina Wieland (eds), What Makes the Nobility Noble? Comparative

Perspectives from the Sixteenth to the Twentieth Century, Göttingen, 2011.

Dominic Lieven, The Aristocracy in Europe 1815-1914, Macmillan/Columbia, 1993.

Arno Mayer, The Persistence of the Old Regime: Europe to the Great War, New York, 1981.

Armgard v. Reden-Dohna, Ralph Melville (eds), Der Adel an der Schwelle des bürgerlichen Zeitalters, Stuttgart, 1988.

15

Miloš Řezník, „Der galizische Adel“ in: Helmut Rumpler, Otto Urbanitsch (eds), Die

Habsburgermonarchie 1848-1918, vol. IX, 1/2, Von der Staende-zur Klassengesellschaft,

1015-1042.

Miloš Řezník, Lubos Velek, „Adelsgeschichte als Elitenforschung“, Studien zum

mitteleuropäischen Adel 5, Munich, 2012.

Heinz Reif, Adel im 19. und 20. Jahrhundert, Munich, 1999.

Ignac Romics, „The Hungarian Aristocracy and its Politics“, in: Karina Urbach (ed.),

European Aristocracy and the Radical Right 1918–1939, Oxford, 2007, 187–200.

Hannes Stekl, Adel und Bürgertum in der Habsburgermonarchie 18. bis 20. Jahrhundert,

Vienna, 2004.

Hannes Stekl, “Der erbländische Adel” in: Helmut Rumpler, Otto Urbanitsch (eds), Die

Habsburgermonarchie 1848-1918, vol. IX, 1/2, Von der Stände- zur Klassengesellschaft,

Vienna, 951-1013.

Hannes Stekl, Marija Wakounig, Windisch-Graetz: ein Fürstenhaus im 19. und 20. Jahrhundert, Vienna, 1992.

Tatjana Tönsmeyer, Luboš Velek (eds), Adel und Politik in der Habsburgermonarchie und

den Nachbarländern zwischen Absolutismus und Demokratie, Munich, 2011.

Tatjana Tönsmeyer, Grossgrundbesitz und ländliche Gesellschaft in England und Böhmen

1848-1918, Vienna-Cologne-Weimar, 2012.

Gudula Walterskirchen, Der verborgene Stand. Adel in Österreich heute, Vienna, 1999.

Gudula Walterskirchen, „Armut und Reichtum im österreichischen Adel im 20. Jahrhundert“,

in: Ernst Bruckmüller (ed.), Armut und Reichtum in der Geschichte Österreichs, Vienna,

2010, 193–214.

Hans-Ulrich Wehler (ed.), Europäischer Adel 1750-1950, Göttingen, 1990.

Peter Wiesflecker, „‘Das ist jetzt unsere Ordnung!‘ Der inneröstereichischer Adel zwischen 1918 und 1945“ in: Gerhard Pferschy, Elisabeth Schöggl-Ernst, Karl Spreitzhofer (eds),

Zeitschrift des Historischen Vereines für Steiermark, Sonderdruck, CI. Jahrgang, Graz, 2010,

195–246.

Martina Winkelhofer, Adel verpflichtet: Frauenschicksale in der k.u.k. Monarchie, Vienna,

2009.

Martina Winkelhofer, Die Familie Hohenlohe: eine europäische Dynastie im 19. und 20.

Jahrhundert, Cologne, 2013.

Martin Wrede, Carl Horst (eds), Zwischen Schande und Ehre. Erinnerungsbrüche und die

Kontinuität des Hauses. Legitimationsmuster und Traditionsverständnis des frühneuzeitlichen

Adels im Umbruch und Krise, Mainz, 2007.

16

András Vári, Herren und Landwirte. Ungarische Aristokraten und Agrarier auf dem Weg in

die Moderne (1821-1910), Wiesbaden, 2008.

Nobility in Croatia

Marina Bagarić (ed.), Veličanstveni Vranyczanyjevi. Umjetnički, povijesni i politički okvir

života jedne obitelji, Zagreb, 2016.

Ivan Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slawonien, Nürnberg, 1899, facsimile, Zagreb,

1995.

Ivan Bojničić, O plemstvu: s osobitim obzirom na hrvatsko plemstvo, Zagreb, 1908.

Vlatka Filipčić Maligec (ed.), Grofovi Oršić u Hrvatskom zagorju, Gornja Stubica, 1996.

Mirjana Gross, „O položaju plemstva u strukturi elite u sjevernoj Hrvatskoj potkraj 19. i na

početku 20. stoljeća“, Historijski zbornik 1978-79, 123-149. (English version in: Ivo Banac,

P. Bushkovitch (eds), The Nobility in Russia and Eastern Europe, New Haven, 1983)

Iskra Iveljić, Anatomija jedne velikaške porodice – Rauchovi, Zagreb, 2014.

Iskra Iveljić, “Plemkinje Banske Hrvatske u kasnom 18. i 19. stoljeću”, Spomenica Renea Lovrenčića, Zagreb, 2016.

Iskra Iveljić, „Umjetnost reprezentacije hrvatsko-slavonske aristokracije u 19. stoljeću“, in:

imago, imaginatio, imaginabile, zbornik u čast zvonka makovića, Damjanović, Dragan-

Magaš Bilandžić, Lovorka (ed.), Zagreb, 2018, 225-246.

Iskra Iveljić, „Prezrena elita. Plemstvo Hrvatske i Slavonije nakon 1918. godine“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 50, 1, 2018, 135-152.

Valentina Janković, „Njezini okviri slobode“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 45, 2013,

39-58.

Danijel Jelaš, Marina Vinaj et al. (eds), Valpovački vlastelini Prandau-Normann, Osijek, Valpovo, 2018.

Mira Kolar, „Zum Schicksal des Adels in Nordkroatien in der Zwischenkriegszeit“ in

Kroatien, Vienna-Cologne-Weimar, 1995, 211-234.

Mira Kolar, „Uloga njemačkog veleposjeda u Slavoniji“, Godišnjak njemačke narodnosne

zajednice, 1997, 43-62.

Mira Kolar, Skrivene biografije nekih Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća,

Osijek, 2001.

Marina Krpan Smiljanec, „Plemstvo i knjižnice“, Hrvatsko zagorje XIII., no. 1-2, 21-35.

Anamarija Kučan (ed.), Plemićka obitelj Janković i Suhopolje. Studija valorizacije kulturne ostavštine plemićke obitelji Janković, Virovitica 2018.

Daniel Lalić, Der Hochadel Kroatien-Slawoniens. Zwischen Verlust, Verteidigung und

17

Neuerwerb gesellschaftlicher Elitenpositionen (1868-1918), Berlin-Boston, 2017.

Magdalena Lončarić, Plemstvo županije varaždinske, Varaždin, 1996.

Silvija Lučevnjak, „Obitelj Mihalović – prilog poznavanju slavonskog plemstva”, Glasnik

arhiva Slavonije i Baranje 11, 2011, 113-132.

Pavao Maček, Rod Patačića od Zajezde, Zagreb, 2004.

Pavao Maček, Rod Orehovečkih od Svetog Petra Orehovca, Zagreb, 2008.

Josip Matasović, Iz galantnog stoljeća, Zagreb, 1921.

Jasminka Najcer Sabljak, Umjetničke zbirke vlastelinskih obitelji u Slavoniji i Srijemu, PhD,

Filozofski fakultet, Zagreb, 2012.

Jasminka Najcer Sabljak, Silvija Lučevnjak (eds), Likovna baština obitelji Pejačević, Osijek,

2013.

Jasminka Najcer Sabljak, “Likovna baština kneževa Odescalchi“ in: Likovna baština kneževa

Odescalchi od Lombardije i Rima do Iloka, Osijek, 2015.

Mladen Obad Šćitaroci, Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja, Zagreb, 1990.

Mladen Obad Šćitaroci, Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici

– prostorno-konzervatorska studija revitalizacije i obnove dvorca, perivoja, perivojne šume i

vilinskih poljana, Zagreb, 2008.

Mladen Obad Šćitaroci, Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb,

1998.

Mirjana Paušak (ed.), Ostavština plemićke obitelji Prandau-Normann, Valpovo, 2009.

Štefanija Popović, Seljaštvo na vlastelinstvima u Hrvatskoj 1848., Zagreb, 1993.

Zdenka Šimončić-Bobetko, „Mijena strukture podiobe zemljišnih gospodarstava u Hrvatskoj 1895-1931“, Povijesni prilozi XII, 1993, 229-279.

Zdenka Šimončić-Bobetko, Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1918-1941, vol. I-II,

Zagreb, 1997.

Slavko Šterk, Fotografski albumi obitelji Hellenbach iz Marije Bistrice, Zagreb, 2009.

Tajana Ujčić (ed.), Obitelj Hütterot. Ostavština, Pazin, 2008.

Znamenja vlasti i časti u Hrvatskoj u 19. stoljeću, Zagreb, 1993.

Život u palači od 1764. do 2004, Zagreb, 2004.

Dinko Župan, Books I have read – Dora Pejačević kao čitateljica, Scrinia slavonica 12, 2012,

115-178.

18

Nobility in Slovenia

Karin Almasy, Wie aus Marburgern "Slowenen" und "Deutsche" wurden: ein Beispiel zur

beginnenden nationalen Differenzierung in Zentraleuropa zwischen 1848 und 1861, Bad

Radkersburg; Graz, 2014, 234.

19

Josip Apih, »Plemstvo in narodni razvoj«, Ljubljanski zvon 1887, 170–176, 282–287, 351–

357, 403–407.

Robert Barbo, Bela krogla, Ljubljana, 1935.

Magdalena Bruckmüller, Nieder mit den fremden Feudalen: Hoch lebe der slowenische Bauer! Aspekte der Agrarreform in Slowenien in der Zwischenkriegszeit, Diplomarbeit,

Universität Wien, 2003.

Zdenko Čepič, »Slovenske politične stranke o agrarni reformi med svetovnima vojnama«,

Zgodovinski časopis 49, 1995, 259–280.

Jasna Fischer (ed.), Slovenska novejša zgodovina : od programa Zedinjena Slovenija do

mednarodnega priznanja Republike Slovenije: 1848–1992, Ljubljana, 2005.

Stane Granda, »Razpad posesti knezov Auerspergov na Kranjskem«, Kronika 28, 1980, 200–

212.

Stane Granda, »Preprodaja gradov in zemljiških gospostev na Kranjskem v 19. stoletju«,

Kronika 60, 2012, 699–720.

Olga Janša, »Agrarna reforma v Sloveniji med obema vojnama«, Zgodovinski časopis 18,

1964, 173–189.

Olga Janša-Zorn, »Agrarna reforma na veleposestvu Jablje«, Kronika 27, 1979, 117–126.

Franci Lazarini, »Dvorec Smlednik in njegovi prebivalci v 20. in 21. stoletju«, Kronika 60,

2012, 735–746.

Franc Lazarini, Zgodovina rodbine Lazarini: kronika, dokumenti, genealogija, komentarji,

zgodbe, Radovljica, 2013.

Špela Poles, »Novošaleško perutninarstvo Velenje M. A. Gr. Herberstein: 'najboljša bela

kokoš je dala na leto 264, najboljša rjava pa 251 jajc'«, Kronika 61, 2013, 139–150.

Miha Preinfalk, »Zgodovinopisje na Slovenskem in njegov odnos do plemstva«, Zgodovinski

časopis 58, 2004, 507–516.

Miha Preinfalk, Auersperg. Geschichte einer europäischen Familie, Graz, 2006.

Miha Preinfalk, Plemiške rodbine na Slovenskem. 18. stoletje, 1. del. Od Andriolija do Zorna,

Ljubljana, 2013

Miha Preinfalk, Plemiške rodbine na Slovenskem. 17. stoletje, 1. del. Od Billichgrätzov do

Zanettijev, Ljubljana, 2014.

Miha Preinfalk, Plemiške rodbine na Slovenskem. 16. stoletje, 1. del. Od Barbov do

Zetschkerjev, Ljubljana, 2016.

Miha Preinfalk, Der Adel in Krain zwischen Slowenen und Deutschen (in print).

Mariano Rugále, Miha Preinfalk, Blagoslovljeni in prekleti, vol.1, Plemiške rodbine 19. in 20.

stoletja na Slovenskem, Ljubljana, 2010.

20

Mariano Rugále, Miha Preinfalk, Blagoslovljeni in prekleti, vol.2,. Po sledeh mlajših

plemiških rodbin na Slovenskem, Ljubljana, 2012.

Majda Smole, Graščine na nekdanjem Kranjskem, Ljubljana, 1982.

Economic elite in general

Dolores Augustine, Patricians and Parvenus. Wealth and High Society in Wilhelmine

Germany, Oxford, 1994.

Vera Bacskai, „Die Pester Grosskaufleute: Stadtbürger, Unternehmer oder dritter Stand?“ in:

Bruckmüller et al. (eds), Bürgertum in der Habsburgermonarchie, Vienna, Cologne, 1990,

21-30.

Franz Baltazarek, „Die sozio-ökonomischen Bedingungen und Auswirkungen der

Industrialisierung im Panonischen Raum zwischen 1873 und 1929“, Internationales

Kultursymposium Mogersdorf (further: Mogersodrf), Osijek, 1982, 215-230.

Franz Baltazarek, „Handel, Bankwesen und Währung“ in: Das Zeitalter Kaiser Franz

Josephs, vol. I., Von der Revolution zur Gründerzeit 1848-1880, Vienna, 1984, 168-177.

Ivan T. Berend, György Ranki, “Economic Factors in Nationalism: the Example of Hungary

at the Beginning of the Twentieth Century”, Austrian History Yearbook, III., no. 3, 1967, 163-

189.

Ivan T. Berend, György Ranki, „Ungarns wirtschaftliche Entwicklung 1849-1918“ in: A.

Wandruszka, P. Urbanitsch (eds), Die Habsburgermonarchie 1848-1918, vol.. I, Die

wirtschaftliche Entwicklung, Vienna, 1973.

Gabor Gyáni, „Die Rolle des Industriekapitalismus in der Entwicklung der Städte in

Transdanubien“, Mogersdorf, Maribor, 1993, 55-67.

Herbert Hofmeister, „Die rechtlichen Aspekte der Industrialisierung in der Öesterreichisch-

ungarischen Monarchie 1873-1918“, Mogersdorf, Osijek, 1982, 73-91.

Otto Hwaletz, „Zur ökonomischen, sozialen und ideologisch-politischen Formierung des

industriell-gewerblichen Bürgertums. Das Beispiel der Industrievereine“ in: E. Bruckmüller et

al. (eds), Bürgertum in der Habsburgermonarchie, 177-204.

Andrew Janos, The Politics of Backwardness in Hungary 1825-1945, New Jersey, 1982.

Rudolf Jaworski, „Nationalismus und Ökonomie als Problem der Geschichte

Ostmitteleuropas im 19. und zu Beginn des 20. Jahrhunderts“, Geschichte und Gesellschaft 8,

Göttingen, 1982, 184-201.

21

Hartmut Kaelble, Berliner Unternehmer während der frühen Industrialisierung. Herkunft,

sozialer Status und politischer Einfluss, Berlin-New York, 1972.

Jürgen Kocka, (ed.), Bürger und Bürgerlichkeit im 19. Jahrhundert, Göttingen, 1987.

Jürgen Kocka, (ed.), Bürgertum im 19. Jahrhundert. Deutschland im europäischen Vergleich,

3 vols, Munich, 1988.

Jürgen Kocka, Das lange 19. Jahrhundert. Arbeit, Nation und bürgerliche Gesellschaft,

Stuttgart, 2001.

György Köver, „Liedemann und Wahrmann: Strategien von Kaufmann-Bankiersfamilien im

19. Jahrhundert“ in: W. Heindl et al. (eds), Eliten und Aussenseiter in Österreich und Ungarn,

Vienna-Cologne-Weimar, 2001, 79-99.

Dieter Langewiesche (ed.), Liberalismus im 19. Jahrhundert. Deutschland im europäischen

Vergleich, Kritische Studien zur Geschichtswissenschaft 79, Göttingen, 1988.

Herbert Matis, „Österreichs Wirtschaft im Zeitalter Franz Josephs I“ in: Das Zeitalter Kaiser

Franz Josephs, vol. I., 113-121.

Josef Mentschl, „Das österreichische Unternehmertum“ in: P. Urbanitsch, A. Wandruszka

(eds), Die Habsburgermonarchie 1848-1918, vol. I., Die wirtschaftliche Entwicklung, Vienna,

1973.

Alois Mosser, „Industrielles Unternehmertum“ in: Das Zeitalter Kaiser Franz Josephs, sv. I.,

187-196.

Jiri Pokorny, „Praktische Erziehung, Gewerbsgeist und Entstehung der tschechischen

Unternehmerschaft“ in: H. Stekl et al. (eds), Durch Arbeit, 222-230.

György Ranki, „Ein Beitrag zur Vergleichung der industriellen Entwicklung im Pannonischen

Raum“, Mogersdorf, Osijek, 1982, 63-71.

Roman Sandgruber, Traumzeit für Millionäre – die 929 reichsten Wienerinnen und Wiener im

Jahr 1910, Graz, 2014.

Roman Sandgruber, „Wirtschaftsbürgertum und Unternehmerschaft in Österreich um 1900“,

Mogersdorf, Maribor, 1993, 275-289.

Joseph Schumpeter, Essays on Entrepreneurs, Innovations, Business Cycles and the Evolution

of Capitalism, Cambridge, 1951.

Hannes Stekl, „Verkehr und Kommunikationswesen“ in: Das Zeitalter Kaiser Franz Josephs,

vol. I.

22

Economic elite in Croatia

Rudolf Bićanić, Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750-1860, Zagreb, 1951.

Miroslava Despot, Industrija građanske Hrvatske 1860-1873, Zagreb, 1970.

Miroslava Despot, “Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873-1880”, Građa za

gospodarsku povijest Hrvatske 18, Zagreb, 1979.

Miroslava Despot, “Osvrt na štampanu građu i literaturu o gospodarskoj povijesti Hrvatske od

1850. do 1918. (Prilog gospodarskoj povijesti iz fondova zagrebačkih biblioteka)”, Prilozi za

ekonomsku povijest Hrvatske, Zagreb, 1967, 269-371.

Sergije Dimitrijević, Strani kapital u privredi bivše Jugoslavije, Belgrade, 1958.

Lelja Dobronić, „Ignjat Granitz - hrvatski industrijalac, dobrotvor i mecena”, Povijesni prilozi

15, 1996, 189-198.

Josip Gorničić-Brdovački, “Razvitak željeznica u Hrvatskoj do 1918. godine”, Građa za

gospodarsku povijest Hrvatske 3, Zagreb, 1951.

Mirjana Gross, Agneza Szabo, Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb, 1992.

Iskra Iveljić, „Die Rolle der Grosskaufleute in der Modernisierung und in der nationalen

Bewegung Zivil-Kroatiens in den sechziger Jahren des 19. Jahrhunderts“ in: H. Stekl et al.

(eds), Bürgertum in der Habsburgermonarchie, vol. II, Durch Arbeit, Besitz, Wissen und

Gerechtigkeit, Vienna-Cologne-Weimar, 1992, 231-243.

Iskra Iveljić, Očevi i sinovi. Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća, Zagreb,

2007.

Igor Karaman, Privreda i društvo Hrvatske u 19. stoljeću, Zagreb, 1972.

Igor Karaman, “Problemi ekonomskog razvitka hrvatskih zemalja u doba oblikovanja

građansko-kapitalističkog društva do prvog svjetskog rata” in: M. Gross (ed.), Društveni

razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981, 307-342.

Igor Karaman, Privredni život banske Hrvatske od 1700. do 1850., Zagreb, 1989.

Igor Karaman, Industrijalizacija građanske Hrvatske (1800-1941), Zagreb, 1991.

Mira Kolar, Radni slojevi Zagreba od 1918-1931, Zagreb, 1973.

Mira Kolar, „Struktura privredno aktivnog stanovništva sjeverne Hrvatske prema materinjem

jeziku uoči prvog svjetskog rata“, Acta historico-oeconomica Iugoslaviae 17, 1990, 127-161.

23

Mira Kolar, „Privredne veze Austrije i sjeverne Hvatske od 1918. do 1925“, Historijski

zbornik 45, 1992, 57-88.

Mira Kolar, „Lomljenje višestoljetnih veza između Hrvatske i Mađarske nakon prvog

svjetskog rata“, Historijski zbornik 48, 1995, 123-139.

Mira Kolar, „Židovi u gospodarstvu sjeverne Hrvatske od 1873. do 1941. godine“ in: Dva

stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Zagreb, 1998, 127-141.

Mira Kolar-Dimitrijević, „Državne i zemaljske (banske) banke u Hrvatskoj do 1945. godine“,

Historijski zbornik 53, 2000, 147-170.

Mira Kolar, „Prva hrvatska štedionica u Zagrebu i uloga ministara Jurja Demetrovića i

Dušana Plavšića u njenoj sanaciji 1932. do 1935. godine“, Starine 61, 2000, 217-284.

Ljubomir Andrija Lisac, „Slovenska trgovska mladina v Zagrebu 1836-1870“, Kronika 4,

1956.

Ivan Mirnik, „Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena“, Radovi Zavoda za

hrvatsku povijest 28, 1995, 96-127.

Nives Rumenjak, Politička i društvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća. Uspon i

pad Srpskoga kluba, Zagreb, 2005.

Bernard Stulli, Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825-1863, vol. I.-II.,

Zagreb, 1975.

Zdenka Šimončić-Bobetko, Industrija Hrvatske 1981. do 1941. godine, Zagreb, 2004.

Jože Šorn, „Ekonomske zveze Slovencev in Hrvatov v novi dobi“ in: Prilozi za gospodarsku

povijest Hrvatske, Zagreb, 1967, 71-79.

Zlata Živaković-Kerže, Osijek – gospodarski razvoj grada na prijelazu stoljeća, Osijek, 1996.

Zlata Živaković-Kerže, S tradicionalnih na nove puteve: trgovina, obrt, industrija i bankarske

ustanove grada Osijeka na prijelazu stoljeća od godine 1868. do 1918., Osijek, 1999.

Economic Elite in Slovenia

Miran Aplinc, Vošnjaki – industrialci iz Šoštanja, Šoštanj, 2005.

Bojan Cvelfar (ed.), Znameniti Celjani, Celje, 2004.

Janez Damjan, Žarko Lazarević, »Prvi slovenski bankirji: o skoraj 200-letnih koreninah

bančništva na naših tleh, o prvi slovenski bankirski družini in o tem, koliko so bile prve

slovenske banke nepolitične«, Manager, March 2011, no. 3, 36-39.

24

Janez Damjan, Žarko Lazarević, »Pionir kataloške prodaje: celjski trgovec Rudolf Stermecki

je zrasel zaradi inovativnosti«, Manager, April 2011, no. 4, 27-29.

Janez Damjan, Žarko Lazarević, »Vzpon in zaton največje usnjarne«, Manager, May 2011,

no. 5, 26-29.

Janez Damjan, Žarko Lazarević, »Kapitalist, ki je skrbel za delavce«, Manager, October

2011, no. 10, 38-39.

Jasna Fischer et al., Pogled v zgodovino slovenskega podjetništva, Vrhnika, 1998.

Angelika Hribar, Rodbinska kronika Dragotina in Evgenije Šumi, Ljubljana, 2008.

Jože Hudales et al., Usnjarstvo na Slovenskem, Šoštanj, 2008.

Katarina Kobilica, Andrej Studen, Volja do dela je bogastvo, Ljubljana, 1999.

Dušan Lajovic, Med svobodo in rdečo zvezdo, Ljubljana, 2003.

Žarko Lazarević, »Podjetništvo v slovenskem kmetijstvu (Razpotja med individualnim in

kolektivnim podjetništvom v kmetijstvu od zemljiške odveze do druge svetovne

vojne).«, Prispevki za novejšo zgodovino 34, 1994, no. 1, 45-55.

Žarko Lazarević, »Alojzij Tykač - Čeh na začasnem delu med Slovenci«, Bančni vestnik 51,

March 2002, no. 3, 56-57.

Žarko Lazarević, »Dr. Ivan Slokar - zgodovinar, geograf, pravnik, bančnik in

izumitelj«, Bančni vestnik 51, 2002, no. 4, 47-49.

Žarko Lazarević, »Avgust Tosti«, Bančni vestnik 51, May 2002, no. 5, 55-56.

Žarko Lazarević, »Banke in tuji kapital pri Slovencih«, Bančni vestnik 51, May 2002, no. 5,

48-51.

Žarko Lazarević, »Alojzij Vodnik - od kamnoseka do predsednika bančnega upravnega

sveta«, Bančni vestnik 51, June 2002, no. 6, 55-56.

Žarko Lazarević, »Ladislav Pečanka – utrjevalec zaupanja v slovensko bančništvo«, Bančni

vestnik 51, September 2002, no. 9, 48-49.

Žarko Lazarević, »Luckmanni – tri generacije bančnikov«, Bančni vestnik 53, 2004, no. 11,

53-56.

Žarko Lazarević, »Mihael/Miha Vošnjak – inženir, politik in zadružnik«, Bančni vestnik 53,

2004, no. 12, 55-57.

Žarko Lazarević, Jože Prinčič, Bančniki v ogledalu časa: življenjske poti slovenskih

bančnikov v 19. in 20. stoletju. Ljubljana, 2005.

Žarko Lazarević, »Slovenski nacionalni interes v gospodarstvu do druge svetovne

vojne«, Zgodovinski časopis 59, 2005, no. 1/2, 101-110.

Žarko Lazarević, »Economic Integration of Slovenia into Jugoslavia before the Second World

War«, Studia Historica Slovenica 8, 2008, no. 1, 201-214.

25

Žarko Lazarević, »Gospodarski vidiki delovanja Ivana Hribarja« in Igor Grdina et

al., Hribarjev zbornik, Ljubljana, 2010, 105-114.

Žarko Lazarević, »Ivan Tavčar in izgubljeni Bog: politični boji, literatura in kapitalizem« in

Igor Grdina et al., Hribarjev zbornik, Ljubljana, 2010, 123-133.

Žarko Lazarević, »The replacement of economic elites in Slovenia after world war

II«, Jahrbuch für Wirtschaftsgeschichte, 2010, no. 2, 147-162.

Žarko Lazarević, »Die Genossenschaftsbewegung und die Restrukturierung der

gesellschaftlichen Machtverhältnisse in Slowenien um die Wende des 19. zum 20.

Jahrhundert« in: Eduard Kubů, Agrarismus und Agrareliten in Ostmitteleuropa, Vol. 1, Praha,

Berlin, 2013, 355-379.

Merkur 1896-1996, Kranj, 1996.

Ivan Mohorič, Dva tisoč let železarstva na Gorenjskem, 1970.

Ivan Mohorič, Problemi in dosežki rudarjenja na Slovenskem, Ljubljana, 1978.

Marija Počivavšek, En gros & en detail: trgovina v Sloveniji do druge svetovne vojne: trendi,

strukture, prakse, Celje, 2012.

Ivan Puntar-Štacnar, Moje delo, doživetja in pogledi – dnevnik 1923-1943, Rakek, 2009.

Mitja Sunčič, »"Celotno posojilo mestne hranilnice ljubljanske je šlo v žepe akcionarjev in po

drugih napačnih potih": Mestna hranilnica ljubljanska in propad industrijske delniške drube Karel Pollak«, Prispevki za novejšo zgodovino 49, 2009, no. 2, 33-52.

Mitja Sunčič, »Kdo je podjetnik?« in: Žarko Lazarević, Aleksander Lorenčič (eds), Podobe

modernizacije: poglavja iz gospodarske in socialne modernizacije Slovenije v 19. in 20.

stoletju, Ljubljana, 2009, 133-159.

Mitja Sunčič, »Bančna udeležba v industriji med svetovnima vojnama«, Prispevki za novejšo

zgodovino 50, 2010, no. 1, 89-113.

Mitja Sunčič, »Značilnosti mariborskega podjetništva v tridesetih letih 20. stoletja« in: Željko

Oset, Aleksandra Berberih-Slana, Žarko Lazarević, Mesto in gospodarstvo: mariborsko

gospodarstvo v 20. stoletju. Ljubljana, Maribor, 2010, 327-366.

Mitja Sunčič, »Towards an educational typology of Slovene industrial entrepreneurs« in: Peter Vodopivec, Aleš Gabrič (eds), The role of education and universities in modernization

processes in Central and South-Eastern European counties [i. e. countries] in 19th and 20th

century, Ljubljana, Vienna, 2011, 163-180.

Mitja Sunčič, Zgodovina podjetništva na Slovenskem od srede 19. stoletja do druge svetovne

vojne : doktorska disertacija. Ljubljana, 2011.

Mitja Sunčič, »Biography and social change: industrialists and communist revolution in

Yugoslavia«, European review of history 19, 2012, no. 5, 809-823.

Bogo Zupančič, Usode ljubljanskih stavb in ljudi, 1 – 24 , Ljubljana, 2005.

Bogo Zupančič, Usode ljubljanskih stavb in ljudi, 25 – 48, Ljubljana, 2005.

26

Jože Žontar, Kaznovana podjetnost: kranjski trgovec in industrialec Franjo Sirc, Ljubljana,

2005.

Majda Žontar, Jože Žontar, Stavbenik Josip Slavec, Ljubljana, 2001.

Administrative elite

Ivo Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika, Zagreb, 1995, 374.

Peter Becker, William Clark, Little Tools of Knowledge: Historical Essays on Academic and

Bureaucratic Practices, Ann Arbor, 2001.

Sascha O. Becker. Katrin Boeckh, Christa Hainz. Ludger Woessmann, The Empire Is Dead,

Long Live the Empire! Long-Run Persistence of Trust and Corruption in the Bureaucracy,

Institute for the Study of Labor, Bonn, Discussion Paper No. 5584, March 2011

Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije:

Pravnopovijesne studije, Zagreb, 1985.

Andras Cieger, „Mindennapok a Tisztelt Házban. A nagypolitika társadalomtörténete (1865–

1918)“, in: Bertényi Iván, Dobszay Tamás et al. (eds), Rendiség és parlamentarizmus

Magyarországon. A kezdetektől 1918-ig, Argumentum, Budapest, 2013, 405–419.

Dalibor Čepulo, Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu od srednjeg vijeka do

suvremenog doba, Zagreb, 2012.

Dalibor Čepulo, Prava građana i moderne institucije: europska i hrvatska pravna tradicija,

Zagreb, 2003.

Dalibor Čepulo, „Izborna reforma u Hrvatskoj 1875: liberalizam, antidemokratizam i hrvatska

autonomija“, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 52 (3-4), 2002, 665-692.

Dalibor Čepulo, „Zakonodavna djelatnost Hrvatskog sabora 1861: autonomija, modernizacija

i municipalne institucije“, Pravni vjesnik 18 (1-2), 2002, 135-156.

Dalibor Čepulo, „Izgradnja hrvatske moderne uprave i javnih službi 1874-1876“, Hrvatska

javna uprava, 3, 2001, 89-127.

Dalibor Čepulo, „Dioba sudstva i uprave u Hrvatskoj 1874. godine: institucionalni, interesni i

poredbeni vidovi“, Hrvatska javna uprava 1, 1999, 227-260.

Srećko M. Džaja, Politička realnost jugoslavenstva, Sarajevo-Zagreb, 2004.

Neda Engelsfeld, Prvi parlament Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca: Privremeno narodno

predstavništvo, Zagreb, 1989.

Neda Engelsfeld, „Odvjetništvo u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji između dva

rata“, Odvjetnik 72 (1-2), 1999, 61-87.

27

Pál Fodor, Dinko Šokčević, Jasna Turkalj, Damir Karbić (eds), A horvát-magyar együttélés

fordulópontjai. Intézmények, társadalom, gazdaság, kultúra – Prekretnice u suživotu Hrvata i

Mađara. Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura, Budapest-Zagreb, 2015.

Mirjana Gross, „O položaju plemstva u strukturi elite u sjevernoj Hrvatskoj potkraj 19. i na

početku 20. stoljeća“, Historijski zbornik 1978-79, 123-149.

Mirjana Gross (ed.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb,

1981.

Mirjana Gross, Počeci moderne Hrvatske: Neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji

1850-1860, Zagreb, 1985.

Mirjana Gross i Agneza Szabo, Prema hrvatskome građanskom društvu: Društveni razvoj u

civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, Zagreb, 1992.

Waltraud Heindl, Josephinische Mandarine. Bürokratie und Beamte in Österreich, Band 2,

1848-1914, Vienna, 2013.

Željko Holjevac, „Hrvatsko-mađarski odnosi 1860-1883“, doktorska disertacija, Filozofski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006.

Željko Holjevac, „Ličko-krbavska županija u identitetu Like“, in: Željko Holjevac (ed.),

Identitet Like. Korijeni i razvitak, vol. I, Zagreb-Gospić, 2009, 429-465.

Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske vol. 1-2, Zagreb, 1990.

Iskra Iveljić, Modernizacija izvana i modernizacija iznutra: Hrvatske zemlje od

neoapsolutizma do bana Ivana Mažruanića, u: Hrvatska i Europa, vol. 4, Zagreb, 2009, 93-

103.

Bosiljka Janjatović, „Položaj Hrvatske i Hrvata u karađorđevićevskoj Jugoslaviji u svjetlu

tadašnjeg tiska“, Časopis za suvremenu povijest, 32/ 3, 2000, 497-505.

Bosiljka Janjatović, „Svakodnevica političke elite u Zagrebu u razdoblju između dva svjetska

rata“, in: Ivo Goldstein, Nikša Stančić, Mario Strecha (eds), Zbornik Mirjane Gross, Zagreb,

1999, 359-369.

Kristian Jerić, „Srpski poslanici na Ugarskom saboru od 1884. do 1892. godine“, Srpske

studije 5, 2015, 250-282.

Ivančica Jež, „Dr. Pero Magdić i razvoj ‘modernoga pravaštva’ u Varaždinu (1895.-1905)“, Časopis za suvremenu povijest, 48 (2), 2016, 495-530.

Željko Karaula, „Bjelovar u memoarima velikog župana Bjelovarske/bjelovarsko-križevačke

županije Budislava pl. Budisavljevića-Prijedorskog "Pomenci iz moga života"“, Podravina

vol. 8, No. 16, 2009, 162-183.

Željko Karaula, „Prilozi za biografiju Budislava pl. Budisavljevića Prijedorskog uz pomoć

njegovih neobjavljenih memoara ‘Pomenci iz moga života’“, Senjski zbornik 38, 2011, 87-

130.

28

Željko Karaula (ed.), Memoari Pomenci iz moga života / Budislav Budisavljević Prijedorski,

Bjelovar, 2012.

Mirela Krešić, „Javno bilježništvo na hrvatsko-slavonskom pravnom području 1859.-1941“,

Časopis za suvremenu povijest, 42/1,2010, 91-126.

Bogdan Krizman, Vanjska politika jugoslavenske države 1918-1941, Zagreb, 1975.

Tomislav Markus, "Mađarski nacionalizam i hrvatska politika 1848.-1849.", Časopis za

suvremenu povijest 29/1, 1997, 41-67.

Tomislav Markus,"Hrvatske županije i gradovi 1861.-1867. i njihove predstavke", Povijesni

prilozi 19, 2000, 133-162.

Stjepan Matković, „Izbori za Hrvatski sabor 1897. godine: afirmacija Khuenove autokracije“,

Časopis za suvremenu povijest 29 (3), 1997, 469-489.

Stjepan Matković (ed.), Kroničarski spisi / Ivan Peršić, Zagreb, 2002.

Judit Pál, “The Study of the Hungarian Elites of the 19th

and 20th

Century” Historica. Revue

pro historii a příbuzné vědy, vol. V, nr. 2, Ostrava, 2014, 221-237.

Dragutin Pavličević, Božena Vranješ-Šoljan (eds), Županije u Hrvatskoj kroz stoljeća,

Zagreb, 1996.

Ivo Perić, Hrvatski državni sabor 1848.-2000., vol. I-III, Zagreb, 2000-2001.

Štefanija Popović, Seljaštvo na vlastelinstvima u Hrvatskoj 1848, Zagreb, 1993.

Nives Rumenjak, Politička i društvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća: uspon i

pad Srpskoga kluba, Zagreb, 2005.

Hodimir Sirotković, „Organizacija Sabora Hrvatske i Slavonije u nagodbenom razdoblju

(1868-1918)“, Arhivski vjesnik 34-35 (1991-1992), 21-30.

Vladimir Strugar, Mladen Medar (eds), Veliki župani bjelovarski (1872.-1924./1941.-1945.):

katalog izložbe, Zagreb-Bjelovar, 2011.

Arnold Suppan, „Jugoslavija i Austrija od 1919. do 1938: Susjedstvo između kooperacije i

konfrontacije“, Časopis za suvremenu povijest 20/3, 1988, 1-14.

Agneza Szabo, „Problemi i metode istraživanja društvene strukture nosilaca središnjih

(političkih, privrednih i kulturnih) institucija u Zagrebu 1860-1873,“ Časopis za suvremenu

povijest 17/2, 1985, 1-36.

Zdenka Šimončić-Bobetko, „Izvlaštenje veleposjedničkih šuma u Hrvatskoj 1919.-1941“,

Časopis za suvremenu povijest 25/ 2-3, 1993, 225-243.

Zdenka Šimončić-Bobetko, Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1918-1941, vol. I-II,

Zagreb, 1997.

29

Vlasta Švoger, Jasna Turkalj (eds), Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u „dugom“

19. stoljeću, Zagreb, 2016.

Božena Vranješ-Šoljan, Stanovništvo gradova banske Hrvatske na prijelazu stoljeća:

Socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890-1914, Zagreb, 1991.

Božena Vranješ-Šoljan, Der Anteil des Bűrgertums bei den Komitatsversammlungen in

Nordkroatien vor dem Ersten Weltkrieg, in: Internationales Kultursymposion Mogersdorf,

vol. 23, Maribor, 1993, 85-99.

Božena Vranješ-Šoljan, „Institucije između državotvornog tradicionalizma i građanskog

liberalizma: županije u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće“, in: Ivo Goldstein, Nikša

Stančić, Mario Strecha (eds), Zbornik Mirjane Gross, Zagreb, 1999, 255-266.

Fran Vrbanić, Rad hrvatskog zakonodavstva na području uprave od god. 1861. do najnovijeg

vremena. Rad JAZU, XCIV, Zagreb, 1889.

Josip Vrbošić, „Povijesni pregled razvitka županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj“,

Društvena istraživanja 1, 1992, 55-68.

Croatian Physicians

Milan Jovanović Batut, „Radovi oko unapređenja sanitetske struke i narodnog zdravlja u

našoj zemlji u poslednjih 60 godina“ in: Andrija Štampar, Deset godina na unapređivanju

narodnog zdravlja, Zagreb, 1934, 5-13.

Biserka Belicza, „Mjesto i uloga J.B. Lalanguea u razvoju zdravstvenog prosvjećivanja i

hrvatske medicinske terminologije na području sjeverne Hrvatske u 18. stoljeću“, Liječnički

vjesnik 98 1976, 211-215.

Biserka Belicza, „Kronologija najvažnijih događaja do 1944. godine“ in A. Švajger (ed.),

Medicinski fakultet u Zagrebu 1917-1997, Zagreb, 1997, 12-15.

Tatjana Bjažić Klarin, “Radna grupa Zagreb – osnutak i javno djelovanje na Hrvatskoj

kulturnoj sceni”, Prostor 13, 2005, 41-64.

Iris Borowy, W. Gruner (eds), Facing Illnesses in Troubled Times: Health in Europe in the

Interwar Years, Frankfurt am Main, 2005.

Iris Borowy, „In the Shadow of Grotjahn: German Social Hygienists in the International

Health Scene“ in: I. Borowy, A. Hardy (eds), Of Medicine and Men: Biographies and Ideas in

European Social Medicine between the World Wars, Frankfurt am Main, Berlin, Bern,

Bruxelles, New York, Oxford, Vienna, 2008, 145-172.

Aida Brenko, Željko Dugac, Mirjana Randić, Narodna medicina, Zagreb, 2001.

Antun Budak, „Škola narodnog zdravlja «Andrija Štampar» nekad i sad“ in: Ž. Prebeg, Mala

knjiga o velikom nasljeđu hrvatske preventivne medicine, Zagreb, 1993.

30

H. Bunijevac, A. Gregorić, 75 godina Škole za medicinske sestre Mlinarska, Zagreb, 1996.

Nikolaj Černozubov, „Smjernice za poboljšanje službe suzbijanja zaraznih bolesti u Banovini

Hrvatskoj“, Liječnički vjesnik 62, 1940, 220-225.

Martin D. Dubin, „The League of Nations Health Organisation“ in: P. Weindling (ed.)

International Organisations and Movements 1918-1939, Cambridge.

Vladimir Dugački, „Čitanke o zdravlju – poseban oblik zdravstvenog prosvjećivanja“,

Liječnički vjesnik 124, 2002, Suppl 2: 17-20.

Željko Dugac, Vesna Rapo, „Anatomski modeli i prirodoznanstvena obuka u pučkim

školama na kraju XIX. i početkom XX. stoljeća“, Medicus 11, 2002, 135-141.

Željko Dugac, „Zbor liječnika Hrvatske, Andrija Štampar i javno zdravstvena politika u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevini Jugoslaviji)“, Liječnički vjesnik 127, 2005,

151-157.

Željko Dugac, Protiv bolesti i neznanja: Rockefellerova fondacija u međuratnoj Jugoslaviji,

Zagreb, 2005.

Željko Dugac, “New Public Health for a New State: Interwar Public Health in the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes and the Rockefeller Foundation” in: I. Borowy, W. Gruner (eds),

Facing Illnesses in Troubled Times. Health in Europe in the Interwar Years, Frankfurt am

Main, 2005, 277-304.

Željko Dugac, „Jean Baptiste Lalangue and the beginnings of the health enlightenment in

Croatia“ in: R. Widder (ed.), Mogersdorf, Eisenstadt, 2007, 40-44.

Željko Dugac, „Svijet kao domovina: Andrija Štampar i njegova međunarodna aktivnost tridesetih godina XX. stoljeća“ in: Ž. Dugac, M. Pećina (eds), Andrija Štampar Dnevnik s

putovanja 1931.-1938., Zagreb, 2008, XV-LVIII.

Željko Dugac, „Andrija Štampar (1888-1958): Resolute Fighter for Health and Social Justice“

in: I. Borowoy, A. Hardy (eds), Of Medicine and Men: Biographies and Ideas in European

Social Medicine between the World Wars, Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New

York, Oxford, Vienna, 2008.

Željko Dugac, Marko Pećina (eds), Andrija Štampar Dnevnik s putovanja 1931.-1938.,

Zagreb, 2008.

Željko Dugac, „Like Yeast in Fermentation: Public Health in Interwar Yugoslavia“, in:

Hygiene, Health and Eugenics in Southeastern Europe to 1945, Budapest, New York, 2010.

Željko Dugac, Kako biti čist i zdrav: zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj,

Zagreb, 2010.

Željko Dugac, “Higijena stanovanja i djelovanje Škole narodnog zdravlja u međuratnom

razdoblju”, in: Domus, casa, habitatio: kultura stanovanja na jadranskom prostoru, Poreč,

2013, 225-246.

31

John Farley, „The International Health Division of the Rockefeller Foundation: the Rusell

Years, 1920-1934“ in: P. Weindling (ed.), International organisations and movements 1918-

1939, Cambridge, 1995.

John Farley, To Cast out Disease. A History of the International Health Division of the

Rockefeller Foundation (1913-1951), Oxford, New York, 2004.

Alberti Fay Bound, „Bodies, Hearts, and Minds: Why Emotions Matter to Historians of

Science and Medicine“, Isis, 100, 2009, 798-810.

Elisabeth Fee, Disease and Discovery, A History of the Johns Hopkins School of Hygiene and

Public Health 1916–1939, Baltimore, 1987.

Raymond B. Fosdick, The Story of the Rockefeller Foundation, London, 1952.

Lavoslav Glesinger, Povijest medicine, Zagreb, 1978.

Snježana Grković Janović, Lujzin dnevnik: Dnevnički zapisi Lujze Janović-Wagner iz

Drugoga svjetskog rata, Zagreb, 2008.

Snježana Grković Janović, Sestrinska riječ: Između sućuti i dužnosti, Zagreb, 2015.

Mirko Dražen Grmek, Prvijenac hrvatske medicinske književnosti, Zagreb, 1957.

Mirko Dražen Grmek, „Životni put Andrija Štampara, borca za unapređenje narodnog

zdravlja“ in: Izabrani članci Andrije Štampara, Zagreb, 1966.

Mirko Dražen Grmek, Hrvatska medicinska bibliografija, knj 2. Zagreb, 1970.

Mirko Dražen Grmek, V. Dugački, Hrvatska medicinska bibliografija, dio I, svezak III (1919-

1940). Zagreb, 1984.

Susan Gross Solomon, Lyon Murard, Patric Zylberman, Shifting Boundaries of Public

Health: Europe in the Twentieth Century, New York, 2008.

Neville M. Goodman, International health organizations and their work, Edinburgh, London,

1971.

Katarina Horvat, Branka Molnar, Izvori za povijest zdravstva u Državnom arhivu u Zagrebu

od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, Zagreb, 2011.

Norman Howard Jones, International Public Health between the Two World Wars – The

Organizational Problems, Geneve, 1978.

Želimir Jakšić, Luka Kovačić et al., Socijalna medicina, Zagreb, 2000.

Mihajlo Joanović, “Osnutak 'Hrvatskog društva za čuvanje narodnog zdravlja' u Zagrebu, dne

19. listopada 1913.“, Liječnički vjesnik 35, 1913, 573–576.

Robert E. Kohler, „A Policy for the Advancement of Science: the Rockefeller Foundation

1924-29“, Minerva 16, 1978, 480-515.

Robert E. Kohler, „Science and Philanthropy: Wickliffe Rose and the International Education

Board“, Minerva 23, 1985, 73-95.

32

Hrvoje Kolarić Kišur, „Deset godina asanacije sela“, VPS Časopis za vodnu, plinsku,

sanitarnu i municipalnu tehniku 4, 1938, 32-82.

Socrates Litsios, „The Long and Difficult Road to Alma-Ata: a Personal Reflection“,

International Journal of Health Services 32, 2002, 709-32.

Ilana Löwy, Patric Zylberman, „Medicine as a Social Instrument: Rockefeller Foundation,

1913-45“, Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences 31, 2000,

365-379.

George Newman, Public Education in Health, London, 1925.

Marko Pećina, Marijan Klaric (eds), Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu: 1917.-2017.,

Zagreb, 2017.

Carl Prausnitz, The Teaching of Preventive Medicine in Europe, London, 1933.

Vlado Puljiz, „Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900.-1960.

godine“, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada 13, 2006.

Emily Robinson, „Touching the Void: Affective History and the Impossible“, Rethinking

History 14, 2010, 503-520.

Adolf Spitzer, (ur.), Uredba o ustrojstvu ministarstva narodnog zdravlja od 25. XI. 1921.

Zbirka zakona i naredaba tičućih se zdravstva i zdravstvene službe, dodatak XI. Zagreb, 1926.

Zlatko Sremac, Nikola Nikolić, Hrvatsko selo i medicina, Zagreb, 1941.

Sanja Špoljar Vržina, „Simptomi globalne sinergije zdravstveno/okolišne destrukcije ili zašto

je Hrvatskoj potrebna antropologija zagovora“ in: V. Lay (ed.), Razvoj sposoban za

budućnost, Zagreb, 2007.

Sanja Špoljar Vržina, „Neoliberalno «zdravlje», globalna bolest i štamparovska medicina“,

Društvena istraživanja 17, 2008, 999-1021.

Stana Vukovac, Milan Bitunjac, N. Aberle, Andrija Štampar članci i rasprave 1919.-1958.

Knjiga II, Osijek, 2008.

Paul Weindling, „Introduction: constructing international health between the wars“ in: P.

Weindling (ed.), International Organisations and Movements 1918-1939, Cambridge, 1995.

Mirna Zebec, Silvije Vuletić, Antun Budak (eds), 70 godina rada na promicanju zdravlja

hrvatskog puka, Zagreb, 1997.

Igor Zidić et al., Kritička retrospektiva Zemlja, katalog izložbe, Zagreb, 1971.

Patric Zylberman, „Mosquitos and the Komitadjis: Malaria and Borders in Macedonia (1919- 1938)“ in: I. Borowy, W. Gruner (eds), Facing Illnesses in Troubled Times: Health in Europe

in the Interwar Years, Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford,

Vienna, 2005, 305-343.

33

University Professors of History and Historians

Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918, I-II, Zagreb, 1992.

Mitchell Ash, Jan Surman (eds), The Nationalization of Scientific Knowledge in the Habsburg

Empire, 1848-1918, New York, 2012.

Monika Baar, Historians and Nationalism: East-Central Europe in the Nineteenth Century,

2013.

Gerhard Baumgartner, „Distant Relatives – on the Austrian Perception of Hungarian History“, Regio – Minorities, Politics, Society 1, 2002, 1-16.

www.epa.oszk.hu/00400/00476/00002/pdf/02.pdf

Stefan Berger, Mark Donovan and Kevin Passmore (eds), Writing National Histories:

Western Europe since 1800, London, 1999.

Stefan Berger (ed.), Writing the Nation: A Global Perspective, Houndmills, 2007.

Stefan Berger and Chris Lorenz (eds), The Contested Nation: Ethnicity, Class, Religion and

Gender in National Histories, Houndmills, 2008.

Stefan Berger and Chris Lorenz (eds), Nationalizing the Past: Historians as Nation Builders

in Modern Europe, Houndmills, 2010.

Stefan Berger and Christoph Conrad, The Past as History: National Identity and Historical

Consciousness in Modern Europe, London, 2015.

Pavle Blaznik et al. (eds), Hauptmannov zbornik, Ljubljana, 1966.

Pim den Boer, History as a Profession: The Study of History in France, 1818-1914, Princeton

University Press, 1998.

Sima Ćirković and Rade Mihaljčić (eds), Enciklopedija srpske istoriografije, Belgrade, 1997.

Discourses of Collective Identity in Central and Southeast Europe 1770–1945, Vol. I-IV,

Budapest, 2006-2014.

Dragutin Feletar (ed.), Dr. Rudolf Horvat – život i djelo, Koprivnica, 1998.

Maša Grdešić, “Oni nas vode na Balkan: Milan Šufflay u svjetlu antimodernizma“, 15 dana

4-5, 2004, 18-27.

Mirjana Gross, “Poznanstvenjenje hrvatske historiografije u 19. stoljeću”, Suvremena

historiografija: Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb, 1996, 172-188.

Christopher L. Hill, National History and the World of Nations: Capital, State, and the

Rhetoric of History in Japan, France, and the United States, 2009.

Josip Horvat, “Milan Šufflay”, Hrvatski panoptikum, Zagreb, 1965, 169-228.

34

Georg G. Iggers, Historiography in the Twentieth Century: From Scientific Objectivity to the

Postmodern Challenge, Hanover, N. H. and London, 1997.

Dubravko Jelčić (ed.), Milan Šufflay, Izabrani politički spisi, Zagreb, 2000.

Mira Kolar, „Povjesničar dr. Ferdo Šišić kao saborski zastupnik 1908.-1911.“, Scrinia

Slavonica 3, 2003, 413-433.

Miloš Ković (ed.), Srbi 1903-1914: istorija ideja, Belgrade, 2015.

Suzana Leček (ed.), Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti, Slavonski Brod, Zagreb,

2013.

Srećko Lipovčan, „Dr. Ivo Pilar (1874.-1933.): Život i djelo (Nacrt)“, Pilar 1, 2006, 11-19.

Stjepan Matković, „Skica za životopis Stjepana Srkulja“, Pilar 2, 2012, 89-96.

Stjepan Matković, „Je li Ivo Pilar bio pravaš?“ in: Zdravka Jelaska Marijan and Zlatko

Matijević (eds), Pravaštvo u hrvatskoj politici i kulturnom životu, Zagreb, 2013, 387-427.

Matthias Middell and Lluis Roura Aulinas (eds), Transnational Challenges to National

History Writing, Houndmills, 2013.

Nikica Mihaljević, “Crno-bijelo u crnini: ogled o recepciji političkoga i umjetničkoga djela

Milana pl. Šufflaya na razmeđi milenija“, Književna republika 3-4, 2003, 138-162.

Dragan Milanović (ed.), Vjekoslav Klaić: život i djelo, Zagreb–Slavonski Brod, 2000.

Kosta Milutinović, Studije iz srpske i hrvatske istoriografije, Novi Sad, 1986.

Magdalena Najbar-Agičić, U skladu s marksizmom ili činjenicama? Hrvatska historiografija

1945-1960., Zagreb, 2013.

Grga Novak (ed.), Zbornik naučnih radova: Ferdi Šišiću povodom šezdesetgodišnjice života,

1869-1929, posvećuju prijatelji, štovatelji i učenici, Zagreb, 1929.

Viktor Novak, “Ferdo Šišić: 9. III. 1869. - 21. I. 1940.”, Ljetopis Jugoslavenske akademije

znanosti i umjetnosti 54, 1949, 362-443.

Peter Novick, That Noble Dream: The 'Objectivity Question' and the American Historical

Profession, 1988.

Nebojša A. Popović, Slobodan Jovanović i jugoslovenska država, Belgrade, 2003.

Ilaria Porciani and Lutz Raphael (eds), Atlas of European Historiography: The Making of a

Profession, 1800-2005, Houndmills, 2010.

Ilaria Porciani and Jo Tollebeek (eds), Setting the Standards: Institutions, Networks and

Communities of National Historiography, Houndmills, 2015.

Lutz Raphael, Geschichtswissenschaft im Zeitalter der Extreme, Munich, 2003.

Radovan Samardžić, Pisci srpske istorije, Belgrade, 2007.

35

Mario Strecha, “O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u 19. stoljeću”,

Povijest u nastavi 3, 2005, 103-116.

Jan Surman, Universities in Imperial Austria, 1848-1918. A Social History of a Multilingual Space, West Lafayette, 2018

Jaroslav Šidak, “Dr. Gavro Manojlović (U povodu 100-godišnjice njegova rođenja)“,

Historijski zbornik 1956, 253-255.

Jaroslav Šidak, „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje (1971)“, Kroz pet

stoljeća hrvatske povijesti, Zagreb, 1981, 351-369.

Zbornik Filozofskog fakulteta, Beogradski univerzitet, Belgrade, Vol.7 (1963): Spomenica

Viktora Novaka; Vol.10 (1968): Spomenica Vase Čubrilovića; Vol.11 (1970): Spomenica

Jorja Tadića; Vol.12 (1974): Spomenica Georgija Ostrogorskog.

University and University Elites: Croatia

Florian Bieber, Harald Heppner (eds), Universities and Elite Formation in Central, Eastern

and South Eastern Europe, Vienna, Zurich, 2015.

Stjepan Damjanović (ed.), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: monografija, Zagreb,

1998.

Dragutin Horvatić et al. (eds), Spomenica: 1919-1994, Građevinski fakultet, Zagreb, 1994.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (1866-1966), Zagreb, 1966.

Vanda Kochansky-Devide (ed.), Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (1874-

1974): prilikom stogodišnjice organiziranog znanstvenog i nastavnog rada iz prirodnih i

matematičkih znanosti, Zagreb, 1974.

Koraljka Kos (ed.), Muzička akademija u Zagrebu (1921-1981): spomenica u povodu 60.

godišnjice osnutka, Zagreb, 1981.

Tihana Luetić, Studenti Sveučilišta u Zagrebu (1874-1914): društveni život, svakodnevica,

kultura, politika, Zagreb, 2012.

Tihana Luetić, Tihomir Vukelja, Prirodoslovci i matematičari: postanak domaće akademske

prirodoslovno-matematičke zajednice u Hrvatskoj, Zagreb, 2017.

Milan Moguš (ed.), 140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1861.-2001.),

Zagreb, 2001.

Željko Pavić (ed.), Pravni fakultet u Zagrebu (1776-1996), I-IV, Zagreb, 1996-1999.

Renata Pavlina (ed.), Agronomski fakultet (1919.-1994.), Zagreb, 1994.

Hrvoje Požar, Rudolf Filipović (eds), 125 godina Jugoslavenske akademije znanosti i

umjetnosti (1866 -1991), Zagreb, 1991.

Pravni fakultet u Zagrebu = Faculty of Law University of Zagreb, Zagreb, 2001.

36

Vojo Rajčević, Studentski pokret na zagrebačkom Sveučilištu između dva rata (1918-1941),

Zagreb, 1959.

Vojo Rajčević, Slobodan Žarić, Revolucionarni omladinski pokret u Hrvatskoj, I-III, Zagreb,

1979-1980.

Spomenica na svetčano otvaranje Kralj. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, prvoga

Hrvatskoga, dana 19. listopada 1874., Zagreb, 1875.

Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (1874-1899),

Zagreb, 1900.

Sveučilište Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu (1874-1924): spomenica

Akademičnoga senata, Zagreb, 1925.

Sveučilište u Zagrebu - Arhitektonski fakultet 1919. - 1920. - 1999. - 2000.: osamdeset godina

izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj, Zagreb, 2000.

Jaroslav Šidak (ed.), Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, I-II,

Zagreb, 1969.

Anton Švajger (ed.), Medicinski fakultet u Zagrebu (1917.-1997.), Zagreb, 1997.

Tehnički fakulteti (1919. - 1994.): monografija u povodu 75. obljetnice osnutka Tehničke

visoke škole u Zagrebu, Zagreb, 1994.

Peter Vodopivec, Aleš Gabrič (eds), The Role of Education and Universities in Modernization

Processes in Central and South-Eastern European Countries in 19th and 20th Century,

Ljubljana, 2011.

University and University Elites: Slovenia

Aleš Gabrič, „The education system in Slovenia in the 20th century“, Družboslovne razprave

32-33, 2000, 55-71.

Aleš Gabrič, „Slovenska akademija znanosti in umetnosti na političnem prepihu svojega

prvega desetletja“, Zgodovinski časopis 3-4, 2011, 438–457.

Aleš Gabrič, Sledi šolskega razvoja na Slovenskem, Ljubljana, 2012.

Igor Grdina, „Prispevki k zgodovini slavistike na univerzi v Ljubljani 1919-1930“,

Zgodovinski časopis 2, 1992, 233-248.

Slavko Kremenšek, Slovensko študentsko gibanje 1919-1941, Ljubljana, 1972.

Željko Oset, Zgodovina Slovenske akademije znanosti in umetnosti. Prizadevanja za

ustanovitev Akademije, ustanovitev in njena prva leta, Ljubljana, 2014.

Željko Oset, „Rusi prihajajo! Ruski profesorji na tehniški fakulteti Univerze v Ljubljani v

obdobju Kraljevine SHS“, Monitor ISH 1, 2016, 87-108.

37

Zgodovina slovenske univerze v Ljubljani do leta 1929, Ljubljana, 1929.

Petdeset let slovenske univerze v Ljubljani, Ljubljana, 1969.

75 let Univerze v Ljubljani 1919-1994, Ljubljana, 1994.

90 let Univerze v Ljubljani: med tradicijo in izzivi časa, Ljubljana, 2009.

Zbornik Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani: 1919-2009, Ljubljana, 2009.

University and University Elites: Serbia

Latinka Perović (ed.), Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka, III: uloga elita,

Belgrade, 2003.

Đorđe Stanković, Studenti i Univerzitet 1914-1954: Ogledi iz društvene istorije, Belgrade,

2000.

Ljubinka Trgovčević, Naučnici Srbije i stvaranje jugoslovenske države 1914-1920, Belgrade,

1986.

Ljubinka Trgovčević, Planirana elita: o studentima iz Srbije na evropskim univerzitetima u

19. veku, Belgrade, 2003.

Snežana Bojović, 200 godina Beogradskog univerziteta 1808-2008: istorija institucije,

Belgrade, 2011.

Neda Bokan (ed.), Od Velike škole i Liceja do danas: Univerzitet u Beogradu 1808-2008,

Belgrade, 2008.

Dragomir Bondžić, Beogradski univerzitet (1944-1952), Belgrade, 2004.

Radovan Samardžić (ed.), Sto godina Filozofskog fakulteta, Belgrade, 1963.

Dušan Tatić (ed.), 150 godina Univerziteta u Beogradu, Belgrade, 1989.

Dobrica Vulović (ed.), Beogradski univerzitet u predratnom periodu, narodnooslobodilačkom

ratu i revoluciji, Belgrade, 1983.

Univerzitet u Beogradu 1838-1988: zbornik radova, Belgrade, 1988.

Univerzitet u Beogradu 1808-2008: 200 godina Univerziteta u Beogradu i visokog

obrazovanja u Srbiji, Belgrade, 2008.

Women's Associations and Movement

A History of Central European Women's Writing, Celia Hawkesworth (ed.), London, 2001.

38

Ann Taylor Allen, Feminism and Motherhood in Western Europe, 1890-1970 The Maternal

Dilema, New York, 2005.

Rebeka Anić, Više od zadanoga. Žene u Crkvi u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Split, 2003.

Lucija Benyovsky, „Društvo Hrvatska žena“, Marulić- Hrvatska književna revija 26, 1993,

747-750.

Lucija Benyovsky, Društvo Hrvatska žena u Karlovcu 1921-1945 1991-1996, Karlovac,

1996.

Lucija Benyovsky, „Dobrotvorna gospojinska društva u Hrvatskoj od osnivanja do Prvog

svjetskog rata“, Časopis za suvremenu povijest 30/1, 1998, 73-93.

Lucija Benyovsky, „Društvo Hrvatska žena i Zagorka“, Hrvatska revija: časopis Matice

hrvatske 2, 2009, 124-136.

Gisela Bock, Women in European History, Oxford, 2002.

Dijana Dijanić, „Društveno-kulturni aspekti položaja žena: Antifašistička fronta žena (1945.-

1953.)“ Phd, Zagreb, 2014.

Gorges Duby, Michelle Perrot (eds), A history of Women in the West V, Cambridge-London,

1996.

Melisa Feinberg, Elusive Equality: Gender, Citizenship, and Limits of Democracy in

Czechslovakia 1918-1950, Pitsburgh, 2006.

Andrea Feldman, „Prilog istraživanju ženskih organizacija – Udruženje univerzitetski

obrazovanih žena“ in: Dunja Rihtman Auguštin, Zvonko Lerotić (eds), Žene i društvo

kultiviranje dijaloga, Zagreb, 1987, 235-246.

Andrea Feldman (ed.), Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest, Zagreb, 2004.

Vlatka Filipčić Maligec. Žensko lice preporoda, Gornja Stubica, 2006.

Fabio Giomi, Making Muslim women European. Voluntary associations, gender

and Islam in post-Ottoman Bosnia and Yugoslavia, Budapest and New York,

2018.

Mirjana Gross, Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb, 1992.

Dina Gusejnova, European Elites and Ideas of Empire, 1917-1957, Cambridge, 2016.

Francisca de Haan, Krassimira Daskalova, Ana Lotfi (eds), A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms, Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and

20th Centuries, CEU Press, 2006.

Gabriella Hauch, Vom Frauenstandpunkt aus. Frauen im Parlament 1919 bis 1933, Wien,

1995.

Gabriella Hauch, Frauen bewegen Politik. Österreich 1848-1938, Studien zur Frauen und Geschlechterforschung 10, Innsbruck-Wien-Bozen, 2009.

Vijoleta Herman Kaurić, „Za naše junake: rad dobrotvornih humanitarnih društava u gradu

Zagrebu 1914-1918“, PhD, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, 2007.

Vijoleta Herman Kaurić, „Koliko je društava djelovalo u Zagrebu za vrijeme Prvog svjetskog

39

rata“, Historijski zbornik 62/2, 2009, 427-498.

Diethild Hüchtker, Geschichte als Perfomance. Politische Bewegungen in Galizien um 1900,

Frankfurt, 2014.

Rada Iveković, „Studije o ženi i ženski pokreti“ in: Dunja Rihtman Auguštin, Zvonko Lerotić

(eds), Žene i društvo kultiviranje dijaloga, Zagreb, 1987.

Suzana Jagić, “Jer kad žene budu žene prave…“: Uloga i položaj žena u obrazovnoj politici

Banske Hrvatske na prijelazu u XX. stoljeće, Povijest u nastavi 11, 2008, 77-100.

Renata Jambrešić Kirin, Tea Škočić (eds), Između roda i naroda: etnološke i

folklorističke studije, Zagreb, 2004.

Renata Jambrešić Kirin, Dom i svijet: o ženskoj kulturi pamćenja, Zagreb, 2008.

Barbara Jancar-Webster, „Women in Yugoslav National Liberation Movement“ in: Sabrina P.

Ramet (ed.), Gender Politics in the Western Balkans: women and society in Yugoslavia and

Yugoslav successor state, Pennsylvania, 1999, 67-87.

Permilla Jonsson et al. (ed.), Crossing Boundaries: Women´s Organizing in Europe and

Americas, 1880s-1940s, Stockholm, 2007.

Miroslav Jovanović, Slobodan Naumović (eds), Gender Relations in Southeastern Europe,

Belgrade-Graz, 2002.

Pieter M. Judson, "The Gendered Politics of German Nationalism, 1880-1900", in: David F.

Good, Margarete Grandner and Mary Jo Maynes (eds), Austrian Women in the 19th and 20th

Centuries, New York, 1996.

Jovanka Kecman, „Žene u sindikalnim organizacijama i štrajkovima u Jugoslaviji (1935-

1941)“, Historija 20. veka 13, 1975, 257-322.

Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-

1941, Belgrade, 1978.

Ida Knežević, „Žena u našoj advokaturi“, Odvjetnik. Glasilo advokatske komore SRH 9, 1968,

300-305.

Jasenka Kodrnja (ed.), Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj, Zagreb,

2006.

Mira Kolar, Mara Matočec – hrvatska književnica i njen rad na socijalno-političkom i

kulturnom polju u okviru seljačkog pokreta Braće Radić, Koprivnica, 1993.

Mira Kolar, Zbrinjavanje gladne djece u Hrvatskoj na pragu Prvog svjetskog rata, Slavonski

Brod, 2008.

Gordana Krivokapić-Jović, „'Društvo za prosvjećivanje žene i zaštitu njenih prava'- radikali i

žensko pravo glasa posle Prvog svetskog rata“ in: Latinka Perović (ed.), Srbija

umodernizacijskim procesima 19. i 20. veka, vol. 2: Položaj žene kao merilo modernizacije,

Belgrade, 1998.

Suzana Leček, „'Do sada se samo polovica hrvatskog naroda borila.' Hrvatska seljačka stranka

i žene (1918-1941.)“, Historijski zbornik 59, 2006, 93-130.

Ivana Lončar, „Udruga Hrvatska žena u Osijeku“, Scrinia Slavonica 11, 2011, 207-258.

Mirjana Obradović, „Udruženje univerzitetski obrazovanih žena u Jugoslaviji 1927.-1941.

40

godine“ in: Latinka Perović (ed.), Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka, vol 2:

Položaj žene kao merilo modernizacije, Belgrade, 1998.

Ida Ograjšek Gorenjak, Opasne iluzije: Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji, Zagreb,

2014.

Kevin Passmore (ed.), Women, Gender and Fascism in Europe 1919-1945, Manchester, 2003.

Dubravka Peić Čaldarević, „Ženska profesionalna udruženja u Hrvatskoj 1918-1941 (Prilog

istraživanju društvenog položaja žena u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova)“, MA,

Zagreb, 1996.

Dubravka Peić Čaldarević, „Osnovne karakteristike profesionalne djelatnosti žena u Hrvatskoj između dvaju svjetska rata 1919-1941“, Časopis za suvremenu povijest 29/3, 1997,

491-503.

Dubravka Peić Čaldarević, „'Ženska posla' između obitelji i profesije“, Otium 7-8, 1999-2000,

66-74.

Latinka Perović (ed.), Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka. Vol. 2: Položaj

žene kao merilo modernizacije, Belgrade, 1998.

Michelle Perrot, Moja povijest žena, Zagreb, 2009.

Sandra Prlenda, „Young, religious and radical. The Croat catholic Youth organizations 1922- 1945“ in: John Lampe, Mark Mazower (eds), Ideologies and National identities. The case of

Twentieth Century South East Europe, Budapest-New York, 2004, 82-110.

Sandra Prlenda, „Žene i prvi organizirani oblici praktičnog socijalnog rada u Hrvatskoj“,

Revija za socijalnu politiku 12, 2005, 319-332.

Sandra Prlenda, „Prema povijesti jugoslavenskih feminizama“ in: Sandra Prlenda (ed.), 'Kako

je bilo…' O Zagorki i ženskoj povijesti, Zagreb, 2011, 191-202.

Sabrina P. Ramet, Gender Politics in the Western Balkans: Women and Society in Yugoslavia

and Yugoslav successor states, Pennsylvania, 1999.

Leila J. Rupp, „Transnational Women´s Movements“, European History Online, http://ieg- ego.eu/en/threads/transnational-movements-and-organisations/international-social-

movements/leila-j-rupp-transnational-womens-movements (published 2011/06/16).

Lydia Sklevicky, Konji, žene, ratovi, Zagreb, 1996.

Irma Sulkunen, Leena Nevala-Nurmi, Pirjo Arkkola (eds), Suffrage, Gender and Citizenship.

International Perspectives on Parlamentary Reforms, Newcastle upon Tyne, 2009.

Agneza Szabo, „O sudjelovanju žena u hrvatskom narodnom prepoporodu“, Kaj – časopis za

književnost umjetnost i kulturu 4-5, 1995.

Alenka Šelih (ed.), Pozabljena polovica. Portreti žensk 19. in 20. stoletja na Slovenskom,

Ljubljana, 2007.

Marta Verginellla, Ženska obrobja. Vpis žensk v zgodovino Slovencev, Ljubljana, 2006.

Peter Vodopivec, Kako so ženske na Slovenskem v 19. stoletju stopale v javno

življenje, Zgodovina za vse, No. 2, 1994, 30-44.

Radina Vučetić, Evropa na Kalemegdanu. “Cvijeta Zuzorić” i kulturni život Beograda 1918-

1941, Belgrade, 2003.

41

Marina Vujnović, Forging the Bubikopf Nation. Journalism, Gender and Modernity in

Interwar Yugoslavia, New York, 2009.

Marija Wakounig (ed.), Die gläserne Decke: Frauen in Ost-, Ostmittel- und Südosteuropa im

20. Jahrhundert, Innsbruck et al., 2003.

Nira Yuval-Davis, Rod i nacija, Zagreb, 2004.

Heidrun Zettelbauer, "Die Liebe sei euer Heldentum." Geschlecht und Nation in völkischen

Vereinen der Habsburgermonarchie, Frankfurt, 2005

Dinko Župan, Mentalni korzet: spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868.-

1918.), Osijek, Slavonski Brod, 2013.

Croatian Lawyers

Franz Adlgasser, “Lawyers in the Austrian Parliament, 1848-1918. A Prosopographic Case Study”, in: Judit Pál, Vlad Popovici (eds), Elites and Politics in Central and Eastern Europe

(1848-1918), Frankfurt am Main et al., 2014, 39-52.

Jack Beatson and Reinhard Zimmermann (eds), Jurists Uprooted: German-Speaking Emigré Lawyers in Twentieth Century Britain, Oxford, 2004.

Mark Biondich, Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the Politics of Mass Mobilization 1904-1928, Toronto, 2000.

Lenard Cohen, ‘Judicial Elites in Yugoslavia: The Professionalization of Political Justice’,

Review of Socialist Law, 11 (1985).

Alex Dragnich, The First Yugoslavia. The Search for a Viable Political System, Stanford,

1983.

Neda Engelsfeld, Prvi parlament Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1989.

Hinko Hinković, Les Croates sous le joug Magyar, Paris, 1915.

Hinko Hinković, Iz velikog doba. Moj rad i moji doživljaji za vrijeme svjetskog rata, Zagreb, 1927.

Bosiljka Janjatović, Politički teror u Hrvatskoj 1918-1935., Zagreb, 2002.

Sarah A. Kent, Attorneys in Zagreb, Croatia, 1884-1894, PhD., Indiana University, 1988.

Sarah A. Kent, Hrvatski odvjetnici i politika profesije: dilema profesionalizacije 1884-1894,

Historijski zbornik 43, 1990, 249-269.

Otto Kirchheimer, Political Justice: The Use of Legal Procedure for Political Ends,

Princeton, 1961.

Nada Kisić Kolanović, Ivo Politeo, Zagreb, 2015.

Željko Klaić, Matko Laginja i političko-gospodarski problemi Istre (1918.-1930.): zbornik

radova, Rijeka, 2003.

42

Bogdan Krizman, Hrvatska u prvom svjetskom ratu, Zagreb, 1989.

Hinko Krizman, Dnevnik (1937-1941): život u politici, Željko Karaula (ed.), Varaždin 2014.

Josip Lakatoš, Medju ‘veleizdajnicima’, Zagreb, 1910.

Stjepan Lebović, Dr. Ivša Lebović i HSS u Bjelovarskom kraju, Bjelovar, 2007.

Marko Kostrenčić (ed.), Josip, Smodlaka, Zapisi dra Josipa Smodlake, Zagreb, 1972.

Stjepan Matković, Čista stranka prava 1895-1903, Zagreb, 2001.

Ivo Perić, Ante Trumbić na dalmatinskom političkom poprištu, Split, 1984.

Josip Šilović, Kazneno pravo, Zagreb, 1893.

Sloven Smodlaka, La justice administrative en Yougoslavie, Paris, 1931.

Randel Todorović, Činovnički problem, Belgrade, 1922.

[Trumbić, Ante:] Dr Ante Trumbić (1864-1938). Životopis kroz spise osobnoga Arhiva u

Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Split, 2015.

Peter Wrabetz, Österreichische Rechtsanwälte in Vergangenheit und Gegenwart, Vienna, 2nd

ed., 2008.

August, 2017

Updated: March, 2019