Thilo Bode - Krivotvoritelji Hrane

to nam prehrambeni koncerni serviraju na tanjur

jjf Thilo Bode, roen 1947., studirao jesociologiju i ekonomiju. Godine 1989. postao je direktorom organizacije O Greenpeacea Njemaka, a 1995. Greenpeercea International. Godine | 2002. u Berlinu je osnovao Potroaku J f organizaciju Foodwatch, kojoj je i danas elu. Thilo Bode autor je nekoliko M na knjiga. Godine 2003. izdao je Demokracija odaje svoju djecu, a njegova polemika iz 2007. Abgespeist (Iskljuivo hranjenje) je bestseler. Zaklada Schvvab izabrala ga je 2009. za socijalnoga poduzetnika godine.

KRIVOTVORITELJI HRANE

0

T B

h il o ode

to nam prehrambeni koncerni serviraju na tanjur

Krivotvoritelji hrane

Mozaik knjiga

SADRAJ

Predgovor.......................................................................... 7 1. Veliko dovoenje u zabludu kao strategija rasta prehrambenih koncerna...........11 2. Tvornica hrane iz snova - wellness, zdravlje, ljepota, vitkost....................... 33 3. U potrazi za izgubljenom kvalitetom - tradicija lai...................................................... 53 4. Rast velikih na troak malih - la o eeru............69 5. Moderne bajke: Preuzimanje odgovornosti za spaavanje svijeta.....90 6. Rast bioiluzija......................................................111 7. Kapitulacije inspektora........................................ 131 8. Kako natjerati neodgovornu industriju da se pone ponaati odgovorno.......................... 148 Panja - zablude!........................................................... 171 Zahvale..........................................................................179 IZVORI........................................................................181

Predgovor

N a p o e t k u 2 0 1 0 . bio sam pozvan na Svjetski gospo darski forum. Na taj sastanak snanih i bogatih iz politi ke i gospodarstva, koji svake godine u vicarskom Davosu nekoliko dana raspravljaju o stanju u svijetu, pozvano je takoer nekoliko predstavnika nevladinih organizacija. Naziv glavnog dogaaja bio je Unaprijediti stanje u svi jetu: promisliti, redizajnirati, obnoviti. Bio sam znati eljan saznati kakve e signale poslati svijetu politiki i gospodarstveni lideri, poput Billa Gatesa, Billa Clintona i Josefa Ackemanna, raspravljajui u godini nakon jed ne od najteih financijskih i gospodarstvenih kriza za dnjih desetljea.

Napomena: Sve tvrdnje navedene u knjizi iskljuivo su miljenje autora i nemaju nikakve veze sa stavovima nakladnika.

Naveer drugoga dana elio sam natrag u svoj hotel Schatzalp, bivi sanatorij, poznat iz arobnoga brijega Thomasa Manna, kojem se moe pristupiti samo iarom. Iza mene je bio konferencijski dan koji me prilino iscr pio. Na donjoj postaji iare htio sam kupiti voznu kartu, no, kao to m ije objasnio kondukter, morao sam eka ti jer je sljedea vonja bila rezervirana za bankare. Istu stvar doivio sam kad sam konano, sat vremena kasni je nego sam planirao, stigao u hotel i htio neto pojesti: i ovdje je meni i nekoliko drugih nezadovoljnih gostiju objanjeno daje i hotelski restoran i restoran u blizini do

Thilo Bode: KR IV O T V O R IT ELJI HRANE

PREDGOVOR

zadnjega mjesta rezerviran za Banku Barclays - za zatvo reno drutvo. Veer je zavrila u pranoj pokrajnjoj hotel skoj sobi nalik na ormar za metle - mi, te veeri neeljeni gosti, nali smo se ponovo za majim stolom zatvorenoga bankarskoga drutva. U daljnjem tijeku Svjetskoga gospodarskog foruma ne prestano mi je bila pred oima drastina simbolika pred stavnika Banke Barclays, primjenjiva na velike dijelove gospodarstva: samo godinu dana nakon krize, koja e se u obliku astronomskoga javnoga duga nastaviti jo de setljeima, predstavnici mnogih kompanija ponaaju se elitistiki i arogantno - kao i dosad. U Davosu je bilo razmiljanja i samopropitkivanja vlastitih nedostataka, ni traga promiljanju i redizajnu. Na jednom je preda vanju direktor jedne od najveih svjetskih neinhibiranih banaka rekao da tvrtke zauzimaju stajalite da su spre mne preuzeti rizike - no na injenicu da tvrtke moraju biti odgovorne za rizik ovaj je ovjek izgubio dar govora. Umjesto toga, uo sam u Davosu stare recepte i izraze: samo tvrtke mogu suditi i lako bi, odnosno bolje, mogle djelovati da im pritom ne smeta drava. R i j e j e pa la, ako je uope i postojala, u ton prijateljskoga aljenja - iako ponekad i to moramo i trebamo - ali ne u smislu jasne izjave politikih potreba. U odnosu na opaanja iz Davosa, prehrambena indu strija, kojom se zadnjih osam godina intenzivno bavim, sasvim je u trendu. Bez obzira na skandale s pokvare nim mesom i pretiskavanjem deklaracija, oito netaknu ta bijesom mnogih potroaa prevarenih pakiranjima, ili

imitacijama sira i unke, prehrambena industrija djeluje uobiajeno poslovno. Za promiljanje i redizajn po stoje tisue dobrih razloga, ali efovi tvrtki i vodei mo nici signale oigledno jo ne prepoznaju. Brana veselo kae da su prehrambene namirnice tako sigurne i dobre kao nikada dosad i ustraje na vlastitom potivanju zakona. Stvarnost je drukija: proizvoai prehrambenih na mirnica i trgovci svakodnevno varaju nas potroae na vodnom vrhunskom kvalitetom, to je samo pametan trik za publicitet, svakodnevno nas potiu na takozva nu funkcionalnu pseudoljekovitu hranu, iji je jedi ni pozitivan uinak vidljiv u visokoj prodaji u industriji. Godinama brana svojim monim lobiranjem sprea va transparentno oznaavanje svojih proizvoda, tako da odraslim osobama, a osobito djeci, mogu nastaviti pro davati hranu koja sadrava previe eera, soli i masno a, pridonosei tako prevagi drutvenoga megaproblema. Moje iskustvo s branom proizvoaa prehrambenih namirnica bilo je tijekom zadnjih nekoliko godina pove zano sa Svjetskim gospodarskim forumom u Davosu, kao pod povealom: Politika se mora ponovo jae ukljuiti u borbu protiv posebnih interesa svjetskih koncerna i brani; mora rei dosta na i dalje tako u prehrambenoj industriji, kao i u financijskoj brani. Prehrambeni koncerni moraju uini ti ono to je njihov stvarni cilj: pruiti potroaima uisti nu sigurnu i dobru hranu. No nita se nee promijeniti samo od sebe. Stalno mo rate imati na umu: Prehrambena je industrija vrlo snana.


Sa 150 milijarda eura prometa svrstava se - uz strojar stvo, elektrotehniku, autoindustriju i kemijsku industriju - meu pet glavnih gospodarskih sektora u Njemakoj. Malo tko zna daje proraun za oglaavanje od 2,8 mili jarda eura vei od prorauna u ovom podruju mjerodav ne i poznate autoindustrije. Hrana je veliki posao. Sa svim posljedicama. Prehrambena se industrija vodi kriterijima svih poslovnih poduzea, uspjeh se mjeri po prinosima i rastu. No rast trita hrane u naim je razvijenim zemlja ma u zakonskim granicama. Da bi izbjegle ovaj dvojbeni rast, prehrambene su kompanije postale inovativne: ob mana i dovoenje u zabludu pripadaju najnormalnijim alatima brane. Ova knjiga pokazuje kako funkcionira veliko dovoe nje u zabludu. Svi se hranimo, pa moramo znati to nam krivotvori telji hrane serviraju na tanjure. Kao potroa ne moete slomiti mo najveih prehrambenih kompanija, to moe samo politika, koja moe preprijeiti put industriji. Pri je svega, trebamo djelotvorne zakone koji e tititi pra va potroaa, i dravu koja e jamiti njihovu provedbu. No, zbog toga to je borba konkurenata na tritu hra ne tako velika, potroae moramo gurati da bi zahtijeva li promjene u vezi s padom kvalitete. Pritube se isplate. Primjeri potroakih protesta pokazuju da su koncerni na koljenima. Jednostavno sredstvo borbe protiv njih jest: nekupovanje.

JL

Veliko dovoenje u zabludu kao strategija rasta prehram benih koncerna

S p o v j e r e n j e m u i v a j t e u hrani - etiri jednaka panela pozivala su u predvorje Giirzenicha, u dvoranu u kojoj se u proljee 2010. u Kolnu odravao Dan proi zvoaa prehrambenih proizvoda. tandove su postavili Nestle i Dr. Oetker; Kaisers Tengelman i PepsiCo ta koer su bili tu, kao i Sinalco i asopis Lebensmittel Zeitung. Svuda koarice i tanjurii s narezanom unkom i slatkiima; kod proizvoaa keksa Lamberza okoladna fontana; kod Kaisers Tengelmana pripremao se za broj ne mukarce i nekoliko dama svjei voni sok; Nestleovi aparati za Nescafe radili su bez prestanka... Ranije su za ruak bili poslueni preni kampi, guska, pjenica od tuke i okruglice od marelica s preljevom od vanilije; u velikoj dvorani, gdje je na istaknutom mjestu bio oglaen slogan dogaanja S povjerenjem uivajte u hrani, sasta lo se 600 vrhunskih menadera iz prehrambene industri je i trgovina hranom. Ondje su stajali Jiirgen Abraham, proizvoa unke i predsjedajui mone Savezne udru ge njemake prehrambene industrije (BVE), kao i Josef Sanktjo-hanser, predsjednik Udruge njemakih trgova ca (HDE), i govorili, kao to savezni dunosnici i govore


Veliko d ovoenje u zabludu kao strategija rasta prehram benih koncerna

u takvim prigodama, da hrana jo nikada nije bila ta ko sigurna i dobra kao danas, da nikada dosad nije kod proizvoaa bilo toliko unutarnje kontrole kvalitete te da su ciljani napadi na proizvode, poduzetnike i bran u voeni s namjerom da se poljulja osnovno povjerenje prilikom kupnje prehrambenih namirnica. Oba su lobi sta rijeima doslovce bievala zatitu potroaa jer ma le teme sablanjavaju i brana je kriminalizirana. Oni, dakako, ponovo upozoravaju na jedan od novih propisa i nepotrebno upletanje koje branu samo unazauje. ak 50 milijuna kontakata s kupcima dnevno, jasan su znak povjerenja potroaa u prehrambenu industriju. Kad bi ovjek u tom trenutku napustio dvoranu i na oblinjem kiosku uzeo nekoliko novina i asopisa ili jednostavno otiao u najblii supermarket, doao bi do sasvim drukijih rezultata: da brana proizvoaa pre hrambenih namirnica izigrava povjerenje potroaa - i to svakoga dana iznova. ini se da, na primjer, austrijska tvrtka Phanner & Co. gotovo izaziva nepovjerenje potroaa. Na pakiranju nji hova ledenog aja uti aj i peruanska jagoda naslika na su dva velika ploda tog egzotinog voa, a u napitak se stavlja tek komadiak peruanske jagode; umjesto toga, okus peruanske jagode doaran je aromom. I inae posto ji velik nesrazmjer izmeu tvrdnji na proizvodu i zbilje: navodi se daje napitak zoellness aj - moe mu se, dakle, pripisati ljekovita snaga prirode. Ali to je bezona wellness-prevara. U nazivu naveden uti aj, koji se smatra visokokvalitetnim, ini samo 15 posto napitka, a ostatak

ine biljni aj, limunska kiselina E 330 i ekvivalent od 47 kocaka eera u dvolitrenom tetrapaku. Kako ovaj napi tak razvija koristan efekt i promie wellness, ostat e zauvijek tajna Pfannera & Co. Nakon kritika potroaa, tvrtka je ustrajala u objanjenju da ni u kom sluaju ni je bila namjera dovesti potroaa u zabludu ili prevariti, to zvui prilino smijeno s obzirom na injenice. Tvrt ka je takoer upozorila na sitnijim slovima otisnut tekst na pakiranju, gdje su navedeni svi sastojci. Tako svaki odgovoran potroa ima mogunost informirati se i ove informacije ispravno protumaiti, pravdao se uhvaeni proizvoa aja. Takoer nas svakodnevno dovode u zabludu prikrivaju i poskupljenja promijenjenom veliinom pakovanja. Ve godinama gledaju u Udruzi za zatitu potroaa mreu proizvoaa s motom manje od toga, cijena jednaka. Trik je uvijek isti: da kupce ne bi odvratili od kupnje zbog poveanja cijena, jednostavno e staviti manje sadraja za istu cijenu, to e uoiti samo manji broj potroaa. Do poetka 2009. godine jo je i bila mogua neka zatita od takva varanja, jer su za pojedine proizvode, kao to su mlijeko, gazirana pia, voni sokovi, eer ili okolada, bile propisane veliine pakiranja. No taje zatitna mjera ukinuta po smjernici EU, pa proizvoai ovu mogunost mogu nesmetano koristiti za prevaru potroaa. Sladoled je, na primjer, svojevremeno uglavnom bio u kutijama od 1000 ml; danas je u zamrzivaima esto u pakiranjima od 900 ml ili od samo 850 ml. I kod voa se uraunava te ina ae, a cijena ostaje posve ista. Prikriveno poveanje



cijena je znatno. Proizvoa okolade Mars smanjio je te inu Milky waya s 26 na 21,9 grama, a najavljuje za svo je potroae poskupljenje od 18,7 posto. Maggi odvraa kupce: ak 33 posto vie novca morat e izdvojiti za nji hovu pileu juhu Bon Appetit s likovima ivotinja, a sa draj vreice dostatan je za tri tanjura, a ne vie za etiri tanjura kao ranije. Krenje povjerenja kamo god pogledamo. Samo ne koliko tjedana prije dogaanja S povjerenjem uivajte u hrani u Kolnu, bilo je poznato da Savezni ured za kartele istrauje najmanje 15 trgovakih drutava i proizvoaa hrane i provodi istraivanja u tim tvrtkama. Imena osum njienika redom spadaju u Tko je tko? u prehrambenoj industriji: ukljueni su maloprodajni div Metro, Edeka, Rewe i Lidl, jednako tako lanac drogerija Rossmann, pro izvoa ivotinjske hrane Fressnapf ili proizvoa oko lade Mars. Organizacija sumnja da e stranke, stavljajui uobiajenu maloprodajnu cijenu, predloiti donje cje novne granice za kavu, slastice i hranu za kune ljubimce. Kontroverzno je, prije svega iz perspektive potroaa, to je danas jedan od poslovnih modela i vertikalno do govaranje cijena izmeu proizvoaa i trgovaca u pre hrambenoj industriji. Prije su meu dobavljaima istih proizvoda bili poznati uglavnom horizontalni cjenovni karteli. O jednom od tih natjecanja kartela govori i potkraj 2009. objavljen sluaj iz industrije prionica kave. U izvjetaju Ureda za kartele stoji jasno krenje vrstih pravila kartela pa je stoga u prosincu 2009. nametnuta

kazna od 160.000.000 eura protiv triju prionica kave: Tchibo, M elitta i Dallmayr, kao i protiv est odgovor nih zaposlenika. Na temelju spoznaja promatraa, od poetka 2 0 0 0 ., ako ne i od prije, postoje grupe za ra spravu u kojima sudjeluju direktori i voditelji prodaje e tiriju prionica kave koje samo ponitavaju jedna drugu na tritu - isto to trite njihov je glavni predstavnik, prigodom dogaanja kakvo se odravalo u Kolnu, rado sno okarakterizirao kao prijateljski naklonjeno. Izmeu 2000 . i 2008. sastali su se nakon istrage antitrusta ba rem 20 puta, uglavnom u hotelima u zranim lukama u Bremenu i Hamburgu; ponekad je sastanak trajao pola sata, ponekad tri sata; nije bilo dnevnoga reda ni popisa sudionika, a svi su sudionici obino pozivani telefonski. Za kreiranje cijena najvanijih proizvoda prionice kave u konanoj prodaji i odravanje akcijskih cijena naveli su razinu konkurentnosti, opseg, vrijeme objavljivanja i stupanja na snagu predloenog poveanja cijena. Spora zum je uvijek podrazumijevao cijenu 500-gramskog pa kiranja. Kod tvrtke Tchibo bile su to vrste Feine Milde (Fina blaga, op. prev.) i Gala; kod Krafta Kronung (Kru nidba, op. prev.), Meisterrostung (Majstorski prena, op. prev.) i Onko; kod Melitte Auslese (Izbor, op. prev.); u Dallmayru Prodorno. Stranke su, meutim, bile jasne, tako daje ured kartela, osim onim izriito dogovorenim glavnim proizvodima, poveao cijene i ostalim proizvo dima u kategoriji asortimana filtar-kave, kave u zrnu za espresso i pakiranju u jastuiima. Ured je u moguno sti dokazati daje u razdoblju od poetka 2003. i sredine



2008. bilo dogovoreno ukupno pet poskupljenja: pone kad je to iznosilo 50 centa za pakiranje od 500 grama, a ponekad 70 centa. Ilegalna namjetanja cijena nisu iz mijenjena ni nakon to su otkrivena, jer je ameriki pre hrambeni div Kraft Foods, koji je takoer bio ukljuen u ilegalna namjetanja, bio nespreman na ilegalno dogo varanje cijena i na taj se nain oslobodio novane kazne. Ako to usporedimo s kaznenim pravom, Kraft Foods je u ovom sluaju imao i dodatnu korist. Tvrtke Tchibo i Melitta podnijele su Uredu svoje podneske koji prolaze postupak na mjerodavnom prizivnom sudu. Na dogaanju Uivajte u hrani s povjerenjem u Kol nu, tijekom stanki se kod koktel-stolova takoer govorilo da su potroai pogoeni ilegalnim dogovaranjem cijena: razlog za to nalazio se u posvuda u dvorani ostavljenom izdanju asopisa Lebensmittel Zeitung, koji je izvjetavao o najnovijem statusu Ureda za kartele protiv mesne in dustrije. Pod naslovom Tresu se proizvoai mesa list pie da je nakon napada na 19 proizvoaa - ukljuuju i brendove kao to su Herta, Stockmeyer, Riigemvalder Muhle ili Wiltmann - situacija neodoljiva. Ured za kar tele imao je vrste dokaze da su tvrtke tijekom pet godi na, izmeu 2003. i 2008., dogovarale poveanje cijena. Jaka indicija za to imala je uporite u injenici daje vie zainteresiranih tvrtki Uredu za kartele u istrazi (...) iska zalo podrku i pitalo za mogunost ublaavanja sankcija - to znai da su se postavili, kao i Kraft Foods u sluaju prionica kave, kao dostupni svjedoci u nadi dobivanja djelominog ili ukupnog oprosta od kazne.

Oito je daje dogovaranje cijena protuzakonit i lo na in poduzetnika da na leima svojih klijenata pobjegnu konkurenciji. Tako daleko, tako loe, ali nakon svega mo e se razoarani potroa barem nadati da e uzdrmana konzola lanova kartela povremeno morati platiti kazne i da e morati prihvatiti tetu nanesenu ugledu tvrtke. No milijuni potroaa svakodnevno su prevareni i za vedeni drugim metodama - i to uz slubeno doputenje dravnih tijela. Ova sasvim legalna prevara ima sustav koji pripada strukturi prehrambene industrije u Njema koj koja se sama po sebi podrazumijeva i nije jako zamjet ljiva. Zakon o hrani slui kao fasada, iako je zanimljivo formulirano da su zabranjene obmana i prijevara potro aa. No u isto vrijeme ovaj standard stalno potkopava ju proizvoai i distributeri hrane, ija bi politika trebala biti obuhvaena i kanjena od pravosua. Istaknuti pri mjer za to je Upravni sud u Kolnu poetkom 2010. Samo jedanaest dana prije nego to je na dogaanju Uivajte u hrani s povjerenjem u Kolnu glavni lobist Jiirgen Abraham sveano u dvorani izrekao: Mi elimo iskren dija log s potroaima, mi nemamo to skrivati, Upravni sud u Kolnu pozvao je suce na akciju i upozorio na nunost zatite potroaa. Nuno je objaviti kodeks povjerenstva prehrambenih tvrtki. Komisija je svjesna da ne poznaje obinog potroaa u Njemakoj, za razliku od obinog potroaa koji zna to ta komisija predstavlja. Provodi zacrnjene odluke visoko pozicioniranih slubenika. Ko misija je smjetena u Saveznom ministarstvu za prehranu i pitanja potroaa i odgovorna je za bibliju njemake

Thilo Bode: K R IV O T V O R IT ELJI HRANE

Veliko dovo en je u zabludu kao strategija rasta prehram benih koncerna

prehrambene industrije - Kodeks hrane. U knjizi su po stavljena temeljna naela, takozvane oznake prome ta hrane. Naela i pravila su, na primjer, da se kruh ne moe zvati kruhom ako nije peen, da vono kremasto punjenje ne treba sadravati voe ili da u salatu od haringa moe biti pomijeano govee meso. Vodee smjernice za sastav pudinga kau: okoladni puding i okoladni desert i u istom smjeru opisani srodni proizvodi (...) sadravaju najmanje 5 g kakao praha (...); koliine se odnose na 500 grama (...). Pritom je slubeno utvreno daje u redu to okoladni puding ne mora vie sadravati vie od jedan posto kakaa, ali je jo uvijek doputeno da se zove okoladni puding. U Kodeksu hrane mnogo je ta kvih sumnjivih, apsurdnih naela, a svima im je zajedni ko da uglavnom koriste proizvoaima, a ne potroaima. Jedan lanak doputa da sendvi sa unkom ne treba sa dravati unku (Sastojci od unke nisu uobiajeni.). Jo jedan lanak kanjava prodaju salate od krumpira koja sadrava vie od 20 posto krumpira. Treba biti sretan to je za salatu s kobasicama, ako se ona priprema s biljnim uljem i/ili octom, propisano najmanje 50 posto kobasica, iako postotak pada na mravih 25 posto ako se pri izra di koristi majoneza. Jo jedan lanak dovodi do grotes kne prakse da miii i grupe miia koje su izvaene iz komada mesa (...), bez posebnog propisa mogu biti spo jeni u veu unku; drugim rijeima, doputeno je, ak i naglaeno, da se zajedno preani dijelovi mesa nazivaju unkom unato injenici to mnogi potroai misle o unki kao komadu mesa u izvornom obliku. Smijena bi

bila pria o tajni spravljanja salate od krumpira da ni je toliko neugodna: s blagoslovom nadreenih iz M ini starstva za zatitu potroaa imenuje se komisija koja e provoditi u praksi prijevare i obmane potroaa u korist prehrambene industrije. Smjernice ove vrste nainjene su za praktinu primjenu kod mnogih proizvoaa, kod njih proizvedena hrana sadrava odreene skupe sastojke, a odreuje se najmanji postotak koji moe biti ukljuen te nadoknada skupljih sastojaka jeftinijim punilima ili za mjenskim pripravcima te masovnom upotrebom aditiva za okus. Neizbjena posljedica: Danas mnoge namirni ce imaju certifikat kvalitete i ine se puno kvalitetnijima nego to zapravo jesu. Visina sredstava uloenih u ogla avanje osigurat e da se postupni gubitak kvalitete vie ne moe nadoknaditi. Osim to su, u naelu, javne smjer nice potpuna nepoznanica za veinu potroaa, injenica je i to da e sastanci Povjerenstva za hranu koji se odra vaju o Kodeksu hrane - nakon rjeenja Upravnog suda u Kolnu - ostati u tajnosti. Monstruozno. Ondje zajedno sjede 32 povjerenika koje je imenovalo Ministarstvo, uk ljuujui i lobiste kakav je Savez za zakon o hrani i znanost o prehrambenim namirnicama, udruge njemakih mesara i poljoprivrednika te pojedinih poduzea kakva su Unilever i Bofrost, ali i od drave financirane potro ake centrale, te odreuju nain i norme za standarde prehrambene industrije s dalekosenim posljedicama za milijune potroaa. Oni nameu pravila postupka, oso bito obvezu tajnosti. Javnosti tako ostaje potpuno skrive no kojim je argumentima odlueno da komadi slijepljena



mesa mogu biti prodani kao unka. Na radost mini starstva i lobista, Upravni sud odbio je pritube bizarnim argumentom da e bez potrebne tajnosti patiti otvorena rasprava i neutralna odluka. No, otvorenog miljenja nema iza zatvorenih vrata. Daleko je od realnosti takoer i miljenje suda da e u komisiji biti neutralnih odluka. Ni lobisti mesarskih udruga i poljoprivrednih zadruga nisu neutralni; neutralni savjetnici nisu ni voditelji Unilevera i Bofrosta, ali predstavljaju vrlo specifine intere se. Nitko ih ne optuuje, to je njihov posao. Ali upravo stoga mora u vladinom povjerenstvu biti mogu otvoren i javan sukob miljenja i argumenata. Umjesto toga, za kon propisuje zavjet utnje koji prema pravilniku ko misije nije lako zaobii. Oglaavanje gleda na povjerenje potroaa sasvim drukije. Pritom nita ne mijenja 50 milijuna kontakata s kup cima dnevno, koji su, prema miljenju trgovakog lobi sta Josefa Sanktjohansera, izraz povjerenja potroaa u prehrambenu industriju. Budui da se odluke o kupnji nakon mnogih od tih 50 milijuna kontakata temelje na prijevari te su stoga daleko od toga da budu znak povje renja - primjeri su to povjerenja zasnovanog na obmani. Drugim rijeima: mnogi voni jogurti na ijoj se ambalai nalaze velike sone jagode, sadravaju jedva pola jagode - hoe li biti spremni na povlaenje Josefa Sanktjohanse ra 50 milijuna puta u danu? U mnogim je pileim juha ma obraena samo pilea mast, ali ne i komad piletine! Na policama trgovina nalaze se jetrena pateta bez jetara, salata od haringe mijeana s govedinom i okoladni

puding sa sadrajem kakaa od 1 posto. Veliki dijelovi in dustrije jo uvijek nisu shvatili da e povjerenje nestajati a nepovjerenje rasti ako pilea juha bez piletine bude imala okus piletine, ako na jogurtu od jagoda bude pisalo da sadrava 1,9 posto udjela jagode i okus jagode. Spomenu tih 50 milijuna kontakata s kupcima treba tumaiti kao znak povjerenja isto kao i jogurt od jagoda na kojem je navedeno da sadrava samo 1,9 posto jagoda - s iznim kom daje prehrambena industrija u svoj dep stavila pro fit. Tih 50 milijuna kontakata s kupcima je poput puenja u umi. Brana zna daje povjerenje potroaa poljuljano i smanjeno. ak i skupom Uivajte u hrani s povjere njem u Kolnu omastili su brkove vrhunski menaderi. Meu njima i Jens Lonneker, direktor Rheingoldova in stituta za kvalitativnu analizu trita. Nakon dubinskog psiholokog ispitivanja 1060 ena i mukaraca o skanda lima u vezi s hranom i kritikih izvjetaja u medijima, kae psiholog svojim domainima: Vie afera u budu nosti oekuje 82 posto ispitanika. Krenje povjerenja ve je tu. Kako Lonneker kae, mir vlada u sobi, menade ri prehrambene industrije primili su izjavu naizgled smi reni, kao daje govornik rekao neto sasvim uobiajeno, a ne suprotno onomu o emu govori sam naziv dogaanja. Nepovjerenje to ga mnogi potroai osjeaju prema prehrambenoj industriji doista je prikladno. M nogi su proizvoai sigurno svjesni ovoga nedostatka povjerenja, ali ga ne mogu pojmiti. Njih pogoni natjecanje, uhvaeni su u zamku rasta prodaje. Kao i sve druge tvrtke u tri nom gospodarstvu, prehrambena je industrija u fazi rasta



i sasvim usmjerena osobito na velike trino orijentirane koncerne, iji dioniari oekuju povrat kapitala. Va veli ki problem: trite, barem u razvijenim zemljama, stagni ra, granice rasta ne ire se, barem ne u volumen. Moete kupiti dvadeset pulovera i 100 pari cipela koji e skuplja ti prainu u ormaru, takoer moete staviti u garau tri automobila, iako se moe voziti samo jedan od njih, ali nitko ne moe jesti vie nego mu eludac moe izdra ti. Ulagai i dioniari ne ele takav stagnacijski scena rij i oekuju od menadera u prehrambenoj industriji da se neto dogodi. Neto. Ali to? Mnogo toga to efo vi vide kao izlaz iz zamke rasta samo dodatno potkopa va povjerenje potroaa. Neke se tvrtke zanose - i poput kriminalaca dugo godina grade cjenovne kartele koji se prelamaju na leima njihovih potroaa. Drugi sve vie ulau u rastua trita zemalja u razvoju kako bi se na doknadio pad prodaje na uglavnom zasienim tritima mnogih razvijenih zemalja. vicarski voa na svjetskom tritu Nestle eli poveati udio tih trita konsolidira nom prodajom (gotovo 108 milijarda vicarskih franaka) - s dananja 32 posto eli skoiti na 45 posto u deset go dina. I veliinom drugi proizvoa hrane u svijetu nakon Nestlea, Kraft Foods iz SAD-a, nedavno je platio vie od 13 milijarda eura za britansku konditorsku grupu Cadbury, da bi tako takoer dobio pristup brzorastuem tr itu u istonoj Europi, Aziji i Latinskoj Americi. No to uiniti sa zasienim tritima hrane u razvije nim zemljama? Koristei jednostavne, klasine namir nice, kao to su maslac, margarin, kava, brano, zobene

pahuljice, ve se dugo vremena ne moe zaraditi. To je prouzroila nemilosrdna konkurencija. Dobit se privlai samo ako ste stvorili neto novo. U potrazi za novim podrujima rasta marketinki odjeli otkrivaju uvijek nove trendove kojima e, smatraju, podraiti jedan jo neuzbueni ivac potroaa. Jedno je vrijeme to bilo svjee da bi se potaknula prodaja prehrambenih namirnica; s osvjeavanjem koje prati visoko razvijenu industrijsku preradu i u europskim i u svjetskim distribucijskim ka nalima ne moe se vie tako igrati na kartu svjeine. Ukorak s porastom globalizacije igra se na odlike proi zvoda koji zadovoljavaju potrebu kupaca za bliskou i jasnoom. Na brojnim su proizvodima naznake doma e, po bakinom receptu, pripravljeno na tradiciona lan nain i domaega podrijetla, pa ete za proizvode u supermarketu gotovo pomisliti da uglavnom dolaze od proizvoaa hrane s oblinjeg ugla. No nije tako; napro tiv, prehrambena industrija uvijek djeluje internacional no, pa bi mogla i taj trend uskoro privesti kraju - i ponovo ostaviti razoaranoga kupca. ak e i boom oko organske hrane koji se euforino pojavljuje svakih nekoliko godi na doi do svojih granica. Izmeu ostalog i zato jer se za slubenu organsku oznaku zahtijevaju samo minimalni standardi, ali se inflatorno omoguuje irenje znaka. I ov dje se svakoga dana izigrava povjerenje. Na policama u supermarketima lei gotovo 170 000 ra zliitih namirnica, ali to ne prijei poduzea u strategiji da na putu do trita i novih prodajnih zona nude uvijek novije novosti ili neto poput inovacijama oplemenjeni



proizvod, ime potiu potranju potroaa; nema smanji vanja. To ukljuuje, prije svega, stotine novih okusa (ali se uglavnom sastoji od promijenjenog koktela aroma, a manje od pravih sirovina/sastojaka). Tako Kraft Foods istrauje s novim kompozicijama svjeega sira: nove vr ste imaju okus peene paprike, ponekad po radiu sa zainskim biljem ili po kozjem siru sa suenim rajicama. Mljekara Miiller obeaje jo vie razliitosti za laga ne i prirodne uitke s novim okusima limuna i malina u nemasnom jogurtu s mlaenicom, navodno nova gene racija meu vonim jogurtima siromanima masnoama. Dr. O etker predstavlja kao novi francuski desert specijalitet Creme brulee s karameliziranim eerom i Creme Caramel s umakom od karamele, dva desertna klasika, koja su s desertnim prakom runo smijeali. I privatna mesnica Reinert hvali svoju Baka Alma na rezanu unku, kao inovativni proizvod; to je u svakom sluaju stari vestfaldski specijalitet, skrojen za potrebe rastueg trita gotovih proizvoda kao i palainke, juhe i salate u runoj izradi sa srcem. Pod pritiskom konkurencije i nunom logikom rasta, u mreu ega su uhvaeni koncerni, stvara se poplava noviteta koji obino nisu ni novi niti su bolje kvalitete. Naprotiv, esto proizvoaima omoguuju da vjerojatno nepromijenjene namirnice ili ak namirnice nie kvali tete prodaju skuplje od prethodnih. Omjer stvarnoga i navodnoga u novostima tako je nezamjetan u financij skom sektoru, koji se donedavno hvalio svojim kreativ nim i inovativnim proizvodima; u zbilji mu se rugao ak

i Paul Volcker, legendarni predsjednik Amerike banke saveznih robnih rezervi, jer je jedina znaajna inovacija u posljednjih nekoliko desetljea bila da su automat novca. Farmaceutska je industrija poznata po tome to se, u nedostatku novih lijekova u terapiji protiv raka ili za lije enje multiple skleroze, probija lijekovima koji su stilizi rani nekodljivim sastojcima kao jedinom inovacijom, a po razmjerno visokim cijenama na tritu. Svojim po boljanim inovativnim trenutkom prehrambena je indu strija na najboljem putu da slijedi gore navedene brane kad je rije o gubitku ugleda. Traite li to se tono dogodilo tijekom posljednjih desetljea na podruju originalnih noviteta u laboratori ju prehrambenih proizvoaa, ostaju zapravo samo dvi je temeljne novosti koje mogu ponijeti titulu inovacije: praktini proizvodi i duboko smrznuti proizvodi. D ubo ko smrznuti proizvodi zbog toga to se sirovine mogu du e odrati svjeima i transportirati na dugim relacijama - ali uz znatnu potronju energije. Praktini proizvodi (praktinost = udobnost) zato to olakavaju i ubrzavaju kuhanje, garniranje, pripremanje ili spremanje; to ide od raviola u konzervi do instant-juhe i terine gotove za pet minuta, od ribljih tapia do gotovih okruglica. Va pobjedniki pohod vodi tako dugo u kuhinjama profesionalnih kuhara koji se, primjerice, rado koriste tim industrijskim umacima i temeljcima iz plastinih pospjeivaa. S dobrim se razlogom moe tvrditi da su i prak tinost i zamrznuti proizvodi zapravo samo varijacije u dozama, obliku, vrsti automata za novac. Iako nitko ne


Veliko dovo en je u zabludu kao strategija rasta prehram benih koncerna

tvrdi da su unaprijed narezana salata, koja se danima na lazi u supermarketu, i pizze iz zamrzivaa bolje kvalitete od svjee salate i svjee pripremljene pizze - nitko tako er ne oekuje da se odreknemo duboko zamrznutih pro izvoda i gotovih jela. No, tko moe prepoznati je li sir na povrini zamrznutog proizvoda doista pravi sir ili nado mjestak za sir; koristi li se zbilja prava unka ili su to ko madii mesa zbijeni u masi gela? Velike su mogunosti za prevaru kupaca kad je rije o gotovim proizvodima. A brana ih koristi neprekidno i dosljedno. Tako je na kraju slika inovacijske bilance prilino mjeovita, a samo je jedno pritom sigurno: pretvaranje je ispravno. Iako su svi bijesni na gotova jela, ni recesija nije utjecala na njihovu prodaju. Naprotiv, ljudi e radi je odustati od posjeta restoranu i prikloniti se praktinoj hrani - osuenoj, oienoj, unaprijed skuhanoj, isjecka noj ili dubokosmrznutoj i tostiranoj. Devetero od dese tero djece jede najmanje svakoga treeg dana unaprijed pripremljen obrok; svaki Nijemac danas konzumira sta tistiki gotovo osam kilograma vie smrznute hrane ne go prije deset godina, ukupno 39 kilograma. Cak i vodei svjetski proizvoa Nestle, koji sa svo jih gotovo 3.500 zaposlenih pod paskom strunjaka u istraivakoj mrei kao inovativni lider brane navodi na svojim internetskim stranicama samo devet proizvoda kao kamene temeljce u 140 godina Nestleove povijesti inovacija. I na kojem smo to kamenu temeljcu neke od prekretnica bez oklijevanja prihvatili ako se kao kriterij primjenjuje jedino naelo da korist za potroae mora biti

barem jednako vana kao korist za tvrtku? injenica jest daje prodor inovacija krenuo od Henrija Nestlea koji je 1876. izumio djeji obrok, prvu industrijski proizvedenu djeju hranu. Slijedio je Maggi Wiirze (zainski pripra vak, op. prev.) (od 1886.) i Nescafe (od 1938.), vjerojat no prva odmah topljiva kava. Ali tko bi runo pripremao petminutnu terinu (1980.) kad je dovoljno pripravak sa mo preliti kipuom vodom? Ili Nestleov probiotiki teku i jogurt naziva LC1, koji navodno ima balansni uinak na crijevnu floru? Ili patentirani pjenasti kapuino, na pjeni kojega ostaje ak i keks? Mediji esto kao inova tivnu hvale kapsulu s kavom Nespresso kave koja Nestle uzdie do samoga vrha. Taj je proizvod pravi prodavateljski lager za vicarski multikoncern, ali na kraju je to ipak samo kava, koja takoer jo uvijek proizvodi svake godi ne tisue tona smea u obliku aluminijskih kapsula, a po troai su prisiljeni kupovati za nju odgovarajue aparate za kavu kod Nestlea. Gotovo polovica svega rezultat je poplave inovacija, koje potroae tzv. funkcionalne hra ne mui ve nekoliko godina. Funkcionalna hrana je hra na koja kad se jede i pije, kao to proizvoai navodnim (zdravim) korisnim sastojcima prikazuju, dodatno koristi potroau koji se nada uinku na zdravlje i ljepotu. Activia jogurt, primjerice, jer olakava probavu. Kinder o kolada jer pomae rastu. Ili crni aj, jer pomae boljoj koncentraciji. Frizirane namirnice obogaene su vitami nima, mineralima i drugim tvarima kako bi se izgradile kosti, regenerirala eluana sluznica, poboljao metabo lizam, ojaala koa, mravljenje uinilo djejom igrom.



Trite tih navodno inovativnih proizvoda teko je mno go, mnogo milijardi eura i dolara, to je pravi razlog za divljanje o zdravstvenim obeanjima prehrambene indu strije. Od Europske unije osnovana Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA), koja od pro izvoaa trai provoenje znanstvenih dokaza o utjecaju njihove hrane, bila je zatrpana s vie od 40 000 tzv. Obra zaca o zdravstvenim tvrdnjama. Pritom proizvoai trae da prvi imaju pravo na promotivnu izjavu o zdravstvenim uincima svojih proizvoda - i zaglave kad njihovu tvrd nju istovremeno koristi i konkurencija. U meuvreme nu, kad je uprava zatraila popis reklamnih slogana sa zdravstvenim tvrdnjama, one su odmah desetkovane i samo djelomino iskoritene. ak ako jednoga dana bu de pozitivne liste s mnogo stotina odobrenih zahtjeva, jo su uvijek otvorena vrata za moguu prevaru potroaa. S obzirom na takav razvoj, ovjek se pita bi li se uskoro moglo smatrati inovativnim ako proizvoa odlui ponu diti samo normalan maslac, jogurt, sir i normalnu sku tu. Nije uope potrebno puno mate da se zamisli da e jednoga dana u supermarketu biti lake pronai nemasni sladoled Movenpick, tekui jogurt za poticanje crijev ne flore, sir protiv sranog udara i tri light verzije skute, nego obian maslac, kakav je ovjek proizvodio stoljei ma i radije ga jeo, ili svjee mlijeko. Ili prirodni jogurt, koji je kiselijeg okusa. Ili zobene pahuljice - bez iega. Ili mineralnu vodu koja e biti samo voda u boci i nita drugo. Za trgovanje multinacionalnih kompanija i njiho ve strategije oito e nas oarati inovacije kojima bismo

se vratili jednostavnim proizvodima kao po scenariju o sudnjem danu, s obzirom na to da je prinos zobenih pa huljica i izvorske vode sada ak i vie nego skroman kad se usporedi s probiotikim jogurtima i fitness napicima. Pogledamo li primjere, jasno emo uoiti apsurdnost to je taj razvoj donosi sa sobom: Ramin fini namaz, izjavio je Unilever inovativan je, jer je manje masna alternativa klasinom vrhnju. Imitacija eka s jedana est posto manje masti od originalnog, pritom s lanom deklaracijom: Rama Creme Fine je lagana alternativa vrhnju i sastoji se od biljnih masti i mlijeka, pie Unile ver na svojoj internetskoj stranici; biljna se ulja smatraju zdravima jer sadravaju mnogo nezasienih masnih ki selina. Ipak Fini namaz ne sadrava tako dobre neza siene masne kiseline. ak 90 posto sadranih masnih kiselina su zasiene masne kiseline, koje se u Unileverovim brourama esto spominju kao loe masti. Ozna ka loe masti nije ni na pakiranju kreme za lag. I tako vjerojatno samo pogrean naziv dri Unilever inovativ nim. To nije sve: Kako bi se umjetnim kremama izgled optiki i okusom prilagodio, Unilever nije tedio aditiva. Stabilnost je osigurana meu ostalim za zdravlje kontroverznim aditivom karagena, koji je proizveden od crve nih algi. Takoer, na popisu sastojaka su kao stabilizatori brano od guara i brano od rogaa, mono- i digliceridi od jestivih masnih kiselina kao emulgatori i tvar za bo jenje karotin. Konano, Unileverova kopija laga ima jo i dodanu aromu, ali nije navedeno kojeg okusa. Tako se ne moe rei daje kao inovativan reklamirani proizvod



bolji i zdraviji od originala, ali je gotovo dvostruko sku plji od vrhnja za lag. Proizvod se, dakle, moe sigurno pod motom inovacija koje u svijetu ne treba prekriiti. Jo jedan rika koji pridonosi zabludi o rastu i inovaciji, opet iz Unilevera, jest umak za tjesteninu Povre na aru Classico pod brendom Bertolli grupe. Argument za pro daju umaka za tjesteninu nije ovoga puta inovacija, ne go poboljana receptura. Ono to se takoer ne mijenja jest injenica daje kvaliteta hrane loija. Pogled na po pis sastojaka je pouan: novi recept, za razliku od prija njega, sada ukljuuje dodatak limunske kiseline (E 330), nije dalje definirana aroma niti pojaiva okusa ekstrakt kvasca. Unilever je takoer dodao sardelnu pastu, ime umak vie nije pogodan za vegetarijance. Ostale varijan te okusa proizvodne linije kao Bosiljak ili Na suncu sue ne rajice sadravaju nakon poboljanja manje bosiljka i manje suene rajice. S gledita potroaa poeljnije je pakiranje u svijetloj staklenoj dozi: arome i dodane tva ri nadomjetaju pravo povre kako bi proizvodnja hrane bila kontrolirana, planska i jeftinija. Umjesto da razvija ju potpuno novi proizvod, neznatno se mijenja oblik po stojeeg proizvoda i tada ga se prodaje kao poboljanog. Jo jedan broj u zraku, ovoga puta s pseudoznanstve nim izgledom, kua je Adelholzener Alpenquellen u vlasnitvu redovnica, koja dio dobiti daje za socijalna i drutvena ulaganja. Bilo bi lijepo kad bi tvrtka takoer ulagala u odnos povjerenja sa svojim kupcima. Rizik s potroaima je, meutim, poput obeanja plovidbe pod vjetrom meu stijenama. Napitak Active 0 2 obogaenje

15 puta veom koliinom kisika i stoga prava snana tvar za zdravlje ili sportska natjecanja, navodi Adelhol zener. Znanstvena osnova za navodne odlike koje po jaavaju uinak napitka s kisikom doista je vie nego tanka. Adelholzener spominje studiju iz 2002., koja ne pronalazi ni minimalan uinak na odreene vrijednosti u rasponu do maksimalne snage, dakle izravno pove anje performansi u ekstremnim sportovima. U nedav nom istraivanju iz 2005. isti istraivai ne bi potom jo jednom potvrdili da je minimalni uinak u potpunosti mogu i zakljuili bi da kisikom obogaena mineralna vo da ne poboljava odlike. Kod zdravih ljudi kisikom obo gaene tvari kakva je Active 0 2 nemaju gotovo nikakav utjecaj - osim onoga da e potroa za udotvornu vo du platiti otprilike 300 puta vie nego za vodu iz slavine i tri do etiri puta koliko za uobiajenu mineralnu vodu. Takvim proizvodima i obeanjima poput ovih mogu proizvoai generirati nove prihode i osigurati sebi pred nost pred konkurencijom. Potreba potroaa za vjerodo stojnou glatko prolazi. To se ini ve tako dugo vremena i uvijek dosljedno. Godine 2009. nainjena je studija o Nestleu To je(de) Njemaka gdje se na temelju intervjua s 4 000 potroaa zakljuuje daje 85 posto ispitanika ne zadovoljno svojom prehranom - eljeli bi jesti drukije. Samo svaki trei njemaki potroa nalazi zadovoljstvo u kupovini prehrambenih namirnica (37 posto), 63 po stoje izjavilo da ne uiva u kupovini hrane. Razlog tomu nalazi Nestle prije svega u proturjenosti izmeu stvar ne kupovine i elja potroaa. Jer sve dok su diskontne


prodavaonice eljena adresa gdje se kupuje hrana, sanja ju Nijemci o kupovini na trnici. Premda ondje zapravo kupuje samo jedan od etiri potroaa. Nije Nestleova studija jedina po kojoj brana zna to treba uiniti - i u tome jo uvijek uspijeva. Uhvaena u mreu konkurencije, njezina logika rasta u prehrambenoj industriji, kao i prije, ne daje signal za uzbunu. Istovre meno su njezini potroai neraspoloeni, frustrirani, lju ti, osvojeni prividnim razliitostima, zbunjeni dvojbenim marketinkim porukama kojima se vara na proizvodima i na ambalai. Kupci bi eljeli osobniji, iskreniji odnos sa svojim proizvoaima hrane i trgovcima, ba poput od nosa kakav je na trnici, gdje ih poznaju i cijene. Sasvim jasno: Ideja o ugodnom razgovoru s trgovcem povrem na trnici romantina je i kiasta, ali u svakom sluaju ilu zorna za veinu Nijemaca koji, zbog nedostatka vremena i iz financijskih razloga, moraju kupovati u supermarketima i diskontima. Takav san o poboljanoj kupovini, o kupovini poput one na trnici, jo e dugo ostati neispu njen. Iako sama brana rado tvrdi da zna kako pustiti snovima na volju.

Tvornica hrane iz snova - wellness, zdravlje, ljepota, vitkost

Mecklenburg-Vorpommernu, izme u Liibecka i Wismara, prolazi seoski lijenik do svojih pacijenata. Radi to ve vie od tri desetljea i prisjea se sa smijekom vremena prije 15, 20 godina, kad je u ne kim kuama bilo uobiajeno ujutro piti rakiju, uz koju se posluivao enjak i druge zdrave biljke. Svakoga jutra dva centilitra na prazan eludac - smatralo se vrlo zdra vim, kae seoski lijenik. Danas to vie nitko ne ini, sada postoje drugi rituali. Danas lijenik prigodom svojih kunih posjeta nailazi na svakakve pacijente, iji su jutarnji rituali konzumirati jogurt Actimel u plastinoj boci - francuskog multinacionalnog koncerna hrane Danonea savjesno i paljivo kao to drugi ljudi itaju Bibliju ujutro ili stavljaju lijeko ve za srce i povieni krvni tlak u dozator lijekova. Neki od tih starijih ljudi koji ive sami, istie lijenik, to doi sta ine svakoga jutra, prilino ustrajno. Time on eli rei kako sam doista ne moe uiniti nita vie za svoje zdrav lje, osim da popije najmanje jednu, ako ne i dvije ili tri boce Actimela za jaanje imuniteta, kae lijenik. Neke su starije ene, kad im lijenik dijagnosticira visoku razi nu masnoa u krvi, iznenaene: Ne mogu si to objasniti,Putemu p r e d je lu


Tvornica hrane iz snova - vvellness, zdravlje, ljepota, vitkost

doktore, kau, jer ja ve godinama na kruh maem Becel. - to je naziv margarina za sniavanje kolesterola nizozemsko-britanskog koncerna Unilever. I kad pacijenti bespomono pitaju seoskog lijenika: Kako je to mogu e, gospodine? Becel je puno skuplji od ostalih margarina, onda mora koristiti!, obino ne preostaje nego odgovori ti daje problem s povienim kolesterolom malo sloeniji. Svugdje u Njemakoj postoje sline scene svakoga da na - u supermarketima, u razgovorima izmeu rodite lja i djece, u koli i vrtiima. Prehrambena se industrija uspjela usidriti u mnogim umovima stalno ponavljaju i poruku da se jedui odreene namirnice moe posti i mnogo vie od pukog zadovoljavanja gladi, iako ona u najboljem sluaju slui i za uivanje. Becel - marga rin protiv povienih vrijednosti kolesterola - i probiotski Actimel - jogurt za jaanje imunolokoga sustava, usporedivi s cjepivom protiv gripe ujesen, samo su naji staknutije namirnice u alarmantnom trendu namirnica i lijekova iz laboratorija to ih rado koristimo, koje oboga ene vitaminima, mineralima i drugim tvarima postiu dodanu vrijednost. Obeanja su viestruka: proizvodi bi ljudima koji ih jedu trebali osigurati zdravlje i obraniti ih od bolesti, ali bi ovjeka takoer trebali uiniti predivnim, duhov no snanim, eventualno ak i sretnijim; navodno imaju sposobnost spreavanja gubitka kotane mase, prevencija su nakon kemoterapije, regeneriraju eluanu sluznicu; ti bi proizvodi trebali potaknuti metabolizam, borbu protiv nedostatka eljeza, zategnuti kou kako bi se poboljao

prirodan osjeaj sitosti, a time bi i gubitak teine bio ma ji kaalj. U svjetlu tih poznatih robnih marki i tvrtki, kao to su Nestle i Danone, jesu i proizvodi to ih moete kla sificirati samo kao lane, za ismijavanje potroaa: vakaa guma pomae protiv neugodna mirisa, okolada protiv akni i bora, dem protiv starenja koe. Navodno tzv. hra na za mozak pomae protiv Alzheimerove bolesti. No je dina stvar koju tzv. funkcionalna hrana s jamstvom moe uiniti jest da ovjeku izvlai novac iz depa i poveava dobit proizvoaa. Podmukao nain, jer tko moe za se be rei da uope nee reagirati na te kolosalne napore da se ispune obeanja? Takva se jednostavna istina lako zaboravlja: tko je bo lestan, treba ii lijeniku da mu propie lijekove, i potom ljekarniku; za gladne i one koji imaju teka pravo su mje sto restoran i vlastita kuhinja te bi u supermarketu trebali samo produiti dalje pored namirnica iz graninog po druja izmeu farmacije i nadrilijenistva. Nitko ne tre ba jesti funkcionalnu hranu kako bi bio zdrav. Ono to je naem tijelu potrebno, dakle, vitamini, enzimi i druge hranjive tvari, moe se isto tako lako i jeftino pripraviti da se postigne uravnoteena i raznovrsna prehrana. Ni kad u ljudskoj povijesti ponuda konvencionalne hrane nije bila tako dobra i bogata kao danas, a to nadogradnju na funkcionalne namirnice ini sve nepotrebnijom. Ameri ki novinar i pionir u istraivanju prehrane Michael Pollan preveo je ovo u nekoliko jednostavnih i oitih mnemotehnika. Prva glasi: Ne treba jesti ono to vaa vlastita baka ne prepoznaje kao hranu. Druga kae: Voe je najbolje

Thilo Bode: KR IV O T V O R IT ELJI H RAN E

Tvornica hrane iz snova - wellness, zdravlje, ljepota, vitkost

jesti kakvo ga pronaete u prirodi; tada industrija ne bi trebala u zdrave namirnice dodavati tvari kakve su antioksidansi u junk foodu. Trea izreka kritiara glasi: Ne treba kupiti neto to sadrava vie od pet sastojaka, niti proizvode koji sadravaju tvari to ih normalan ovjek ne smije imati u kuhinjskom ormariu. No stvari se razvijaju u suprotnom smjeru. Funkcional na je hrana jedno od posljednjih polja rasta u razvijenim tritima zapadnih zemalja. Samo njemaki potroai go dinje troe vie od tri milijarde eura za namirnice koje pogoduju zdravlju; strunjaci smatraju da bi funkcio nalna hrana trebala uskoro initi etvrtinu trita pre hrambenim namirnicama. Funkcionalna je hrana velik posao, rije je o mnogo novca. Ljudi iz marketinke in dustrije ve razmiljaju o tome kako, primjerice, proizvo de kao to su probiotiki tekui jogurti, to ih poglavito kupuju ene, uiniti atraktivnijima za mukarce. Njiho va je ideja za poboljanje prodaje sljedea: za mukar ce se u reklamama moraju manje prikazivati zdravstvene pogodnosti; proizvod za njih mora se pojaviti na seksi nain, da jogurt primjenjuju kao sportski napitak ili kao izvor energije. Kako se granice briu i tope u drugim podrujima, pokazuje primjer Nestlea. Svjetski poznati proizvoa ima gotovo 30 posto udjela u tvrtki za pro izvodnju kozmetike LOreal te zajedno s njim posluje u dvama zajednikim poduhvatima, lijeku protiv akni, pro izvodima protiv gljivica na noktima i dodacima prehrani za ljepotu iz ljekarne. Zajedno s E T H Lausanne, tvrt ka eli uspostaviti veze izmeu prehrane i istraivanja

mozga i znanstvenicima za razdoblje od pet godina pla ca iznos od 25 milijuna vicarskih franaka, financirajui pritom i dvije katedre. Prema rezultatima jednog istrai vanja Harvard Business Schoola, multiprehrambeni pro izvodi godinje mogu poveati promet proizvodima koji sadravaju funkcionalne elemente; izmeu 2004. i 2007. to je bilo vie od 23 posto godinje - dok je potronja uo biajene hrane porasla samo 6,2 posto. Ne udi stoga to Nestle oekuje da e do 2050. funkcionalna hrana pre uzeti 50 posto svjetskog trita hrane. Mi volimo hra nu, kae maloprodajni div Edeka, a Nestleovo je geslo: Dobra hrana, dobar ivot. To zvui poput pravog jela. I po okusu i po uivanju. Nakon tanjura hrane to smo ga sami pripremili. Kad smo gladni, veselimo se hrani. No, ono to Nestle i mnogi drugi pod oznakom funkcional ne hrane proizvode i slau na police supermarketa mirie na kemijski koktel. Po lijeniku i ljekarniku. Jedan od vanijih koji je utro put ovom ludilu bio je Nestle s jogurtom pod brandom LC1, kojim je krenuo na trite sredinom devedesetih godina prologa stoljea. Uz tvrdnju daje probiotika bakterija mlijene kiseline imala pozitivan uinak na crijevnu floru, LC1 je postao prvi pravi Nestleov hit (termin potjee od farmaceut ske industrije, koja ga koristi za lijekove s milijardama prihoda). No Nestle je vrlo brzo izgubio konkurentnost od protivnika Danonea, koji mu se ubrzo na tritu pri druio Actimelom, ali s razliitom strategijom oglaa vanja: Francuzi potroaima nisu ni pokuavali objasniti zato je njihova probavna flora u ravnotei; Danone je



jednostavno obeao: Actimel aktivira imunosni sustav. U malobrojnim prigodama kad se otvoreno razgovara lo, ef Nestleaje rekao: To je neugodno poglavlje. Imali smo briljantnu ideju, bili smo prvi na tritu i svejedno smo izgubili. Bili smo tvrdoglavi. Tako se govori kad su posrijedi velika poslovna mo, izgubljena prodaja, profit i trini udio. Sef Nestlea nije rekao: Zao m ije to naim proizvodima nismo mogli pomoi da puno vie ljudi bu de boljega zdravlja. Trenutano se prodaja Danoneova Actimela na svjet skom tritu procjenjuje na vie od jedne milijarde eura godinje - time je apsolutni lider meu probiotikim jogurtima, ali se njegov golemi uspjeh temelji iskljui vo na pametnom marketingu i velikom marketinkom budetu, a ni u kom se sluaju ne dokazuje neznatnom gripom ili sezonskom prehladom. Znanstvena utemeljenost proizvoda tanka je i upitna kao to je uvijek i bila, iako probiotiki jogurt Actimel, tvrde ljudi iz Danonea, moe openito poveati aktivnost stanica imunosnog sustava. No jednak je uinak i ostalih mlijenih proizvoda, primjerice prirodnog jogurta i kefira, ili pak kiseloga kupusa. Osim toga, laboratorijska mjerenja ne pokazuju aktivnost imunosne stanice u sluaju zim skih hunjavica, pa piti Actimel nee biti uinkovita za tita od prehlade. Sveuilite u Beu istraivalo je kako imunosni sustav reagira na Actimel i na prirodni jogurt. Rezultat: vrlo malo razlika. Danone je ak sufinancirao istraivanje, informirali su potroae putem Actimelove internetske stranice iako nije postojao razlog za kritiki

osvrt na reference na znanstvene dokaze. ak se i na web stranici moe proitati koliko su u konanici tanki doka zi za malu boicu: U kontekstu uravnoteene prehrane i zdrava naina ivota dnevna potronja Actimela po mae ojaati prirodnu obranu. Ako Actimel samo tako pomae kad se ve dobro hranimo, bavimo sportom i ne puimo, zaista nema razloga uzimati jogurt Actimel. Tvrtka je ponudila jamstvo povrata novca u sluaju izo stanka uinka - drsko: kako bi potroa Actimela trebao dokazati da se njegov imunosni sustav poboljao? Kad bi sadraj plastine boce zapravo obnavljao ili mijenjao imunosni sustav, jogurt bi se pio kao lijek koji podlijee strogim farmaceutskim pravilima. Actimel bi bio pro tjeran iz supermarketa. Da bi rasla prodaja, proizvod mora stajati tono tamo gdje kupuju mase. I Danone je uinio ono to je uobia jeno u industriji kad se treba dignuti praina oko proda je, osobito kod djece: u hranu koja se trebala promovirati kao zdrava ubaen je eer. I jo mnogo toga: udio eera od deset do dvanaest posto nalazi se u tekuem jogurtu i stvara pravo slatko bezalkoholno pie koje, osim toga, ima i vika - kao i drugi uobiajeni jogurti - zbog svih okusa i aroma, od klasinog do narane, od jogurta za uzimanje licom do tekueg jogurta, od okusa jago de i banane do umskog voa. Time se Actimel, koji slovi kao posve drukiji, pojavljuje na tritu kao jogurt koji jaa obrambeni mehanizam te su ljudi za njega spre mni platiti otprilike etiri puta vie nego za prirodni jo gurt trgovake marke.


Tvornica hrane iz snova - w ellness, zdravlje, ljepota, vitkost

Instrument za dobivanje znanstvenoga kredibiliteta i ugleda je praksa koja se tumai u lijenikim ekaonica ma Actimelovim bonovima. Drugi nain davanja kvazimedicinskog djelovanja proizvodu jest injenica da postoji 17 Danone instituta i njihovih centrala organiziranih u Parizu u blizini istraivakog centra Danonea s nekoliko stotina zaposlenih. Ove istraivake ustanove, koje dje luju pod imenom Danone institut za prehranu i zdrav lje, registrirane su kao neprofitne organizacije, dodjeljuju stipendije, sredstva za provedbu istraivanja i nagrade. Institucije neovisne od interesa proizvoaa Danonea osigurava Danone. To bi trebalo pomnije ispitati, jer je oito da je neovisnosti nedostajalo ve i prigodom ime novanja. Institut se ni u kom sluaju ne moe poveza ti s nazivom koncerna. Ni dobro poznati meunarodni strunjaci u odboru, kao i znanstveni savjetodavni odbor instituta, ukljuujui i pedijatre, epidemiologe i nutricioniste, vie nisu jamstvo nezavisnih istraivanja u inte resu potroaa. Svi ovi strunjaci nisu, dakako, automatski prozvani kao Danoneovi najamnici u znanstvenoj zajednici, prem da se tu i tamo nau oni koji odgovaraju ovom opisu. No problematinija je injenica koliko snano taj od Da nonea nezavisni institut gura istraivanja probiotika i time bakterije iz jogurta ire grane istraivanja. Tema su u relevantnim strunim skupinama te su dosad dose gnule status koji se moe samo zamisliti: bakterije iz jo gurta postale su najhitnijom prehrambenom temom na planetu. Zanimljivo je u svakom sluaju da je, odmah

nakon kritikog prigovora protiv Danoneove teze o obra ni organizma u nekom industrijskom asopisu, nekoliko strunjaka na vlastitu ruku u pismima uredniku te protulancima pokualo opravdati sliku industrije. Brojne pozitivne studije o probiotiku iz Danoneova instituta ne bi nas se trebale previe dojmiti, osobito za to to postoji sumnja da industrija financira istraiva nje svojih trendova i trai dostavu eljenih rezultata u industriji; ta se istraivanja uope ne razlikuju ni u far maceutskoj industriji ili industriji duhana, niti u pre hrambenoj industriji. Samo jogurtima Actimel (jaanje imunosnog sustava) i Activia (pomae u regulaciji pro bave) Danone je na tritu probiotika funkcionalne pre hrane dosegnuo istaknuto mjesto - i time ima mnogo toga to bi mogao izgubiti. Stoga Danone svim m ar ketinkim trikovima kojima raspolae jedan takav pre hrambeni koncern - od dodjele nagrada za istraivanja do strunih kongresa, od golemog prorauna za oglaa vanje do osnivanja institucija koje u studijama promiu vlastite proizvode - poduzima sve da bi se uspio odrati kao vodei svjetski koncern dananjice. Unato svemu, poele su se nazirati prve pukotine. Od lukom Savjeta ASA-e (Advertising Standards Authority - vijee koje odluuje je li reklamom prekren kodeks oglaavanja, op. prev.) oglaavanje je u Velikoj Britaniji zaustavljeno nakon pritubi gledatelja na televizijske re klame za Actimel. Obrazloenje: tvrde da Actimelovi po zitivni uinci na zdravlje djece nisu dokazani. U reklami je reeno: Actimel ini loim bakterijama ivot tekim



i pomae prirodnoj obrani djece. Danone se kod vlasti branio rezultatima 23 istraivanja u kojima je sudjelova lo 6 000 ljudi svih dobnih skupina; u osam od tih istra ivanja bila su ukljuena djeca i adolescenti do 16 godina. No ASA je kritizirao pojedina istraivanja jer se podaci o njihovim sudionicima nisu mogli odnositi na britansku djecu u televizijskoj dobi. U jednom su istraivanju ispi tanici bili teko bolesna djeca u indijskim bolnicama, to su teko provjerljivi podaci, a u drugoj su ispitanici bila - dojenad. Jo je jedan neuspjeh tvrtka doivjela i u SAD-u. Ame riki potroai koji su se osjeali prevareni Danoneovim zdravstvenim obeanjima o navodnom reguliranju proba ve mlijenim proizvodima Activia i Actimel, podnijeli su tubu protiv koncerna. Danone je odgovorio odtetom u ukupnom iznosu od 35 milijuna dolara - najviim izno som koji je ikad uplaen zbog zavaravanja putem oglaa vanja u prehrambenoj industriji. Danone u SAD-u vie nee napisati rije imunitet na aicu jogurta i davati prazna obeanja pozitivnih uinaka proizvoda na imu nosni sustav probavnoga trakta. Za amerike je potroae to na prvi pogled dobra vijest i trebala bi initi osnovu gospodarske politike: ame rika e mlijena industrija - zbog nemara konkurencije iz Europe - imati vei udio na tritu. Jedan od najveih svjetskih proizvoaa svjeih mlijenih proizvoda time bi jo agresivnije mogao nastupiti kako bi pridobio to vi e potroaa, dakle mogao bi iskoristiti svoju mo kon centriranu na europsko trite da bi u budunosti mogao

nekanjeno iriti svoje sumnjive ali na dobit usmjerene ambasade zdravlja. Danoneu je potrebno - kao i tisua ma drugih europskih proizvoaa hrane - doputenje Eu ropske unije. Ministar za zatitu potroaa uveo je 2006. u Europsku uniju zakon kako bi se potroai iz Europe zatitili od lanih obeanja o zdravlju to ih daju proizvo ai funkcionalne hrane. Do poetka 2010. Europska je unija trebala staviti popis doputenih nutritivnih vrijednosti i zdravstvene zatite za namirnice na raspolaganje te ih testirati i odobriti od Europske agencije za sigur nost hrane (EFSA) u Parmi u Italiji. No taj popis dopu tenih zdravstvenih zahtjeva do danas nije dostupan. Razlog je tomu to su tvrtke u vlasnitvu Europske unije preplavljene programima za reklamno oglaavanje, s otprilike 40.000 zahtjeva, i time ih formalno zakopale. To nije samo jo jedan alarmantni znak naivnosti europ ske prehrambene i potroake politike. tovie, poplava aplikacija pokazuje kako malo proizvoaa funkcionalne hrane cijelu tu situaciju shvaa ozbiljno. Ne oklijevajui, velike tvrtke putaju svoje marketinke odjele da izrade slogane za oglaavanje o navodnim zdravstvenim uinci ma proizvoda, kao da na pokretnoj vrpci iz kuhinje izlazi fastfood peenje: kvantiteta umjesto kvaliteta. Potroaima koji vjeruju u obvezu proizvoaa da ih istinito informira o sastojcima i koji se nadaju ublaavanju njihovih simpto ma, nemarnost velikih govornika moe se initi cininom. Samoprozvani apostol zdravlja gotovo izvolijeva kod ti jela Europske unije za prehrambene namirnice uvjerava ti u vjerodostojnost slogana kako bi dobio doputenje za



javnu prezentaciju poruka kao to su: Dobro je za zdrav lje kostiju ili Dovedite svoje tijelo u formu. Proizvoa slatkia Ferrero htio je na trite plasirati svoju djeju o koladu s porukom: Pomae pri rastu; jedna francuska tvrtka tvrdi daje koristei posebnu recepturu primijenila proteine i vlakna u proizvodnji mlijenih proizvoda i pri tom se koristila sloganom Smanjuje osjeaj gladi. Ipak, EFSA je, sumiranjem slinih slogana, smanjila preplavljenost zahtjevima na oko 4000. Odbila je etiri od pet preostalih zdravstvenih tvrdnji jer nisu, ili su ne dovoljno, potkrijepljene znanstvenim istraivanjima. Da kle, sve je opet dobro? Je li ouvan interes potroaa? To je upitno. Jer ako popis jo neko vrijeme nee biti objav ljen diljem Europske unije, tada jo uvijek postoje stoti ne, ako ne i tisue, slogana o zdravlju koji se koriste, koji uvjeravaju u pozitivan uinak na uravnoteenu prehranu u ukupnom upitnom poretku. S druge strane, procedura daje posebnu prednost najveim prehrambenim tvrtkama. Ozbiljna viemjesena ili ak viegodinja istraivanja, uz dovoljan broj predmeta, mogu poduzeti samo Nestle, Da none i Unilever - oni imaju dovoljno novca u svojim ve likim istraivakim odjelima na znanstvenom podruju know-how. Cak i industrije vezane uz poslovanje asopisa zabrinute su da mala i srednja poduzea nemaju ansu za ivot. Cak e i lo razvoj biti tetan za potroae: veliki e dobiti vee, raznolikost nestaje, a dobri proizvodi koji se reklamiraju istinitim izjavama opstat e samo u niama. To je takoer razlog zato su lobisti velike industri je dugo pljeskom pozdravljali Uredbu o zdravstvenim

bahtjevima EU-ove komisije - ugledali su priliku da izba ce mnoge konkurente s trita. No ak je i multikoncern Danone bio iznenaen koliko je teko dobiti doputenje od Agencije za zdravstvene zahtjeve. Na poetku 2009. Francuzi su povukli potranju za Actimelovim sloganom Jaa imunosni sustav, a kasnije jo i dva zahtjeva za oglaavanje slogana za Activiju, drugi probiotiki jogurt. Oito su shvatili kako njihovi jogurti sa sloganima (po mae poboljati crijevnu mikrofloru, aktivira obrambe ne snage) ne mogu tako daleko kao to se tvrdi. Stoga nimalo ne iznenauje daje Danone bio najavio da ponovo podnosi svoje prijave s dodatnim podacima. Na kraju, ne postoji tvrtka koja e odustati od multimilijardi dolara s trita, posebno kada se radi o miljenju Danonea u vezi s jogurtom s probavnom i imunosnom zatitom sustava, koji je daleko od obranog jogurta. Tvrtka je, na primjer, ve u klinikim ispitivanjima testirala pia koja e uspo riti gubitak pamenja i Alzheimerovu bolest; Souvenaid, kako glasi naziv pia, mogao bi se prodavati kao medi cinski prehrambeni proizvod u ljekarnama i bolnicama. Proizvodi koji pomau ljudima s demencijom mogli bi jednoga dana poticati i razvoj mozga kod djece. Oito je, dakle, kako su velike prehrambene industri je i EU-ova birokracija zemalja lanica ve godinama za pletene u sukob, u nekim sluajevima pred sudovima, dok se - za njihovu dobrobit i zatitu - potroa zapravo de gradira na jeftina mjesta vanjskog promatraa. Bez obzi ra na to to europski i njemaki zakon o hrani zagovara zabranu zabluda i prijevara u svrhu zatite potroaa, to



ne prijei proizvoae hrane da prou nekanjeno kako bi stekli prednost preko lea svojih kupaca i konkurenata. Takoer, uvoenje Uredbe zdravstvenih zahtjeva Europ ske unije vjerojatno e ostati neuspjeli pokuaj da se regu lira oglaavanje. Budui da ne ini nedvojbene smjernice politike nego delegira na odgovornost znanosti - u naiv nom oekivanju mogla bi dati jasne odgovore na pitanja kad je hrana zdrava a kad nije. Kada bi odnos izmeu prehrane i zdravlja bio tako jed nostavan, kao to prehrambena industrija pokuava uvje riti potroae, ne bi postojale tisue prehrambenih vodia - a svake se godine taj broj poveava za jo stotine novih. Tada ne bi postojala studija koja e potkrijepiti izjavu s tri kontradiktorna navoda kojima su se bavila istraiva nja. Znanstvene se zajednice jo uvijek nisu uspjele do govoriti o tome koliko nae tijelo treba vitamina dnevno. Svjetska zdravstvena organizacija (W H O ) preporuu je 45 miligrama vitamina C na dan; u Njemakoj, Au striji i vicarskoj preporuuje se 100 miligrama na dan, u SAD-u izmeu 75 i 90, a u Engleskoj jedva 40. Ako nema konsenzusa, koliko tono moemo dobiti zadovo ljavajui odgovor na pitanje: Koja hrana za koga u kojim okolnostima i u kojoj koliini treba biti konzumirana i koje je tetno djelovanje za zdravlje? Takoer bi trebala biti ukljuena i dob osobe, genska dispozicija, nain ivo ta, drutvena okolina, prehrambena i kulinarska tradici ja zemlje, klima i jo mnogo toga. Koliko su bespomoni argumenti temeljeni na istoj znanosti pokazuju u konanici nutricionisti igrama rijei: ako svaka namirnica

ne promie zdravlje, koje ve dokazuje i injenica da lju di koji ne jedu nita nuno umiru? Koliko je neodgovarajue pouzdati se samo na istrai vanja, pokazuje primjer margarina Becela prehrambenog diva Unilevera. Margarin obogaen biljnim tvarima, ta kozvanim biljnim sterolima, zaista smanjuje vrijednosti kolesterola u krvi. To su pokazali i rezultati istraivanja, u koje su se mogli uvjeriti i inspektori European Food Safety Authorityja - Unileveru su dopustili oznaavanje sloganom koji govori o svojstvima za sniavanje koleste rola u Becel proizvodima i moguem smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Neto poput: Becel svakod nevno pomae u zatiti srca i krvoilnog sustava. Meutim, nije sve razjanjeno. Na svaki probiotiki jo gurt odnosi se pravilo da barem ne nanosi tetu. To kod Becela nije sasvim jasno. to, na primjer, s potroaima koji Becel mau na kruh a nemaju povienu razinu kolesterola - kao to su djeca koja jedu margarin samo zato to to radi njihov otac koji se bori protiv svog prekomjernog koleste rola u krvi? Bez razloga redovito konzumirati namirnice koje utjeu na krvnu sliku? Kakve su posljedice ako se to ini nekoliko desetljea, jednostavno jer su ljudi naviknu ti na okus? Iako zbog istraivanja lijekovi kao to su Bayer u interakciji s Baycolom, lijekom za smanjenje kolesterola, mogu biti odobreni tek za nekoliko desetljea kako bi se potvrdila sigurnost proizvoda prehrambene industrije, oni se esto mogu pratiti u razdoblju od nekoliko mjeseci u re lativno malim skupinama ispitanika. Nutricionisti i lijeni ci su zabrinuti da e potroai usvojiti naviku konzumiranja



takve vrste hrane, koja slui kao lijek, i umjesto k lijeni ku ii e - u supermarket. Prodaja Unileverova margarina za sniavanje razine kolesterola snano je porasla od 1964. uvoenjem dijetalnog margarina u prehranu: danas postoje i dijetalna mlijeka i mesni proizvodi na policama, uz to jo i sir, dijetalni tekui jogurti, pa ak i bijela kava. Ljudi s vrlo visokom razinom kolesterola mogli bi usvojiti moto vie je bolje. Mogli bi se uvjeriti da se hrane zdravo i da bi Becelovim proizvodima i drugim nezdravim prehrambenim navikama mogli sve nadokna diti. Na Becelovim su paketima, kao i obino, sitnim slo vima tiskane preporuke i upozorenja, poput onoga da se potronja ne preporuuje trudnicama i da Becel treba je sti samo ako doista imate previe kolesterola u krvi. Je li to - zahvaljujui funkcionalnoj prehrani - budunost hra ne: hrana s uputama? Takoer je vrlo problematino pitanje doziranja aditiva u hrani, kao to pokazuje sluaj Basila Browna. Godi ne 1974. britanski znanstvenici popili su u roku od deset dana deset galona (oko 37 litara) soka od mrkve i time unijeli u organizam 10 000 puta veu koliinu vitami na A nego je preporueno; sa svijetloutom koom i te kim oteenjima jetara umro je Basil Brown od trovanja vitaminom A, koji je takoer gutao u tabletama, u do bi od 48 godina. Sluaj moe biti zanimljiv, ali govori protiv proizvoaa funkcionalne hrane koji imaju teoriju da je u dananjim namirnicama premalo hranjivih tva ri pa se stoga moraju dobivati na druge naine. Ponajpri je, teza o nedostatku hranjivih namirnica znanstveno je

vrlo kontroverzna; drugo, mnoge moderne dijete vita mine sumiraju u iznosu koji moe vrlo lako dovesti do predoziranja. Vitamini se danas nalaze u neopisivo veli kom broju proizvoda, esto samo kako bi proizvodi bili trajniji ili atraktivnije boje. ak i ivotinje u klaonicama prije usmrivanja dobivaju vitaminske injekcije da bi nji hovo meso kasnije bilo naoitije. Stalno u sebe stavljamo vitamine: u 100 grama salame, dakle, moe biti skrive no 20 miligrama vitamina C. Vitamin C takoer je zavr io u bezalkoholnim piima ili gotovim salatama, pa tko uz tu vitaminima obogaenu funkcionalnu hranu pojede i funkcionalni jogurt, moe nesvjesno u svoj organizam unijeti preveliku koliinu vitamina. Za zdravstvene dodane vrijednosti putem hrane, koje ne samo da su teko dokazive nego ak mogu biti i tet ne, proizvoai nesputano djeluju i obeavaju vie ljepote, zdravlja, wellnessa ili fitnesa. Na podruju asocijativnih emocija mogu se upakirati bez dokaza i o kakvom tet nom djelovanju, profitirajui od zaglupljujuih naina oglaavanja: bezalkoholna pia koja imaju blago djelo vanje na metabolizam, ledeni ajevi koji naglaavaju vri jedne antioksidanse, ali pritom sadravaju eer i arome ukljuene u cijenu. Ledeni ajevi koji navodno pomau da se ostane u formi i aktivan ili koji pridonose oporav ku, sadravaju samo minimalnu koliinu aja, a umje sto njega stavlja se ekstrakt aja i konzervans. Navodni proizvodi koji bi trebali pospjeiti osjeaj ugode zapravo su samo pokuaj da se potroaima izvadi novac iz de pa. Obino su mnogo skuplji nego tradicionalni ajevi i



bezalkoholna pia. Osobito je velika konkurencija meu brendovima napitaka, gdje vrvi od ajeva i mjeavina s ajevima koji obeavaju wellness uinak, a zapravo su ista potroaka prijevara. Okus bijeli aj i kruka proizvo aa Gerolsteinera reklamom obeava njenu ravnote u iz prirodnih mineralnih voda Gerolsteinera, ime je plemeniti i voni aj zasien. No, spa stvarnost izgleda drugaije: tek 0,02 posto bijelog aja, ali 4,4 posto ee ra, to je jo uvijek polovica koliine u Spriteu; usto je jo dodan okus i konzervans kalijev sorbat (E 202). Nestle svoj Nestea zeleni aj Citrus hvali zbog vrijed nih sastojaka zelenog aja i antioksidansa. No, wellne.tf-stvarnost toga pia ukljuuje arome, limunsku kiselinu (E 330), koja je tetna za zube, samo 7,2 posto eera u obliku 0,3 posto ekstrakta zelenog aja. Antioksidansi su oglaeni kao srebrni metak u hrani, ali veina potroaa s antioksidansima vjerojatno ne moe zapoeti mnogo toga. Antioksidansi su poznati kao zatita od slobodnih radikala, to se pokazalo dobrim, na primjer, kod obra ne imunosnog sustava. No pozitivni uinci antioksidansa nisu nedvojbeno znanstveno dokazani. Naalost, u stvar nosti iza Volvicsovih obeanja, s ajem okusa breskve, prirodnim sokom sa svim najboljim iz aja, nude: sa mo malu koliinu nedefiniranog ekstrakta aja, 4 posto eera, aromu, limunsku kiselinu (E 330), konzervans ka lij benzoat (E 212) i kalijev sorbat (E 202). Cak i ameriki proizvoa vonih sokova Ocean Spray, prisutan u Njemakoj od 1999. godine, dodaje antioksidanse u sokove i tvrdi da se redovitom konzumacijom

soka od brusnice moe smanjiti rizik od upale mjehura. A infekcije mjehura su - i to je dokazano, znanstveno, da kako - ubojice poude broj jedan u njemakim kreveti ma: Dvije od pet ena (39 posto) morale su zbog toga odustati od spolnog odnosa. U Europskom su odjelu EFSA-e, sreom, imali drukije miljenje: dokazi nisu do voljni da se uspostavi uzrono-posljedina veza izmeu konzumacije sokova Ocean Spray okusa brusnice i navod nog uinka manjeg rizika od infekcije. Presuda Europske komisije: zdravstveni zahtjev odbijen. Takvo uklanjanje poeljeli biste i pivu-protiv-starenja u pivovari u NeuzeUeu u Brandenburgu. VVellness pivo reklamira se kao pivo za ljepotu i vitalnost, u njega se dodaju prirodne tvari, spirulina (alge) i flavonoidi (kvercetin). Flavonoidi, jasno se objanjava, slue za zatitu od napada slo bodnih radikala, njihov uinak je protuupalan, oni tite od ateroskleroze i visokog krvnog tlaka; flavonoidima je ak dodano svojstvo prevencije od raka. Da ne bi dolo do nesporazuma i da bi se sprijeila prituba zbog neu inkovitosti, u pivovari su objasnili da se sat ivota time ne moe zaustaviti, to zapravo znai da je to suprotno teoriji protiv starenja. Ipak, proizvoai piva bili su toli ko opsjednuti takvom funkcijom svoga pia da je njihov pogled na stvari doao i pred Upravni sud u Frankfur tu na Odri, koji je s mjerodavnim tijelom presudio pri silno izuzee za pivo s algama. Takvi primjeri pokazuju koliko smijeno, koliko beskorisno, koliko precijenjeno i koliko opasno moe biti jelo s navodnim dodatnim koristima za potroaa, a opet tako uvjerljivo da mnoge tvrtke


ne slijede zakon trita kod novih kreacija, trae se ma le razlike u odnosu na konkurenciju kako bi se jednoga dana mogao dobiti hit kakav je suvini Actimel tekui jogurt. Po njihovu miljenju, proizvoai hrane su racio nalni, ali jednaka je i racionalnost iz perspektive potro aa. Veina hrane koja je kreacija laboratorija zasluuje sudbinu Essensisa. Essensis, koji bi ten trebao uiniti za tegnutijim, jednako je preskup proizvod kao to su i Danonovi jogurti koji sadravaju previe eera. Jo jedna u nizu ljepota-iz-jogurta to se uvaju u hladnjaku i obe avaju bolje zdravlje koe, sadravala je i vitamin E, antioksidanse iz derivata zelenog aja, jogurt i ulje boraine (Borago ojficinalis - op. prev), Essensis se 2007. pojavio na tritu, a Danone je svoj udesni kozmetiki proizvod povukao iz prodaje u domovini Francuskoj dvije godine nakon dolaska na trite. Koji blagoslov. Istodobno se granice i dalje pokuavaju to vie poma knuti. Velika mljekara Seoul M ilk u Junoj Koreji razvila je probiotski tekui jogurt koji izmeu ostalog sadrava aminokiseline taurina i glutamin kompleks, to znai da je u skladu sa svakom funkcionalnom oznakom ba kako dolikuje funkcionalnoj hrani. Naziv jogurta: Never Die. Pogledamo li istini u oi, Danone je puno prije doao do te toke, iako im jo uvijek nedostaje hrabrosti za seman tikom jasnoom. No Danone je udovoljio zdravstvenim zahtjevima. Zdravije i bolje ivi svaki dan znai - do kraja promiljeno - tono ovo: Tko svakodnevno zdravi je ivi, nema razloga da ikada umre.

U potrazi za izgubljenom kvalitetom - tradicija lai

N

da su Amerikanci u SA D -u ideju V W bube izgradili na predstavi o patuljcima u Schwarzwaldu. Ova simpatina naivna slika na udan je nain utjelovila dopadljiv auto u puno vie od banalno ga industrijskoga proizvoda masovne proizvodnje - buba nije samo hladan pothvat inenjerstva. Emocije i mata povezale su mali automobil sa simpatinim varcvaldskim patuljcima i njihovim spretnim, uvijek marljivim rukama. Situacija je danas slina i sa varcvaldskom unkom i mnogim drugim navodno regionalnim tradicionalnim namirnicama - s jedinom razlikom to ovdje postoje sa mostalni proizvoai koji pletu neobine legende o svojim proizvodima. Ponekad stjeete dojam da se za proizvod nju pruta ili umaka od rajice u biti koristi isti nain pro izvodnje kao i za filmove u holivudskom filmskom studiju - neke se prehrambene tvrtke toliko trude da bi kao pro izvoai uspjele uvjeriti ljude u iluzije i zakulisne igre. Primjer se moe oslikati i sluajem punim emocional nog naboja o prevari potroaa varcvaldske unke tvrt ke Abraham. S godinjom proizvodnjom od oko 24 000 tona u est tvornica u Njemakoj, Belgiji i panjolskoj, Abraham je najvei europski proizvoa dimljene i naekada s e g o v o r il o



zraku suene unke i trini lider u Njemakoj; direktor tvrtke jiirgen Abraham kao predsjednik Savezne udru ge njemake prehrambene industrije meu najsnanijim je ljudima u brani. Svoju varcvaldsku unku Abraham, ije je sjedite u Seevetalu nedaleko od Hamburga, proi zvodi i u 700 kilometara udaljenom varcvaldskom gra du Schiltachu u regiji Kinzigtalu. Ljeilite izgleda poput modela eljeznice u mjerilu 1:1 i kao takvo postavljeno je u stvarni svijet: uske kamene ulice i vie specijalista ne go je varcvaldsko turistiko srce ikad moglo zamisliti; gostionica na povijesnom trgu zove se Sunce, a na sada zatvorenom prozoru mesnice rukom je pisan znak s po rukom Zna odakle dolazi - ovo je savrena pozadina za proizvoaa pruta Abrahama. Prvo to se zamjeuje nedvojbeno su dva bollenhuta jedan crveni i jedan crni - koji vise u staklenoj vitrini uza zid na ulazu. Bollenhut je ono udno pokrivalo za glavu koje se sastoji od hrpe loptica, veliine teniskih, i spada u tradicionalnu narodnu nonju varcvaldskih ena. Za Schwarzwald je ena u nonji sa eirom kao zvijezda za Mercedes i medvjed za Berlin, pa gotovo i nema hotel ske broure i varcvaldskog proizvoda bez dame sa ei rom. Stoga je neupitno da div u proizvodnji unke kakav je Abraham na ambalau varcvaldske unke stavlja e nu s bollenhutom. Obilazak s tvornikim menaderima i vjetim mesa rima traje sat i pol. Poinje na prijamu robe, gdje svaki suradnik u ritmu po sekundama stavlja pH-metar u sva ki komad mesa koji dolazi pokretnom vrpcom. Zatim se

meso runo soli i zainjava te dostavlja u prostoriju u ko joj odstoji neko vrijeme, a nakon toga dolazi u jednu od 16 kamenih dimnih komora, gdje se pali piljevina au tohtone borove ume i stvara dim. Mesar govori o taj ni zaina koji se upotrebljavaju ve etiri generacije i o varcvaldskom zraku koji se upuhuje u fazama i iznova proputa u dimne komore, ime navodno pridonosi po sebnom okusu unke. ovjek ulae velik napor, unka se to je vie mogue obogauje regionalnim okusom, te se opisuje kao proizvod koji moe biti proizveden samo u Schwarzwaldu. U svojoj prii o nastanku unke stoga ko risti relevantne fraze: tradicionalan nain, tipina regi onalna poslastica, tradicionalni recept, rukom raeno na stari varcvaldski nain. Njegov govor gotovo je doslovce jednak Abrahamovu predstavljanju tvrtke za proizvodnju unke na svojoj internetskoj stranici. Ondje se moe kliknuti na tajnu njegova sranog okusa i otkriti gotovo sve - osim da od 750 000 svinja koje su tijekom godinu dana obraene za varcval dsku unku u Schiltachu niti jedna nije iz Schwarzwalda. ivotinje ili meso dolaze uglavnom iz Donje Saske, Bel gije i Nizozemske. Na web stranici navodi se daje varcvaldska unka proizvedena iskljuivo u Schwarzwaldu te se time potroae namjerno dovodi u zabludu - jer go tovo nijedan normalan kupac ne moe samo tako otkriti suptilno prikrivenu znaajnu razliku izmeu pripravka i proizvoda. Izmeu tih dvaju naizgled bezazlenih pojmo va krije se velika razlika: na nizozemskim, belgijskim i donjosaskim poljoprivrednim gospodarstvima proizvodi



se svinjsko meso koje e se u Schwarzwaldu pripraviti za varcvaldsku unku. Tako Abraham oito pekulira ti me da brojni potroai vjeruju kako je varcvaldska un ka pripremljena od varcvaldskih svinja. Sto bi potroai uope trebali smatrati pod tim pojmom? Apelira se na fantazije i osjeaje kupaca: da bi prodao cigarete, Marlboro obeava kupcima slobodu, Red Buli krila, a da bi prodao varcvaldsku unku, Abraham po troau obeava regionalizam, tradiciju, autentinost. Ti me se prikriva injenica da, osim malo iltaherskog (iz grada Schiltachera, op. prev.) zraka i dima iz iverja var cvaldskih borova, u varcvaldskim unkama nita drugo nije varcvaldsko. Uglavnom, varcvaldska unka nije iz Schwarzwalda nego iz Hollywooda: to je proizvod sno va, neispunjenih obeanja. Ono to radi Abraham ini pola prehrambene indu strije: nemilosrdno iskoritavaju regionalne i tradicijske elemente na svojim pakovinama i u reklamnim spotovima, u oglasima i na sajmovima - svugdje agitiraju ljudi u starinskom stilu ili iz bakina recepta: uz vatru u kaminu, prirodna gnojiva, s bollenhutom na glavi i u dirndlicama (tradicionalna enska nonja, op. prev.), u runo, tradi cionalno proizvedenoj hrani, koja ima okus djetinjstva ili kao od seljaka i njihovih sirovina, koje su uvijek iz regije i za koje se gotovo automatski pretpostavlja da su neto prirodno, zdravo i odrivo oplemenjeno. Vje ruje se u svijet u kojem postoji samo domovina i sve je izvorno, ako ne i istinski originalno; kako trite hrane postaje sve globaliziranije, Abraham svoju unku prodaje

u vie od 20 zemalja - te se sve vie ukorjenjuje, autohton kao i drugi proizvoai hrane. Standardizacijom okusa proizvoda mase jaa njihova sklonost prikazivanja proi zvoda kao rezultat tradicionalnih umjenosti. Izgradnja povjerenja tradicije i tenja za regionalnim zapravo su metafore marketinga moderne hrane - lana idila posta la je konstitutivna. Naa hrana, bilo da je rije o mesu, itnim pahuljica ma, mlijeku, slatkiima, vinu ili jogurtu, zapravo je danas u velikoj mjeri rezultat industrijske, potpuno neidiline masovne proizvodnje. U toj se buci moramo voditi oima: naa se hrana u tom pogledu ne razlikuje od automobila ili namjetaja po narudbi. Ne odnosi se to samo na pro izvode to ih kupujemo u supermarketu. ak se i mesnice i pekarnice u standardnim sluajevi ma temelje na lai o tradicijskoj vrijednosti. Veina mesara ne kolje vie samostalno, nego kupuju meso i kobasice kod Abraham & Co; veina je pekarnica prela k potroaima brana ije tijesto dolazi iz istone Europe ili ak iz Azije. Industrija ne voli priznavati takve injenice i stoga iza idilinog krajolika jednako nemilosrdno namjerno skriva stvarnost. Ponekad se to dogaa na tako smijean nain kao u reklamnoj poeziji Udruge za zatitu varcvaldske unke: Visoka crnogorica, svjea izvorska voda, ist zrak - ista priroda: impresivna je to pozornica za nastup jed ne od najpoznatijih svjetskih unki: varcvaldske unke. Isto tako: jedinstvena obiljeja Schwarzwalda su crveni bollenhuti i zelene jele. Potroa s njima povezuje kvali tetu, tradiciju i regionalnost.



Tono, ovo se mora uzeti doslovno: unka je glav ni izvoa na pozornici na kojoj predstavlja Schwarzwald; cijela predstava treba asocirati potroaa na tople, davno izgubljene tradicionalne vrijednosti i on ne bi trebao pitati to se krije iza svega. On ne bi trebao znati da se svinjetina prije nego to doe u Schwarzwald vozi kroz pola Europe da bi se od nje napravila varcvaldska unka; on ne bi trebao pitati bi li za ivotinje, ljude i okoli bilo bolje prevoziti piljevinu za potpalu umjesto godinjeg uvoza ak do 10 000 tona svinjskog mesa do Abrahamovih pogona u Schiltacheru samo zato to pi e da je u Schwarzwaldu; potroa ne bi trebao znati da se ivotinje dre na raskalanim etaama; on bi radije tre bao misliti da sve ivotinje dolaze iz Schwarzwalda, od varcvaldskih poljoprivrednika (ili, jo bolje, patuljaka), gdje su do kraja ivjele na, dakako, dobar svinjski na in; potroa ne bi trebao znati odgovor na pitanje zato na zraku suena unka od prave varcvaldske svinje ne bi smjela biti nazivana varcvaldskom unkom nego unkom od svinja s nizozemskih farmi jer je samo 14 dana visjela u varcvaldskoj umi da bi bila dobro dimljena. S druge strane, Savez za zatitu proizvoaa varcval dske unke precizno je propisao proizvodnju unke: od pasmine svinja, naina hranjenja i starosti ivotinja do temperature tijekom suenja i dimljenja, kao i varcval dske crnogorice; iskljueno je jedino podrijetlo svinja svjesno - znajui da u Schwarzwaldu nema toliko svinja koliko trite varcvaldske unke trai. Iskreno, standar di su visoki i spreavaju proizvoaa u istonoj Bugarskoj

da svoj proizvod nazove jednako dobrim. Nasuprot to mu, standarde zatite podrijetla Europske unije zado voljava samo varcvaldska unka, pripremljena posebnim metodama navedenima u Schwarzwaldu, moe se ta ko i nazivati i od 1997. godine i takav prozvod moe nositi plavouti ig EU-ova zatienoga zemljopisnoga podrijetla, ili krae g.g.A (PGI kao kratica na proizvo dima pakiranima za njemako trite: geschutzten geographischen Angabe tj. zatieno zemljopisno podrijetlo). Razvidan sluaj obmane potroaa, ovoga puta s potpo rom EU-ova zakonodavstva: mnogi kupci jednostavno ne shvaaju da peat u podruju podrijetla zahtijeva sa mo odvijanje barem jedne od faza - odnosno proizvod nje, prerade ili priprave. Proizvoaima to odgovara jer im peat osigurava zatvaranje trita za konkurenciju i u isto vrijeme potie nacionalni marketing. U zatie nom se podruju isplati poslovati sa unkom, ije je meso oznaeno bollenhutom i dimom nastalim potpaljivanjem varcvaldskih drva: godine 2008. industrija je uivala u rekordu prodaje u Njemakoj i Europi s vie od 6,8 milijuna prodanih varcvaldskih unki, to je u uspored bi s prijanjom godinom bilo poveanje od 13,5 posto. Ne udi stoga da se oznaka zatienoga zemljopisno ga podrijetla trai: gotovo 400 proizvoda, ukljuujui i njih oko 67 iz Njemake, diljem Europe oznaeni su peatom - najpoznatiji su varcvaldska unka, a uz nju i jela kao to su bremenski Bremer Klaben (dizani ko la s puno voa koji se priprema u boino vrijeme - bi skupski kruh u hrvatskim krajevima, op. prev.), vapski

T hilo Bode: KR IV O T V O R IT ELJI HRANE


Maultaschen (tjestenina u obliku jastuia s nadjevom, op. prev.), Kolsch (vrsta svijetloga piva, op. prev.), ba varski hren i Minhensko pivo, aran iz Holsteina i Nirnberke kobasice na aru, crvena i jetrena kobasica i'/. Thiiringena, pecivo Meissner Fummel i varcvaldske pa strve. Zaprimljeno je oko 150 zahtjeva za oznaku zati enoga zemljopisnoga podrijetla za ostale specijalitete. No za potroae je vie prijateljski nastrojena zatiena oznaka podrijetla, slubene kratice PDO. Ona potvr uje da se cijeli postupak pripreme, proizvodnje i prerade hrane odvija najednom mjestu u odreenom zemljopi snom podruju i da se koriste utvreni postupci. Ovu oznaku imaju, primjerice, talijanski prut iz Parme, sir Kanterkaas iz Nizozemske (Nagelkas je nizozemski spe cijalitet - sueni sir pripravljen s kliniima i kimom; Kanterkaas je njegova inaica bez klinia, op. prev.) korzikanski med, tirolski planinski sir s planine ili meso si ve koze Liineburger Heidschnucke. U Europskoj je uniji potkraj 2009. bilo gotovo 500 zatienih oznaka izvor nosti i oko 200 aplikacija. Regionalizam je konstrukci ja prehrambene industrije, analizira ekonomski geograf Ulrich Ermann, koji radi s regionalnim proizvodima u Institutu za regionalni zemljopis u Leibnizu ve niz go dina. U biti, Ermann kae: Kao prvo, kod kobasica za peenje nije tono odreeno kako moraju biti napravlje ne, kojim zainima oplemenjene i na koji nain priprav ljene. No kao vlasniki proizvod su naini proizvodnje i receptura odjednom navedeni vrlo detaljno. ovjek izmi lja nove kvazikobasice koje mogu biti zatiene.

Oito je da lobisti imaju svoje poluge. U sluaju varcvaldske unke tu je Udruga za zatitu proizvoaa var cvaldske unke, koju si moete predstaviti kao skupinu poduzetnih mesara koji od izumiranja ele zatititi svo je proizvode. Ova je udruga uistinu vrsta lobistike sku pine. Njihov uspjeh ovisit e umnogome o tome koliko su moni u politici i koliko dobrih veza imaju te koliko novca organizacije i tvrtke izdvajaju za godinje zahtjeve primjene postupka s Europskom unijom. Vjetina i srea takoer igraju veliku ulogu, ali pritom uope nije bitno hoe li potroa imati koristi. Potroau nije jasno zato su za varcvaldsku unku bitni lokalni zrak i dim, koji su dovoljni za njegovo podrijetlo, dok za izradu tirinkih pe enica 51 posto sastojaka mora potjecati iz regije. Zato u hrenovkama i bavarskim kobasicama teletina nije zati ena, ali u nirnberkim kobasicama na aru jest. Zato u boici krastavaca Spreewald plivaju i krastavci koji nisu iz Spreewalda? Zato varcvaldska unka smije biti proizve dena samo u Schwarzwaldu, a marcipan iz Liibecka samo u Liibecku, a nitko ne dobiva ideju da se Kassler proizvo di samo u Kasselu i hamburger samo u Hamburgu. Za to pivo Kolsch u Kolnu vrije, ali ne i pivo Pils u Pilsenu. Zbrka je rezultat netransparentnog procesa borbi u pre hrambenoj industriji i njihovih lobista s europskim poli tiarima i vladom oko uvjeta. Rije je o pristupu novim tritima, ovrhama natjecatelja - rije je o bitci oko glo balnog trita. Kupac je na zadnjem mjestu. Kad se proizvoau ukae prilika, moe se brzo vrati ti na zatitu podrijetla. Dakle, britanskoj je pivovari prve



dvije godine odobrena zatita podrijetla za Newcastle Brown Ale, a zatim je ponitena: proizvodnja u sreditu grada vie nije bila isplativa; pivovara je odluila zatvori ti stranicu i proizvodnju piva preseliti na drugo mjesto u Engleskoj. Tek kad bi postojalo potroau sklono pravilo da hrana mora doi s oznakom izvornosti i iz odreene regije, Abraham bi mogao pakirati svoju unku u Schil tachu. Razlog je jednostavan: nikada nije bilo toliko svinja u Schwarzwaldu i nikada ih nee biti toliko koliko ih ima u ravnom Niedersachsenu, Nizozemskoj i Belgiji zajedno. Bilo je moda u nekom trenutku neto vie varcvaldskih poljoprivrednika koji su na sebe preuzeli odgovornost to va svinja, ali nisu nikada postali velike tvrtke, jer su im se opirali hotelijeri i turistiki djelatnici. Vjerojatno bi se okus unke novih lokalnih proizvoaa razlikovao od standardnog Abrahamova. No time bi sigurno bilo manje varcvaldske unke u svijetu, bila bi puno skuplja i to bi bilo neto to se ne bi bez razmiljanja moglo uzeti s po lice u Aldijevim trgovinama, nego neto posebno, to bi ovjek kupio za vrijeme odmora u Schwarzwaldu. M o da bi opet bio uvjeren da se varcvaldska unka ne mo e u svijetu proizvoditi beskonano, a osobito ne uzme li se u obzir injenica da je natpis ispisan na pakovinama s folklorom u znaku bollenhuta, u koje je stavljeno meso iz Belgije ili Nizozemske. Tek tada bi svijet namirnica bio moda malo bolji. No jo uvijek je tako kako je, a u takvom alosnom stanju marka hrane multinacionalne proizvodnje Unilever Bertolli prua varijaciju alla Italiana. Bertolli je poznat kao

proizvoa umaka za tjesteninu, maslinova ulja i octa. Za sumopredstavljanje ne nedostaje ni idealan svjetski stereo tip: Kako bi napravio maslinovo ulje, Bertolli kombinira inovacije i tradicije s ljubavlju, iskustvom i entuzijazmom. To se dugogod

Documents

Thilo Bode - Krivotvoritelji Hrane