Poluotok Pelješac spada u mediteransko-litorarni pojas.Za to područje karakteristične su vazdazelene šume hrasta crnike i šume alepskog i crnog dalmatinskog bora.

Za ovo područje znatno su češće makije,garizi,kamenjari i kamenjarski pašnjaci,te male rascjepkane obradive površine.

Alepski bor

Alepski bor je pionirska vrsta ,koja može rasti u tlima s vrlo malo vode i dubokim svega nekoliko cm.Male količine tla skupljaju se u pukotinama stijena i ispod kamenite površine i one su dostatne za omogučavanje njegovog razvoja.Može narasti i do 20 m.

Biljni pokrov

• Makija• Garig• Kamenjara

Makija:

Makija je degradacijski stadij crvikove šume koja je po postavku panjača tj. razvija se iz panjeva posječenih stabala hrasta crnike.Sklop je gust.U njoj prevladavaju grmoliki oblici gotovo neprohodno,visine i do nekoliko metara.

Garig:

Garig je slijedeći degredacijski stadij.Nastaje čestim sječama makije,ispašom i sličnim negativnim utjecajim.U garizima rastu toploljubive i svjetloljupljive vrste kao sto su crveni bušinkretski bušin,bijeli bušin,drvenasti brijes itd.

Kamenjara:Kamenjara je krajni degradacijski

stadij.Nastaje zbog snažne erozije nakon uništenja šume,utjecaja vjetra,ljetne suše,intezivne ispaše i požara.tlo na kojem se razvija je izuzeno plitko i skelasto s mnogo pokretnog i nepokretnog kamenja.Čine ga mediteranska crvenica ili smeđa karbonatna tla.Biljke koje tu prevladaju su ljekovita kadulja,smilj,mekinjak,dudočac itd.

Vrste tla:

Pelješac pripada krškom području.Glavninu stijena čine visoko vodopropusni vapnenci,a manji dio stijena su dolomiti.Na takvim tipovima stijena razvile su se različite vrste zemljišta,uglavnom vapnenačka primorska tla kao što su:vapnenačko primorsko smeđe tlo,crvenica itd.

Endemi, zaštićene i rijetke vrste flore

• Dalmatinska perunika• Dubrovačka zečina• Modro lasinje• Divlji koromač• Primorski slak• Kadulja

Dalmatinska perunika

• Dalmatinska perunika je višegodišnja biljka s debelim podankom (rizomom), stabljike, često razgranjne, su visine 0.6-1 m. Cvjetovi su krupni, ima ih 3-8, gotovo sjedeći, jednobojni, svijetlomodri. Plod je krupni tobolac koji je u zrelom stadiju slamnatožute boje, otvara se uzdužno s 3 zaklopca. Sjemenke dužine 5-6 mm i širine 4-5 mm su brojne, crvenosmeđe. Naseljava suhe kamenjarske travnjake od same obale mora pa sve do oko 600 m nadmorske visine.

Dubrovačka zečina

• Dubrovačka zečina je endemična biljka koja naseljava pukotine vapnenačkih stijena u kopnenom i otočnom području Dalmacije, često iznad same razine mora .

Modro lasinje

• Ilirsko-balkanska endemična je vrsta, raste na području srednje i južne Dalmacije. Naseljava pukotine vapnenačkih stijena i točila. Optimalne uvjete nalazi u mediteransko-montanom pojasu, na visinama između 300 i 900 metara nad morem.

Divlji koromač

• Višegodišnja, ilirsko-apeninska vrsta, najčešće raste u pukotinama okomitih stijena sjeverne ili sjeveroistočne ekspozicije, ponegdje na starim zidovima i gromačama. Vrsta je inače poznata iz viših područja, a na otocima Visu i Mljetu dolazi sasvim blizu morske obale (5-30 m n. m.). Razmnožava se sjemenom, ali rijetko cvate i donosi plod. Nakon dozrijevanja sjemena, biljka ugiba.

Primorski zlak

• Vrsta se razvija samo na pjeskovitim obalama. Na onim dijelovima obale koja se uređuju brojnost se smanjuje.

Kadulja

• Ilirsko-jadranska endemična biljka (rasprostranjena uz istočnu obalu Jadrana) Na sjeverozapadu ne prelazi rijeku Soču, a na jugoistoku spušta se gotovo do Otranta. Uglavnom se drži primorskih padina i obronaka, a pod utjecajem sredozemne klime dolinama jadranskih rijeka prodire razmjerno duboko u kopno. Pretežito naseljava kamenita, ekstremno degradirana staništa. Izuzetno je ljekovita vrsta.

 

Pelješac-fauna

Od krupnih životinja koje obitavaju na podrucju zapadnog Peljesca možemo spomenuti veprove, muflone, lisice, cagljeve, zeceve, a posebnu atraktivnost predstavljali su divlji konji i magarci koji su slobodno vršili ispašu na pašnjacima Sv. Ilije. Nažalost tijekom Domovinskog rata svi do posljednjeg su pobijeni.

• Od gmazova na zapadnom Pelješcu se mogu susresti krška gušterica,oštroglava gušterica,veliki zelembaći dugih oko tridesetak centimetara, glavora,crnostrig i poskoka dugih do metar, te najveci gmaz na ovom podrućju – kravosas, zmija iz porodice udava, a koja može narasti preko dva metra dužine.

• Od ptica ovdje su zastupljene stanarice: mrka sjenica,voljic maslinar,brgljez kamenjar,vrabac,modrokos,velika sjenica i crnoglava grmuša, zatim ćuk, kozmopolitska vrsta kukuvije i sova ušara ili bukoc. Tu su još i fazani, jarebice, kokoške, prepelice, golubovi, kosovi, gavrani, cule, lastavice, zatim sokolovi, jastrebovi, a ljeti po nekoliko mjeseci znaju obitavati i orlovi sa rasponom krila od preko dva metra.

Vrabac Kukuvija