www.referada.hr

FINANCIJSKE INSTITUCIJE I

TRŽIŠTA – LEKO 2

www.referada.hr

Bok,

Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će

ti pomoći u uĉenju!

Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko

djelo, već samo saţeti prikazi obvezne literature koji sluţe za

ponavljanje gradiva.

P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,

ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.

TakoĊer, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,

pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici

(skripte@referada.hr).

Ţelimo ti puno sreće s uĉenjem!

www.referada.hr

FIT - 2. kolokvij – pitanja

01. Bankovni poslovi 02. Kratkoroĉni pasivni bankovni poslovi 03. Depoziti po viĊenju 04. Diskont-eskont, eskontni kredit 05. Rediskont-reeskont 06. Lombard 07. Relombard 08. Blagajniĉki zapisi 09. Dugoroĉni pasivni bankovni poslovi 10. Dionice i kapital banke 11. Obveznice 12. Oroĉavanje depozita 13. Definiranje i objašnjenje bankovnog kredita 14. Kratkoroĉni bankovni krediti 15. Kontokorentni krediti 16. Akceptni i avalni krediti 17. Rambursni kredit 18. Potrošaĉki kredit 19. Dugoroĉno kreditiranje 20. Posredniĉki bankovni poslovi 21. Depo poslovi - ĉuvanje i upravljanje vrijednostima 22. Kupoprodaja vrijednosnica, deviza, valuta i zlata za tuĊi raĉun 23. Uvjeti kreditne sposobnosti 24. Procedura odobravanja bankovnih kredita 25. "Cjenici" banke 26. Kreditiranje izvoza 27. Kredit banke kupcu i kredit banke banci kupca 28. Kreditni odnosi s inozemstvom i vrste kredita 29. Komercijalni kredit inozemstvu - kredit dobavljaĉa 30. Robni i financijski krediti inozemstvu 31. Bankovna kreditna linija 32. Temeljni zadaci MeĊunarodnog monetarnog fonda 33. IBRD - funkcije; uvjeti i kriteriji odobravanja kredita 100.DFC, IDAiMIGA 34. Pojam i vrste platnog prometa 35. Sredstva plaćanja 36. Karakteristike i ĉimbenici razvijenosti sustava platnog prometa 37. Zamjenice novca (novĉani surogati, supstituti) 38. Institucije obraĉuna platnog prometa 39. Unutrašnji platni promet 40. Zavod za platni promet 41. Banke i platni promet u zemlji 42. Ţiro raĉun 43. Tekući i ţiro raĉuni graĊana 44. Gotovinski platni promet 45. Bezgotovinski platni promet i instrumenti plaćanja 46. Osobine i vrste vrijednosnih papira 47. Mjenica - vrste mjenica 48. Mjeniĉne potrepštine 49. Osobe u mjeniĉnom poslu i njihove obveze 50. Prihvat (akcept) mjenice, aval 51. Promesa - promissorv note 52. Ĉek 53. Vrste ĉekova 54. Potrepštine ĉeka

www.referada.hr

55. Osobe u ĉekovnom poslu 56. Ĉekovi meĊunarodnih plaćanja 57. Putni (traveller's ĉekovi) 58. Prijenos ĉeka ili mjenice 59. Karakteristike platnog prometa s inozemstvom 60. Ovlaštene banke 61. Devize i valute 62. Rezidenti i nerezidenti; raĉuni deviznih tuzemaca i inozemaca 63. Korespondentne banke 64. Sustav klirinških plaćanja - centralizirani platni promet 65. Manipulativni kredit i likvidiranje klirinškog salda 66. Klirinška obraĉunska valuta 67. Sustav plaćanja u konvertibilnim devizama 68. Bankovna doznaka 69. Kreditna pisma 70. Dokumentarna naplata - inkaso 71. Kreditne kartice 72. MeĊunarodni dokumentarni akreditiv 73. Sudionici i njihove obveze u akreditivnom poslu 74. Vrste meĊunarodnih dokumentarnih akreditiva 75. Dokumenti u akreditivnom poslu 76. Jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive 77. Bankovna garancija 78. Vrste bankovnih garancija 79. Potrepštine i sadrţaj bankovnih garancija 80. Kreditni odbor Ispit je moguće pripremiti iz slijedećih izvora: 1. Leko, V., Financijske institucije i trţišta I, skripta, Ekonomski fakultet, Zagreb,2002. 2. Miller, R.L., Pulsinelli, R.W., Van Hoose, D.D., Moderni novac i bankarstvo, Me Grow-Hill, N.Y., 1994., prijevod: MATE, Zagreb, 1997., poglavlja 5, 6, 8, 10, 11, 12, 13 (180 str.) 3. Foley, B.J., Trţišta kapitala, MATE, Zagreb, 1998. 4. Leko, V., ured., Rjeĉnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998. Zagreb, 21. svibnja 2002.

www.referada.hr

FIT - 2. kolokvij – odgovori LITERATURA KATUNARIĆ-«BANKA, PRINCIPI I PRAKSA» -BANKOVNI POSLOVI VRSALJKO-«TEORIJA I PRAKSA DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH PLAĆANJA» RIJEĈNIK BANKARASTVA I FINANCIJA IZABRANI BANKOVNI POSLOVI RIF 97-PLAĆANJE I OSIGURANJE PLAĆANJA (RRIF 2002) MJENICA ĈEK I BANKOVNA GARANCIJA-RIF 99 Bankovni poslovi -bilanca nam pokazuje ĉime se banka bavi -uspješnost vidimo u RAĈUNU DOBITI I GUBITKA -osnovni ciljevi poslovanja banka je dobit za dioniĉare -bankovni poslovi nalaze se u aktivi (plasmani), a da bi to mogla mora imati pasivu (prikupljena novĉana sredstva) -NAJZNAĈAJNIJE STAVKE: a)pasiva -depoziti, prikupljena sredstva, kapital -po kapitalu nema obveza, «zdanja linija obrane» b)aktiva -zaduţivanja, kredit (najznaĉajniji plasmani)

-60% izvora u pravilu predstavljaju depoziti, a oko 50 %plasmani su za kredite

-struktura aktive i pasive se razlikuje od banke do banke -struktura poslovanja ovisi o: a)trţištu-okruţenje, prepoznavanje, razvijenost b)monetarnoj politici c)zakonima d)bankovnoj politici-top management e)veliĉina banke-velike banke imaju veći udio kredita nego male koje ulaţu u VP

(zbog likvidnosti) PODJELA BANAKARSKIH POSLOVA Bilanĉno-analitiĉnom kriteriju (klasiĉni model) ukupne bankovne poslove dijelimo na tri osnovne vrste: 1.pasivni bankovni poslovi (poslovi u kojima banka preuzima obvezu-nastupa kao duţnik; prikupljanje novĉanih sredstava) 2.aktivni bankarski poslovi (banka preuzima ulogu vjerovnika, po kupljenoj obveznici i sl.) 3.neutralni-izvan bilanĉni poslovi-(usluge koje banka radi za svoje korisnike) Podjela bankarskih poslova prema kriteriju roĉnosti: 1.kratkoroĉni-poslovi do godine dana; i puno kraći jedan dan više dana 2.dugoroĉni Prema kriteriju funkcionalnosti: 1.poslovi mobilizacije i koncentracije novĉanih sredstava-depoziti, 2.kreditni poslovi-plasmani 3.usluţni ili neutralni poslovi 4.vlastiti poslovi-špekulativni poslovi, 5.kontrolni upravni i administrativni poslovi

www.referada.hr

BANKOVNI POSLOVI

1.PASIVNI POSLOVI -poslovi koncentracija; poslovi mobiliziranja štednje, -poslovi prikupljanja DEPOZITA; vaţno je da je banka sveprisutna 1.KRATKOROĈNI -rok dospijeća kraći od 1 godine i oni su osnova za kratkoroĉne kredite/plasmane 1.emisija novca-PRIMARNA EMISIJA NOVCA SREDIŠNJE BANKE(KOD NJE U

AKTIVI, A KOD POSLOVNIH U PASIVI pa se zato i nalazi u pasivi banka)

2.depoziti po viĎenju-depozit je jedan od prvih poslova banke; kad se zapoĉelo bankarstvo

dijelimo ih na:

1.PRAVE DEPOZITE-u osnovi predstavljaju «depo poslove» odnosno neutralne bankovne poslove kod kojih banka prima na ĉuvanje i upravljanje neke vrijednosti, s obavezom da zaprimljene depozite vrati ulagaĉu u onom stanju u kojem ih je primila (BANKA NAM USTUPA SIGURNOST)

2.NE PRAVE DEPOIZITE-predstavljaju novĉane uloge, za koje postoji obveza banke da ih vrati deponentu-istu svotu novca, bilo sa kamatom ili sliĉno

NOVĈANI DEPOZITI su potraţivanja na raĉunima novĉanih sredstva, deponenta koji se potraţuju u nekoj banci (mogu biti po VIĐENJE, S OTKAZNIM ROKOM, BEZ OTKAZNOG ROKA, KAMATNI, BESKAMATNI, U DOMAĆOJ VALUTI ILI STRANOJ). Osoba koja polaţe novac je DEPONENT, a osoba kod koje se ĉuva novac je DEPOZITAR. AVISTA DEPOZITI-transakcijski raĉuni –ŢR TR. Ĉekovni raĉuni itd. Karakteristika depozitnog novca: on je transakcijski novca sluţi kao sredstvo plaćanja, tj. novac je raspoloţiv deponentu isti trenutak Osobe vlasnika depozitnog novca -iskljuĉivo radi trošenja i potrošnje-primanje plaća -obrtna sredstva-kod obrtnika i poduzeća -depoziti drţava za poslovanje s drugim poduzećima DEPOZITI su pod vrlo strogom kontrolom C.B., zbog sekundarne emisije i ekspanzije novĉane mase.

Banka brine o rentabilnosti korisnika ali i o stalnoj likvidnost banaka Još jedna podjela: 1.PRIMANI DEPOZITI-depoziti nefinancijskog sektora i kod njih ne postoji multipliciranje. NASTAJU uplatom gotovine na raĉun, prijenosom sa jednog na drugi raĉun, naplatom mjenica ĉekova itd. 2.SEKUNDARNI DEPOZITI-izvor im je financijski sektor tj. druge banke i financijske institucija-ODOBRAVANJE KREDITA NA RAĈUN ZAJMOPRIMCA. ODOBRAVANJEM DEVIZA PLEMENITIH KOVINA. Banke same «proizvode» novac sekundarnom emisijom.

www.referada.hr

DEPOZITI I DEPOZITNI NOVAC i bezgotovinski platni promet s druge strane osnova su KREDITA. 3.zaduţivanje kod kreditnih banaka-zaduţivanje banka kod drugih banaka; kod drugih KOMERCIJALNIH ILI POSLOVNIH BANAKA ILI C.B. Znaĉenje C.B. u meĊusobnom zaduţivanju je sve manji, zato jer nećemo sami javljati da nešto nije uredu. To se ĉesto nazivaju REPPOSLOVI-zaduţivanje banaka meĊusobno-SMISAO JE-prebroĊivanje trenutačne nelikvidnosti. POSLOVI: 1.REESKONT-banka se rješava mjenice tj. podnosi ju u reeskont -banka iz aktivne pozicije prelazi u pasivni (iz uloge vjerovnika prelazi u ulogu duţnika) -maksimalno na 90 dana 2.RELOMBARD-kratkoroĉna pasivna operacija, zaduţivanje banaka kod drugih banaka na osnovu onog istog zaloga na osnovu ĉega su one odobrile kredit 3.REVOLVING KREDIT-jedna banka odobrava drugoj kredit -jedna banka daje mogućnost drugoj, da iskoristi kredit kod nje kada joj zatreba . -zaraĉunava se PRAVO NA ISKORIŠTAVANJE-NAKNADOM/PROVIZIJOM. -sporazum meĊu bankama 4.blagajnički zapisi i druge zaduţnice-banke su vrlo ĉesti izdavaĉi zaduţnica, kratkoroĉnih. Blagajniĉki zapis je kratkoroĉni V.P.-prodavaĉ tog zapisa se obvezuje kupcu da će u nekom odreĊenom roku isplatiti ugovoreni iznos zajedno sa ugovorenom kamatom. To je tip sliĉno depozita, ali je bolje za kupca blagajniĉkog zapisa, jer ga moţemo preprodavati (kada oroĉimo gubimo dogovorenu kamatu i plaćamo troškove razroĉavanja). 5.eskontiranje vlastitih mjenica- 1.2PASIVNI DUGOROĈNI -svi oni oblici prikupljanja novĉanih viškova koji su banci na raspolaganju duţe od jedne godine Ovo su za banku predvidivi izvori financiranja. 1.emisija dionica-govorimo o kapitalu-NIJE BANĈINA OBVEZA 2.oročeni depoziti-svi depoziti koji su oroĉeni. Oroĉeno-svaki depozit kojeg se je

depozita odrekao na odreĊeni rok. Najbolja osnovica za dugoroĉno kreditiranje, jer BANKA unaprijed zna rok na koji njime raspolaţe.

3.dugoročni depoziti drţave, javnih ustanova i institucija- izdvajaju se iz proraĉuna odreĊena sredstva za poticanje poduzetništva. koja će banka distribuirati-PRIVILEGIRANA BANKA

4.izdavanje obveznica-prikupljanje novca na dugi odreĊeni rok. To je likvidni i utrţiv instrument

5.dugoročni krediti iz inozemstva-kreditna svjetska banka za obnovu i razvoj isfinancirala

je poduzetnike i sl.

www.referada.hr

2.AKTIVNI -to su banĉini plasmani tj. potraţivanja banaka. Njima banka ostvaruje profit dobit. Oni su grupa aktivnih bankovnih poslova. TO SU KREDITI/POZAJMIT.

BANKOVNI KREDIT-to je financijski instrument kojim se provodi/obavlja ustupanje odreĊene svote novĉanih sredstava od strane banke kao zajmodavca, kreditora ili vjerovnika, njezinom komitentu-duţnik, zajmoprimac ili debitor, uz njegovu obvezu da joj vrati u dogovorenom/ugovorenom roku uvećanu za pripadajuću kamatu. (kredere-vjerovanje, kreditum-zajam) RAZLIKOVANJE OD P O S U D B E –POSUĐUJE se nezamjenjiva stvar. ZAJAM podrazumijeva ustupanje zamjenjive stvari-ne vraĉa se ista stvar. BIT KREDITA JE da je osoba koja je u deficitu sa novĉanim sred. dobije sredstva od suficitarne osobe uz odreĊenu cijenu/kamatnu stopu. KORISTIMO TUĐA SREDSTVA JER NEMAMO SVOJA. VRSTE KREDITA RAZLIKUJEMO PREMA 1.NATURALNE KREDITE I-vraĉaju se u nekim robama NENOVĈANE KREDITE 2.KOMERCIJALNI-kad nam trgovac da robu uz odgodu plaćanja. BANKOVNI 3.KRATKOROĈNI-odrţavanje likvidnosti DUGOROĈNI-funkcija mu je investiranje-stanogradnja. 4.PROIZVOĐAĈKI POTROŠAĈKI KREDITI 5.OTVORENI ILI NEPOKRIVENI-banka ga odobrava uz dodatno osiguranje zalogom POKRIVENI(NEKOLERATIZIRANI)- 6.TUZEMNI INOZEMNI 7.KUNSKI DEVIZNI 8.KREDITI SA FIKSNIM KORIŠTENJEM KREDITI U TRANŠAMA/OBRTAJNI 9.NAMJENSKI NENAMJENSKI 10.POSLOVNI I KREDITI GRAĐANSTVU 11.FIKSNI KAM. STOPAMA PROMJENJIVIM KAMATNIM STOPAMA 12.RIZIĈNI NERIZIĈNI

www.referada.hr

2.1KRATKOROĈNI -izvori-depoziti po viĊenju, ŢR, TR... 1.kontokorentni krediti-to su krediti po tekućem raĉunu (minus, ulazak u crveno) -kredit kojeg banka odobrava debitoru na osnovu njegovog tekućeg raĉuna otvorenog u banci. (u RH ih koriste fiziĉke osobe zato jer jedino one imaju T.R.) Po ŢR ne moţe se ići u minus(makar je u svijetu uobiĉajeno da poduzeća mogu ići u minus). U platnom prometu spominje se i dozvoljava se ulaţenje u minus obrtnicima. PREDNOSTI: -najlakši dolazak do kredita bez dugaĉkih procedura -kredit je okvirni iznos, dozvoljeni minus -koristimo ga kad ga trebamo; brzo prilagoĊavanje potreba likvidnosti, bez dodatnih

problem i poslova -KORISTI SE U SEZONSKIM POTREBAMA -VRAĈA se bilo kada jer je svaka uplata vraĉanje kredita. -CIJENA kreditiranja plaća se samo u dane kada smo u minusu. BANKA NAM ZARAĈUNAVA pasivnu kamatnu stopu na sredstva kada smo u plusu aktivnu kamatnu stopu na sredstva kada smo u minusu -makar smo u minusu i izdamo ĉek, on je izdan na FIKTIVNO POKRIĆE. To je primjer kredita koji nema FORMALNI KOLATERAL (nema potrebe davanja zaloga). Banka ne procjenjuje svakog korisnika TR posebno, već se znaju utvrĊene granice. Osnova ovog KREDITA JE UGOVOR. PREDNOSTI procedura olakšana kratk. kredit permanentna finalizacija brza prilagodba olakšavaju se oscilacije priljeva i odljeva 2.eskontni-diskontni-kaţemo da je sinonim OZNAĈAVA: -isto

Eskonter je onaj koji uzima, a diskonter je osoba koja daje. Definicija pojma DISKONT I ESKONT -otkup nekog potraţivanja (bilo kojeg) prije roka dospijeća uz odbitak od nominalne vrijednosti kamata (provizija i troškova) -otkup mjeniĉnog potraţivanja uz odbitak od nominalne vrijednosti kamata (provizija i troškova) -apsolutni iznos (KAMTE) obraĉunati od dana otkupa mjenice (prije roka dospijeća) do dana njezina dospijeća, a koji se odbija od nominalnog iznosa na dan otkupa. -naĉin prodaje kratkoroĉnih V.P (komercijalni i blagajniĉki papiri uz popust -kupnja uz niţu cijenu) -DUBOKI DISKONT-otkup uz diskont DUGOROĈNIH VP

Diskontna stopa je kamatna stopa koju C.B. zaraĉunava na kredite poslovnim bankama (najniţa kamatna stopa). Stopa koju drţava zaraĉunava i na svoje blagajniĉke zapise/zaduţnice. ESKONTNI KREDIT je kredit odobren na osnovi MJENIĈNOG POKRIĆA.

www.referada.hr

-to je kredit koji se ne odobrava na temelju bonitet zajmoprimca, već je kredit koji se odobrava na temelju boniteta mjenice. To je kredit za odrţavanje LIKVIDNOSTI.

Tri su osnovna uvjeta koja mjenica mora zadovoljit:

1. da je kratkoroĉna-rok dospijeća do 90 dana 2. da je robna mjenica-da je u pitanje prodaja robe, postoji roba koja se moţe naplatiti 3. da na njoj postoje barem tri SIGURNA POTPISA-(ŠTO JE VIŠE POTPISA NA

MJENICI TO JE ONA SIGURNIJA). MIJENICA-kratkoroĉni VP; instrument osiguranja plaćanja -kupac i prodavatelj

akceptirana mjenica PRODAVATELJ KUPAC

Roba (komercijalni kredit) mjenica eskontni kredit (manje kamate po mjenici + nominalni iznos mjenice) BANKA Mjenica reeskont kredita SREDIŠNJA BANKA POSL. BANKE-naplaćuju mjenicu od kupca Prodavatelj moţe mjenicu a) čuvati,

b) svoje obveze platiti njome, c) moţe mjenicu prodati

Banka naplaćuje mjenicu prvo od KUPCA, a ako joj on ne moţe platiti onda ju plaća PRODAVATELJ (ŠTO JE VIŠE POTPISA NA MJENICI TO JE ONA SIGURNIJA). Primjera ESKONTA-DISKONTA Datum izdavanja mjenice: 10.oţujak Rok: 90 dana Dospijeće mjenice: 9 lipanj Mjeniĉna svota: 1.200.000 Dan eskonta-diskonta: 15. oţujak Diskontna stopa: 10% OBRAĈUN DANA Oţujak 16 dana Travanj 30 dana Svibanj 31 dan Lipanj 8 dana

www.referada.hr

85 kamatonosnih dana DISKONT= (mjeniĉna svota * kamatna svota * dani)/ (360*100)= (G*p*v) /(36000) DISKONT (KAMAT)= 1200 000 10 85 / (36000)=28333 MJESEĈNA SVOTA-DISKONT=1200 000-28333=ĈISTI IZNOS DISKONATA 3.lombardni krediti-(bankari iz Italije) -tipiĉan kratkoroĉni bankovni kredit (rok je do jedne godine; nekada i kraće 1,2 5 dana) -njima se financira odrţavanje likvidnosti-financiranje tekuće aktive -osnova lombardnog kredita je ugovor izmeĊu zajmodavca i zajmoprimca kojim se

definira iznos kredita, zalog, rok otplate…. -odobrava se na OSNOVI POKRETNOG REALNOG POKRIĆA-zaloga koji imaju neku trţ. vrijednost-zalaţu se V.P., nakit, slike, umjetnine….

Duţnik polaţe zalog u banku i banka ga preuzima do plaćanja tj. vraćanja kredita

do iskupa kredita. Banka procjenjuje zalog-ne na temelju boniteta- i izdaje kredit u iznosu manjem nego što ta zaloţena stvar vrijedi (zalaţu se dionica uvrštene na burzi). Ako vrijednost lombarda padne banka ima pravo nove procjene. Ako se kredit ne vrati banka se naplaćuje iz prodajne vrijednosti i to na javnoj draţbi-NIKAKO NE MOŢE ZADRŢATI TAJ ZALOG-podnošenjem zaloga, vlasništvo je i dalje isto.

Banka ne moţe zadrţati više nego što je odobrila kredita. Kod lombardnih kredita OBRAĈUNAVA SE LOMBARDNA KAMATNA STOPA +

NAKNADA ZA ĆUVANJE ZALOŢNOG PREDMETA. LOMBARDNA STOPA JE VIŠA OD ESKONTNE STOPE-zato što se kamatna stopa pa i lomb. kredit smatra kreditom iz nuţde. Odobravaju ga banke i zalagaonice. 4.rambusni krediti-oblik akceptnog kredita koristi se u BRODSKOM prometu zasniva se na ugovoru/sporazumu koji definira i sam kredit, odnosno kojim se utvrĊuje da će se izvoznik naplatiti (prodanu robu) posredstvom ramburske banke, tj. da će banka akceptirati mjenice ramburskog duţnika tj. uvoznika. Ovisno o tome koja će banka preuzeti AKCEPT MJENICE razlikujem direktni i indirektni ramburs.

Ako mjenicu akceptira ili banka uvoznika ili izvoznika govorimo o DIREKTNOM RAM., ako mjenicu tretira neka treća banka takvu mjenicu nazivamo INDIREKTNOM(naglašava se da se oni ne poznaju-traţi se banka koja im je ista) IzmeĊu njih dvojice ne postoji poslovno ISKUSTVO-ĉim je rijeĉ o akceptnom kreditu. Imamo prvo ugovor o robi i koliĉinu + TEHNIKU NAPLATE-1.uvoznik izdaje nalog svojoj banci sa svim propisanim elementima trgovine i kreditnim 2.njegova banka prosljeĊuje nalog rambusnoj banci 3.ona će obavijestiti izvoznika da će ona odobriti kredit banci izvozniku Uvjeti 1. uvoznik kupi/uveze robu 2. izvoznik šalje robu, izdaje mjenicu i skupa sa dokumentima predaje banci

3. mjenicu izdaje duţnik ili vjerovnik (mogu biti i iste osobe)

www.referada.hr

4. vjerovnik izdaje mjenicu i traţi od svoje banke da ju zajedno sa svim dokumentima izda ramburjskoj banci (polica osiguranja, dokumenti o robi itd.). Ti dokumenti su bitni jer dokazuju vlasništvo nad tom robom.

5. ramburijska banka je dobila mjenicu i dokumente 6. ramburska banka akceptira mjenicu i prosljeĊuje ju banci izvozniku 7. ramburska banka na bazo pokrića moţe proslijediti sve dokumente banku uvozniku

Vlasnik mjenice (izvoznik) moţe mjenicu imati do dospijeća, prodati ju ili ju diskontirati kod svoje banke . 8.doašo je rok dospijeća prilikom ĉega je ramburijska banka za taj iznos+provizija tereti uvoznikovu banku i uvoznik dobiva kredit. RAMBURSNA BANKA dokument + mjenica dokumenti Pokriće Akceptirana mjenica BANKA UVOZNIKA BANKA IZVOZNIKA Dokumenti dokumenti +mjenica Pokriće akceptirana mjenica UVOZNIK kupoprodajni ugovor-kredit IZVOZNIK roba u odnosu na obvezu koje preuzima ram. banka i banke izvoznika razlikujemo 1.OPOZIVI NE POTVRĐENI RAMBURS-rambursna banka se ne obavezuje da će mjenicu akceptirati, a izvoznikova banka se ne obavezuje da će mjenicu eskontirati-NEIGURANA RAMBURS 2.NEOPOZIVI NEPOTVRĐENI RAMBURS-rambursna banke se obvezuje mjenicu akceptirati, ali se izvoznikova banaka ne obvezuje da će mjenicu ESKONTIRATI. 3-NEOPOZIVI POTVRĐENI RAMBURS- 5.akceptni krediti- -je kratkoroĉni bankovni kredit kojeg banke odobravaju mjeniĉnim akceptnom tj. prihvatom mjenice tj. prihvatom mjenice svog duţnika. -upotrebljava se kada nemamo povjerenje u duţnika, ĉime banka daje sigurnost plaćanja. -UGOVOR O AKCEP. KREDITU je osnova za akcep. kredit u kojem se ugovaraju obveze, naknade…. BANKA AKCEPTOM POSTAJE GLAVNI MJENIĈNI duţnik i ona će ju isplatiti po podnošenju na naplatu, ĉime će nakon što ju isplatila teretiti TRASANTA. ROKOVI SU DO 3 MJESECA. On je NENOVĈANI KREDIT-banka nam prilikom odobravanja kredita ne daje/ne ustupa novca, već nam ustupa svoj BONITET/REITING/SIGURNOST , jer je tim banĉinim akceptnom po mjenicama postala glavni mjeniĉni duţnik. AKCEPT je formalni prihvat mjeniĉne obveze Zašto će trasat akceptirati mjenicu DA BI PLATIO SVOJ DUG.

www.referada.hr

MJENICU MOŢE AKCEPTIRATI BILO TKO, ALI JE NAJKVALITETNIJI BANKOVNI. BANKA je akceptiranjem postala glavni mjeniĉni duţnik-TO JE SADA PRVOKLASNA MJENICA. AKCEPTANT je glavni mjeniĉni duţnik, što znaĉi da banka preuzima isplatu o roku dospijeća- JAMSTVO JAMSTVO preuzimanje OBVEZE; JAMAC jamĉi da će izvršiti obvezu osobe za koju jamĉi. Bankovno jamstvo je najbolje

DUŢNIK IZDATNIK MJENICE

1-mjenica 100 000 4-97 287,67 5-100 000 isplaćena mjenica-8

AKCEPTNA BANKA (akceptna provizija 246,58)

2-akceptirana mjenica 3-97.534,25 6- 100 000 dospjela mjenica - 7 DISKONTNA KUĆA (diskont 2.465,75) mjeniĉna svota 100 000 rok 90 dana datum izdanja mjenice 10.04 datum dospijeća 10.07 diskontna stopa 10% ukupni diskont 11% akceptna provizija 1% diskont = (mjeniĉna svota x dani x diskontna stopa) / 36500 =(100 000 90 10)/36500=2465,75 akceptna provizija=(100000 x 1 x 90)/36500=246,575 ukupni troškovi=2,712 6.avalni krediti- -sve je isto kao akceptni osim bankovne obaveze. To je kratkoroĉni kredit nenovĉani kredit-banka nam ne ustupa novac nego svoj bonitet osnova je ugovor o akvalnom kreditu u kojemu je definirano-rokovi, pokriće, naknade banka spominje avalni kredit iznos po kojem će jamĉiti Kod akcepta banka će platiti mjenicu po roku dospijeća. Banka će isplatiti mjenicu ukoliko osoba za koju jamĉi ne plati.

www.referada.hr

2.2DUGOROĈNI -rok dospijeća im je dulji od 1 godine -vaţne su za dugoroĉno financiranje i razvoj gospodarstvo -financiraju se dugoroĉne velike investicije -ne dolazi do multiplikacije depozita, već se štednja ustupa novĉano def. jedinicama -VEĆA IM JE KAMATNA STOPA-zbog duţeg vremena ĉekanja -potrebno je vrijeme ĉekanja odobrenja kredita, kao i realno pokriće vjerovnika -drugaĉija je tehnika kreditiranja 1.hipotekarni- 2.investicijski-sliĉan je hipotekarnom; industrijske i razvojne koriste poduzeća, industrija za proširenje kapaciteta-takoĊer su KOLATERIZIRANI, -vaţan je plan i program projekta koji se financira banĉinim kreditom -banka mora voditi posebnu pozornost

-razvojni

3.potrošaĉki i 4.konzumni -predstavljaju rašireno kreditiranje potrošnje GRAĐANA ili

DOMAĆINSTAVA. Oni imaju veliko EKONOMSKO ZNAĈENJE-jer omogućavaju potrošnju graĊana iznad njihovih trenutnih mogućnosti. On rezultira prisilom štednjom u budućnosti. Njime se financira prodaja REALNE ROBE-bijela tehnika, namještaj, elektroniĉka oprema… VAŢAN JE INSTRUMENT EK. POLITIKE-zato jer potiĉe potrošnju, potiĉe proizvodnju… Ima vaţan ek. efekt. On nema u svakom gospodarstvu isti efekt-VELIKO ZNAĈENJE NA RAZVIJENOM TRŢIŠTU.-zbog velikog asortimana kupaca-ponuda/roba traţi kupca. Što je trţište nerazvijeno to je potraţnja veća pa je efekt SLABIJI OBOBRAVAJU IH 1.banke-UVIJEK ODOBRAVA NAMJENSKI KREDIT-uvijek su

osigurani. MeĊutim imaju sve manje znaĉenja 2.trgovci-proizvoĊaĉi- ROKOVI OTPLATE-preko jedne godine, ali ima i na manje. On se smatra konkurentskom prednošću. 3.NEUTRALNI -oni su najstariji bankovni poslovi-poslovi antiĉkih banaka- BANKA NIJE NI DUŢNIK NITIVJEROVNIK, već ima ulogu posrednika a to znaĉi da za svog komitenta obavlja posredniĉki posao, po njegovom nalogu i za njegov raĉun i naplaćuje mu proviziju ili naknadu odnosno one koji ĉine nekamatne prihode.

Tokom vremena rasta je obujam njihovih poslova.

Poslovi su ne zaobilazni i ima ih puno.

1.usluge po transakcijskim raĉunima 2.upravljanje tuĊom imovinom-trust poslovi-asad managemnet 3-kreditne kartice 4.pribavljanje informacija i podataka 5.akreditivi i meĊ. Plaćanja 6.usluge uz stambeno kreditiranje 7.osiguranje 8.kušpnja i prodaja deviza

www.referada.hr

9.usuge maloprodajnog bankarstva 10-voĊenje invest. fondova 11.voĊenje mirovin. fondova 12-brokeraţa 13.naplaćivanje za druge 14sefovi-ĉuvanje i upravljanje 15.invest bankarstvo-usluge 16.putne usluge (putni i euro ĉekovi, devize, osiguranje…) 17.povrat poreza 18.raĉun. servisi 19.fin. savjetovanje itd.

1.depo poslovi-banka preuzima na ĉuvanje, ili na ĉuvanje i upravljanje vrijednostima. Razlikujemo tzv. OTVORENI I ZATVORENI DEPO. ZATVORENI DEPO.-banci se predaju na ĉuvanje razliĉite vrijednosti u zapeĉaćenom obliku. (banka ih samo ĉuva-banka nam iznajmljuje SIGURNOST-zlato, nakit i druge dragocjenosti, moţe se polagati i novac).banka preuzima neku limitiranu odgovornost. OTVORENI DEPO.-to su poslovi preuzimanja razliĉitih vrijednosti na ĉuvanje i upravljanje 2.platni promet-je sustav plaćanja-on je mehanizam novĉanih tokova, prijenosa novca od jednih do drugih. On je za banku jako vaţan. Ulazi u strukturu ukupnih i ne kamatnih prihoda. Banke su postale nositelji sustava domaćeg i meĊunarodnog plat. prom. 3.kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocjenih kovina za tuĎi račun-brokerski poslovi. Obavlja razliĉite usluge kupnje i prodaje na temelju naloga svojih klijenata. Postoje dvije vrste naloga LIMITIRANI-(su vrijeme i mjesto-ne duţe i ne niţe od cijene) I NELIMITIRANI-kupi i pridaj kad i kako moţeš.

procedura odobravanja kredita institucije i financiranje trţišta obrasci platnog prometa- vrste obrazaca platnog prometa suvremena upotreba plastiĉnih kartica suvremena upotreba mjenica u domaćem poslovanju suvremena upotreba zaduţnica suvremena upotreba ĉekova suvremena upotreba zaduţnica suvremena upotreba bankovnih garancija

www.referada.hr

-kredit se odobrava na temelju ZAHTJEVA komitenta banke/potencijalnog zajmoprimca kojeg banka procjenjuje, analizira ga i iz svega toga proizlazi nekakav prijedlog KREDITNOM ODBORU. Odluku o kreditu donosi KREDITNI ODBOR ili ako je rijeĉ o manjem kreditu moţe i voditelj sluţbe Nakon odobravanja kredita kredit se stavlja U TEĈAJ. KREDITNI POSAO Def-to su : 1.kratkoroĉni krediti-za fin tekuće likvidnosti 2.dugoroĉni krediti-za restuktuiranje, dugotrajnu imovinu itd. 3.INSTRUMENTI OSIGURANJA-garancije (platne, kreditne ) 4.akreditivi s odgoĊenim polaganjem pokrića 5.ostali poslovi koji imaju nekakav kreditni karakter Banka je duţna zaprimiti svaki zahtjev i taj zahtjev procijeniti u skladu sa zakonskim i bankovnim(internim) propisima i donijeti odluku. Prilikom ocijene kreditnog zahtjeva banka vodi raĉuna o NAMJENI-SVRSI odobravanja kredita, ISPLATIVOSTI-EKONOMSKOJ OPRAVDANOSTI, vodi raĉuna o kreditnoj sposobnosti ili bonitetu klijenta (da li je on sposoban taj kredit vratiti), o kunskom i deviznom potencijalu komitenta, urednosti podmirivanja obveza po ranije odobrenim kreditima, po kvaliteti i sigurnosti i utrţivosti razliĉitih modela KOLATERALA. POSTUPAK

1. prvi kontakt s komitentom- 2. utvrĊivanje boniteta ili kreditne sposobnosti komitenta 3. definiranje i ugovaranje instrumenta osiguranja 4. rezultat analize tj. kreditni prijedlog koji ide na kreditni odbor 5. ako je rezultat pozitivan dolazi do sklapanja ugovora i puštanje kredita u teĉaj 6. naplata potraţivanja i 7. kontrola boniteta i klasifikacija duţnika

1.PRVI KONTAKT -treba utvrditi da li je komitent novi ili stari (da li ima ili nema otvoren raĉun u banci) -moramo istraţiti potrebe i planove komitenta, u kojem razdoblju -banka ga mora upoznati sa uvjetima pod kojima banka odobrava kredit (instrumentima osiguranja, naĉinom vraĉanja/otplate, pravilima banke, dodatnim proizvodima banke) 2.KREDITNA SPSOBNOST I BONITET BONITET-obuhvaća formalna, materijalna i nematerijalna svojstva, koja odreĊuju stupanj sigurnosti naplate kredita od komitenta. Izraz bonitet izraţava VRIJEDNOST,

POUZDANOST, POSLOVNU SPOSOBNOST, KREDITNU SPOSOBNOST, FIN. I EK. POTENCIJAL DUŢNIKA, STATUS KLIJENTA NA TRŢ…

-cilj je povećati kreditni portfelj banke, ali ga i zadrţati na odreĊenoj razini i kvaliteti.

www.referada.hr

Bonitet se utvrĊuje na temelju dvije analize: 1.OBJEKTIVNE-ona se zasniva na analizi fin. pokazatelja i izvještaja, pomoću kojih banka procjenjuje predviĊanje uspješnosti poduzeća u budućnosti. 2.SUBJEKTIVNE-stvar iskustva djelatnika banke tj. razgovorom sa djelatnicima, managementom…(da li postoje skrivene namjene, racionalni pogledi u budućnost, da li je stanje realno ili kozmetiĉko) DOKUMENTACIJA-STATUSNO PRAVNA DOKUMENTACIJA -statut trgovaĉkog društva -registracija -potpisni karton ovlaštenih osoba -ugovor o novĉanom depozitu kod banke -ŢR -zemljišno knjiţni izvještaj, nekretnine tj. ĉestice koji se nude u zalog -procjena zaloga na kojeg se stavlja hipoteka od ovlaštenog procjenitelja -pred ugovori o poslu FINANCIJSKA DOKUMENTACIJA -bilanca -raĉun dobiti i gubitka polugodišnji raĉun dobiti i gubitaka -najnoviji tabliĉni prikaz imovine i obveza -revidirana izvješća VRSTE FIN. ANALIZA

1. horizontalna analiza bilance i raĉuna dobiti i gubitka 2. vertikalna analiza bilance i raĉuna dobiti i gubitka 3. analiza novĉanog toka -vaţan je zbog likvidnosti 4. analiza fin. pokazatelja kao što su: rentabilnost, likvidnost, efikasnost, zaduţenost, (projekcija temeljnih fin. izvještaja u budućnosti)

-ishod moţe biti POZITIVAN, NEGATIVAN ILI POZITIVAN UZ PRETHODNO DODATNO ISPUNJENJE NEKIH UVJETA. 3.INSTRUMENTI OSIGURANJA -moraju biti u skladu sa odreĊenom procedurom i u skladu sa pravilnicima. Vrste osiguranja mogu biti 1.PRIMARNA-indirektno osiguranje na temelju imovine 2.sekundarno-ugovaranjem na temelju odreĊenih inst. kolaterala –TRŢIŠNE VRIJEDNOSTI, UTRŢIVOSTI-da li je moţemo prodati, PO SUDSKOJ UTJERLJIVOSTI-brzina naplate, mogućnosti nadzora banke nad inst. osiguranja: ZALOŢNO PRAVO NA STVARIMA I PRAVIMA, FIDUCIJARNI PRIJENOS VLASNIŠTVA NA STVARIMA I PRAVIMA , GOTOVINSKI NOVĈANI DEPOZITI I POLOZI U DOMAĆOJ ILI STRANO VALUTI I MNOGI DRUGI INSTRUMENTI KAO NPR. GARANCIJA, GARANCIJA DRUGIH BANAKA, SOLIDARNA JAMSTVA, SUBSIDIJARNA JAMSTVA, CESIJE, ZADRŢAVANJE PRILJEVA IZ INOZEMSTVA, BJANKO MJENICE, ZADUŢNICE , ISPRAVE O ZAPLJENI RAĈUNA I SREDSTAVA PO TIM RAĈINIMA, ZAPLJENA DIJELA PLAĆE ITD.

ZALOŢNO PRAVO -je ograniĉeno stvarno pravo na odreĊenoj STVARI ili zalogu, koji ovlašćuje zaloţnog vjerovnika ili banku da svoje potraţivanje namiri iz vrijednosti zaloga, ali samo ako mu to potraţivanje ne bude isplaćeno o roku dospijeća.

www.referada.hr

Što je PREDMET ZALOGA-1. nekretnine 2. pokretnine

Bitno je da stvari koji se zalaţu ne moraju biti vlasništvo komitenta-zajmoprimca, nego i neke treće osobe, ali pod uvjetom da on zadovoljava odreĊene propise. Preduvjet intabulacije 1.uredni dokazi o vlasništvu-izvod iz zemljišne knjige 2.kupoprodajni ugovor-raĉun o kupnji, carinske deklaracije

3.procjena trţ. vrijed. zaloga od strane ovlaštenih osoba, polica osiguranja koja je VINKULIRANA- FIDUCIJARNI PRIJENOS VLASNIŠTVA-prenosi se pravo vlasništva na fiducijarnog primatelja koji pravno postaje vlasnik (banka), ali stvar i dalje ostaje kod korisnika koji ju i koristi.(radi se o brzini prijenosa vlasništva ukoliko se ne vraĉa dug-BEZ SUDSKOG POSTUPKA ZA RAZLIKU OD ZALOŢNOG PRAVA-dovoljna je javno biljeţnička isprava) 4.oroĉeni gotovinski depoziti kao garancija

4. KREDITNI PRIJEDLOG -to je kritiĉki osvrt o poslovanju i opravdanosti kredita -on dolazi na stol kreditnom odboru-tijelo banke koje odobrava kredite pun struĉnjaka -oni donose odluku o odobravanja 5.SKLAPANJE UGOVORA -na osnovi dopuštenja odbora -potpisivanje ugovor a izmeĊu banke i komitenta(prethodno je donjeo sve traţene dokumente) -isplata kredita ili stavljanje u teĉaj 6.NAPLATA POTRAŢIVANJA -naplatu provode kreditni analitiĉari u suradnji sa raĉunovodstvom-koji obavještavaju o naĉinu uplata/naplata rata i vraĉanja kamata 7.KONTRAOLA BONITETA I KALSIFIKACIJA DUŢNIKA -stalno nadgledavanje raĉuna dobiti i gubitka, bilance i provjere boniteta. Banci je to bitno da ga klasificira zbog izdvajanja obvezne rezerve (što je riziĉnije to je i rezerva veća). CJENICI BANKE 1.odnosi se na kamate stope-odnosi se na aktivne i pasivne kamatne stope 2.odnosi se na naknade i provizija-svaka banak definira cjenika TRAIFA NAKNADA I PRVIZIJA ZA USLUGE –specifikacija usluga i cijena (platni promet) -kredit omogućava tj. pospješuje trgovinu i omogućava izvršavanje poslova koji inaĉe ne bi bili mogući. Ovo je oblik prenošenja inozemne štednje, jer domaća štednja nije dovoljna. -on je VAŢAN FAKTOR POTICANJA IZVOZA -krediti utjeĉu na DEVIZNE priljeve i odljeve u budućnosti korištenja kredita i tekućeg dohotka, te je vaţno istraţiti ekonomsku opravdanost i svrsi shodnost inozemnih kredita(rentabilnost).

www.referada.hr

Postoje razliĉite politike fin. izvoza, ali postoje neka opće prihvaćena NAĈELA na osnovi kojih se zasnivaju politike odreĊenih zemalja, a tu politiku nazivamo POLITIKU KREDITNIH ODNOSA S INOZEMSTVOM. Tom politikom definirani su jedinstveni kriteriji u reguliranju kreditnih odnosa. TakoĊer su vrlo precizirani i definirani oblici i modeli, postupci, tehnike, koji se primjenjuju u kreditnim odnosima s inozemstvom. Vrlo su precizno definirani i SUBJEKTI K.O.S.I. i uvjeti kojima se realiziraju ti odnosi. Tom se politikom trebaju definirati i utvrditi nositelji odgovornosti za rizike i gubitke koji mogu nastati u tim odnosima i nadleţnost. Ta politika vodi sve više raĉuna o MEĐUNARODNOJ POVEZANOSTI. SUSTAV POTICANJA IZVOZA -izvoz-predstavlja prodaju robe ili usluga rezidenata jedne zemlje(rezidenata drţave) rezidentima druge drţave. Struktura izvoza ovisi o: veliĉini domaće ekonomije,

uĉešća u meĊunarodno trg. integracijama, politiĉkom ureĊenju, teĉaju, razina teh. napretka, ukusu potrošaĉa o zakonima i odredbama koji potiĉu izvoz i konaĉnim odredbama o ograniĉavanju uvoza ukupnoj konjunkturi domaćeg gospodarstva i zemalja s kojima trgujemo o razini cijena rastu meĊ. trţišta

zemlja je sklona izvozu onih roba ili usluga u kojima ima komparativne prednosti, a uvozi one proizvode u kojima nema komparativne prednosti SUSTAV FINANICRANJA -je ukupnost propisa, normi i regulacija, institucija, mehanizama, fin sredstava, tehnika, koje sve zajedno odreĊuju naĉine i metode realizacije trgovinskih odnosa jeden zemlje s drugom. Svaka zemlja def. sam svoj trg. sustav. IZVORNO FINANICRANJE Obuhvaća dva uvjetovana sustava.

1. osiguranje izvoznih kredita 2. pruţanje fin podrške izvozu kroz odobravanje kredita kupcima, inozemstvu

Svaka zemlja uvodi ograniĉenja uvoza, a krediti i uvjeti njihova dobivanja postali su element konkurentske cijene. Vrlo je teško da pojedinac moţe postići jeftin kredit, te je vaţno izgraditi sustav kreditiranje tj. sustav podupiranja koji ne ukljuĉuje samo poduzeća izvoznika, već i drţavu, te banke. U sferi kratkoroĉnog financiranja pojedinac još i moţe utjecati, ali tokom dugoroĉnog financiranja vaţan je nastup banaka i drţave kao nosioca dugoroĉnog financiranja. UKOLIKO JE SUSTAV ZATVOREN fin. se ostvaruje putem drţave i CB kroz selektivne kredite i nekakve poreze. RAZVIJENI SUSTAV ukljuĉuje prethodno navedena sredstva ali DOLAZI I PRIVATNI KAPITAL od banka-komercijalnih i sl., kao i strana sredstva.

www.referada.hr

OSNOVNI OBLICI FINANCIRANJA 1.SUSTAV REFINIACURANJA nacionalnih izvoznika/proizvoĊaĉa-kroz sustav avansa, eskonta, diskonta, otkupa, faktoringa, fortfeitinga,

refinanciranje-izvoznik odobrava kredit sam, a banke mu nadoknaĊuju investirana sredstva 2. IZRAVNO ODOBRAVANJE KREDITA ZAJMOPRIMCIMA U INOZEMSTVU-odobravamo kredit kupcima u inozemstvu, bilo od strane banke ili drţave 3. GARANTIRANJE ZA IZVOZNE KREDITE-davanje garancija 4.KREDITIRANJE INOZEMNIH VLADA-u svrhu njihovog uvoza iz zemlje kreditora 5.MJEŠOVITIM KREDITIMA-KREDITOM I POMOĆI(DONACIJOM) 6.PRUŢANJE USLUGA U SVEZI SA IZVOZOM – drţava daje informaciju o kupcima u inozemstvu; pravne i raĉunovodstvene informacije, predstavljanje putem sajmova Funkcija je da uvjete financiranja uĉinimo JEFTINIJIM.-pojednostavljeniji naĉin odobravanja kredita, smanjenje naknada, niţe premije poslovanje… Da bi se smanjila konkurentnost dolazi do ugovaranja minimalnih kamata ispod kojih se ne ide. Sustav ukljuĉuje POIZVOĐAĈE-IZVOZNIKE BANKE-POSLOVENE BANKE DRUGE SEPC. FIN. INST. DRŢAVU koja kroz regulaciju osigurava novĉana sredstva /kapital RAZLIKA POJMOVA KREDITIRANJE IZVOZA OD FINANCIRANJE IZVOZA -kod kreditiranja izvoza se uvijek prelazi drţavna granica, zato što je kreditor je u jednoj a duţnik u drugoj zemlji, dok kod financiranja se drţavna granica moţe ili ne mora prijeĉi jer kreditiranje spada u sustav financiranja-KOD REFINANCIRANJA drţavna granica se ne prelazi KREDITIRANJE FINANCIRANJE SAD RH

EXIM INSTITUCIJA FINANCIRANJA IZVOZA POSLOVNE BANKE POSLOVNE BANKE PODUZEĆE UVOZNIK/IZVOZNIK PODUZEĆE UVOZNIK-IZVOZNIK Mjere poticanje-rasterećenje od poreznih davanja,

povrat carinskih troškova, povrat doprinosa iz dobiti, izravno subvencioniranje osiguranje od valutnih rizika transportne refakcija posebno uvjetovanje uvoza izvozom propaganda/oglašavanje

www.referada.hr

ZAKON O KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM -da bi se radilo o kreditnom poslu, rok naplate potraţivanja mora biti duţi od 90 dana.(što znaĉi da je sve manje znaĉi da je plaćanje promptno). Sudionici prometa su:

1. pravne osobe tj. poduzeća koje mogu uzimati i davati kredite ali samo u vezi sa osnovnom djelatnošću.

2. drţava/vlada i HNB-mogu se zaduţivati samo u skladu sa posebnim zakonima i sporazumima koji su ratificirani u saboru-zaduţujemo se radi financiranja proraĉuna

3. obrtnici i fiziĉke osobe-mogu se zaduţivati samo u vezi sa osnovnom djelatnošću, a fiziĉka osoba samo za vlastite potrebe.

4. banke-mogu davati i uzimati kredite za svoj i tuĊi raĉun. Zakon propisuje i što sve ulazi u kreditne odnose. To su svi oni poslovi koji imaju kreditni karakter-uzimanje i davanje SVIH KREDITNIH INSTRUMENATA, uzimanje i davanje depozita i izdavanje jamstava. VRSTE KREDITA S INOZEMSTVOM 1. KOMERCIJALNI KREDITI DOBAVLJAĈA ILI TRGOVAĈKI KREDITI 2. ROBNI KREDITI a) kredit banke kupcu ili buyers kredit

b) kredit banke banci kupca ili bank to bank 3. FINANCIJSKI KREDITI- 4. BANKOVNE KREDITNE LINIJET 5. LOMBARDNI KREDITI 6. HIPOTREKARNI KREDITI

1. KOMERCIJALNI KREDITI DOBAVLJAĈA ILI TRGOVAĈKI KREDITI IZVOZNIK ugovor o usluzi ili isporuci ukljuĉujući i fin sporazume UVOZNIK Sporazum/ustup traţbina¸ upute o izdavanju I odgovarajuće pokriće garancija, avala

Garancija ili aval BANKA IZVOZNIKA BANKA UVOZNIKA ---------notifikacija ustupa/prodaje

www.referada.hr

-govorimo o izravnom kreditiranju uvoznika od strane izvoznika, kada on sam odobrava kredit uvozniku -PROBLEM JE da se njih dvojica ne poznaju tj. nemaju povjerenja Obojica imaju problem IZVOZNIK-nikad nije izvozi te će te probleme morati nadomjestiti troškovima istraţivanja i sl. pa će mu se povećati izvozna cijena, a UVOZNIK će na karaju morati snositi te troškove . Uvoznik i izvoznik potpisuju ugovor u kojemu je ukljuĉen i fin. sporazum. Izvoznik će traţiti garanciju na teret uvoznika u korist izvoznika i to od strane uvoznika. S te strane je izvoznik osiguran. Izvozniku će to još više pasati jer će on tu garanciju moći reskontirati kod svoje banke, pa se odmah naplaćuje-promptno. O tome banka izvoznika notificira i banku uvoznika i samog uvoznika. Ovdje imamo i kreditiranje i refinanciranje. Sa sobom donosi velike rizike za izvoznik jer su u to ukljuĉeni sami. NAJNEPOVOLJNIJI KREDIT-izvozniku izaziva dodatne troškove, a uvozniku SE TIME POVEĆAVA TROŠAK 2. ROBNI KREDIT -to je izraz koji oznaĉava uzimanje kredita u inozemstvu u cilju financiranja uvoza roba i usluga ili davanja kredita inozemnim kupcima u cilju financiranja izvoza. -to je financijski/novĉani kredit ali sa utvrĊenom namjenom.(to je ujedno i razlika izmeĊu komercijalnog kredita) -ODOBRAVAJU GA: 1. banke

2. specijalizirane fin. institucije, a odobravaju ih uvoznicima, bankama ili drugim institucijama u drugoj zemlji, a namjena im je poticanje izvoza, uvjetovanjem izvoznih udjela da uvoznik kupi robu od komitenta banke kreditora ili da uveze robu iz zemlje banke kreditora. (dobivamo novac za financiranje projekata, ali nam se uvjetuju izvoĊaĉi radova). PREDNOSTI: 1. Izvoznik se bavi svojim poslom, a sve ostale dijelove stavke ugovora sreĊuje financijski specijalist (banka ili neka druga fin institucija). 2. IzvoĊaĉ radova(PROIZVOĐAĈ) gradnje ceste dobiva novac odmah (ne treba ga čekati), a banka sreĊuje poslove otplatnih kvota. 3.Transakcije se brţe obavljaju-dostupnost je PERMANENTNA VRSTA ROBNIH KREDITA : a) kredit banke kupcu ili buyers kredit IZVOZNIK ugovor o isporuci ili usluzi UVOZNIK Sporazum o pokriću kreditni sporazum upute za izdavanje garancija /avala

www.referada.hr

BANAKA eventualni kreditni sporazum BANKA IZVOZNIKA garancija UVOZNIKA

eventualni kreditni sporazum

TREĆI SUDIONIK (ministarstva, uvozna kompanija)

-sporazum se odnosi na ODREĐENU KOLIĈINU, KVALITETU, CIJENU ne ukljuĉuje financijski dio sporazuma jer banke o tome brinu. Banka uvjetuje uvozniku da kredit iskoristi za prethodno utvrĊenu namjenu. Banka izvoznika traţi od uvoznika da njegova banka izda nekakav odreĊeni kolateral, ĉime se garantira plaćanje. Ukoliko uvoznik ne izvrši plaćanje na vrijeme za njega ga BANCI IZVOZNIKU doznaĉuje njegova banka. Banka izvoznika odmah se isplaćuje na raĉun IZVOZNIKA čime je osigurana promtna naplata. b) kredit banke banci kupca ili bank to bank EXIM kredit BANKA IZVOZNIKA kredit BANAKA UVOZNIKA plaćanje Plaćanje

Plaćanje IZVOZNIK UVOZNIK Roba STVARNI TOKOVI RELANI TOKOVI -to je robni kredit kojeg banka izvoznika direktno odobrava banki uvozniku, a da bi ga onda ona dalje odobrila uvozniku. ZAŠTO? -zbog povjerenja banke banci -oni su u tome specijalisti, jer moţda uvoznik baš nije u tome poslu, ali njegova banka je -moţda su banke u meĊusobnom sporazumu EXIM predstavlja direktno odobravanje banci uvoznika ili samom uvozniku. Novac ne ide banci uvozniku, već direktno iz banke izvoznika izvozniku.

www.referada.hr

3. FINANCIJSKI KREDITI-OPASNI KREDITI ZA KREDITORA -je kredit odobren u novcu, ali bez utvrĊene namjene. KORISTE SE i dugoroĉni i kratkoroĉni i to za odrţavanje likvidnosti-fin tekućeg poslovanja, i za vraćanje starih kredita. VEĆE SU CIJENE TJ. KAMATE od ostalih vrsta kredita. 4.BANKOVNA KREDITNA LINIJA -one su razliĉiti oblici/okvirni oblici izriĉitog ili prešutnog sporazuma o meĊusobnom kreditiranju banaka na odreĊeni rok i to sa namjenom financiranja uvoza tj. izvoza. -korisniku tog kredita stavlja se na odreĊeni rok NEKAKAV KREDIT NEKA SUMA, ali uz nekakvu NAMJENU. PREDNOSTI SU:

1. roba je jeftinija 10 do 15 %-IZVOZNIK SE ODMAH NAPLAĆUJE-nema dodatnih troškova 2. prodaje se lošija roba

KOD NAS se financiranjem izvoza bavi Hrvatska banak za obnovu i razvoj. FUNKCIJE: -razvoj i obnova -ne rade poslove izvoza kako treba -bave se financiranjem izvoznih poslova -osiguranje izvoza od komercijalnih i nekomercijalnih rizika HBOR-tri programa za poticanje izvoza -priprema izvoza roba-dorada -program kreditiranja izvoza kapitalnih dobara, kreditiranjem banaka ili kupaca u inozemstvu -financiranje dobavljaĉa- ŠTO JE PLATNI PROMET(tj. sustav platnog prometa)? -obuhvaća sva plaćanja izmeĊu svih sudionika u gospodarstvu, a sa svrhom izmirenja/podmirivanja dugovanja tj. potraţivanja. (VEĆI DIO PLATNOG PROMETA SLUŢI PODMIRIVANJU) Svakom nalogu nije osnovica podmirivanje potraţivanja kao npr. radniĉke doznake, poklon... Platni promet se odvija PRIJENOSOM novca sa duţnika na vjerovnika. Novac se PRIJENOSI: a) ili fiziĉko prenosi ili b) BEZ GOTOVINSKI (U KNJIGAMA) sa duţnika vjerovniku.

www.referada.hr

Tvz. Ţiralni platni promet: 1. kliring prijeboj 2. cesija 3. asignacija

PP je sustav koji objedinjava/ukljuĉuje novac (kao mjerilo vrijednosti), sudionici (fiziĉke i pravne osobe) norme i propisi tj. pravna regulacija, razliĉite tehnike PODJELA P.P.:

1. DOMAĆI je ukupan PP koji se odvija izmeĊu rezidenata iste valute tj. istog valutnog podruĉja. Rezidenti su fiziĉke osobe sa prebivalištem u RH i pravne osobe sa sjedištem u RH.

2. INOZEMNI TJ. MEĐUNARODNI je sustav plaćanja izmeĊu rezidenata dva razliĉitog valutnog podruĉja. On je sloţeniji jer se rezidenti koriste razliĉitim zakonima, prilikom ĉega moţe doći do sukoba.

DRUGA PODJELA

1. GOTOVINSKI-je onaj PP koji se provodi iskljuĉivo fiziĉkim prijenosom gotovog novca duţnika vjerovniku. Koristi se meĊu fiziĉkim osobama. Moţe i u odnosima s poduzećem prilikom isplata plaća, putnih troškova, isplata akontacija, plaćanja nekakvih usluga…. Mogu ga koristiti i meĊu poduzećima ali to je vrlo rijetko.

2. BEZ GOTOVINKSI-PP odnosi se na prijenosu novca sa jednog na drugi raĉun. NPR. VIRMANSKI PLATNI PROMET. Nuţno je da postoje dva raĉuna (jedne se tereti drugi se odobrava)

3. POLU GOTOVINSKI- PP u kojem s jedne strane imamo gotovinu a s druge je raĉun. Znaĉi stavljamo gotovinu na raĉun ili sa raĉuna vadimo gotovinu. Plaćanje reţija.

4. OBRAĈUNSKI –je PP u kojem se meĊusobna potraţivanja i plaćanja podmiruju bez upotrebe novca, već se prebijaju kliringom

INSTRUMENTE PLAĆANJA DIJELIMO NA:

1. DUŢNIĈKE-su instrumenti koji inicijativu plaćanja ima duţnik. On pokreĉe naplatu. VIRMAN

2. VJEROVNIĈKE-inicijativa plaćanja polazi od vjerovnika, a to je ĉek ili mjenica SREDSTVA PLAĆANJA

1. GOTOVINA-postoji u obliku novĉanica ili kovanica. KARAKTERISTIKE: one su fijat novac-zakonito sredstvo plaćanja; u RH svi-osim ako nije drugaĉije reĉeno, duţni izmirenje obaveze prihvatiti te naše kn. Sve cijene i potraţivanja unutar RH moraju glasiti na KN. Današnji papirni novac nema unutrašnju vrijednost (ne glasi na zlato), jer je tako odredila drţava. Plaćanjem se izvršava obveza pa je TO I DEFINITIVNO SREDSTVO PLAĆANJA. GOTOVINA je sredstvo primarne likvidnosti tj. ne postoji ništa likvidnije.

www.referada.hr

2. PRENOSIVI V.P.-(u PP imaju funkciju samo prenosivi V.P.)

-nisu fijat novac, jer ne postoji obveza prihvaćanja, već je njihovo prihvaćanje FAKULTATIVNOG KARAKTERA. U osnovi prenosivi VP predstavljaju kreditne instrumente, što znaĉi da u sebi imaju inkorporirano pravo za novca u budućnosti. Nisu fijat sredstvo niti zakonito sredstvo plaćanja. Da bi se transakcija dovršila VP se mora monetizirati tj. unovĉiti- pretvoriti u novac. Likvidnost je niţeg stupnja u odnosu na gotovinu.

3. DEPOZITNI NOVAC-to je novac na transakcijskim raĉunima ili na raĉunima plaćanja: ŢR, TR, Now R, ĉekovni raĉuni, -to su DEPOZITI PO VIĐENJU-to znaĉi da njihov deponent moţe njima raspolagati kad god hoće, bez ikakvih troškova -štedni depoziti po viĊenju nije pravi DEPOZIT PO VIĐENJU.

-on je fijat novac jer je zakonito sredstvo plaćanja, ali je i definitivno sredstvo plaćanja. NOVAC JE I DEPOZIT I NOVCA (isti su samo se razlikuju po pojavnom obliku) (Znaĉenje depozitnog novca u svim je razvijenim drţavama znaĉajnija od uloge novca) PLATNI PROMET nije samo tehnika , već ima i ogromnu ulogu u samome gospodarstvu IMA TRI CILJA:

1. brz() i siguran(DA ĆE SE PLAĆANJE IZVRŠITI) prijenos novca-njegova imobilizacija se smanjuje na minimum. To se objašnjava KANALIMA NOVCA(da se novac što brţe evidentira na raĉunima) U P.P.- 2. osiguranje upravljana likvidnosti CB- da moţe upravljati likvidnost bankovnog sustava te

time i likvidnost cijelo gospodarstvo 3. praćenje novĉani tokova u zemlji

KARAKTERISTIKE RAZVIJENIH SUSTVA P.P.

1. glavni nositelji PP su banke tj. depozitne institucije 2. pošte 3. C. banke-one imaju regulatornu i razvojnu funkciju, te direktno i sudjeluju u platnom

prometu u ime i za raĉun drţave i banaka i nekih drugih institucija. vodi obraĉun, vodi politiku namirenja ukupnog sustav PP, organizira i vodi sustav velikih plaćanja

4. institucije obraĉuna –klirinzi, preko kojih se vode obraĉuni banaka ukljuĉeni u taj sustav 5. raĉuni plaćanja-tj. raĉuni dep. inst. 6. bezgotovinski-ţiralni i obraĉunski PP 7. instrumenti plaćanja su standardizirani i prilagoĊeni elektronskoj obradi 8. predstavljaju vaţne prihode banaka 9. vrlo vaţan izvor informacija o novĉanim tokovima

ZNAĈENJE PP ZA BANKE

1. banka postaje blagajnik svog komitenta 2. ubrzava se realizacija roba i usluga tj. povećava se keoficjent obrtaja i smanjuje koliĉina

novca, smanjuju se troškovi, omogućava se lakša mobilizacija i koncentracija novĉanih sredstava banaka

3. obraĉunski sustav omogućava višestruka plaćanja uz istu koliĉinu novca, ĉime se omogućava okupljanje komitenata oko banaka.

www.referada.hr

Kvaliteta PP ovisi o: o broju institucija koje su ukljuĉene u PP (što više to bolje) broju otvorenih raĉuna broju obraĉunskih institucija i centara obraĉunskim mjestima mjestima prilagoĊenosti i svrsishodnosti instrumenata PP propisima i regulaciji PP primijenjenoj tehnologiji

INSTITUCIJE OBRAĈUNA –OBRAĈUNSKI PLATNI PROMET

A-duţnik C D

F plaća se gotovinom F C Ĉ

B N M S-vjerovnik

Ovdje fali banka. Banka je vaţna u P.P.-kao posrednik koji naplaćuje posredniĉku naknadu za doznake. Pošto postoji više banaka one moraju oformiti meĊusobni platni promet. Sustav «kurirstva» je ne efikasan, pa umjesto da banke imaju osobu koja nanaša novac u koferu banke imaju zajedniĉku instituciju obraĉuna kod koje svaka banka ima svoj raĉun, te se na tim raĉunima vrši kliring meĊusobnih potraţivanja banaka , a koja su nastala na osnovi dugovanja i potraţivanja njihovih komitenata.

Suština je kompenzirati potraţivanje bez KORIŠTENJA NOVCA, ĉime sustav postaje efikasniji i još efikasniji korištenjem kompjutora. SUŠTINA JE PRIJEBOJ BANAKA KOJA SU NASTALA KAO MEDJUSOBNA POTRAŢIVANJA NJIHOVIH KLIJENATA. ŢIRO PROMET (ţiro doznaka) A duguje B-u 300 B duguje C-u 300 C duguje A-u 300 Potrebno 900 kn VIRMAN je oblik ĉeka, koji se bazira na imanju sredstava na raĉunu. U pravnom smislu on nije isti kao ĉek, te u odnosu na ĉek nije prenosiv. (ako smo vjerovnik ne moţemo ga prenijeti na osobu C dok se ĉek moţe prenijeti indosamentom). Sustav priznaje samo ulogu duţnika, a ne i vjerovnika. Smisao KLIRINGA JE NE KORIŠTENJE NOVCA što znaĉi da se priznaje i duţniĉka i vjerovniĉka uloga (dok je kod našeg ţiro prometa bila priznata samo duţniĉka uloga).

www.referada.hr

OBRAĈUNSKI PROMET (klirinška ustanova-obraĉun prijeboja ĉekova) BANKE DUGUJE POTRAŢUJE RAZLIKA Aa 300 300 0 Bb 300 300 0 Cc 300 300 0 UKUPNO 900 900 0 INSTITUCIJE OBRAĈUNA -prva je osnovana 1775. godine a zvala se kliring house. Osnovale su je banke u LONDONU. Uloga mu je prijeboj. ŢIRO SAVEZI U NJEMAĈKOJ-je prijeboj i bezgoto. platni promet. U nekim zemljama imamo poštanske ĉekovne zavode i te naloge provode pošte. Negdje se obraĉun vrši preko C.B.(kod nerazvijenih zemalja) itd. U svijetu je jedna poznata a to je BIS-bank for inetrnational setup NOVĈANI SUROGATI(ZAMJENICE NOVCA) -to bi bila sva sredstva plaćanja tj. osiguranja plaćanja (V.P.) koji pod odreĊenim uvjetima, situacijama mogu zamijeniti novac, jer imaju sliĉne karakteristike kao i novac. Njihovo je prihvaćanje fakultativnog karaktera-slobodno je , ali je negdje zakonom uvjetovano. ZAMJENICE NOVCA DIJELIMO

1. ZAMJENICE U UŢEM SMISLU-prave zamjenice -razlika meĊu njima je ta da za zamjenice u uţem smislu izdaju se bez relanog pokrića, njima pokriće ni ne treba. Mjenica-nema pokrića-TO JE OBEĈANJE PLAĆANJA, jer ako ima pokrića to nije mjenica. KREIRAJU NOVCA I ZAMIJENJUJU POSTOJEĈI NOVAC. Ta se mjenica moţe i prenijeti pa je ona i višestruki instrument plaćanja. Ovdje pripadaju i ĉekovi koji se izdaju na osnovi odobrenih kredita OWER CHEQUES.

2. ZAMJENICE U ŠIREM SMISLU-svi VP koje sudionici te transakcije su voljni prihvatiti u cilju izmirenja obveze-blagajniĉki i komercijalni zapisi, obveznice Njihova se upotreba temelji na realnom pokriću bilo da se izdaju na odreĊeni depozit ili v.p. Njima se ne kreira novi novca, već se «samo» racionalnije koristi postojeći novac. Poštanska marka, biljezi

www.referada.hr

www.referada.hr

-sav P.P. koji obavlja izmeĊu rezidenata jedne zemlje -svaka ga zemlja jednako ureĊuje-zakonima, odlukama, normama i procedurama. -sustava domaćeg plaćanja je doţivio veliku REFORMU-osuvremenjivanja sustava PP tj.- prilagoditi ga sustavu plaćanja u drugima zemljama (EU, drugaĉije pozicioniranje sudionika tog posla tj. sudionika plaćanja-dati drugu ulogu BANKAMA-oduzeti ulogu monopola ZAP-u). -osnovica PP je «ZAKON O P.P. U ZEMLJI» ZAKON ureĊuje PP u zemlji. Što se podrazumijeva pod PP? Sva plaćanja u kunama, izmeĊu svih sudionika u zemlji u skladu sa zakonskim odredbama i stranim valutama. () Tko su subjekti PP? Sudionici u PP su domaći poslovni subjekti i graĊani/rezidenti, ali kad to zakon dozvoljava ili ureĊuje i strane pravne ili fiziĉke osobe. POSLOVNI SUBJEKT-je pravna osoba, ali ne samo ona, već je tu rijeĉ o drţavi i svim tijelima jedinica lokalne i regionalne uprave i samo uprave, kao i fiziĉke osobe.

1. ostvarivanje i voĊenje raĉuna sudionika (FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA) 2. voĊenje registra raĉuna sudionika 3. primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanja 4. obrada podatka iz naloga za plaćanje 5. obavljanje uplata i isplata gotovog novca 6. knjiţenje platnih transakcija na raĉunima 7. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obraĉun meĊubankovnih plaćanja 8. voĊenje evidencije o redoslijedu plaćanja te drugih propisanih evidencija 9. izvještavanje sudionika imatelja raĉuna, o stanju i promjenama na njihovim

raĉunima 10. pohrana i ĉuvanje dokumentacije s podacima o platnom prometu

1. HNB 2. BANKE 3. HRAVTSKE POŠTE-gotovinske platne transakcije fiziĉkih osoba u i me i za raĉun HRV.

POŠT. BANKE HNB ili BANK moţe za sve poslove P.P. na osnovu ugovora moţe ovjeriti DRUGU OSOBU (banku ili osobu), s time da snosi sve rizike i štetu koja nastane.

www.referada.hr

KONTROLU PROVODI HNB! ZAKON DEFINIRA RAĈUNE P.P. -tu podrazumijevamo TRANSAKCIJSKE RAĈUNE-ŢR I TR. Na njima se evidentiraju PRIMICI

IZDACI i SALDO.

Pod ovim raĉunima ne smatraju se ŠTEDNI RAĈUNI. Poslove po tim raĉunima provode BANKE, a poslove RH provodi HNB i banke. Tri vrste raĉuna:

1. RAĈUN ZA REDOVNO POSLOVANJE(OSONOVNI RAĈUN) tj. ŢR 2. RAĈUNI ZA ORGANIZACIJSKE DIJELOVE POSL. SUBJEKTA-polovnice 3. RAĈUNI ZA POSEBNE NAMJEN

RAĈUNI POD 2 i 3 SU IZVEDENICE RAĈUNA POD 1, ĈIME NAM BANKA NE MOŢE ODOBRITI RAĈUN POD 2. I 3. AKO U TOJ BANCI NEMAMO PRVI RAĈUN. RAĈUN POD 1. MOŢE BITI SAMO JEDAN JEDINI, ALI GA MOŢEMO IMATI U SVAKOJ BANCI RH. Raĉun pod 2. moţe imati samo jedan za svaki posebni dio, ali raĉuna pod 3 moţe imati koliko ţeli. AKO SUBJEKTI imaju više raĉuna pod 1. subjekt mora odrediti koji je raĉun u kojoj banci GLAVNI, zato jer se na temelju njega izvršavaju naplate i nalozi za plaće, VP, instrumenta osiguranja plaćanja, naloga o sudskim i drugim ispravama…. To znaĉi da se na teret tog GLAVNOG RAĈUNA PLAĆA POREZ!!!!!!!!! Banka vodi REGISTAR(POPIS) raĉuna poslovnih subjekata koji su otvoreni u banci, te se podaci u svim registrima banaka spajaju u jedan GLAVNI REGISAR-njime se sluţe BANKE I HNB-imaju obvezu bankarske TAJNE. 1. banka je duţna izvršiti plaćanje na dan VALUTE- dospijeća (ako na raĉunu platitelja postoji pokriće-STANJE NA RAĈUNU (POZITIVAN SALDO) ALI I SREDSTVA NA OSNOVI UGOVORA S BANKOM NA TEMLJU NEGATIVNOG SALDA-ULAŢNJE U MINUS I PRAVNIH OSOBA). IMAMO POZITVINO POKRIĈE+LIMIT NALOG ZA PRIJENOS-banka provjerava da li se ima sredstva za prijenos na dan naplate, ukoliko nema NALOG SE STAVLJA U RED ĈEKANJE DOK SE NE PRIKUPE SREDSTVA. Banka izvršava nalog iz svih sredstva sa kunskih i deviznih raĉuna PLTITELJA-DUŢNIKA koji su u banci, OSIM PO RAĈUNIMA POSBNE NAMJENE AKO je tako zakonom reĉeno.

www.referada.hr

Ako nema dovoljno sredstava na svim raĉunima, a platitelj/duţnik ima raĉune kod drugih banak, ona će isti ili drugi dan uputiti ZAHTJEV ZA BLOKADOM SVIH DEVIZNIH I KUNSKIH RAĈUNA DRUGIH BANAKA. PO PRIMITKU NALOGA OD BANKE, BANKA MORA AUTOMATSKI BLOKIRATI SREDSTVA KAD SE PODMIRE DUGOVI neizvršenog naloga na nekom raĉunu DOLAZI DO DEBLOKADE SVIH RAĈUNA KOD OSTALIH BANAKA. AKO SMO NEGDJE OSTALI DUŢNI I U BLOKADI SMO NE MOŢEMO OTIĆI U DRUGU BANKU I OTVORITI NOVI. AKO su na raĉunu posl. subjekta evidentirane obveze u roku od 60 dana, banka o tome obavještava ministarstvo financija, a MF predlaţe steĉajni postupak. (time se smatra BOLJE UVOĐENJE REDA I SMJERNICA EU, KAO I OSTAVRIVANJE VEĆE MASE SREDSTAV AKO SE STEĈAJ ZAPOĈNE PRIJE). Domaći se PP zasniva na tri razine. DOMAĆI P.P. NKS I HSVP NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV-sustav meĊ. PP koji je zapoĉeo sa radom 5.2.2001. i da sa sustavom VELIKIH PLAĆANJA 1. Bolje upravlja likvidnošću banke i njezinih komitenata te likvidnosću cijelog bankarskog i financijskog sustav , 2.Sustav dvostrukog pokrića (i banka i duţnik su likvidni) 3.minimiziraje sustava rizika u PP platni sustav je zamišljen u TRI RAZINE

1. razina-unutar pojedine poslovne banke (banka i komitenti) plaćanje unutra iste banke

2. razina –obraĉun u NKS-u preko kojeg se banke meĊusobno namioruju za plaĉanja svojih

komitenata, koji su deponenti druge banke. Direktni su sudionici u obraĉunu preko NKS-a banke, HNB-a i treće strane (institucija koja na temelju ugovornog odnosa dostvalja platne transakcije u NKS-u, radi obraĉuna u ime i za raĉun banke)

plaćanja i PP izmeĊu višpe banka

3. razina-HSVP

www.referada.hr

NKS i HSVP Obraĉun izmeĊu depozitnih institucija, direktnih sudionika u NKS-odvija se preko NJIHOVIH OBRAĈUNSKIH RAĈUNA OBILJEŢJA SU MU

1. nulti saldo-postizanje prijeboja dugovanja i potraţivanja, a PP se obavlja bez prisutnosti gotovog novca, te utvrĊivanje SALDA ZA SLJEDEĆI RADNI DAN

2. LIMIT ZA OBRAĈUNSKI RAĈUN ODREĐUJE HNB. odlaţenje u minus do odreĊene CRTE.

Obraĉun NKS se odvija u tri ciklusa, tijekom kojih se primaju nalozi. Na kraju ciklusa, ako je ukupna suma naloga unutar limita pojedine banke izvršava se namirenje, koja je organizirana po neto multilatralnom naĉelu. Na kraju dana obraĉunski raĉun depozitne institucije u NKS-u izmiruje se s njezinim raĉunom za namirenje u HSVO-u i formira se konaĉno stanje raĉuna za namirenje (ţr) depozitne institucije kod HNB-a. Neto multilatralnom naĉelu obraĉunava se u NKS-u (znaĉi kontinuirani obraĉun platnih transakcija), a u HSVO-u na bruto multilateralnom naĉelu. Preko NKS-a obavljaju se mali iznosi transakcija do 100 000. Preko 90% su mali raĉuni. Preko HSVO-a obavljaju se veliki iznosi transakcija. Obraĉun se u NKSu ne vrši odmah nego u tri obraĉunska ciklusa (u razliĉito vrijeme se iznosi obraĉunavaju). Na kraju radnog dana cilj je DOBITI KONAĈNO STANJE BILO PLUS ILI MINUS. Svaki sudionik ima raĉun u NKS-u(sustav biljeţi sve primitke naloga), a banke imaju u HSVO-u. Konaĉno namirenje radi HNB u sustavu HSVO-a NKS -je sustav za obraĉun meĊubankovnih platnih transakcija na neto multilateralnom naĉelu -sudionici su: banke, hnb i treće strane -financijska agencija je vlasnik i operativni vlasnik NKS-a -FINA je vlasnik Obraĉun platnih transakcija obavlja se preko obraĉunskih raĉuna banka BNB-a u NKS-u banka ima jedan obraĉunski broj u NKS-u. Obraĉunski raĉun banci je autorizacijski. HSVP-je sustav obraĉun meĊubankovnih transakcija u REALNOM VEREMNU NA BRUTO NAĈELU. Sudionici su HNB i OSTALE BANKE. HNB je vlasnik i operativni upravitelj HSPV-a. Preko HSPV-a HNB vodi raĉune banaka. Banka ima otvoren jedan raĉun u HSPVu. Raĉun sudionika otvoren u HSPVu naziva se RAĈUN ZA NAMIRU, te se preko njega obavljaju obraĉun platnih transakcija u HSPV. Platna je transakcija namirena nakon što je izvršeno terećenje raĉuna za namiru sudionika zadavatelja platne transakcije i nakon što je izvršeno odobrenje raĉuna za namiru sudionika primatelja platne transakcije. Platne se tranakcije namiruju POJEDINAĈNO u iznosu na koji su zadane (na bruto naĉelu )u realnom vremenu. KAKO TRANSAKCIJE DOLAZE TAKO SE IZVRŠVAJU ZBOG VELIKOG RIZIKA NELIKVIDNOSTI JER SU IZNOSI JAKO VELIKI. PLAĆANJE U ZEMLJI -temelj izvršenja transakcije je NALOG -bezgotovinsko, gotovinsko, polu gotovinsko

www.referada.hr

PLAĆANJE GOTOVIM NOVCEM -plaćanje gotovim novcem je definirano ODLUKOM O UVJETIMA I NAĈINU PLAĈANJA GOTOVOG NOVCA POSLOVNI SUBJEKT moţe plaćati gotovim novcem drugim pol. Subjektima: -za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5000 kn po jednom raĉunu -za potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjaĉa gotovim novcem -za namjene na temelju posebne odluke guvernera HNB-a poslovni subjekt ne moţe plaćati gotovim novcem ako na raĉunima u banci ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje. Izvori gotovog novca za plaćanje:

1- gotov novac koji podiţe sa svog poslovnog raĉuna u ovlaštenoj organizaciji za obavljanje PP

2- gotov novac od dnevnog utrška 3- gotov novac koji se drţi u blagajni do visine blag. Maksimuma

Gotov novac predstavlja kovanice i novĉanice kune i lipe. NALOZI ZA PLAĆANJE Odlukom o nalozima za plaćanje se propisuje sadrţaj i naĉin popunjavanja naloga za plaćanje te sadrţaj obrazaca PP Nalog za plaćanje je nalog kojim podnositelj nalaţe izvršenje plaćanja na raĉunu sudionika PP u banici ili HNB-u. Nalog za plaćanje podnosi se na magnetnom mediju, elektroniĉki Vrste nalog za uplatu isplatu i bezgotovinsko plaćanje. Nalog za UPLATU SADRŢI SLIJEDEĆE ELEMENTE:

1. NAZIV IME platitelja 2. naziv (ime) primatelja 3. broj raĉuna primatelja 4. iznos 5. opis plaćanja 6. šifra opisa plaćanja 7. poziv na broj odobrenja 8. statistiĉka obiljeţja 9. datum uplate

anaglic@net4u.hr NALOG ZA ISPLATU SADRŢI SLJEDEĆE ELEMENTE:

1. naziv (ime) plateitelja 2. broj raĉuna platitelja 3. naziv (ime) primatelja 4. iznos 5. opis plaćanja 6. šifra opisa plaćanja 7. poziv na broj zaduţenja 8. statistiĉka obiljeţja 9. datum isplate 10. ovjera platitelja 11. potpis primatelja

www.referada.hr

NALOG ZA BEZGOTOVINSKO PLAĆANJE SADRŢI SLJEDEĆE ELEMENTE:

1. naziv (ime) platitelj 2. br. Raĉuna platitelja 3. nazi (ime ) primatelja 4. br. Raĉuna primatelhja 5. iznos 6. opis plaćanja 7. šifra opisa plaćanja 8. poziv na broj zaduţenja 9. poziv na broj odobrenja 10. statis. Obiljeţje 11. datum valute 12. datum podnošenja 13. ovjera nalogodavca

OBRASCI P.P. su: Obrasci za gotovinska plaćanja

a) uplatni nalog -opća uplatnica-obrazac br. 10 -opća uplatnica-obrazac br. 10-1

b) isplatni nalog -ĉek-obrazac br. 20 -uputnica-obrazac br. 25 -nalog za gotovinsku isplatu- obrazac br. 28

OBRASCI P.P. -obrazac za bez. got. plaćanje jest nalog za prijenos sredstava . obrasci za bez got. plaćanje

1. opći nalog za prijenos obrazac br. 40 2. opći nalog za prijenos obrazac br. 40-1

FINA -osnivaĉ je RH, agencija ima nadzorni odbor i upravu. Uprava zastupa agenciju i rukovodi agencijom. Predlaţe poslove nadzornom odboru. Nadzorni odbor odnosi godišnji proraĉun, osigurava sredstva iz prihoda koje ostvari poslovanjem i drugim posl. ostvarenim u skladu sa zakonom. Višak prihoda nad rashodima je za odreĊene namjene i proraĉun. Nadzor obavlja min. financija nad zakonitošću rada. Nadzor nad fin. poslovanjem obavlja drţ. Ured za reviziju. POSLOVI FIN AGENCIJE:

1. agencija obavlja poslove inf. Teh. podrške 2. agent obavlja statistiku fin. tokova, evidentiranih kod ovlaštenih organizacija, izraĊuje

analize, bonitetne i druge inf., te obavlja druge posl. odreĊene propisima i na osnovi ugovora.

3. agencija prikuplja, obraĊuje i publicira podatke utvrĊene programom sta. istraţivanja RH 4. agencija prikuplja, priprema, obraĊuje i objedinjuje podatke o posl. subjektima, te vodi

odgovarajuće registre 5. agencija vodi i druge registre evidencije i zbirke podataka za potrebe drţave i drugih

subjekata 6. agencije sudjeluje u većim stat. Akcijama i popisima te obavlja druge aktivnosti na

osnovu odgovarajućih propisa odnosno ovlasti

www.referada.hr

7. ostale potrebe za RH jedinica lokalne, regionalne i podruĉne samouprave utvrĊene posebnim zakonom i drugim propisima. Osim toga agencija obavlja i slijedeće komercijalne djelatnosti -usluge u ime i za raĉun komercijalnog bankarstva -disr i obrada gotovine u ime HNB-a -vodi sustave za meĊu bankovne obraĉune (NKlirinškiS) -vodi nacionalni sustav za izdavanje javnih kljuĉeva- REGISTAR DIGITALNIH CERTIFIKATA (RDC) -operativno voĊenje drugih javnih i komercijalnih reg., te druge djelatnosti utvrĊene statutom agencije

V.P.-su oblik ugovora/sporazuma, kojim se definiraju prava i obveze. Ta isprava u sebi ima inkorporiranu nekakvu vrijednost tj. sadrţi informacije koje ukazuju na nekakav poslovni odnos (DUŢNIKA I VJEROVNIKA). Vaţni su jer jedna dobar dio VP predstavlja novĉane surogate tj. instrumenti su platnoga prometa tj. instrumenti obećanje i osiguranja plaćanja. Svi VP imaju nekakve OPĆE POSEBNE KARAKTERISTIKE I SVOJSTVA:

1. VP imaju osobinu tj. jesu dokazne isprave-njima se dokazuje pravo na nekakvu robu-novac. Dokaz da smo duţni za uzetu/kupljenu robu.

2. pisane ili skripturne obaveze-moraju se izdati u pisanom obliku. Da bi odnos bio ureĊen u skladu sa propisima i normama, ugovor mora biti u pisanom obliku.

3. to su konstitutivne isprave-da bi ta obveza postojala ona mora biti EMITIRANE-IZDANE, 4. OSOBINA INKORPORATIVNOSTI potraţivanja-što znaĉi da sadrţe obvezu i na nju

glase. NJIHOVA ULOGA U GOP. JE OGROMNA, TE JE TIME P.P. RACIONALNIJI-JEFTINIJI-USPJEŠNIJI. POSEBNE OSOBINE:

1. solidarnost obvezivanja-svi potpisnici/ukljuĉeni sudionici solidarno odgovaraju za preuzete OBVEZE. SVI POTPISNICI NPR. NA MJENICAMA SOLIDARNI I ODGOVORNI VJEROVNIKU(). ZNAĈI DA MJENICU u sluĉaju dishonoriranja u roku dospijeća, vjerovnik ima pravo regresa odnosno naplate od svih njegovih PREDNIKA koji su tu mjenicu prije potpisali. VJEROVNIK sa dishonoriranja mjenice ima pravo naplate od svih ostalih potpisnika, ako glavni mjeniĉni duţnik nije naplatio.

2. samostalnost obvezivanja-to znaĉi da svi potpisnici odgovaraju za preuzet obveze samostalno.

3. bezuvjetnost obvezivanja-to znaĉi da su obaveze preuzete bezuvjetne tj. ne moţemo ih povećati proširiti ako to nije ugovorom izriĉiti izreĉeno.

4. apstraktnost obvezivanja-na VP se ne piše zbog ĉega su izdane. 5. jednostranost-vjerovnik je duţan o roku dospijeća V.P. podnjesti na naplatu 6. strogost- duţnik o roku dospijeća treba svoju obvezu platiti, ako ne naplati dolazi do brze

zakonske regulative. O samoj brzini naplate ovisi sud. Kod mjenice duţnika se niti ne poziva nego se otvara nalog za PLJENIDBU.

www.referada.hr

Osim tog VP imaju SLIJEDEĆE KARAKTERISTIKE:. 1. SIGURNOST izvršenja obaveza u skladu sa ugovorom, te samom bonitetu duţnika. Osim o duţniku sigurnost ovisi i o JAMCIMA. O BONITETU duţnika (riziĉni su a imaju dobi bonitet). Realna opravdanost projekta. Imamo junk obveznice kojima se financiraju riziĉni poslovi. 2.RENTABILNOST-odnos uloţenog i vraćenog novca. Zatim uvjetima na trţ. Roku 3.OĈUVANJE REALNE VRIJEDNOSTI-oĉuvanje uloţenog novca na pribliţno istoj razini. 4.LIKVIDNOST-sposobnost monetizacije te unovĉavanja bilo kojeg oblika realne imovine Ovisi o: S i D, VRSTE V.P. Svaka drţava ima svoje trţište, te ovisi i o razvoju

1. VLASNIĈKI V.P.- 2. KREDITNI V.P. 3. kratkoroĉni-dospijevaju do 1 godine 4. dugoroĉni 5. obveznice bez roka dospijeća

na donosioca, po naredbi, na ime, u odnosu na korisnika-na donosioca, ime i na naredbe VP koji donose varijabilni prihod, Oni koji ne donose prihod Prenosive i neprenpsive Drţavni (Lokane uprave i samouprave) VP banaka Fin institucija Upotreba ĉekova propisana je zakonom «ZAKONOM O ĈEKU».upotreba je strogo formalizirana. Zakon ne opisuje ĉekove. Već utvrĊuje njegove bitne potrepštine , te definira da ĉek koji su naplativi/izdani u zemlji mogu izdatnici TRASANTI trasirati/izdati samo na onu banku (TRASAT) kod koje trasant ima ili raspolaţe odgovarajućim pokrićem. TRASAT je kod ĉeka uvijek banka. Pri samom trasiranja se sklapaju 2 sporazu,ma:

1. prvi sporazum TRASATA i TRANSANTA-izmeĊu izdatnika i banke odluĉuje se definirati odnos tj. obaveza izdatnika ili trasanta da će prije izdavanja ĉeka priskrbiti sredstva za pokriće, a obveza trasata ili banke je da tako prezentirane ĉekove da na naplatu i isplati na teret pokrića

2. izmeĊu trasata i remitenta(vjerovnika) remitent će ĉek o roku dospijeća podnjeti banci na

naplatu, ali ako ga banka iz bilo kojeg razloga ne isplati isplatit će ga trasant sam PREDNOSTI

1. ne treba nam gotovina sa sobom za podmirenje naših obveza (smanjenje rizika od kraĊe) 2. on je limitirani instrument 3. odgoda plaćanja 4. mi smo se odrekli upotrebe gotovine koja je ne raĉunu banke 5. sama ĉinjenica da smo lovu metnuli na banku stvaramo bez got. P.P. 6. njihovim indosamentom postiţu se višestruka plaćanja istom koliĉinom novca

www.referada.hr

VRSTE ĈEKOVA

1. NA DONOSIOCA- VJEROVNIK je ta osoba koja ga donese na naplatu a)ĉek izriĉite oznake na donosiocu «platiti na ovaj ĉek na teret našeg ŢR broj…» b)ĉek zamjenjivanje ili alternativne oznake o donosiocu «platiti na ovaj ĉek na tert našeg ŢR broj…..po naredbi poduzeća «ABC» ili donosiocu c)ĉek bez ikakve oznake korisnika tj. bianco ĉek-je svaki ĉek na kojemu nedostaje bilo koja od zakonskih potrepština (bez ĉega se ĉek ne moţe podnjesti na naplatu)

VAŢAN JE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA zato jer je prenosiv ĉime su više ekonomiĉni. ĈEKOVI su najbolji zbog JEDNOSTAVNOG PRENOŠENJA, PREDAJOM!!!!!!

2. ĈEKOVI NA IME-platite na ovaj ĉek na teret našeg ŢR broj poduzeću «ABC», kuna I oni su pogodni za prijenos, ali obiĉna predaja nije dozvoljna, tj. VRŠI SE PREDAJNOM IZJAVOM.

3. NA NAREDBU- platite na ovaj ĉek na teret našeg ŢR broj po naredbi poduzeća«ABC», kuna

I oni su pogodni za prijenos, ali obiĉna predaja nije dozvoljna, tj. VRŠI SE PREDAJNOM IZJAVOM.

4. REKTA ĈEKOVI- platite na ovaj ĉek na teret našeg ŢR broj poduzeću «ABC»,ali ne i po njegovoj naredbi, kuna

JE ČEK SA RETKA KLAUZULOM-«..ne i po njegovoj naredbi…» Njima se ţeli spriječiti PRIJENOS. TAKAV ČEK NE SLUŢI ZA PRIJENOS U PLATNOM PROMETU. OVAJ ČEK SE MOŢE PRENJETI CESIJOM-USTUPANJE POTRAŢIVANJA DEFINIRANO DODATNIM UGOVOROM. OVIME SE SPRIJEČAVA NEOVLAŠTENA NAPLATA (npr.KOD KRAĐE ČEKA).

1. NOVĈANI ĈEKOVI-ĉekovi koji glase na novac a) GOTOVINSKI ILI BLAGAJNIĈKI ĈEKOVI-oni ĉekovi koji se izvršavaju/isplaćuju

se u gotovini b) PRIJENOSNI ĈEKOVI-VIRMANSKI NALOZI-virmanski nalog je instrument bez

gotovinskog P.P., što znaĉi da se izvršava bezgotovinskim prijenosom novĉanih sredstava sa raĉuna duţnika na raĉun vjerovnika. Uvjet njihove primjena je POSTOJANJE DVA RAĈUNA. U JURIDIĈKOM

SMISLU to nije pravi ĉek jer: 1.na njemu ne piše DA JE TO ĈEK 2.TO NIJE vjerovniĉki instrument već je duţniĉki što znaĉi da ga dužnik podnosi

na naplatu 3.VIRMANSKI NALOG NIJE PRENOSIV 4. njegov izdatnik(trasant) moţe ga opozvati prije isteka roka dospijeća

www.referada.hr

c) OBRAĈUNSKI ĈEKOVI-su instrumenti bez got. P.P. i dolaze u obraĉun. On je PRAVI ĈEK, jer ima sve karakteristike koje nedostaju virmanu, a to su da piše da je ĉek, prenosivi je instrument, vjerovniĉki je indosament-on(vjerovnik) ga podnosi na naplatu, i ne moţe se opozvati prije roka dospijeća bez suglasnosti vjerovnika

d) PREKRIŢENI BARIRANI ILI KROSIN ĈEKOVI-to su oni ĉekovi koji su prekriţeni na licu ĉeka sa dvije usporedne paralelne crte. KROSING-PRECRTAJ na ĉeku upozoravaju banku trasata da prezentant ĉeka na naplatu moţe biti samo neka druga banka.(PRECRSTAJEM SE ODREĐUJE OSOBA KOJA GA DONOSI NA NAPLATU A TO JE SAMO BANKA). POSTOJE DVIJE VRSTE BARIRANIH ĈEKOVA: 1.opći precrtani-onaj na kojemu su precrtane samo dvije crte-što znaĉi da prezentanta ĉeka na naplatu moţe biti bilo koja banka 2.posebno precrtan-izmeĊu crta je napisana toĉno precizirana BANKA.

e) Cirkularni-mogu se naplatiti u svim ispostavama banke na svijetu, ili ĉak i kod druge banke (koja u skladu sa nekakvim meĊusobnim kontokorentnim sporazumom rade jedna za drugim)

2. EFEKTNI ĈEKOVI-ĉekovi koji ne glase na novac nego na robu ili nešto drugo U odnosu na vrstu pokrića poznajemo

1. depozitne ĉekove-zahtijevaju realno pokriĉe na koje se izdaju (POZITIVAN SALDO NA RAĈUNU)

2. kreditne ĉekove-ne zahtjevaju relano pokriĉe veĉ se mogu izdati i na osnovu fiktivnog ili kreditnog pokrića

PREMA koliĉini/iznosu isplatne svote:

1. limitirane-kod kojih je banka trasat odredila maksimalnu granicu iznosa koji se moţe upisati na ĉek

a) limitirani ĉekovi u uţem smislu-ĉekovi koje banke izdaju komitentima na njihov zahtjev, a uvjeti po kojima se posluje sa ĉekom pišu na samom ĉeku

b) limitirani ĉekovi u apoenima- banke izdaju komitentima na iznos depozita ili ih moţemo kupiti, ALI SU VEĆ UNAPRIJED UPISANI IZNOSI.

c) limitirani ĉekovi s ĉekovnom karticom

2. nelimitirene-oni kod kojih banka ne odreĊuje nikakav limit, a granicu odreĊuje STANJE NA RAĈUNU TJ. POKRIĆE.

ĈEKOVI U ODNOSU NA MJESTO IZDAVANJA I NAPLATE

1. MJESNI ĈEKOVI –oni koji su izdani i naplaćuju se u istom mjestu 2. UDALJENI ĈEKOVI-izdani u jednom mjestu, ali se naplaćuju u drugom mjestu

Potrepštine ĉeka ZAKON OPISUJE BITNE POTREPŠTINE koje trebaju biti na papiru da se zove ĉek. Bez njih se ĉek ne moţe podnijeti na naplatu

1. BITNE potrepštine su: 1. oznaka ĉek na jeziku zemlje 2. uput (nalog) trasatu 3. ime trasata (banke) 4. mjesto plaćanja (gdje ćemo ga na platiti te zbog nadleţnog suda) 5. mjesto i dan izdanja (vaţno zbog dospijeća) 6. potpis trasanta (tko ga je izdao)

www.referada.hr

2. nebitne potrepštine su: 1. precrtaj 2. oznaka donosioca 3. oznaka duplikata 4. na naredbu 5. oznaka samo za obraĉun

OSOBE U ĈEKOVNOM POSLOVANJU I NJIHOVE OBVEZE

1. TRASANT ili izdatnik ili duţnik- 2. TRASAT ili banka osoba koja treba isplatiti ĉek 3. REMITENT ili korisnik ili ĉekovni vjerovnik- 4. INDOSANT ILI ŢIRANT ILI NALEĐNIK-osoba koja svoja prava iz ĉeka prenosi na nekog

drugog 5. INDOSATAR ili ţiratar ili naleĊovnik-osba na koju je pravo preneseno novi vjerovnik 6. PREDNIK- 7. SLJEDNIK 8. REGREDIJENT ILI ZAVRATNIK-osoba koja ima zavratni i regresno pravo- tj.

VJEROVNIK 9. REGRESTA ili ZAVRATNI OBVEZNIK- 10. PROSVJEDNIK-osoba koja prosvjeduje 11. osoba protiv kojih se prosvjeduje je PROSVJEDOVNIK

DVIJE VRSTE PRIJENOSA (INDOSAMENTA)

1. REDOVITI PRIJENOS ILI VLASNIĈKI PRIJENOS (naleĊa)-dosadašnji vjerovnik prijenosi sve na novog vjerovnika. Taj se prijenos moţe izvršit u obliku POTPUNOG PRIJENOSA I POMOĆU NEPOTPUNOG ILI BJANKO-samo se potpišemo. POTPUNOG-na poleĊini se potpiše popuni, lupi ţig, upišemo datum i to je to.

2. PUNOVLASNI INDOSAMENT- VJEROVNIK PRIJENOSI SVA SVOJA PRAVA ILI OVLAŠĆUJE TREĆU OSOBU DA on u njegovo ime preuzme sve njegova prava

INDOSAMENT mora uvijek biti NE UVJETAN. Nije ograniĉen nikakav broj naleĊa tj. prijenosa. ALONŢ-dopuna na ĉek ako nema mjesta. ROKOVI -su definirani mjestom izdanje i mjestom naplate. Mjesni ĉekovi 8 dana. Ako je u naplaćen u RH je 15. Ako je izdan u Europi 20 dana, u ostatku svijeta 60 dana i cirkularni ĉekovi 6 mjeseci.

Sredstvo odgoĊenog plaćanja i bazira se na pokriću. Upotreba je uvjetovana pokrićem na raĉunu banaka i ostalih fin. inst.. Trasant mora imati pokriće prije izdavanja. U sluĉaju da je ĉek DISHONORIRAN tj. o roku dospijeća nije isplaćen, onda remitent ima regresno(zavratno) pravo što znaĉi da su svi supotpisnici solidarno odgovorni-tj. svih prednika koji su u ĉek potpisali i ne mora se drţati nikakvog slijeda. Ĉin dishonorirana naziva SE PROTEST TJ. PROTESNA IZJAVA. NOTIFIKACIJA-nakon što je ĉek dishonoriran tj. dignut protest, potrebno je obavijestiti sve potpisnike. Svima je u interesu platiti ĉek vjerovniku prije nego što doĊe na sud, zbog poveĉanja troškova od strane suda. Ĉek se moţe UMNOŢITI u više primjeraka (danas se to izgubilo) radi osiguravanja primanja tog poslanog ĉeka. ĈEK NA DONOSIOCA se ne moţe umnoţiti, dok je kod svih ostalih ĉekova to moguće.

www.referada.hr

AMORTIZCAIJA ĈEKA -kad nam netko ukrade ĉek ili ga izgubimo, ĉek se treba AMORTIZIRATI što znaĉi da vjerovnik podnosi nadleţnom sudu zahtjev, i to u mjestu plaćanja prilokom ĉega pišemo izjavu što se sa ĉekom dogodilo TJ PIŠEMO PRIJEDLOG (do izjave mi smo odgovorni za sve nezakonite radnje). DVA SMISLA AMORTIZACIJE:

1. sprjeĉavanje neovlaštenog posjednika da ga naplati 2. da se dozvoli honoriranje toga ĉeka od strane vlasnika

ĈEK SE objavljuje u Narodnima novinama i moli se vraĉanje ĉeka, a ako se on ne vrati, ĉek se proglašava ne vraćenim. -njezino korištenje u RH je vrlo rijetko, makar bi bila bolja od ĉeka jer je jako dobra instrument bezgotovinskog PP -mjenica je strogo definirana ZAKONOM O MJENICI. Zakon o mjenici propisuje bitne potrepštine koje mjenica mora sadrţavati. Mjenica je instrument plaćanja, kojom je zakonski definirana obveza plaćanja nekog iznosa. Mjenica je posebna zato jer ima i funkciju instrumenta P.P. tj. plaćanja, ali ima i funkciju kreditiranja i jamstva. Prilikom trasiranja mjenice ne traţi se novĉano pokriće, pa je s te strane zamjena novca, a funkciju jamstva Bjanko mjenica-sluţi da u sluĉaju ne vraĉanja kredita moţemo mjenicu popuniti na potraţivanje i naplatiti ju. Mjenica je V.P. kojim jedna osoba-IZDATNIK(trasant) nalaţe drugoj osobi-TRASATU da isplati trećoj osobi ili MJENIĈNOM VJEROVNIKU-REMITENTU ili po njegovoj naredbi nekom drugom odreĊeni novĉani iznos u skladu s uvjetima naznaĉenim na mjenici. Definirali smo trasirane ili tuĊe mjenice. Izdatnik upućuje taj nalog plaćanja na drugu osobu pa kaţemo da mjenica ima formu naputnice. PROIZVOĐAĈ-remitent(VJEROVNIK)-proizvodi XY i prodaje mu vele trgovcu VELE TRG-trasant (ZADNJI U REDU)-on baš nije likvidan tj. ne moţe platiti sad tj. hoće platiti komercijalnim kreditom. On tu robu dalje prodaje trg. na malo. TRG. NA MALO-trasat (GLAVNI DUŢNIK)-oni isto nemaju novca pa traţe komercijalni kredit od vele trgovca. Prodajom robe on plaća vele trg., a on dalje proizvoĊaĉu. Umjesto da se tako plati trg. na malo plaća direktno proizvoĊaĉu putem trasirane mjenice. Mjenicu će trasirati trg. na veliko (pustit će ju u promet), i uruĉit će ju trg na malo. Ali će ju uputiti na trg. na proizvoĊaĉa KARAKTERISTIKE MAJNICE

1. IMAO TRI OSOBE 2. KOD ĈEKA TRASAT je uvijek BANKA, a kod mjenice to moţe biti bilo tko, ali moţe biti i

banka i kad je banka onda je to PRVOKLASNA MJENICA.

www.referada.hr

Trasat akceptiranjem mjenice postaje akceptant (GLAVNI MJENIĈKI DUŢNIK). Trasat akceptira mjenicu zato Vjerovnik i trasat nemaju izravan kontakt, tako da se moţe desiti da trasat neće platiti jer nema nikakvu direktnu obvezu sa proizvoĊaĉem. AKCEPTANT-je osoba koja mora platiti mjenicu TRASAT-je osoba koja treba platiti mjenicu AKCEPT-je formalni prihvat duga od strane trasata da će on svoju obavezu izmiriti prema vele trg. tj. proizvoĊaĉu. Trasat neće ništa zaraditi tim postupkom, zato jer se njega poziva da akceptira svoju obvezu. VRSTE MJENICA:

1. trasirana mjenica na vlastitu naredbu-kod ove je mjenice ista osoba trasat i remitent. Kad je izdatnik mjenice i vjerovnik 2. vlastite trasirane mjenice-trasta ih izdaje na same sebe. Trasant= trasat izdatnika je

ujedno i glavni mjeniĉni duţnik. 3. komisione trasirane mjenice-izdaju trasanti u ulozi komisionara za raĉun treće osobe.

VLASTITE ILI SOLA MJENICE -one imaju formu zaduţnice. Razlika u odnosu na trasirane je ta DA POSTOJE SAMO DVIJE OSOBE Izdatnik ili trasant obavezuje se sam isplatiti mjeniĉni iznos mjeniĉnom vjerovniku ili nekoj drugoj osobi u skladu s uvjetima naznaĉenim na mjenici. Vlastite mjenice se NE AKCEPTIRAJU, zato jer trasat ne moţe tvrditi da nije upoznat sa svojom obvezom, jer smo samim potpisom to već potvrdili. Funkcija im je ista ali se akceptirana ĉešće upotrebljava S OBZIROM NA PRIVREDNE POTREBE KERDITIRANJA I PLAĈANJA POSTOJE PODJELE:

1. ROBNE ILI TRGOVAĈKE i POSLOVNE Robne mjenice su mjenice koje izdatnik trasira u svrhu plaćanja preuzete robe. Na mjenici se upisuje vrijednost primljena u robi. Ove mjenice su JAKO KVALITETNA. ESKONTNI SE kredit izdaje na osnovi boniteta.

2. KREDITNE, FINANCIJSKE I NOVĈANE One se izdaju prilikom odobravanja kredita i to razliĉitih pa je i njihova manjena razliĉita. Imamo više vrsta kreditnih mjenica: 1.akceptacijske-mjenice na osnovi odobrenog akceptnog kredita

AKCEPTNI KREDIT je nenovĉani kredit, ne ustupa se novca već bonitet na naĉin da se akceptiraju mjenice. Banka će ako je akceptirala mjenicu, o roku dospijeća platiti mjenicu, ali će na taj naĉin steći potraţivanje od duţnika.

2.avalirane mjenice na osnovi odobrenog bankovnog avalnog kredita

FINACIJSKE-izdaju se prilikom izdavanja bank. kredita, ali ne u svrhu platnog prometa, već u svrhu jamstva NOVĈANE –sluţe kao inst. jamstva ali kada je kredit odobren u gotovini

3. KRATKOROĈNE I DUGOROĈNE Kratkoroĉne sluţe kao instrument plaćanja, a dugoroĉne kao instrument jamstva Kraktoroĉne su mjenice do 90 dana

www.referada.hr

Kratkoroĉne: a) a dato mjenice-duţnik otprilike zna kad će mu mjenice doći na naplatu. b) dnevne-to su mjenice kod kojih je rok dospijeća definiran na toĉno

odreĊeni dan c) mjenice po viĊenju-naplata je kad ju podnesemo na naplatu što je

dobro za vjerovnika, a za duţnika nije dobro jer nikad ne znamo kad će ih vjerovnik podnjet na naplatu

4. DOMICILIRANE -u svrhu sigurne pravovremen naplate trasant moţe i mjenicu domicilirati (moţe posebno odrediti gdje će se mjenica isplatit-nije(ne mora biti) mjesto akceprtanta). Primjer-vjerovnik će vjerovati isplatu mjenice uvjetovati na toĉno odreĊenom mjestu kod odreĊene osobe. OPĆA DOMICLIRANA-definira se mjesto, ali ne i osoba ODREĐENE DOMICILIRANE 5. REKTA -one mjenice koje sadrţe klauzulu «ne i po njegovoj naredbi». Ograniĉava se normalno prenošenje. Prijenose se cesijom.

6.ZAVRATNE, POVRATNE ILI REGRESNE -ako je mjenica dishonorirana (ne moţe se naplatiti) to je novca mjenica koja se temelji na staroj ne isplaćenoj. To je trasirana mjenica na VLASTITU NAREDBU-ista osoba je i trasant i remitent-izdaje se na prednikovo mjesto koje mi izaberemo. 7.BJANKO MJENICE -mjenice koje trasant-emitent potpiše u svrhu jamstva (kredita ili neĉeg sliĉnog) 8.DOBRE I LOŠE DOBRE-one koje imaju sve elemente MJENIĈNE POTREPŠTINE 1. OZNAKA MJENICE 2. BEZUVJETNI NALOG KOD TRASIRANE MJENICE tj. bezuvjetno obećanje plaćanja kod

vlastite ili solo mjenice 3. IME TASATA-bitno kod trasirane mjenice 4. DAN MJENIĈNOG DOSPIJEĆA 5. MJESTO PLAĆANJA-zbog nadleţnosti suda 6. IME KORISNIKA MJENICE 7. MJESTO I DAN IZDANJA MJENICE 8. POTPIS IZDAVAOCA MJENICE ILI TRASANTA

OSOBE :

1. TRASANT-izdatnik mjenice 2. TRASAT-osoba na koju se usmejruje nalog plaćanja, osoba koja treba platiti 3. PRIHVATNIK ILI AKCEPTANT-glavni mjeniĉni duţnik tj. trasat 4. REMITENT-osoba ovlaštena podnijeti mjenicu na naplatu odnosno mjeniĉni vjerovnik 5. INDOSANT ILI NALEĐNIK ILI ŢIRANT-osoba koja svoje mjeniĉno pravo prenosi na

drugu osobu 6. INDOSATAR –novi vjerovnik 7. PREDNIK I SLJEDNIK 8. REGREDIJENT ili zavratnik-mjeniĉni vjerovnik koji ima potraţivanje od njegovih prednika 9. ZAVRATNI OBVEZNIK ili REGRESTA-obveza prema kojoj se to pravo ostvaruje

www.referada.hr

10. PROSVJEDNIK-osoba ko 11. PROSVJEDOVNIK-osoba protiv koja prosvjediuje, oĉituje se o neisplati mjenice 12. DOMICILIJAK-neka treća osoba koja naplaćuje mjenicu 13. AVALISTA-MJENIĈNI JAMAC 14. AVALAT-osoba ZA KOJU SE JAMĈI

PRIJENOS -iz skripte

Kod prihvata ili akcepta mora se naglasiti da akcept mora biti bezuvjetan; mjenicu akceptita trasat,

Akcept se izvršava upisivanjem akceptne klauzule «prihvaćam», ali moţe i samo potpis trasata ako je on ne licu mjenice(jer time zna kome treba platiti i upoznat je sa svim uvjetima) Kada bi se napisala neka klauzula ograniĉavanja naplate, to je kao da nije napisana.

Smisao mjeniĉnog jamstva je povećanja obaveze tj. povećanja sigurnosti, a mjeniĉni jamac se naziva avalist-a to moţe biti bilo koja osoba a moţe i banka prilikom ĉega je onda to najbolji aval.

Mjeniĉno jamstvo moţe dati i netko od potpisnika na mjenici, ĉime se postiţe redosljed naplate tj. prioritet.

Akcept se provodi upisivanjem kaluzule «kao aval…», «kao jamac..». Uobiĉajeno je da se naglašava za koga se jamstvo daje, a ukoliko nije toĉno naglašeno kome se jamstvo daje onda jamstvo pripada trasantu. Obveza jamca je ista kao i obveza osobe za koju jamĉi.

Kod mjenice je interesantno što ju zakon propisuje.

www.referada.hr

www.referada.hr

ČEKOVI -su rašireni instrumenti P.P. na samo domaćeg, već i meĊunarodnog P.P. Imaju široku primjenu. Temelj nacionalnih zakona o ĉeku potiĉe iz 1930. u Ţenevi. Poticaj je dao razvoj turizma. Osnovna podjela čekova meĎ. P.P.

1. bankovni ĉekovi-su ĉekovi koji kod kojih su trasant i trasat dvije razliĉite banke, najĉešće unutra iste zemlje, (rjeĊe ) Najĉešće se kod njihovog ispisivanja upisuje ime remitenta. Kod njih je osnovna karakteristika SIGURNOST-koja se prihvaćaju bez zadrške i sumnje.

2. ne bankovni ĉekovi ili osobni ĉekovi-to je ĉek kojega fiziĉka ili pravna osoba trasira ili

izdaje na onu banku kod kojega ima realno pokriće ili fiktivno pokriće. Njihova sigurnost je puno manja u odnosu na bankarske ĉekove, zato jer (PRIĈA O SNOPOVIMA ĈEKOVA)

Ĉekovi se preuzimaju «na in kaso». Banke zbog nesigurnosti ĉekove ne isplaćuju automatski već ih uzimaju na IN KASO-ĉek

se podnosi na naplatu prilikom ĉega banka izdaje potvrdu, ali nam neće dati novca dok ne naplati taj ĉek (naplata se ostvaruje ako imamo novca na raĉunu) u banci u kojoj imamo novac. Neke zemlje primjenjuju akceptiranje ĉekova ĉime podiţu sigurnost ĉekova. To znaĉi da banka trasat ĉije ĉekove klijent koristi moţe na zahtjev trasanta tj. njezinog komitenta, njegove ĉekove akceptirati ili certficirati.

Takva klauzula jamĉi (banka jamĉi) da je klijent tj. trasant ĉeka raspolagao pokrićem u trenutku trasiranja ĉeka, ali ne samo to, već i da raspolaţe pokrićem i u trenutku dospijeća. Banka to zna zato jer će blokirati ta sredstva i drţat će ih sve dok se taj ĉek ne naplati. U nekim zemljama koristi se nešto sliĉno ali je manje efikasno

1. francuska VIDIRANJE ĈEKA-uĉinak je manji jer banka sam potvrĊuje da je trasant raspolagao tim sredstvima, ali niĉim ne garantira da sada postoje sredstva na raĉunu

2. to se u Engleskoj naziva MARKIRANJE KLASIĈNA PODJELA:

1. LORO-«dolazeći»izdaje banka trasat neka banka ih izdaje i inozemstvu a naplaćuju se kod nas i NOSTRO-«odlazeći» izdaju se kod nas a naplaćuju u inozemstvu.

2. PUTNI ĈEKOVI-turistiĉki ĉekovi, izdaju se u svrhe turistiĉkih putovanja. To je limitirani instrument inozemnog (ali i domaćeg) PP, što znaĉi da je iznos ograniĉen i unaprijed otisnut. Zamjenjuje novĉanice u MPP-u. Specifiĉni su po tome što se KUPUJU i NAPLAĆUJU se jednostavno i svuda u svijetu. Naplaćuju se u domaćoj valuti gdje se zateknemo. Mogu se HONORIRATI na velikom broju mjesta, a izdaju ih velike kompanije kao što su AMERICAN EXPRESS. Prednost im je da ne moramo nositi gotov novac i drugu valutu, te ne moramo traţiti mjenjaĉnicu. Njima se NAJŠIRE PLAĆA. U skladu sa Ţenevskom konvencijom trasant i trasat po ovom ĉeku su iste osobe. Kako su oni limitirani postoje dva potpisa, tj. ĉek se potpisuje dva puta i to jedanput kad ga kupujemo, a drugi put kad se honorira.

www.referada.hr

3. EURO ĈEKOVI –sliĉni su domaćim ĉekovima tj. njihova je primjena jednaka. Razvili su se na podruĉju mediterana. Oni se ne kupuju, ali su takoĊer limitirani i imaju sve prednosti kao i putni ĉekovi. Izdaju se na temelju euro raĉuna i uz naplatu moramo imati euro karticu. Isplaćuju se u domaćoj valuti, ili po teĉaju na taj dan. Imaju prednost u odnosu na putne ĉekove a to je da ih ne moramo kupovati, tj. kod putnog ĉeka novac nije na raĉunu u banci već je on imobiliziran u obliku tog ĉeka.

MJENICE U M.P.P. -one su vrlo vaţan instrument M.P.P.-a -široko su rasprostranjene bilo da se radi o solo ili trasiranim PROMESA -promiss note moţemo reći da je:

1. vrlo ĉesti instrument meĊunarodnog i domaćeg PP 2. to je oblik SOLA mjenice, što znaĉi da se njegov izdatnik obvezuje isplatiti dugovanje

remitentu ili nekoj drugoj osobi, bez ikakvog ograniĉenja. Na njima piše klauzula «promis to pay». Moja rijeĉ je moj bond. U širem smislu promesa je svaki instrument kojim se duţnik bezuvjetno i neograniĉeno obvezuje da će svoju obvezu izvršit. To je svaki instrument koji vjerovniku daje neograniĉeno pravo da će svoje potraţivanje naplatiti. Percepcija trţišta je takva kad promesu izdaju najbolji duţnici a to su banke.

Ako ih izdaju banke onda je ta njihova «rijeĉ» dobra, što znaĉi da im ne treba nikakvo dodatno osiguranje. Ako ih izdaju ostale fiz. i pravne osobe onda se one nazivaju OSOBNE PROMESE povjerenje trţišta nije tako veliko kao kad ih izdaju banke. Da bi smo dodtano «ojaĉali» sigurnost one se izdaju uz aval, jamstvo. One u osnovi predstavljaju neograniĉeno jamstvo-neograniĉeno izvršenje obveze. Razlike u odnosu na solo mjenica:

1. u propisanim bitnim elementima-potrepštine su kod promisa suţene, a one su a) bez uvjetno obećanje trasanta da će po dospijeću izvršiti obvezu b) naziv duţnika c) ime i prezime vjerovnik

2. promese mogu nositi kamate 3. promese mogu glasiti na jednu valutu, a isplaćivati se na drugu valutu 4. mogu se isplaćivati po nekakvim fazama 5. rok dospijeća moţe biti definiran/uvjetovan, ali vremenski neodreĊen

www.referada.hr

-kod domaćeg P.P. zakonsko sredstvo plaćanja je Kuna, a nadzire ga HNB, jer tako kaţe hrvatsko zakon o P.P. -za razliku od domaćeg, u meĊunarodnom PP niti jedna nacionalna valuta nema svojstvo fijat novca-zakonsko sredstvo plaćanja. Sustav ne nadzire nikakva nad drţavna institucija, što znaĉi da je MPP puno sloţeniji od domaćeg, jer dolazi do «sukoba» razliĉitosti valutnih i zakonskih sustav zemalja koje u njima sudjeluju. Prihvaćanje pojedinih stranih valuta je DOBROVOLJNOG KARAKTERA-izboru sudionika, a vrijednost valuta odreĊuje trţište u skladu s ponudom i potraţnjom. OSNOVNE KARAKTERISTIKE M.P.P.

1. plaćanja se odvijaju izmeĊu rezidenata i nerezidenata (više rezidenata razliĉitih zemalja). Osobe koje imaju stalno prebivalište i sjedište

2. plaćanja se odvijaju u razliĉitim nacionalnim valutama plaćanje je moguće na dva naĉina

1. meĊudrţavnim ugovorima 2. ili ako sporazuma nema onda se koristi naĉin KONVERTIBILNIH PLAĆANJA

3. plaćanja se odvijaju preko ovlaštenih banka za M.P.P. (ovdje se iskljuĉivo misli na bezgotovinski platni promet) ovlaštena banka ima ulogu obavljanja M.P.P. DEVIZE -su sva prenosiva potraţivanja koja glase na stranu devizu , naplativa su u inozemstvu + efektivni novac(izuzev kovanog novca-zlatnika) deviza- npr. mjenice, ĉekovi,euri, specijalni prava vuĉenja Naša banka bira banku kod koje će otvoriti nostro raĉun, kao i strane banke prilikom otvaranja loro konta kod naših banak (TO SU DEVIZNI RAĈUNI). KAO SE OSTVARUJU DEVIZE-DEVIZNI PRILJEVI kod naših rezidenata -od naplate izvoza za robu ili usluge -kupnja deviza na trţištu u svrhu kupnje robe i usluga tj. njihovog uvoza -odobreni krediti koji glase na stranu valutu -ulaganja stranih ulagaća -emisija obveznica na stranom trţištu -tranferi dobiti iz inozemstva -kamate na dobrene kredite (koje smo mi dobili) -naljeĊivanje -donacije KAKO LORO RAĈUNI OSTAVRUJU KUNE -obrnuto od gore navedenih

www.referada.hr

KORESPONDENTNE BANKE To je neki oblik suradnje (bilo da se radi o sloţenoj ili jednostavnoj). Inozemna banka obavlja neke bankovne poslove u ime i za raĉun neke naše banke. Imaju meĊusobno otvorene raĉuna i obavljaju MPP, informacije o rejtingu, izmjenjuju swift kljuĉeve…. Podjela: 1. kontokorentni odnosi-imaju meĊusobno otvorene raĉune 2.korenspodentni odnosi mogu biti otvoreni raĉuni, ali se moţe raditi i o drugim odnosima DIREKTNI korenspodentni-imaju otvoreni raĉun INDIREKTNI korenspodentni-ne moraju imati raĉune Banke prvorazredni korenspodentni- Banke drugorazredni korenspodentni-

1. Centralizirani PP-onaj koji se zasniva na meĊudrţavnim odnosima ugovorom izmeĊu više zemlja-KLIRING.

HRVATSKA KLIRING ZEMLJA X HNB obraĉun obraĉun KLIRINŠKA OBR. INSTIT.

Nacionalna valuta Kuna kuna Nacionalna valuta POSLOVNA BANKA POSLOVNA BANKA

Nacionalna valuta

Kuna kuna Nacionalna valuta UVOZNIK UVOZNIK IZVOZNIK KLIRINŠKI SPORAZUM IZVOZNIK ROBA Prof VRSALJKO -konpenziranje vrijednosti uvoza vrijednošću izvoza -prebijanje meĊusobnog dugovanja i potraţivanja drţava preko klirinškog raĉuna bez upotrebe deviza NIJE KONVERTIBILNI SUSTAV PLAĆANJA. Smisao mu je izbjegavanje upotrebe deviza, a to se moţe postići prijebojem meĊusobnih dugovanja i potraţivanja. PREBIJAJU SE VRIJENDNOSTI, A NE ROBA ZA ROBU.

www.referada.hr

Klirinškim MPP zapravo dolazi do dvostrukog prijeboja tj. prebijanja. Dolazi do prijeboja vrijednosti tj. dugovanja i potraţivanja izmeĊu ugovornih zemalja, ali jednako tako dolazi i do prebijanja potraţivanja i dugovanja uvoznika i izvoznika u zemljama. Do kliringa je dolazilo kad su zemlje imale ekonomskih poteškoća, pa su svoju meĊusobnu razmjenu obavljali kliringom, jer su njihove valute BILE NESTABILNE, pa su se vrijednosti roba meĊusobno bile prebijene. Smisao je postići nulu. KLIRINŠKI SPORAZUM je sporazum izmeĊu dviju ili više drţava. Sporazum je jako sloţen te je nuţno da je on jako preciziran. Nakon sklapanja sporazuma, vaţno je da prilikom izvoza/uvoza granicu prelazi samo roba, a što je sa novcem? Uvoznik mora platiti robu, ali novca ne prelazi drţavnu granicu. Uvoznik, uvezenu robu plaća u KN, zato jer nema svjetsku konvertibilnu valutu, ali taj se novac slijeva u HNB tj. KLIRINŠKU INST. koja vodi zbirni klirinški raĉun, ali samo u NACIONALNOJ VALUTI. IZVOZ će se naplatiti, sa zbirnog klirinškog raĉina, na kojega su se sredstva naplatila od strane domaćih uvoznika. Naši uvoznici i izvoznici uvijek plaćaju i naplaćuju svoja dugovanja i potraţivanja u kunama, a isto to vrijedi i u inozemstvu. DOLAZI U KRIZNIM RAZDOBLJIMA- KADA NEDOSTAJE STABILNIH VALUTA. IZBJEGAVANJE BILO KAKVE UPOTREBE KONVERTIBILNIH DEVIZA. PREBIJA SE VRIJEDNOST-CIJENA UVOZA I IZVOZA. NE PREBIJAJU SE ROBE ZA ROBU. ROBA ILI USLUGE PRIJELAZI GRANICU, ALI NOVAC NE PRIJELAZI GLANICU DIJELI SE :

PREMA BROJU SUDIONIKA a) jednostrani kliring– b) dvostrani ili bilateralni kliring-ukljuĉuje ukupna odnos izmeĊu dvije ugovorene

zemlje. Od robe i usluga kojima se trguje, cijena, valutni reţimi…. Ti ugovori su jako precizno

c) multilateralni kliring-kada je zemalja više Prednosti : 1.usklaĊen izvoz i uvoz 2.cijena robe kojom se trguje jednaka je svjetskim cijenama 3.asortima te robe je zadovoljavajući-trgujemo robom u kojoj imamo komparativne prednosti Nedostaci: 1.izvoz uvjetuje uvoz, kao i obrnuto. Ako ne izvozimo druga strana neće uvoziti našu robu, ĉime se ne postiţe nula, tj. to nije kliring. KAKO SE POSTIŢE UVJETOVANJE? To je problem! Uvoznik uplaćuje fakturu u kunama koji se uplaćuje na ZBIRNI KLIRINŠKI RAĈUN. Ako nema uvoza nema novaca, kojim ćemo isplati izvoznika. To je problem NEUSKLAĐENOSTI UVOZA I IZVOZA. (tako smo mi izvozili iz Rusije, ali nismo ništa uvozili) 1.TOTALNI KLIRING-je vrsta kliringa u kojem se izvoznici isplaćuju bez obzira što uvoznici nisu dovoljno uvezli, a novac se isplaćuje iz odobrenoga kredita kojeg odobrava C.B. Zbog pretpostavke ovakvog problema išlo se već sa ovakvim rješenjem kredita od C.B. koji se naziva RESPIRO-on je plafonirana na neku odreĊenu granicu. CB u tom trenutku štampa novac, što dovodi do porasta inflacije. Ako bi bila dostignuta ta granica onda bi se plaćanje izvoznicima dopustilo konvertibilnom valutom.

www.referada.hr

Ovdje se omogućava plaćanje izvoznicima makar nije došlo do isti te koliĉine uvoza. 2.ĈISTI KLIRING-nije dozvoljavao fiskalno kreditiranje već iskljuĉivo UVJETOVANJE IZVOZA UVOZOM. To je pozitivno od strane inflacije, ali je time nastao klirinški red-stvara se red naplate izvoznika (ĉekaju dok uvoznici ne plate). DESTIMULIRAJUĆI ZA IZVOZNIAK, jer je stvarao dodatne troškove. 3. KOMBINIRANI KLIRNIG-dvije zemlje ugovornice imaju više klirinških raĉuna (za robu, usluge,…). Kada bi na jednom raĉunu nestalo novca nadopunjavalo se iz drugih raĉuna. Kod kliringa razlikujemo valutu plaćanja i obraĉunsku valutu. Valuta plaćanja- je uvijek nacionalna valuta IZVOZNIKA-uvoznici su uvijek plaćali u KN, a izvoznici se naplaćuju u kunama. Obraĉunska valuta je valuta na koju glasi faktura-NJAĈEŠĆE NEKA TREĆA VALUTA npr. obraĉunski $, funta, DM…. Zbirni klirinški raĉun VODILA JE SVAKA ZEMLJA POSEBNO, ali je bilo moguće i da samo jedna institucija vodi taj raĉun. ZAKLJUĈAK Kliring moţe biti dobra ali pod odreĊenima uvjetima, ali on je najĉešće imao negativne posljedice (loša roba, neusklaĊene cijene sa svjetskima, vezivanje uz jedan dio trţišta-regionalna usmjerenost). CILJ JE UZAJAMNI OBRAĈUN. IZBJEĈI UPOTREBU KONVERTIBILNIH DEVIZA. NAPLATA UVOZA I IZVOZA U DOMAĆOJ VALUTI. 2. konvertibilni PP JE JEFTINIJI I BOLJI SUSTAV PLAĆANJA SUSTAV PLAĆANJA U KOVERTIBILNIM DEVIZAMA MULILATERALNI oblik plaćanja koji se zasniva i temelji na dobrovoljnom prihvaćanju deviza. Kovertibilna zamjenjivost jedne valute za drugu. Nezaobilazne institucije su banke, koje predstavljaju infrastrukturu. MEĐUNARODNA BANKOVNA DOZNAKA- je instrument MPP kojim domaća banka, po nalogu svog komitenta (duţnika, kupca), nalaţe inozemnoj banici (korespodentu) isplatu nekog naznaĉenog iznosa trećoj osobi u inozemstvo. Doznaka se moţe realizirati isplatom u gotovini ili uplaton na raĉun.

NOSTRO-odlazeća-domaća banka nalaţe stranoj da doznaĉi sredstva stranoj osobi I LORO-dolazeća-dolaze u RH BEZUVJETNE-nalogodavac ispunjenje doznake vjerovniku ne uvjetuje I UVJETNE- nalogodavac ispunjenje doznake vjerovniku uvjetuje (predaja neke potvrde od strane vjerovnika)

www.referada.hr

Robne plaća se uvoz robe NEROBNE plaće se uvoz usluge KLIRINŠKE-u sustavu kliringa NE KLIRINŠKE-u sustavu konvertibilne valute OBIĈNE –izda pošta BRZOJAVNE –swifotom

POSTUPAK

nalogodavac izdaje nalog svojoj banci, da iz njegovog pokrića kojeg on ima u obliku sredstva na raĉunu ili iz odobrenog kredita izvrši plaćanje u inozemstvo. Ovaj nalog mora sadrţavati :

a) podatke o uplatitelju b) podatke o korisniku c) razlog slanja doznake d) osnova plaćanja-faktura e) naziv banaka f) raĉun g) za ĉiji raĉun se izdaje h) naĉin pokrića i) tko snosi provizije

Na osnovu tih informacija banka ispunjava OBRAZAC na jeziku zemlje na koju je nalog usmjeren. UVIJET izdanja bankovne garancije je da postoji OSNOVA i mora biti nuţno POKRIĆE (osim nas banka još mora imati pokriće kod isplatne banke tj. banke u inozemstvu). Prilikom izdavanja doznake, isplatnu banku u inozemstvu moţe izabrati nalogodavac. Zato jer mu to uvjetuje vjerovnik, zbog troškova doznaka i sl. Problem je ako naša banka nema pokriće kod odabrane banke, onda se doznaka izvršava na naĉina da banak u inozemstvu odobrava kredit našoj banci za podmirenje te obveze. Ti krediti se nazivaju POST KREDITI-VRLO POVOLJNI KREDITI ĉak bez kamata, ali uz odreĊenu proviziju. TRAJANJE IM JE NOGRANIĈENO TJ. DO IZVRŠENJA POKRIĆA. NAZIVAJU SE TAKO ZBOG VREMENA POTEBOG ZA POKRIĆE DUGOVANJA. DOZNAKA je za razliku od drugih instrumenta MPP daleko jeftinija, ali je riziĉan-zbog toga jer štiti prava vjerovnika. Koristi se ili kada se komitenti jako dobro poznaju, kada su u pitanju plaćanja uz neke druge instrumente, kada su u pitanju manji iznosi, kada ne postoji protuĉinidba-DONACIJE, MIROVINE, nerobna plaćanja. Kreditno pismo je poseban instrument MPP koji domaća banka po nalogu svog komitenta posebnim pismom ovlašćuje drugu banku u inozemstvu da osobi navedenoj u tom kreditnom pismu odjednom ili djelomice isplati upisani novĉani iznos Kreditno pismo je ne prenosivi VP , kojega jedna banka izdaje drugoj banci i upućuje ga banci u inozmstvo da ga isplati vjetovniku

www.referada.hr

IMAMO 4 OSOBE Nalogodavac-svaka pravna ili fiziĉka osoba koja na teretu svoga pokrića izdaje nalog banci na temelju tog pokrića Banka izdavatelj kreditnog pisma Banka isplatitelj kreditnog pisma Korisnik SADRŢAJ KREDITNOG PISMA

1. naziv i sjedište banke koja je izdala kredit 2. br. kreditnog pisma 3. mjesto i dan izdanja kreditnog pisma 4. osoba na koju glasi kred. Pisma 5. iznos 6. rok do kojeg se isplate moraju izvršit 7. potpis ovlaštenih osoba banke koja je izdala pismo

VRSTE

1. POSEBNO KRED. PISMO-trgovaĉko kreditno pismo 2. PUTNIĈKO KRED. PISMO-u svrhu plaćanja troškova putovanja. Javljamo se u bani u

kojoj nam je smjer putovanja i diţemo novac na koji pismo glasi kako nam novac treba. LORO I NOSTRO PISMO

TRGOVAĈKO/KOMERCIJALNO KREDITNO PISMO-SPECIJALNA je vrsta meĊunarodnog dokumentarnog akreditiva, ali ima odreĊene karakteristike rambusnog kredita. Trgovaĉko pismo akreditivna banka po nalogu i za raĉun kupca uvoznika, ovlašćuje korisnika kreditnog pisma-prodavatelj ili izvoznik u inozemstvu, da na nju (akreditivnu banku) trasira mjenicu i da ju zajedno s uvjetovanim dokumentima prezentira na otkup ili podnese na naplatu bilo kojoj ili toĉno odreĊenoj banci u svojoj zemlji. Ako to pismo moţe podnijeti na naplatu bilo kojoj banci onda se to zove cirkularno pismo, a ako se mora podnijeti toĉno odreĊenoj banci naziva se specijalno pismo. Kreditno pismo se moţe uruĉiti korisniku na bilo koji naĉin. Ili ga uruĉuje sam korisnika ili ga uruĉuje sama banka. U pismu piše da će izvoznika naplatiti svoje potraţivanje pod uvjetom da izda mjenicu i papire i podnese ih na naplatu. Naplata se izvršava iskljuĉivo uz mjenicu koju će izdati akreditivna banka. Najĉešće akreditivna banka uvjetuje banku u koju se donosi mjenica na naplatu sa svim dokumentima. Akreditivna banka je glavni mjeniĉni duţnik. Za banke je zapravo to klasiĉan neutralni posao. Banka kontrolira da li su svi dokumenti na broju, ali ne i pravovaljanost dokumenata i za tu usluga naplaćuje svoju proviziju.