Troškovi zarada

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKAUNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

ODJELJENJE BIJELJINA_____________________________________________________________

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA: „UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„ TROŠKOVI ZARADA“

Student:Hrvatović Sadina

Broj indeksa: II-329/08

Profesor:Doc.dr. Ivan Milojević

Ocjena: 5 6 7 8 9 10

Bijeljina, 10.05.2011.g.


ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................2

2. TROŠKOVI ZARADA I NAKNADA ZARADA...................................................3

2.1. Naknada plata u određenim okolnostima................................4

2.2. Obaveza isplatioca...................................................................5

2.3. Ostali troškovi zaposlenih........................................................6

3. STOPE DOPRINOSA.....................................................................................9

3.1. Rokovi za obračun i uplatu doprinosa......................................10

4. OBRAČUN POREZA NA PLATU

4.1. Primjer obračuna plate.............................................................11

4.2. Primjer knjiženja plate..............................................................11

5. ZAKLJUČAK.................................................................................................14

6. LITERATURA...............................................................................................14

1



_______________________________________________________

1. UVOD

Pod poslovnim rashodima u poslovanju preduzeća se podrazumjevaju primarni troškovi

razvrstani u grupe:

- troškovi materijala

- nabavna vrijednost prodate robe

- troškovi bruto ličnih zarada

- troškovi proizvodnih usluga

- amortizacija

- rezervisanja,nematrijalni troškovi

Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi predstavljaju novčani izraz

angažovanja trošenja radne snage zaposlene u preduzeću.

Plate i naknade plate uređuju se ugovorom između zaposlenog i poslodavca, u skladu sa

propisima o radu, kolektivnim ugovorima i internim pravilnicima poslodavca.

Pojedinačnim ugovorima između zaposlenog i poslodavca, iznosi plata mogu biti

ugovoreni kao obaveza poslodavca u bruto ili u neto iznosu. Tim ugovorom se također

utvrđuje da li se plata odnosi na puno radno vrijeme i normalne uslove rada, za kraće ili

duže radno vrijeme, za rad u otežanim uslovima ili slično.1 Pri određivanju iznosa plata

i drugih naknada zaposlenima u nekoj od institucija u BiH treba se voditi računa o

određenim bitnim načelima. Prilikom raspisivanja javnog oglasa za popunjavanje radnih

mjesta obavezno objavljuje i podatak o pripadajućoj osnovnoj neto plati za oglašena

radna mjesta.

1 Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008

2



_______________________________________________________

2. TROŠKOVI ZARADA I NAKNADA ZARADA

1. Bruto zarada-vrijeme koje radnik proveo na poslu

2. Bruto dodatak zarade- prekovremeni rad, noćni rad, rad za vrijeme državnih praznika

3. Bruto naknade zarade- godišnji odmor, bolovanje

4. Bruto primanja-preduzeće interno utvrđuje-naknada za odvojeni život, regres za

godišnji odmor.

Obračun troškova ličnih zarada i naknada zarada se vrši na osnovu:

- Krriterijumi (ostvareni učinak, kvalitet posla, složenosta posla, stepen stručnosti)

- Pravilima i mjerilima koji se definišu opštim ili posebnim kolektivnim

ugovorom ili

- Usvojenim pravilnikom o ličnim zaradama i naknadama zarada.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu, podrazumijeva se i poznavanje i primjena

važećih propisa o porezu i doprinosima na plate. Bez obzira na način i uslove

ugovaranja plate (u bruto ili neto iznosu), ovi propisi uređuju ko se sve smatra

obveznikom obračunavanja i plaćanja propisanog poreza i doprinosa, u kojem iznosu,

po kojim stopama i na koju osnovicu.

Na utvrđene iznose bruto zarada obračunavaju se obavezni porezi i doprinosi na zarade i

naknade zarada i to :porezi i doprinosi iz ličnih primanja zaposlenih i doprinosi koji

padaju na teret poslodavca

Obračun i isplate plata i naknada plata za poslodavca uvijek podrazumijeva i obavezu

obračunavanja i plaćanja poreza na platu, kao i doprinosa za socijalno osiguranje

radnika (doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i

osiguranje od nezaposlenosti).

Prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja za proteklu godinu treba da se izvrši

obračun zarada i naknada zarada koji se odnose na tu godinu, nezavisno od toga da li je

3



_______________________________________________________

izvršena isplata do kraja obračunskog perioda, odnosno nezavisno od toga kada će biti

izvršena isplata.

Porez i doprinose uvijek obračunava i uplaćuje poslodavac, bilo da se te obaveze

obračunavaju iz plata ( na teret plata) ili na plate (na teret poslodavca). Poslodavac

može na različite načine ugovoriti visinu plate zaposlenih, sa uključenim porezom i

doprinosima ili bez njih, ali će kao njegov trošak uvijek biti iskazane sve isplate koje

izvrši po tom osnovu (isplate radnicima + uplate svih pratećih obaveza).

2.1.Naknade plata u određenim okolnostima

Naknade plata u određenim okolnostima, u skladu sa propisima, se smatraju obavezama

poslodavca, iako one ne predstavljaju naknadu za redovno izvršeno radno vrijeme i

uloženi rad (naknade plata za vrijeme bolovanja do 42 dana, za vrijeme školovanja i

stručnog usavršavanja, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, za vrijeme prekida rada

koji nije prouzrokovao radnik, za vrijeme praznika, te za vrijeme odsustvovanja sa posla

po drugim osnovama u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i slično.).

Poslodavac iskazuje troškove plata i naknada plata u bruto iznosu. Konta plate i

naknade plata se zadužuje u ukupnom iznosu neto obaveza prema zaposlenim i svih

pratećih obaveza poslodavca po tom osnovu, a potraživat će konto obaveza prema

zaposlenima i konto obaveza za porez i doprinose. Trošak poslodavca je ukupan zbir

svih isplaćenih iznosa zaposlenima ( neto plate ili neto naknade plata) i fondovima

kojima se isplaćuju doprinosi iz plata i na plate i budžetu u kome se uplaćuje porez na

platu.

Prema zakonu, isplate bolovanja preko 42 dana nisu obaveza preduzeća, ali ih nije ni

zabranjeno isplaćivati ukoliko preduzeće ima sredstva da svom radniku izvrši takve

isplate. Isplaćeni iznos po ovom osnovu se zato iskazuje kao potraživanje, koje će se

naknadno refundirati od zavoda zdravstvenog osiguranja.2


4



_______________________________________________________

Ukoliko postoje određene administrativne ili ugovorne obaveze, koje treba radnik

platiti, one se obustavljaju od neto plate, tj.umanjuju se primanja radnika na računu neto

plate (obaveze prema zaposlenima), za obustavljeni iznos. Obustavljeni iznosi uplaćuju

se na račune prema ugovorima (npr.za kreditnu obavezu) ili na račune koje odredi sud

svojim rješenjem. Bitno je istaći da se obustave isplaćuju iz neto plate, tj.nakon

knjiženja poreza i doprinosa.

2.2. Obaveze isplatioca

Na kraju svakog mjeseca vrši se obračun zarada i tako obračunate zarade se knjiže kao

trošak tekućeg mjeseca

Poslodavac ima obavezu da prilikom svake isplate plata i primitaka izda zaposleniku,

odnosno obvezniku doprinosa jedan primjerak obračuna plate, odnosno primitka koji

sadrži obračun doprinosa, porez na dohodak iz plate i iznos koji se isplaćuje po tom

osnovu. Ukoliko pravno lice nema sredstava za isplatu plata i naknadu plata, to ne znači

da se plate ne trebaju obračunavati. Obaveza pravnog lica je da obračuna plate i

naknade plata u skladu sa zakonskim propisima i ugovorom o radu, bez obzira da li ima

novaca za njihovu isplatu.

Za preduzeće obračunate bruto zarade imaju karakter kratkoročnih obaveza prema :

a) zaposlenima (za visinu utvrđene neto zarade i naknade)

b) odgovarajućim društvenim (državnim) organima

Ova obaveza proizilazi iz obaveze pravnog lica o sveobuhvatnosti evidencija svih

ugovorenih i zakonskih obaveza kako bi bilo realno postavljeno stanje troškova, a

samim tim i rezultata poslovanja. Ako nema novaca za isplatu plata, ostaje otvorena

obaveza na računima neto plate obaveze prema zaposlenima i obaveze za ostale poreze,

doprinose i druge obaveze prema državnim institucijama, do isplate konačne obaveze.

Karakteristično je napomenuti da obaveze formirane po osnovu plata i naknada plata

nisu opterećene kamatom zbog neizmirenja obaveza, što se može smatrati nerealnošću

privrednog sistema da jedino neizmirene obaveze prema radnicima nemaju obaveze

kapitalisanja.

5



_______________________________________________________

Obaveze prema banci, dobavljačima i državnim organima nakon obračuna i knjiženja i

isteka ugovorenih rokova imaju propisanu ili ugovorenu zateznu kamatau, dok takva

propisana mogućnost za plate i naknade plata ne postoji.

Ovo zapažanje bi se moglo smatrati propustom državnih organa da je jedino obaveza

prema radnicima od strane poslodavca ostala kao obaveza bez zaštite, a ponekad i

upozoravajuća mjera za isplatu. Vjerujemo da bi poslodavac bio malo oprezniji i

obazriviji prema radnicima, kada bi znao da neisplaćene plate, treba naknado priznati sa

kamatom.

Uistinu Međunarodni računovodstveni standardi koji govore o primanju zaposlenih

upozoravaju na mogućnost da neisplaćena kratkoročna obaveza može nakon 12 mjeseci

postati dugoročna, i samim tim imati dva rješenja : da preraste u mogućnost da se prizna

kao dionički kapital ili da se od tog dana počinje obračunavati zatezna kamata zbog

neplaćanja.

Ova mogućnost kod nas zakonski nije riješena i ako je Međunarodni računovodstveni

standardi predviđaju kao mogućnost u rješavanju neisplaćenih plata i naknada plata.

Ukoliko su plate obračunate i sa žiro-računa i drugih izvora za isplatu obezbijeđena

sredstva, neisplaćeni iznosi se ne mogu dugo ( do 5 dana) zadržavati na blagajni radi

mogućnosti špekulativih radnji.

2.3. Ostali troškovi zaposlenih

U skladu sa preuzetim obavezama poslodavca i radnika (a u skladu sa propisima o radu,

kolektivnom ugovoru, internom pravilniku o radnim odnosima, te pojedinačnim

ugovorima o radu zaključenim između poslodavca i radnika), radniku pruipada:

a) plata kao naknada za rad,

6



_______________________________________________________

b) naknade plata, u određenim slučajevima i okolnostima,

c) ostali troškovi zaposlenih ( topli obrok, prevoz na posao, regres za godišnji odmor i

slično).

Troškove po navedenim osnovama, prema kontnom planu za preduzeća, poslodavac

iskazuje na kontima grupe – Troškovi zaposlenih.

Pored navedenih primanja, po propisima o radu ili kolektivnom ugovoru, radnicima

pripadaju i naknade drugih troškova koje su imali u vrijeme i za potrebe obavljanja

poslova i zadataka, kao i naknade po drugim propisanim osnovama (dnevnice, troškovi

prevoza i troškovi smještaja za vrijeme službenog putovanja, naknade za odvojeni život,

naknade za rad na terenu, naknade za inovacije i racionalizacije, posebne naknade u

slučaju prestanka radnog odnoa i druge.)

Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima o plaćanju zaposlenih, plate,

naknade plata i druge naplate zaposlenima koje se vrše na teret poslodavca se uvijek

tretiraju kao trošak poslodavca u bruto iznosu (kao zbir neto plata, naknada plata i

drugih naknada zaposlenima, zajedno sa svim pratećim obavezama koje poslodavac ima

po tom osnovu za poreze, doprionose i dr.).

Na kontu ostalih troškovi zaposlenih se evidentiraju troškovi poslodavca po osnovu

toplog obroka, prijevoza na posao i sa posla i regresa za godišnji odmor zaposlenih. Ove

obaveze, također, proizlaze iz propisa o radu i kolektivnih ugovora, odnosno iz

pojedinačni ugovora između poslodavca i radnika. Visina ovih troškova se određuje

ugovorom o radu, internim aktom ili odlukom menadžmenta, u skladu sa propisima i

kolektivnim ugovorima.

Troškovi toplog obroka (troškovi ishrane radnika u toku rada) mogu se naknađivati ili

isplaćivati na više načina, od čega će zavisiti i način njihovog knjigovodstvenog

evidentiranja : 3


7



_______________________________________________________

a) ako se naknada za ishranu isplaćije radnicima u gotovu, obračunati iznos će se

knjižiti kao trošak (obaveze prema radnicima se isplaćuju sa blagajne);

b) ako se ishrana radnika obezbjeđuje i organizira u vlastitoj režiji, nabavljene

namirnice se knjiže na zalihe, a utrošene namirnice i drugi materijal u pripremi

hrane kao materijalni trošak;

c) ako se za ishranu radnika koriste eksterne ugostiteljske usluge, troškovi ishrane

će se dugovati za fakturu dobavljača, a potraživaće dobavljači, kojima ćemo

potom platiti fakturu sa žiro-računa.

Moguće je da preduzeće (u vlastitoj režiji ili ako koristi vanjske ugostiteljske usluge)

naknađuje na svoj teret samo dio troškova ishrane radnika u toku rada, a da preostali dio

troškova ishrane snose sami zaposleni. U tom slučaju, pod b) i c), troškovi na kontu

ostali troškovi zaposlenih bili bi terećeni samo za onaj iznos koji snosi preduzeće, a za

razliku bi se zadužio konto potraživanja od radnika.

Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla također se može vršiti gotovinskim

isplatama prema zaposlenima tako da duguje račun ostalih troškova zaposlenih, a

potražuje račun obaveze prema zaposlenima, a potom te obaveze platimo sa blagajne ili

plaćanjeum usluga eksternog prijevoznika ili organizovanjem vlastitog prijevoza od

strane poslodavca.

Obračun regresa za godišnji odmor se knjiži tako da duguje, ostali troškovi zaposlenih,

a potražuje račun obaveze prema zaposlenima, a potom se ta obaveza isplaćuje sa

blagajne.

Ako se regres uplaćuje na tekući račun radnika u banci, opet se moraju provesti

knjiženja gotovinske isplate.

Isplata navedenih primanja se najčešće vrši u gotovu, iz blagajne a naknade prijevoza na

posao i sa posla se najčešće vrše obezbijeđenjem mjesečne karte za prijevoz.

8



_______________________________________________________

3. STOPE DOPRINOSA4

Zakonom su propisane stope doprinosa za plate i naknade iz radnog odnosa i to :

1) Iz ličnih primanja i drugih prihoda osiguranika

- 17,0 % za penzijsko i invalidsko osiguranje,

- 12,5% za osnovno zdravstveno osiguranje,

- 1,5% za osiguranje od nezaposlenosti.

2) Na teret poslodavca (na isplaćena lična primanja)

- 6,0% za penzijsko i invalidsko osiguranje,

- 4,0% za osnovno zdravstveno osiguranje,

- 0,5% za osiguranje od nezaposlenosti.

Postupak pri obračunu i knjiženju troškova ličnih zarada i naknada zarada

I korak

Analitička evidencija

- obračun ličnih zarada za svakog radnika ponaosob (dokumentacija, platne liste)

1. Knjigovodstveni stav:

a) Evidentiranje visine obaveze po osnovu obračunatih zarada i naknada zarada svih

zaposlenih radnika dobijenih iz pomoćne analitičke evidencije, koje se obično realizuju

krajem tekućeg mjeseca

II korak

Evidencija u glavnoj knjizi

- knjigovodstveno evidentiranje

2. Knjigovodstveni stav:

b) Isplata zarada prema zaposlenim radnicima, shodno izvršenom obračunu, akoja se

obično realizuje početkom narednog mjeseca

4 Zakon o porezu na dohodak

9



_______________________________________________________

Knjigovodstveno evidentiranje

I knjigovodsveni stav

1. zaduživanjem računa troškova zarada uz odobrenje računa Obaveze po osnovu zarada

za isti iznos, ukoliko ne postoji nikakavo kreditno zaduženje od strane radnika. U

suprotnom slučaju, račun Ostale obaveze bi se odobrio za visinu uplate obaveze po

obustavama neto zarade.

II knjigovodstveni stav:

2. odobravanjem računa Tekući račun uz zaduživanje računa Obaveze po osnovu

zarada.U slučaju da radnik ima određeno kreditno zaduženje to bi se

3. za visinu obustave teretio račun Tekući račun i odobri račun Ostale obaveze

3.1. Rokovi za obračun i uplatu doprinosa

Izričito se utvrđuje obaveza obračunavanja doprinosa prilikom obračuna plate, te da se

doprinossi plaćaju zajedno sa isplatom plate ili primitka. Također se utvrđuje obaveza

obračunavanja i plaćanja doprinosa za kategorijeu fizičkih lica koji samostalno

obavljaju privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, te u

slučaju ostvarivanja zajedničke djelatnosti više fizičkih lica, obaveza obračunavanja i

plaćanja je na nosiocu zajedničke djelatnosti.

Obračun i uplatu doprinosa vrši isplatitelj plate i drugih ličnih primana – rezident F BiH

( za zaposlenike) na plate, naknade plata i druga lična primanja zaposlenika po osnovu

redovnog rada i izvan redovnog rada, kao i s njima izjednačene osiguranike.

Doprinosi dospijevaju za plaćanje istovremeno s isplatom plate i primitaka, a najkasnije

do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu.

10



_______________________________________________________

4. OBRAČUN POREZA NA PLATU

Osnovica za obračun mjesečne akontacije poreza na platu nije neto plata koja se

isplaćuje zaposleniku, već bruto plata umanjena za obavezne doprinose iz plate (31 %

od bruto plate) i za iznos ličnog odbitka utvrđenog na osnovu faktora ličnog odbitka iz

porezne kartice5 zaposlenika.6

4.1.Primjer obračuna plate

Zaposlenik (invalid) koji izdržava dvoje djece sa poslodavcem je ugovorio platu u bruto

iznosu od 1.500,00 KM i istom dostavio svoju poreznu karticu izdatu i ovjerenu od

strane Porezne uprave, sa utvrđenim faktorom ličnog odbitka od 2,5 (osnovni lični

odbitak 1,0 + invalidnost 0,3 + za prvo izdržavano dijete 0,5 + za drugo izdržavano

dijete 0,7).

Bruto plata 1.500,00 KM -Doprinosi iz plate (31%) 465,00 KMNeto plata 1.035,00 KM -Lični odbitak(faktor : 2,5) 750,00 KMPorezna osnovica : 285,00 KMPorez na platu: na 285*10% 28,50 KMNeto plata za isplatu zaposleniku : 1.006,50 KM(1.035,00 - 28,50 = 1.006,50)

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, bruto plata zaposlenika čini : neto

iznos plate koju poslodavac isplaćuje zaposleniku, ukupan iznos obaveznih doprinosa iz

plate(17% za PIO, 12,5% zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje od

nezaposlenosti) i iznos poreza koji poslodavac treba da obračuna i obustavi od plate

zaposlenika.

5 Porezna kartica je evidencija sa podacima o zaposleniku odnosno penzioneru, o članovima njegove uže porodice koje izdržava, a koje provjerava i ovjerava Porezna uprava.6 Zakon o porezu na dohodak

11



_______________________________________________________

4.2. Primjer knjiženja plate

BRUTO PLATA= NETO PLATA + POREZI I DOPRINOSI

KONTOR.br. OPIS % IZNOS Duguje Potražuje

1. Bruto plata 1.562,00 320Doprinosi na teret zaposlenika

2. Doprinos za PIO 17,00 266,00 548113. Doprinos za zdravstvo 12,50 195,00 548124. Doprinos za zapošljavanje 1,50 23,00 548125. r.br. 1 - r.br. (2+3+4) 31,00 1.078,00

Doprinosi na teret poslodavca6. Doprinos za PIO 6,00 94,00 320 548147. Doprinos za zdravstvo 4,00 62,00 320 548158. Doprinos za zapošljavanje 0,50 8,00 320 548169. Lični dobici 300,0010. Osnovica za obračun poreza

(r.br. 5 - r.br. 9) 778,0011. Porez na dohodak 10,00 78,00 320 5480112. Neto za isplatu

(r.br.5 - r.br. 11) 1.000,00 5451

Navedeni primjer knjiženja i obračuna plate možemo provjeriti na dva načina :

a) Provjera pomoću troškova ( konto 520)

1. Neto plata 1.000,002. Doprinosi na teret zaposlenika

(266,00 + 195,00 + 23,00 ) 484,003. Doprinosi na teret poslodavca

(94,00 + 62,00 + 8,00) 164,004. Porez na dohodak 78,005. UKUPNO 1.726,00

12



_______________________________________________________

b) Provjera pomoću obaveza

1. Obaveza za neto platu ...........................................1.000,00

2. Obaveza doprinosa za PIO........................................266,00

3. Obaveza za zdravstvo................................................196,00

4. Obaveze za zapošljavanje............................................23,00

5. Obaveze za PIO na teret poslodavca...........................94,00

6. Obaveze za zdravstvo..................................................62,00

7. Doprinosi za zapošljavanje........................................... 8,00

8. Porez na dohodak..........................................................78,00

Ukupno 1.726,00

Nakon provjera možemo zaključiti da je a) = b), tj. 1.726,00 = 1.726,00.

Šema knjiženja

13



_______________________________________________________

5. ZAKLJUČAK

Pri određivanju iznosa plata i drugih naknada zaposlenima u nekoj od institucija u BiH

treba se voditi računa o određenim bitnim načelima. Jedno od tih načela je da treba biti

ista plata za isti ili sličan posao, što nam govori da zaposleni u nekoj instituciji koji

obavljaju iste ili slične poslove trebaju imati istu osnovnu platu, odnosno da se radna

mjesta iz različitih institucija na kojima se obavljaju slični poslovi trebaju svrstati u isti

platni razred.

Također se treba voditi računa o nagrađivanju prema rezultatima rada, gdje bi

rukovoditelji institucija, na temelju objektivnih kriterija mjerenja učinka, mogli za

zaposlene na određenim položajima odobriti napredovanje unutar platnih razreda, kao i

odobriti novčanu nagradu, što mora biti u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima.

Potrebno je naglasiti i da se prilikom raspisivanja javnog oglasa za popunjavanje radnih

mjesta obavezno objavljuje i podatak o pripadajućoj osnovnoj neto plati za oglašena

radna mjesta.

6. LITERATURA

1. Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008.

2. Zakon o porezu

3. www.wikipedia.org

14



_______________________________________________________

15

Documents

Troškovi zarada