HRVATSKA U PRAPOVIJESNOMDOBU

OD KAMENOG DO METALNOG DOBA

Neandertalac je živio u obiteljskim skupinama i razvijo prve duhovne te religiozne ideje.

Na području današnje Hrvatske pronađeni su ostaci djelovanja čovjeka koji pripadaju najranijim razdobljima njegova razvoja.

KAMENO DOBA

2 mil. 500 tis. - 10 000 g. pr. Kr. 10 000 – 6500 g. pr. Kr. 6500 – 3500 g. pr. Kr.

PALEOLITIK MEZOLITIK NEOLITIK

KAMENO DOBA

NAJSTARIJI DOKAZI ŽIVOTA :

PUNIKVE

ŠANDALJA

HUŠNJAKOVO BRDO

Trajala su do (200 000 – 150 000 g. pr. Kr.)

PALEOLITIK

Datiraju se u kulturna razdoblja koja su započela prije dva milijuna godina kod Ivanca.

Oko 150 000 g. pr. Kr. pojavljuju se prvi tragovi neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj koji se bavio lovom i skupljanjem plodova.

Povoljni klimatski uvjeti, biljni i životinjski svijet na tlu sjeverozapadne Hrvatske omogućavali su kontinuirano naseljavanje ovog područja od najstarijeg do najmlađeg paleolitika i mezolitika.

PUNIKVE

Prigodom miniranja otvorila se pećina sa naslagama iz pleistocena u kojoj su nađene kosti pećinskog medvjeda i jelena, više koštanih šiljaka, te srp koji se pripisuje brončanom dobu.

Paleolitska kultura u neposrednoj blizini Ivanca prvo je zabilježena na lokalitetu Severov kamenolom kraj Vuglovca 1935.g.

Zbog iskorišćivanja kamena, špilja i ostaci pradavne prošlosti su uništeni.

Kraj Vuglovca na oranici Imbre Severa su 1950. godine nađene kamene sjekire koje pripadaju neolitiku.

Ispod sjevernih padina Ivančice kod naselja Punikve otkrio je Stjepan Vuković 1939. godine kamena oruđa vrlo starog kulturnog stupnja.

Špilja Vindija je špilja u blizini Varaždina u kojoj su živjeli neandertalci, prije oko 30.000 godina.

U špilji su 1974. godine pronađeni jedni od najboljih ostataka neandertalaca na svijetu.

Zbog toga su odabrani da budu glavni izvor DNA za tzv. "Neandertalski projekt genoma" (Neanderthal genome project).

Šandalja, arheološko i paleontološko nalazište kraj Pule.

Širenjem kamenoloma 1952. uništeni su brončanodobni grobovi s kosturima umrlih u zgrčenome položaju.

Najvažniji su nalazi iz tzv. Šandalje I. i Šandalje II., koje su dio sustava krških pećina, otkrivenih za vrijeme radova u kamenolomu 1961. Istražio ih je M. Mlaez.

ŠANDALJA

Ukupna dubina sloja Šandalje I. iznosila je 9 m, a prilikom prepariranja koštane breče izlučen je primitivni kameni artefakt, udarač (eng. chooper) napravljen od potočne volutice, starost kojega se procjenjuje na oko 800000 godina.

To je najstariji predmet izrađen ljudskom rukom na tlu Hrvatske.

U Šandalji II., koja je otkrivena u proljeće 1962., najvažniji je sloj »b« , debljine 1m do 3 m

Gdje su uz veliko ognjište pronađeni artefakti i ostatci pračovjeka s kromanjonskim obilježjima ustanovljena je starost toga sloja od oko 12320 godina.

Hušnjakovo brdo -paleolitsko je nalazište na kojem su nađeni ostaci neandertalaca. Nalazi se u zapadnom dijelu grada Krapine.

Proglašeno je paleontološkim spomenikom prirode.

HUŠNJAKOVO BRDO

Istraživanja započinju 23. kolovoza 1899. godine, kada je Dragutin Gorjanović-Kramberger na poziv fra Dominika Antolkovića posjetio nalazište na Hušnjakovom brdu, kako bi proučio ostatke kostiju i zubi, koji su tamo pronađeni.

Starost ovog bogatog nalazišta odgovara vremenu od prije 130 000 godina.

Ostaci ognjišta, po čemu se može zaključiti, da je krapinski pračovjek poznavao vatru.

Mezolitik ili srednje kameno doba( 10000 - 6500 g.pr.Kr.)

Osnovno obilježje su klimatske promjene: zatopljenje, povlačenje leda, podizanje razine vode (pr. Jadransko more podiglo se za 100 m).

Tako se mijenja i biljni i životinjski svijet, ledenodobne životinje izumiru ili se sele na krajnji sjever, a ljudi život prilagođavaju tom izmijenjenom okolišu.

MEZOLITIK

Glavno oružje postaju luk i strijela

Nabujale rijeke, potoci, jezera nude nove izvore hrane, pa se razvija ribolov.

U RH o Mezolitiku nemamo puno - malobrojni nalazi na području Panonije i Jadranske obale ali ništa značjno.

DOKAZI ŽIVOTA :

DANILSKA KULTURA

HVARSKA KULTURA

STARČEVAČKA KULTURA

(od oko 4500. do oko 3900. g. pr. Kr.)

(od oko 5500. do oko 4300. g. pr. Kr.)

(od oko 3900. do oko 3300. pr.Kr.)

NEOLITIK

Nastaje ne temeljima kulture impreso keramike i prostire se duž cijele istočne obale Jadrana od Trsta do Boke Kotorske.

Poput naselja kulture Impreso keramike i ovu kulturu obilježavaju kružna naselja s izvorom vode u sredini okružena obrambenim rovom.

Danilska je kultura autohtona premda na nju utječu utjecaji iz cijelog Sredozemlja.

Nositelji ove kulture svoje vjerske predodžbe najvjerojatnije se temeljili na obožavanju plodnosti.

DANILSKA KULTURA

Na ovu kulturu se nadovezuje Hvarska kultura (od oko 3900. do oko 3300. g. pr. Kr.) koja još više od Danilske kulture održava intenzivne veze s drugim sredozemnim kulturama.

Postoje i kipovi u obliku žene, muškaraca i životinja.

Javlja se na istočnoj obali Jadrana i djelomično nasljeđuje danilsku.

Prvobitno je otkrivena na Hvaru - Grapčeva špilja

Naselja su na otvorenom no proširena te ljudi intenzivno nastanjuju špilje.

HVARSKA KULTURA

Pravi razvoj hvarske kultureodvija se na srednjodalmatinskom području – Korčula, Hvar, Pelješac

Od oblika se ističu niske, široke zaobljene zdjele s prstenastim vratom te jajoliki lonac s koničnim vratom bez raskoši.

Prva je izrazito poljodjelska i keramička kultura neolitika na području sjeverne Hrvatske.

Obuhvaćala je prvenstveno područje od Slavonije sve do Bjelovara.

Svoja su naselja gradili na prirodnim uzvišenjima, a i blizu voda i drevnih prometnica.

STARČEVAČKA KULTURA

Stambeni objekti su ukopani u duboke jame s krovnom konstrukcijom na vrhu u obliku šatora.

Pokojnike pokapali su u samom naselje u blizini stambenih objekata.

VUČEDOLSKA KULTURA

VINKOVAČKAKULTURA

KELTI, JAPODI, DELMATI, LIBURNI,ILIRI I HISTRI

BAKRENO DOBA BROČANO DOBA ŽELJEZNO DOBA

METALNO DOBA

Desnu je dunavsku obalu, krajnji istok Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo pod imenom vučedolska kultura.

U vremenu između 3000. i 2500. pr. Kr.

Nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od Vukovara).

BAKRENO DOBA

VUČEDOLSKA KULTURA

Naseljavali su se uglavnom na uzvisinama, obično uz rijeke (Vučedol, Vinkovci) i močvarno područje.

U samom Vučedolu živjelo je oko 2000 i 3000 stanovnika, te je bila riječ o jednom od najvažnijih centara toga doba.

Oblik vučedolske kuće je pravokutan s predvorjem i središnjim ognjištem, napravljena s drvenim stupovima i premazom od gline.

Bilo je i sojeničkih naselja, no takva naselja su bila uglavnom privremena jer nisu bila pogodna za život, a kao stalna staništa korištene su i špilje.

Ovo je prva kultura koja koristi tanjure za posluživanje hrane samo jedne osobe, dok su se dotada koristile zajedničke posude za hranu.

Grobova nije mnogo pronađeno, a pokojnici su pokapani ili unutar kuće ili ispred s osobnim predmetima.

Vučedolska kultura koristi prvi put u ovom području višedjelne kalupe za lijevanje metala, a to je dovelo do procvata metalurgije tj. razvoja tehnologije kovanja metala.

Vinkovačka kultura je naziv za materijalnu i duhovnu kulturu većeg dijela stanovnika kontinentalne Hrvatske i Srijema, te južne Mađarske.

Trajala je od 2500 - 2200. g. pr. Kr.

BRONČANO DOBAVINKOVAČKA KULTURA

Kelti su indoeuropski narod koji je iz srednje Europe polovicom 4. st. pr. Kr. prodro u današnja sjeverna hrvatska područja.

Na čelu su im bili njihove plemenske vođe.

Dobro organizirani keltski konjanici naoružani dugim, savitljivim mačevima, teškim bojnim noževima i željezom okovanim štitovima s lakoćom pobjeđuju starosjedioce.

Radije se naseljavaju u ravnicama nego na uzvišicama.

ŽELJEZNO DOBA KELTI

Kelti skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske i Švicarske, a miješajući se s ostalim narodima stigli su potom i do Panonije.

Istočni su Kelti Skordisci uglavnom u Posavini. zapadni Taurisci oko slovenske granice i na sjeveru Boji u Međimurju.

U kopnenom dijelu zapadne Europe bili su poznati pod imenom Gali, a područje njihovog naseljavanja Galija.

Naseljavaju područje današnje srednje Dalmacije i dijelove jugozapadne BIH.

Počinju se oblikovati kao posebna skupina već u kasnom brončanom dobu.

Tijekom 6. i 5. st. pr. Kr. među njima se počinje izdvajati ratnički sloj.

Temelj gospodarstva Delmata bilo je lov, stočarstvo i to prvenstveno uzgoj ovaca i koza od kojih se dobivalo mlijeko i vuna.

Glavno i najviše štovano božanstvo njihov je stočni bog Silvan (Silvanus) i njegova božanska družica Thana.

DELMATI

Naseljavali su najveći dio istarskog poluotoka.

Histri su živjeli organizirani u rodove koji su pak činili jedan savez na čelu s kraljem.

Žive na utvrđenim gradinama.

Najvažnije središte Histra bio je Nezakcij (u blizini današnje Pule)

Histri su imali razvijenu zemljoradnju,ribolov i stočarstvo.

Iskoristili su povoljni položaj između Sredozemlja i srednje Europe irazvili trgovinu, a posebno brodarstvo.

HISTRI

Japodi naseljavaju današnju Liku, dijelove zapadneBIH kao i dio današnje Slovenije.

Slično ostalim Ilirima, izvorni Japodi su po vjeri bili mnogobošci, ali dijelom imaju svoja posebna božanstva. Njihov glavni bog bio je Vodenbog Bindus.

Kako je japodski zavičaj kao i danas bio bogat prostranim gorskim šumama, njihove su seoske kuće bile uglavnom drvene.

U njihovu šarolikom društvenom ustroju su bili najvažniji rudari, kovači, seljaci, pastiri, ratnici i druga zanimanja.

JAPODI

Njihova naselja, poznate kao gradine, podizana su na teško pristupačnim mjestima, obično na prirodnim uzvisinama.

Na RH područjima od Panonske nizine pa do obala Jadranskog mora.

Svoje tijelo voljeli su ukrašavati tetoviranjem.

BAVILI SU SE: Rudarstvom,stočarstvom, ribolovompoljoprivredomgusarstvom, trgovinom i nakitom

ILIRI

U 9. st. Naseljavaju područje sjeverne Dalmacije, današnjeg Hrvatskog primorja, Kvarnera i dijela Istre.

Žive organizirani u rodove i zajednice rodova,među njima se postepeno izdvajaju moćne obitelji koje u svoje ruke uspijevaju prigrabiti političku i gospodarsku moć.

Izmislili su brodski pogon

BAVILI SU SE: Rudarstvom,stočarstvom, ribolovompoljoprivredomgusarstvom, trgovinom i nakitom

LIBURNI

Gradili su na nepristupacnim mjestima.