Treća vazmena nedjelja B 19. travnja 2015.Ulazna pjesmaKliči Bogu sva zemljo, opjevaj slavu imena njegova,podaj mu hvalu dostojnu, aleluja. (Ps 66, 1-2)

Zborna molitvaBože, nek se tvoj narod vazda raduje što si mu obnovio mladost duha.Vratio si mu dostojanstvo svojih sinova i kćeri:utvrdi ga u nadi da će uskrsnuti. Po Gospodinu.

Darovna molitvaPrimi, Gospodine, darove svoje raspjevane Crkve.Ti si uzrok tolikom veselju:daj da nam prijeđe u vječnu radost.Po Kristu.

Pričesna pjesmaTrebalo je da Krist trpi i treći dan ustane od mrtvih,i da se u njegovo ime propovijeda obraćenjei otpuštenje grijeha svim narodima, aleluja. (Lk 24, 46-47)

Popričesna molitvaPogledaj, Gospodine, svoj narod.Ti si ga obnovio otajstvima vječnoga života:daj mu da dostigne slavu neraspadljivostiu uskrsnuću tijela. Po Kristu.

Prvo čitanje   (Dj 3, 13-15.17-19)Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih.

Čitanje Djela apostolskihU one dane: Reče Petar narodu: »Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naših, proslavi slugu svoga, Isusa kojega vi predadoste i kojega se odrekoste pred Pilatomkad već bijaše odlučio pustiti ga. Vi se odrekoste Sveca i Pravednika, a izmoliste da vam se daruje ubojica. Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih, čemu smo mi svjedoci. I sada, braćo, znam da ste ono uradili iz neznanja kao i glavari vaši. Ali Bog tako ispuni što unaprijed navijesti po ustima svih proroka: da će njegov Pomazanik trpjeti. Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši.«Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam   (Ps 4, 2.4.7.9)Pripjev:     Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom svoga lica!

Kad zazovem, usliši me, Bože, pravdo moja,ti što me u tjeskobi izbavi: smiluj mi se, usliši moju molitvu!     Znajte: Gospodin čudesno uzvisuje prijatelja svoga;     Gospodin će me uslišiti kad ga zazovem.Mnogi govore: »Tko će nam pokazati sreću?«Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom svoga lica!     Čim legnem, odmah u miru i usnem,     jer mi samo ti, Gospodine, daješ miran počinak.

Drugo čitanje   (1Iv 2, 1-5a)

1

On je pomirnica za grijehe naše i svega svijeta.

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana apostolaDječice moja, ovo vam pišem da ne griješite. Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijeha naše, i ne samo naše nego i svega svijeta. I po ovom znamo da ga poznajemo: ako zapovijedi njegove čuvamo. Tko veli: »Poznajem ga«, a zapovijedi njegovih ne čuva, lažac je, u njemu nema istine.A tko čuva riječ njegovu, u njemu je zaista savršena ljubav Božja.Riječ Gospodnja.

Pjesma prije EvanđeljaGospodine Isuse, otkrij nam Pisma;ražari nam srce dok nam govoriš!

Evanđelje   (Lk 24, 35-48)Trebalo je da Krist sve to pretrpi i treći dan uskrsne od mrtvih.

Čitanje svetog Evanđelja po LukiU ono vrijeme: Učenici su Isusovi pripovijedali što se dogodilo na putu i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha. Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: »Mir vama!« Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha. Reče im Isus: »Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce? Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam.« Rekavši to, pokaza im ruke i noge. I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: »Imate li ovdje što za jelo?« Oni mu pruže komad pečene ribe. On uzme i pred njima pojede. Nato im reče: »To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.« Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: »Ovako je pisano: ’Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.’Vi ste tomu svjedoci.«Riječ Gospodnja.

MOLITVA VJERNIKA III. VAZMENA B vjetlom Kristova uskrsnuća Bog je raspršio tamu svijetai obdario nas radošću novoga života. S pouzdanjem mu se utecimo:

Usliši nam molitvu, Gospodine.

1. Obnovi vjeru svoje Crkve i daj da svjedočanstvom životabude kvasac obraćenja za sve ljude, molimo te. 

2. Čuvaj u svojoj istini papu našega Benedikta, biskupa našega I. i sve pastire Crkve:pomozi im da, vjerni tvojoj riječi, budu tvoj glas među ljudima te povjerene im zajednicevode putem spasenja, molimo te. 

3. Udijeli svojim vjernicima milost da trajnim obraćenjem životaodgovore na ljubav koju si im u Kristu darovao, molimo te. 

2

4. Nama sabranima oko Kristova stola podari snagu zajedništva u vjeri i ljubavida jedni drugima budemo znak tvoje blizine koja preobražava i spašava svijet, molimo te. 

5. Sestre i braću koji u vjeri usnuše primi u svoje nebesko kraljevstvo, molimo te.

Ne ostavljaj nas Gospodine u našim sumnjama. Snagom svoje riječi i okrjepom sakramentavodi nas putem na koji nas zoveš.Po Kristu Gospodinu našemu.

PRIJEDLOZI PJESAMA ZA PJEVANJEUlazna 108 Kliči Bogu ili XXI Na nebu zora rudi Otpjevni psalam               Obasjaj nas, Gospodine (ŽV 04-2009) Prinosna 556 Krist iz groba ustade Pričesna 551 O Spase roda ljudskoga Završna 561-562 Kraljice neba

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/

3. vazmena nedjelja godine B (Lk 24,35-48)Popričesna meditacija“Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema. Vi ste tomu svjedoci.” (Lk 24,48)Na mnogo ćemo mjesta u Svetom pismu naći kako je susret s Bogom praćen strahom. Izaija kaže: “Jao meni, propadoh, jer čovjek sam nečistih usana, a oči mi vidješe Kralja, Gospodina nad Vojskama.” (Iz 6,5) Apostoli na brdu preobraženja ostadoše “prestrašeni” vidjevši Isusa u slavi (Mk 9,6). No to je uvijek strah koji potom donosi mir i pouzdanje u Boga. Biblijska duhovnost zapravo opisuje grješnika kao čovjeka koji “straha Božjega nema pred očima” (Ps 36,1), a pravednika predstavlja kao onoga koji se “boji Gospodina” (Ps 112,1).Strah koji se događa na putu vjere je ravnoteža života - ravnoteža koja ne dopušta ni nerealni ushit, ni pesimističnu sumnjičavost. Strah Božji stoga obuzima zauzetog vjernika. Možda život vjere katkad olako vezujemo samo uz iskustvo radosti, iz koje dolazi bezbrižnost, a onda često bezbrižnost donosi nebrižnost za Boga i njegovu Riječ.Isus veli apostolima: “Zašto ste prestrašeni?” On ih i ohrabruje: “Ne bojte se! Ja sam!”Pokazujući učenicima svoje probodene ruke i noge, zapravo ih poučava da u njihovom navještanju ne smije biti dijeljenja između Raspetoga i Uskrsloga.“Mnogi govore: Tko će nam pokazati sreću?” Ti nas Isuse, Raspeti i Uskrsli “obasjaj svjetlom svoga lica!” (usp. Ps 4,7)

Priredio: Dario Miletić

http://www.zupabsm.com http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura Fra Boneventura Duda je proslavio 60 godina MISNIŠTVA. O tome je lijepo pisao i izdao poseban prilog „Novi list“. Ovdje možete to pogledati i pročitati. Njihovom dozvolom stavljamo link. Poštovani, prilog Fra Bonaventura Duda - Čovjek želja koji je objavljen u tiskanom izdanju Novoga lista sad se nalazi i na našem webu na adresi: http://www.novilist.hr/riinfo.aspx Ukoliko ga želite postaviti i na svoje stranice, flash format za listanje možete naći na adresi (opcija embed): http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura

3

http://www.youtube.com/watch_popup?v=VNiDpBS4JzI#t=107 BOŽIĆNI VIDEO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Otvorena je stranica u našem samostanu sv. Frane u Zadru: www.svetifrane.org Javite svoje komentare na: drago.ljevar@si.t-com.hr http://www.youtube.com/watch?v=SkBq1wYKT5I&feature=mfu_in_order&list=ULSv. Frane Zadar, 20. 02. 2011. Misa na HR I PROGRAM i video izložbe: „Milost susreta“ koja je bila u Klovićevim dvorima od 16. prosinca 2010. do 20. veljače 2011.http://www.youtube.com/watch?v=E20hedKtMHc&NR=1Sv Frane Monastir Zadar http://www.youtube.com/watch?v=IGTqe3zWNcM&NR=1Riznica i samostan Sv. Frane http://www.youtube.com/watch?v=hHj1Z3iC7pM&feature=relatedSv. Frane Courtyardhttp://www.youtube.com/watch?v=j4FUQKAVdQw&feature=relatedSv. Frane Museum Zadarhttp://www.youtube.com/watch?v=HxmjnrtRrEM&feature=mfu_in_order&list=ULMorske Orgulje - Sea Organ http://www.svetifrane.org/mladi.html NA OVOJ STRANICI MOŽETE preuzeti u mp3 formatu pjesme sa IV. susreta mladih Franjevačke provincije sv. Jeronima koji je bio u Puli od 24. do 25. listopada 2009.http://www.beatogiacomo.it stranica Bl. Jakova Zadraninahttp://www.ofm-sv-jeronim.hr/ Stranica Franjevačke Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Najstarije naše provincije franjevaca. 1212. slavimo 800-u obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve: Zadar, Kraj,…

http://www.mali-brat.comOvo je stranica zajednice odraslih i mladih koji dolaze na katehezu i u crkvu Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru. http://www.svetinikola.hr http://www.srceisusovozd.netne.net Stranica župe Voštarnica u Zadru. Nova je.http://www.gospa-lurdska.hr o sv. Franji imaju lijepa razmišljanjahttp://www.franjevastvo.com/Ovdje na ovoj stranici možete upoznati život franjevaca. Preporučamo.http://www.franjevacki-institut.hr/

Franjevački institut za kulturu mirahttp://free-zd.htnet.hr/sasina/http://www.sasina.org/http://sasina.8m.com/ Ovo su stranice župe Sasina Sanski Most. Crkva je izgrađena. Pozivamo sve koji mogu pomoći da pomognu „Ostatku ostataka“ vjernicima koji su ostali (samo 50-ak duša). Blagoslov gradilišta bio je u nedjelju 28. lipnja 2009. Gradilište je blagoslovio biskup Franjo Komarica. Nazočnih Sasinjana i prijatelja bilo je između 200 i 300 ljudi. Crkva je sagrađena pred Božić 2009. Uređena, blagoslovljena, posvećena i tom prigodom blagoslovljen je novi oltar sa svetohraništem 3. srpnja 2010. Sve se to dogodilo na radost nazočnih preko tisuću ljudi (800 sjedećih mjesta bilo je spremno za ručak pod šatorom). Posvećenje i blagoslov je imao biskup msgr. Franjo Komarica. O svemu možete čitati na web stranici: http://www.svetifrane.org/zupasasina.html

http://free-ri.htnet.hr/SvetiNikola/index.htm http://www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/Možete preuzeti prezentacije nedjeljnih čitanjahttp://framari.blog.hr/NOVO: http://framakrnjevo.blog.hr/http://framavosta.blog.hr/

4

http://www.fra3.net/http://www.mladi.hbk.hr/http://www.katolickiskauti.com/ http://obitelj.hbk.hr/ http://www.zadarska-zupanija.hr/Zadarska Županija.http://mladi-krk.hbk.hr/http://zadar.hbk.hr/ Sve možete pronaći na ovoj stranici što vas zanima o životu Katoličke crkve i Nadbiskupije Zadar: adrese, telefone, osobe i javiti im se.http://www.caritas-zadar.hrhttp://www.zmajevic.com/ Nadbiskupijsko sjemenište u Zadru „Zmajević“ http://www.mladi-zadar.com/ Ured za pastoral mladih Zadarske nadbiskupijeJ. Bijankinija 2, 23000 Zadartel. +385 23 208 663e-mail: info@mladi-zadar.comhttp://shkm2010.mladi-zadar.com/ http://www.youtube.com/watch?v=3TQCq7z8rgI O svemu možete više vidjeti na ovim stranicama o Susretu Hrvatske katoličke mladeži 8. i 9 svibnja 2010. u Zadruhttp://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/ klasicna@zd.t-com.hr http://zupagalovac.hrhttp://www.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr/Najnovija stranica za glazbu. Uređuje gosp. Žan Morović.http://www.udruga-izvor.hr/ Sljedeći sastank održati će se PRATITE OVU STRANICU..

U prostorijama Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor u samostanu sv. Frane u Zadru počinje novi ciklus besplatnih radionica priprave za trudnice i njihove supruge

Dom za odrasle osobe Sv . Frane - Zadar Ovim stranicama želimo približiti Dom za odrasle osobe Sv.Frane široj javnosti kako bi svaki zainteresirani mogao steći dojam o ovoj ustanovi te ...www.dom- svfrane .hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hrGrad Zadar www.grad-zadar.hrZadarska županija www.zadarska-zupanija.hrWEB: www.tzzadar.hr | www.visitzadar.nethttp://www.os-zadarski-otoci-zd.skole.hr/Osnovna škola „Zadarski otoci“Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti www.mobms.hrhttp://www.comunitacenacolo.it/index.asp?idlingua=10 Zajednica s. Elvire u Hrvatskoj

Muške bratovštine         Bratovština “Gospa od zdravlja" - Ugljane         Bratovština “Sveti Josip radnik" - Varaždin         Bratovština “Sveti Nikola” - Biograd         Bratovština “Sveti Vinko Paulski” - Vrbovec         Bratovština “Grad radosti” - Novigrad         Bratovština “Sveta Marta” - Šišinec         Bratovština “Sveti Petar i Pavao” - ŠarengradŽenska bratovština        Bratovština “Majka života” - Vrbovec

http://www.mladi-vz.com/naslovna.htm 5

http://www.mladicentar.org/node/810 http://www.youtube.com/vatican http://www.radiovaticana.org/cro/index.asp

Vatikan ovo je fantastično može zumirati sliku pomoću miša i rotirati lijevo desno: http://www.vatican.va/various/basiliche/san_paolo/vr_tour/index-en.htmlViše podataka o Zakladi Čujem, vjerujem, vidim i zvučnoj Bibliji možete pronaći na web adresi:www.zaklada-cujem-vjerujem-vidim.comhttp://www.sv-leopold-mandic.com http://www.svjetlorijeci.bahttp://www.dominikanci.hr duhovnost propovjedi godina A B C

 Povratnici iz "Emausa"Lk 24, 35-48

Kako se ljudi sa sela snalaze sa svojom vjerom kada dođu u grad? Nema dvojbe da je doživljaj vjere na selu drukčiji nego li u gradu. Drukčije se doživljava Isusa na selu, a drukčije u gradu. Na

selu je Isus živ: od njega i za njega se živi, a u gradu izgleda kao da je mrtav, kao da ga nema. Živi se “kao da Boga nema”. U gradu Boga “pokapaju” razne ideologije, škole, način

neprirodnog življenja. I sami se vjernici u gradu pitaju što se događa s njihovom vjerom? Što se događa s njihovim životom i vrednotama. Kao da se sve drukčije vrednuje. Gdje je Isus? Je li on

još živ? Da li je uskrsnuo?

Prema ponašanju ljudi izgleda kao da nije uskrsnuo, kao da ne živi sa svim ljudima.  Isus i Isusova istina kao da koji put odlazi sa sela u grad, a koji put iz grada u selo. Vjera se od jednih prelijeva u druge, vjera jednih pročišćava vjeru drugih. Koje je mjesto (grad ili selo) povoljnije i prirodnije za vjerovanje? Po nekima je to grad, po drugima selo. Potrebno je prepoznati uskrslog Isusa i na selu i u gradu. On se utjelovio u čovjeka, a ne u prirodu. Zato ga treba prepoznavati prvenstveno u ljudima, a njih ima u gradu i u selu. Kako se uskrsli Isus objavljuje i kako se prepoznaje danas? Ili bi se moglo reći: što je kršćanstvo danas?

Uskrsnuće i kršćanstvo nisu ideologija niti neki neizdiferencirani ideal. Uskrsli Isus je stvarniji, opipljiviji. Isusova uskrsla prisutnost je opipljiva: ima meso i kosti, jede i pije, u ljudskom je obliku i liku. On živi tamo gdje žive ljudi. I to je stvarnost kršćanskog vjerovanja. To je svakodnevni život međusobnog priznavanja i uvažavanja. Kad god s drugim čovjekom dijelimo život i kruh možemo prepoznati uskrslog Isusa. To nije ideologija niti gola ideja. To je život. Uskrsli Isus ne izgleda kao “duh”. Mnogi ga baš tako predstavljaju i zamišljaju. On je tijelo. On se utjelovljuje i poslije uskrsnuća, ali sada u svakom čovjeku i u svim vremenima.Isus je opipljiva realnost i kao takav daje smisao ovoj našoj ljudskoj realnosti i povijesti. Njegova božanska postojanost spoznaje se srcem i svakodnevnicom, ne nebuloznom vizijom. Isusova se ukazanja poslije uskrsnuća događaju tamo gdje se zajednički lomi kruh, gdje se zajednički bori za život i usrećenje ljudi. On je tamo gdje je čovjek: grešnik - da ga uzdigne, sretnik - da ga podrži... Takvog Isusa - Isusa bratstva i prijateljstva - spoznali su u “Emausu”, takvog sada navještaju u “Jeruzalemu”. Ne neku ideologiju, nego stvarnost.Isusova duhovna prisutnost realnija je od opipljive stvarnosti. Pa kao što je čovjeku potrebno smirenje opipa tako mu je potrebno i smirenje njegove duše. Isusova realnost je nadrealnost koja prožima materijalnu stvarnost. A osobna materijalnost izraz je duha i duševnosti, i kao takvu ju treba vrednovati i doživljavati. Koliki je i kakav odnos duha i tijela ideologijski nam je još nepoznato, ali nam je doživljajno poznato. Jedno i drugo je naše i prožima nas.Sve nam ovo možda izgleda nevjerojatno. Skoro nam je jednostavnije i lakše vjerovati u Isusa duha nego li u Isusa čovjeka. A Isus pita: “Imate li što za jelo...?”  Poslije uskrsnuća, koje je temelj kršćanskog vjerovanja, naše vjerovanje je postalo svakodnevni život, jeli ili pili, radovali se ili tugovali, Isus je s nama, uskrsnuće se događa u nama. Mi kroz dijeljenje života, i kruha

6

utjelovljujemo Isusa i mi uskrisujemo. Kako jednostavno svijet možemo pretvarati u vječnost, kako nam se jednostavno objavljuje Bog? Tek kad se čovjek otvori drugima prepoznat će Isusa. Ako nam se još nije otkrio to znači da se ni mi nismo otvorili drugima.Možda se nekad nalazimo u svojem vjerskom zdvajanju: je li to moguće?! Ali kad počnemo lomiti kruh s “putnikom” vjera će nam postati jednostavna i Boga ćemo prepoznati u sebi u drugom čovjeku. Isus je živ i on je s nama. On je s nama u gradu i na selu. On je s nama u radosti i žalosti, kad smo dobri i kad smo loši. A otkrit će nam se kad ljubimo drugog čovjeka, jer ljubav se prepoznaje samo kroz ljubav.

Marijan Jurčević, OP

http://www.katolicki-tjednik.com O pastirima ovisi napredak i blagostanje

CETVRTA USKRSNA NEDJELJA

Uvod u pokajnički čin

U snazi i svjetlu Kristova uskrsnuća danas smo se ponovo okupili da, kao djeca Oca nebeskoga, ali i braća i sestre Krista Spasitelja - na nedjelju dobrog Pastira – živimo radost zajedništva. U misnom slavlju, što ga upravo započinjemo, ni ti ni ja ni u čemu ne oskudijevamo, on nam daje odmora i krijepi dušu svih – na poljanama svoje neizmjerne ljubavi i vrelu naše ljudske vjere i nade.

O pastirima ovisi napredak i blagostanje

Teški bolesnik, hromi čovjek, živio je uglavnom od dobrote i plemenitosti ljudi. Kao stopostotan invalid, s više od četrdeset godina, bio je nesposoban za bilo kakav posao. I njegova je obitelj jedva spajala kraj s krajem. Stoga bi ga „svaki dan postavljali kod hramskih vrata (...), da prosi milostinju od onih koji ulaze u Hram“ (Dj 3,2).

Nema ni u kome drugome spasenja

Petar ga je, uz Božju pomoć, snagom „imena Isusa Krista Nazarećanina“ (3,6) podigao na noge, na koje je jadnik prvi put stao u svom životu. O govoru koji je tom prigodom održao Ribar ljudi, sv. Petar, razmišljali smo prošle nedjelje. Taj slučaj ili događaj nikoga nije ostavio ravnodušnim, ni Isusove protivnike, a niti Njegove sljedbenike. Uplašeni, zabrinuti i ozlovoljeni protivnici „pograbe ih i bace u tamnicu do sutra jer već bijaše večer“ (4,3). To je jedna strana medalje, a što je na drugoj? „Mnogi od onih koji su čuli Riječ, povjerovaše te broj vjernika poraste nekako do pet tisuća“ (4,4).Vrhovno židovsko sudište u Jeruzalemu, koje je imalo 71 člana, mjesto je gdje su se već sutradan na ročištu pojavili optuženi i utamničeni apostoli, ali i izliječeni čovjek. Haško i domaće sudstvo sličan bi slučaj godinama rješavali, a upitno je bi li ga uopće i okončali. Tužiteljstvo iznosi optužnicu: „Kojom snagom ili po kojem imenu vi to učiniste?“ (4,7). Petrov odgovor ima dvostruku dimenziju: on je ispovijest vjere, s jedne strane, a s druge odvažan navještaj najvažnije istine Crkve koja postupno stasa. „Po imenu Isusa Krista Nazarećanina, kojega ste vi raspeli, a kojega Bog uskrisi od mrtvih“ (4,10).Stalno se, u ovom poglavlju Djela apostolskih, spominje ime Isusovo. Dok su se članovi Vijeća silno bojali tog imena, odani i vjerni učenici ljubili su ga i častili. Posvuda, gdje se ime Isusovo spominjalo, Isus je svojom snagom i ljubavlju bio nazočan i djelotvoran. Jer „nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti“ (4, 12), svjedoči apostol Petar. Isus je, iako ubijen, živ i po njemu se događa spasenje. Nije samo Krist živ, u Njemu i mi živimo, mičemo se i jesmo, tj. postojimo. Spas i vječni život osigurani su ljudima, ali samo po Njemu i u zajedništvu s Njim. Upravo On, Njegova narav, osoba i zadaća odražavaju i sadržavaju značenje imena Isus: Spasitelj, Život koji od Oca dolazi.„Vjera u Njega vratila je ovomu potpuno zdravlje naočigled vas sviju“ (3,16). A, gdje je tvoja i moja vjera, brate svećeniče, sestro redovnice, čestiti i angažirani vjerniče? Ako nije mlaka i jalova, onda se pripazite, jer mogli bi i vas optužiti i osuđivati „zbog dobrih djela“ što ih godinama činite svom napaćenom, osiromašenom i poniženom

7

čovjeku i narodu! Neka se ne uznemiruje vaše srce zbog pokušaja pojedinaca i određenih krugova da Crkvu potisnu na rub društva ili je gurnu u ropotarnicu povijesti, oni odrađuju jalov i neisplativ posao.Gospodin Isus je po svom utjelovljenju postao najsvjetliji i najuzvišeniji član roda ljudskoga, a po svom uskrsnuću od mrtvih glavom novoga društva. Gradimo skupa s drugima na Kristu, kamenu zaglavnom, jedinstvo i napredak svih stanovnika na planetu Zemlja. Samo je Krist ispunjenje svih obećanja i svih iščekivanja. „Evo postavljam na Sion kamen odabrani, dragocjen kamen ugaoni, temeljac. Onaj koji u Nj vjeruje neće propasti“ (Iz 28, 16).

Vidjet ćemo Boga kao što jest

Mnogi kršćani, i ne samo oni, nisu mogli ni razumjeti niti prihvatiti Kristov životni put, a pogotovo Njegov križni put. Da je bio jedinstvena osoba, pa i najveći prorok – o tome nije bilo dvojbe. Ali, da je Isus Mesija, Sin Božji – dapače – to se nije ni lako ni jednostavno uklapalo u njihov mentalni sklop. Stoga s punim pravom autor ove poslanice piše: „Svijet nas ne poznaje zato što ne poznaje Njega“ (3,1). Važno je napomenuti da su u Ivanovoj terminologiji glagoli poznavati i ljubiti često istoznačnice, sinonimi. Pa bi Ivanova rečenica mogla izgledati i ovako: svijet nas ne ljubi zato što ne ljubi Njega.Vjera nije samo pitanje osjećaja i intelekta, ona je sveobuhvatno iskustvo čovjekova življenja, kako nam pojašnjava učenik Ivan: „Što bijaše od početka, što smo čuli, što smo vidjeli očima svojim, što razmotrismo i ruke naše opipaše o Riječi, Životu – da, Život se očitova, i vidjeli smo i svjedočimo“ (1 Iv 1,1-2).Tko ne vjeruje u Boga i tko ne poznaje Isusa Krista, taj neće nikada razumjeti što uopće znači postati i biti Božjim djetetom. A biti Božjim djetetom prvenstveno znači da me Bog ljubi i prihvaća, potpuno, bezuvjetno i beskonačno. „Svijet nas ne poznaje“, pojednostavljeno rečeno, znači da nas kao takve niti doživljava niti prihvaća. Nije ni čudo, jer i mi sami – kao vjernici i djeca Božja - često moramo uložiti puno truda i muke da to spoznamo i živimo.Samo ukoliko živimo ono što jesmo, i ukoliko „pravdu činimo“, postupno ćemo razumjeti istinu vjere, a zatim ćemo biti sposobni i u drugim ljudima zamijetiti svjetlo Božje prisutnosti. Stoga, u svom ushićenju i zanosu, sv. Ivan kaže: „Gledajte koliko nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo i jesmo!“ (3,1). Ali, priča o nama tu ne završava – iako je već i to neizrecivi Božji dar i nezaslužena milost – jer, „još se ne očitova što ćemo biti“.Prolazimo ovom Zemljom u vjeri i zahvalnosti da smo Božja djeca, a „kad se očituje bit ćemo Njemu slični“ – gledat ćemo Ga licem u lice, „vidjet ćemo Ga kao što jest“ (3,2). Na gori Tabor On se preobrazio pred svojim učenicima, a u nebu On će preobraziti nas, da budemo poput Njega i s Njim.

Pastir dobri život svoj polaže za ovce

U današnjem odlomku Ivanova evanđelja Isus sebe samoga predstavlja i opisuje kao dobroga Pastira. On je sigurnost, zaštita, skrbnik svome stadu, ali i „Pastir dobri koji život svoj polaže za ovce (10,11). On je čista suprotnost pastirima plaćenicima i najamnicima, koji svojim nemarom i nebrigom stado ostavljaju i prepuštaju kradljivcima, razbojnicima, vukovima...U prastarim vremenima, naziv pastira davao se kraljevima i narodnim vladarima, upravo stoga što su se preuzimanjem kraljevske službe i zadaće obvezivali da će brinuti o blagostanju i napretku svoga naroda, da će mu pomagati u njegovim nevoljama i potrebama, da će ga zaštititi od napadača i neprijatelja, osigurati mu mir i sigurnost.Za razliku od pogana izraelski narod je naslov pastira isključivo davao svom Bogu. Svjedočanstvo o tome imamo već na prvim stranicama Biblije: „Bog, koji mi je pastir bio otkako postah pa do danas“ (Post 48,15), riječi su patrijarha Jakova njegovim sinovima, prije oporuke i smrti. Kralj David je tu istinu na svoj način opjevao i posvjedočio: „Jahve je pastir moj – ni u čem ja ne oskudijevam“ (Ps 23,1).Ljudi su, kao pastiri, duboko razočarali i ražalostili – svojim zlim življenjem i krivim naukom – ne samo Boga pastira, nego i one koji su bili povjereni njihovoj pastirskoj skrbi. Stoga će proroci, Božji poslanici i kritičari stranputica i zabluda svoga vremena, sve više i sve češće spominjati budućega, pravoga Pastira. Božji sud o lošim i nesposobnim pastirima genijalno nam je opisao prorok Ezekiel: „Nemoćnih ne krijepite, bolesnih ne liječite, ranjenih ne povijate, zalutalih natrag ne dovodite, izgubljenih ne tražite, nego nasilno i okrutno njima gospodarite“ (Ez 34, 4).Isus Krist je taj dugo najavljivani i obećani dobri Pastir. On je onaj koji svome stadu jamči vjernost i budućnost, sve do žrtve vlastitoga života. Vjernost Ocu i braći ljudima potvrđena je na Golgoti, na drvu križa, do posljednjeg daha. Isus je poveznica, jedini opečaćeni Posrednik između Oca nebeskoga i nas, Njegove djece, između Boga i ljudi.Dvije ozbiljne i konkretne opomene sadrži današnje Evanđelje ili Govor o dobrom Pastiru. Prva je upućena na adresu svih nas, a tiče se naše zauzetosti i angažiranosti oko promicanja i izgrađivanja jedinstva ili zajedništva u vjeri i ljubavi – da bude jedno stado i jedan Pastir, kako je samo Gospodin molio.Druga je, pak, upućena prvenstveno nama pastirima. Pastirima u našoj Crkvi, a potom i pastirima naše društvene i nacionalne zbilje: dobrog Pastira svakodnevno nasljedovati, a povjerenom stadu odgovorno služiti. Je li naše postojanje u službi onih kategorija koje prorok Ezekiel spominje kao ugrožene, zapostavljene, iscrpljene i povrijeđene? Radimo li, živimo li, trpimo li s kupa s onima koje nam je Božja providnost – u svojoj brizi, zauzetosti i ljubavi prema čovjeku – nekoć povjerila?

Molitva vjernika: Isusu Kristu, dobrom Pastiru svoga stada, upravimo svoje osobne i naše zajedničke molitve:

8

1. Pomozi pastirima svoga naroda da ga uvijek požrtvovno i radosno vode, poučavaju i čuvaju po Tvojoj volji, molimo Te!2. Sve koji za Tobom žude i Tebe traže usmjeri na put istine, pravde, ljubavi i mira, molimo Te!3. Učini da Tvoj glas i Tvoja riječ budu prepoznatljivi i prihvatljivi djeci, mladima i svim ljudima našeg vremena i podneblja, molimo Te!4. Ne dopusti da na Tvojoj njivi, u Tvom vinogradu i u izgradnji Kraljevstva nebeskoga uzmanjka sijača, žetelaca, vinogradara i graditelja, molimo Te!5. Sve pastire koji su nas zadužili svojim životom i radom obilato nagradi životom u koji su vjerovali i ljudima navješćivali, u zgodno i nezgodno vrijeme, molimo Te!Ti si došao s nebesa radi nas ljudi i našega spasenja. Došao si da život imamo, u izobilju da ga imamo. Tvom i našem nebeskom Ocu, Tebi i Duhu Svetomu svaka čast, slava i hvala, u sve vijeke vjekova. Amen!

AF / Crkva krštenja i crkva krunidbeFrancuski kralj, sveti Ljudevit IX., iskreni vjernik, uzoran suprug i roditelj 11-ero djece, veliki državnik, simpatizer i podupiratelj franjevačkoga i dominikanskoga reda, može nam biti nadahnuće i poticaj, iako je živio i djelovao prije više od 700 godina.Naime, svaki put kad bi odlazio u svoje redno mjesto Poissy, redovito bi ušao i u mjesnu crkvu. U njoj, ili ispred nje, onima koji su ga pratili ili tamo čekali, uvijek je ponosno govorio: „Ova mi je crkva draža i važnija od katedrale u Reimsu – u kojoj sam okrunjen za kralja – jer sam u ovoj crkvi po krštenju postao dijete Božje.“ Nekoliko godina kasnije sam je sebe nazvao Ljudevit iz Poissya da, i na taj način, još jedanput naglasi koliko je i kakvo je značenje imalo krštenje u njegovu životu. Svetost se ostvaruje po milosti krštenja!

Biblijski komentar misnih čitanja u godini BUskrsli omogućuje obraćenje i otpuštenje grijeha3. uskrsna nedjelja:Za evanđelje nedjelje imamo Lukin izvještaj o ukazanju uskrslog Krista Jedanaestorici te njegov uskrsni mandat. Isus pozdravlja apostole s "Mir vama" dajući im udio na svojoj pobjedi nad grijehom i smrću. Zatim se daje prepoznati pokazujući im ruke i noge s tragovima razapinjanja. Tumači im Mojsijev Zakon, Proroke i Psalme o Mesiji koji i po trpljenju ispunjava svoje poslanje te ih šalje da u njegovo ime propovijedaju obraćenje i otpuštenje grijeha svim narodima.Za prvo čitanje imamo dio Petrova govora mnoštvu u Jeruzalemu nakon ozdravljenja hromoga. Bolesnik je ozdravljen u ime Isusa kojega je Bog uskrisio te ga učinio Začetnikom života. Zato se ljudi trebaju kajati i obratiti da bi postigli oproštenje grijeha. Ovdje Petar misli na krštenje kao vanjski znak kajanja, obraćenja i oproštenja grijeha.Za drugo čitanje imamo odlomak iz Prve Ivanove o uskrslom Kristu kao zagovorniku kod Oca koji je pomirnica za grijehe naše i svega svijeta. Današnji tekstovi podsjećaju na Pavlov usklik: "Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera naša; još ste u grijesima" (1 Kor 15, 17).Evanđelista Luka, više od ostalih, veže mogućnost obraćenja i oproštenja grijeha uz događaj Krista. On upotrebljava izraz "otpuštenje" koji je preuzet iz socijalnih i ekonomskih odnosa u starini, kad se radilo o otpisivanju dugova, dokidanju zatvorske kazne ili puštanju sužanja da se vrate u domovinu. U Starom zavjetu "grijeh" je često sinonim za "dug" pred Bogom i bližnjim i zato se govori o otpuštanju grijeha. Luka prikazuje Isusa kako oprašta grijehe i u toku svoga ministerija, ali kad želi sažeti puni plod cijelog Isusova djelovanja koji učenici trebaju naviještati, upotrebljava izraze o otpuštanju ljudskih dugova pred Bogom. Po svome što Isus jest i što je učinio, izbrisao je dug krivnje u koju ljudi zapadaju svojim zlim postupcima. Luka također voli pojmove "obraćenja" i "kajanja" više od ostalih evanđelista. Tako imenicu "obraćenje" (metanoia) upotrebljava u svom evanđelju pet puta, a u Djelima apostolskim 6 puta, dok glagol "obratiti se" (metanoein) upotrebljava devet puta u evanđelju i pet puta u Djelima. On u svojim spisima upotrebljava i izraz "kajati se" (epistrefein) koji prvenstveno znači promijeniti pravac kretanja, obratiti se, pristati uz Krista. Kod njega je obraćenje sinonim za pristajanje uz Isusa, vjera u Krista raspetog i uskrslog. Takva obraćenička vjera moguća je zato što je Krist uskrsnuo. "Ono što je Krist donio svojom mukom, smrću i uskrsnućem i omogućio darom Duha, biva dostupno ljudskim bićima - po Lukinu uvjerenju - vjerom, kajanjem, obraćenjem i krštenjem".Kajte se i obratite da se izbrišu grijesi vaši (Dj 3, 13-15. 17-19)

9

Bitno je za razumijevanje ovog odlomka imati na umu gradu koja prethodi. Na početku 3. poglavlja Djela apostolskih prikazano je kako se čovjek hrom od rođenja obratio Petru i Ivanu pred hramskim vratima, kad su išli na molitvu u tri sata popodne. Petar mu je odgovorio da nema srebra i zlata, ali daje ono što ima: "U ime Isusa Krista Nazarećanina hodaj!" (r. 6). Bolesnik je odmah ustao, ljudi se strčali, a Petar u prigodnom govoru rastumačio da to čudo nije učinio svojom snagom ili pobožnošću nego snagom uskrslog Krista.Naš odlomak je sržni dio Petrova govora nakon ozdravljenja hromog. To je misionarski govor upravljen Židovima u kojem prvak apostola nije morao puno tumačiti Isusovo javno djelovanje, jer su povijesni slušaoci to uglavnom znali. Nije se puno zadržao ni na Isusovoj muci i smrti. On snažno naglašava uskrsnuće Isusovo, jer nisu svi mogli vidjeti uskrslog Krista. Cilj je misionarskog govora navijestiti spasenje u Kristu raspetom i uskrslom te pozvati ljude na vjeru. To čini Petar.Svjestan da nastupa pred sunarodnjacima koji prihvaćaju starozavjetnu objavu, Petar zove Boga Bogom Abrahamovim, Izakovim, Jakovljevim, Bogom otaca. To je i Bog koji se u povijesti objavio patrijarsima, s njima sklopio savez i traži da mu svi članovi njegova savezničkog naroda budu vjerni. Bog otaca proslavio je svoga slugu Isusa. Isus je Sluga patnik, u svemu vjeran Bogu i to ga je dovelo do sukoba s vjerskim poglavarima naroda koji su na svoj način shvaćali i tumačili objavu. Bog ga je proslavio uskrsnućem.Petar dalje podsjeća povijesne slušatelje u Jeruzalemu da su se odrekli sluge Božjeg Isusa te ga preko poglavara izručili rimskom upravitelju Pilatu koji ga je dao pogubiti smrću na križu. Petar nadalje zove Isusa Svecem i Pravednikom. Evanđelisti su zabilježili kako su đavli u opsjednutim bolesnicima Isusa zvali Svecem sluteći da je on obećani Mesija koji se u svemu ravna prema volji Božjoj , (usp. Lk 4, 34; Mk 1, 24; Iv 6, 69). Isus je pravednik koji u svemu ostaje vjeran Bogu, pravednik u religioznom smislu riječi. Ovo su dva mesijanska naziva koji su za djelovanje Crkve među Židovima puno značili. Petar u nastavku zove Isusa Začetnikom života, što zapravo znači vođa u život vječni. Podloživši se nasilnoj smrti i doživjevši uskrišenje on je postao Začetnik života. Petar i ostali članovi zbora Dvanaestorice svjedoci su Isusova uskrsnuća. Zato se osjećaju sretnima što mogu naviještati oproštenje snagom uskrslog Krista. Petar zove na kajanje i obraćenje. Kajanje (metanoia) je promjena mišljenja na temelju nove spoznaje, odustajanje od dosadašnjeg uvjerenja i ponašanja koje je izlazilo iz takvog uvjerenja.Obraćenje (epistrefein) je pristajanje uz nešto novo. Povijesni slušaoci Petrovi trebali su se pokajati za osudu Isusa i obratiti se Isusu kao Začetniku života. U ovakvom obraćenju uključena je vjera i krštenje na Isusa.Zagovornika imamo kod Oca (1 Iv 2, 1-5a)Sveti pisac zove povijesne čitaoce i nas današnje slušaoce "dječice moja", a u cijeloj poslanici govori više puta da se "djeca Božja zovemo i jesmo" (3, 1). Sveti pisac zajedno s povijesnim naslovnima član je Crkve i u tom smislu jednak sa svima. Međutim, snagom starješinske službe on je duhovni otac kršteničke zajednice i zato pripadnike naziva svojom dječicom, spreman da ih u vjeri podrži i pouči."Pišem vam da ne griješite više" zapravo znači "da prestanete griješiti". To je poticaj krštenicima da ostave nemoralne navike iz vremena poganskog života. Dostojanstvo Božje djece je nezasluženi krsni dar, ali se to dostojanstvo treba zahvalno čuvati dosljednim ćudorednim životom.Budući da je sveti pisac odmakle dobi, iz iskustva zna da čovjek u svojoj slabosti griješi. Svjestan ljudske urođene sklonosti na grijeh, on tješi: "Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca, Isusa Krista, Pravednika". Za "zagovornik" u grčkom izvorniku stoji Parakletos, a to je kod Grka onog vremena bio zaštitnik malodobne djece koja ostanu bez roditelja. Paraklet je bio i advokat koji brani optuženog na sudskom procesu. Isus je prema ivanovskoj tradiciji prvi Paraklet, a Duh Sveti kojega on nakon proslave šalje Crkvi je drugi Paraklet. U svom proslavljenom stanju Isus je "pomirnica za grijehe naše i cijelog svijeta" (r. 2). On je veliki svećenik u vječnoj slavi koji zasluge svoje smrti i uskrsnuća neprestano prikazuje Ocu nebeskom za svoju ljudsku braću i sestre.Da bi nas uskrsli Krist zagovarao kod Boga, potrebno je da vršimo njegove zapovijedi.

10

Polemizirajući s gnosticima koji su čeznuli za mističnim znanjem i propovijedali da samo znanje usrećuje, sveti pisac kaže: "Tko veli: 'Poznajem ga' a zapovijedi njegovih ne čuva, lažac je, u njemu nema istine" (r. 4). Nikakvi mistični doživljaji i teološko znanje ne mogu ispričati od moralnih obaveza.U njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha (Lk 24, 35-48)U naš današnji odlomak uvršten je završni redak zgode s dvojicom učenika iz Emausa. Oni su prepoznali Isusa u tumačenju Riječi i lomljenju kruha. To ostaje Crkvi kroz stoljeća glavna mogućnost okupljanja oko uskrslog Krista. Zatim slijedi izvještaj o ukazanju Jedanaestorici u Jeruzalemu.Uskrsli Krist dolazi među apostole kroz zatvorena vrata, a oni "zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha" (r. 37). Ovakvim ulaženjem Isus pokazuje da je ušao u proslavljeni i vječni život, a nije se uskrsnućem vratio u još jedan zemaljski život. To nagoviješta i neprepoznavanje od strane apostola. Isus se uskrsnućem preobrazio, lice mu je postalo u izvjesnom smislu drugačije pa ga ne prepoznaju prijatelji i suradnici. Zato traži nešto za jelo, kako bi pokazao da je zbilja on. Ovakvom prepoznavanju služi i pokazivanje ruku i nogu na kojima su ostali tragovi čavala. Onaj Isus koji je bio pribijen na križ sada je živ i , razgovara sa svojim zastrašenim učenicima.Isus pozdravlja s "Mir vama!" To je židovski vjerski i građanski pozdrav kojim su jedni drugima željeli Božju zaštitu od vanjskih napada i unutarnju sreću. Ovaj pozdrav podsjeća na slanje Sedamdesetdvojice kojima je Isus naložio da zažele mir svakoj obitelji u čiju kuću udu (Lk 10, 5). Njima i Dvanaestorici Isus je naložio da propovijedaju kako se približilo kraljevstvo Božje (Lk 9, 2 i 10, 9). Iz konteksta svih četiriju evanđelja razvidno je da se kraljevstvo Božje približilo po Isusovu djelovanju i naučavanju. Ono se vrhunski približilo po Isusovoj smrti i uskrsnuću (usp. Lk 22, 16 i paral). Zato uskrsni pozdrav "Mir vama" više je od židovskog vjerskog i gra8anskog pozdrava. Njime Isus daje Jedanaestorici i svim budućim vjernicima udio na svojoj pobjedi nad grijehom i smrću. Kad to znaju i imaju, apostoli ne mogu mirno sjediti, jer se Isusova smrt i uskrsnuće tiču svih ljudi.Zatim uskrsli Krist tumači Jedanaestorici da je njegova nasilna smrt u skladu s Božjim planom o spasenju. Spominje Zakon, Proroke i Psalme kao tri zbirke svetih knjiga kako su ih zvali Židovi Isusova i današnjeg vremena. Isus traži da učenici cijelo njegovo djelovanje gledaju u svjetlu smrti i uskrsnuća. Prije toga nisu razumjeli, a on im sada "otvara pamet" (r. 45) da razumiju Pisma. Isus kaže da je zapisano kako će "Krist trpjeti i treći dan ustati od mrtvih". Takav citat ne postoji doslovno u svetim knjigama Izraelskog naroda, ali postoje mjesta prema kojima Bog dopušta patnju nevinih i čini je izvorom blagoslova za sve ljude. Sve Sveto pismo vodi prema Isusu i za nas kršćane treba biti tumačeno u svjetlu događaja Krista.U ime patničkog i proslavljenog Krista "ima se propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima" (r. 48). Ovo najbolje shvaćamo u svjetlu Petrova govora pred Velikim vijećem u Jeruzalemu koje im je kao vrhovna vjerska i građanska vlast Židova zabranjivalo propovijedati Isusa: "Njega Bog desnicom svojom uzvisi za Začetnika i Spasitelja da obraćenjem podari Izraela i oproštenjem grijeha" (Dj 5, 31). Obraćenje i oproštenje grijeha je moguće zato što Bog u Kristu raspetom i uskrslom briše krivnje ljudi.Ovakva formulacija pretpostavlja svijest grešnosti i izvjesne gladi za duhovnim vrijednostima kod Izraelaca i pripadnika ostalih naroda. Luka je kod svojih grčkih sunarodnjaka vidio takvu svijest i glad te im oduševljeno poručio da postoji rješenje u Kristu Gospodinu kao Začetniku života i univerzalnom Spasitelju. Ako u naše vrijeme otupljuje svijest grešnosti, to ne znači da su ljudi u sebi sretni. Kad sebi priušte sve što može biti nabavljeno za novac, još uvijek u njihovoj duši ostaje glad za nečim dubljim i višim. Svjedočenjem obraćenja i oproštenja u Kristu uskrslom mi kršćani nudimo odgovor na pitanje o smislu života.

Dr. Mate Zovkić: GODINA B: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=113 GODINA A: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=112

11

GODINA C: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=114

http://www.don-ivica.net Godina B 2011./2012. Četvrtak, 19 Travanj 2012 1. Dodirne točke naviještanja i liturgije

a)  Radi se o „doživljaju Krista"

Pripisuje se starom kineskom učitelju „Lao-tse" da je jednom rekao nešto što se vrlo dobro može odnositi na Isusa: „Postoje tri načina spoznaje: najbolji način je razmišljanje, najlagodniji je nasljedovanje,  a najteži je iskustvo (doživljaj)."Jer doživljaj (iskustvo) Krista uključuje i zajedništvo s njime na križnom putu.  Kao što kršćani svih vremena - oni prvi, isto tako i ovi današnji - moraju  imati iskustva - doživljaj - križa Isusovog, isto tako su bila važna, za Isusove suvremenike, i „ukazanja Uskrsloga" koja su vrijedila kao potvrda uskrsnuća (usp 1 Kor 9,16). Povijesni kontekst i životni tok naše uskrsne poruke je utemeljen na ovom iskustvu - doživljaju Krista  prve generacije kršćana.b) Traže se jasne odluke

Ovih sedmica nakon Uskrsa pripravljaju se djeca i roditelji na primanje prve pričesti (i krizme!)  i uvijek se postavljaju ista  pitanja: kako se ponašati prema temeljnim izrekama (istinama) naše vjere? Ako se radi o uskrsnuću,  onda nema polovičnosti. Uvijek iznova se, u životu zajednice,  mora proživljavati  uskrsna ispovijed vjere, a uvijek i neprestano moliti. Spoznaje ne dolaze u znanstvenim diskusijama nego - i to je važno - u jednostavnoj i tihoj molitvi. Posebno je važna raznolikost oblika pobožnosti i bogoslužja.

2. Tumačenje teksta

a)    Dj 3,12a.13-15.17-19Petrovu misionarsku propovijed u Hramu (3, 11-26) je literarno sastavio Luka, pa zato evanđelist uzima cijeli niz židovsko-kršćanskih predaja (kontrast shema, Kristove predikate, događaje iz povijesti muke.)Kontrast teme - (rr 13-16) spadaju u najstarija tumačenja Isusove smrti. S jedne strane je židovski narod koji je Isusa „izdao" i „zatajio", s druge strane je Bog Otac koji djeluje u povijesti, koji je „Isusa proslavio". Isusovo ubojstvo  preko ruku Židova (ljudsko krivo ponašanje) i Bog uskrsava Isusa  (dakle božansko djelovanje) postavljaju se u žestoku suprotnost!

Kristovi naslovi - potječu iz stare judejsko kršćanske predaje: „Sluga Gospodnji" (usp r 13, Dj 3,26; 4,27.30 je osobni nosilac spasenja, prorok konačnih vremena (prema shvaćanju Deuteroizaije)  „Svetac" i „Pravednik" naslovi veličanstva koji se pridijevaju Isusu  (usp dj 7,52; 22,14) koji u svoj svojoj patnji ne dovodi u pitanje svoju pripadnost Bogu. Izraz „Začetnik života" smjera na neuništiv  božanski život spajajući to s osobom Isusa Krista.Motiv neznanja (r 17)  je tradicionalan  (usp 1 Kor 2,8). Ipak  upućivanje na plan spasenja prije svih naglašava Luka (usp Lk 18,31; 24,26.27.44.46; Dj 4,28) a pri tom se misli na četvrtu pjesmu o Sluzi Božjemu (Iz 52 13 - 53-12).

I hitan poziv na obraćenje (r.19) u Izraelu je u usporedbi sa Dj 2, 38-40 (obraćenje na kraju Petrove propovijedi na Duhove je vrlo naglašeno). Obećanje blagoslova u Božjem planu može postati sud nad Izraelom.

12

b)      1 Iv 2, 1-5a

Ako Božja zajednica kršćana želi u svijetu postati nositeljica onda moramo postati svjesni funkcije Isusa Krista:U neprestanoj borbi protiv grijeha (usp 1,8-10) kako to neprestano doživljavamo u svagdanjem životu - Isus je „zagovornik" (Paraklet, usp Hebr 7,35-28) kod Boga i neprestani donositelj spasenja.  Naš tekst stavlja Isusa kao onog čija krv ima moć čišćenja grijeha. Radi se o sveopćem pomirbenom djelu Isusa Krista (rr 1-2)Spoznaja Boga je kao cjelovito iskustvo (doživljaj)Boga moguće onda kada se Božje zapovijedi, ustrajno i s ljubavlju, provode u djelo (paralela sa 1 Iv 2,3-5a i  1 Iv 1,5-7). U drukčijem slučaju treba, za takve ljude, upotrijebiti polemički izraz „lažac". Mjerilo kojim se mjeri  Božja zajednica je  ustrajnost u ispunjenju Božjih zapovijedi.

c) Lk 24, 35-48

„Navjestitelji" Kristove radosne vijesti moraju biti i „svjedoci" Kristovog događanja. Iz tog razloga su prakršćanski navjestitelji uvađani, korak po korak, u uskrsno događanje.  Da bi oni mogli usvojiti ovaj temeljni kamen  kršćanske vjeroispovijesti, najprije se Uskrsli pokazuje učenicima na putu u Emaus (24,¸3-35), onda većoj skupini učenika (24, 36-39). Da se može  radosna vijest uskrsnuća Raspetoga proširiti iz Jeruzalema po cijelom svijetu treba dvostruko opravdanje: treba se moći pozvati na „iskustvo" navjestitelja koji su stvarno susreli Uskrslog (prvi dio Evanđelja rr 36-43) i treba se moći osloniti na posljednje Isusove riječi koje vrijede kao „ispunjenje svetog Pisma" (starog zavjeta Biblije ) (drugi dio evanđelja rr.44-48), jer se ovdje radi o opipljivoj, tjelesnoj stvarnosti  uskrsnuća Isusova (Iv 20,19). Tako će do posljednje stranice Lukinog evanđelja  biti vjeran programu pisca (1,1-4 Prolog) koji može svima koji u vjeri sumnjaju biti siguran oslonac, jer prenosi vjerodostojnu  predaju o Isusu.

Misno slavlje

Pozdrav:Gospodin koji našu sudbinu okreće na dobro, neka bude sa svima vama.

Uvod:U današnjim čitanjima mnogo se govori o grijehu, previše u vremenu uskrsne radosti. No, radi se upravo o tome da shvatimo povezanost koja postoji između ljudske grješnosti i dobrotvornog Božjeg vodstva.  To vrijedi, kako za pojedince, tako i za sudbine naroda. Samo onaj tko shvaća da nam je Bog izvor radosti, po zahvatu Isusa Krista u ljudsku povijest, taj se može potpuno prepustiti uskrsnoj radosti i predati se slavljenju Boga.

Molitva vjernikaBože, naš Oče, ti si gospodar povijesti i gospodar našega života. Zato ti iznosimo svoje molitve:

*Pomozi Crkvi da odvažno i svjedočanski naviješta muku, smrt i uskrsnuće Isusovo, molimo te* Prosvijetli one na vlasti da se prepuste vodstvu Duha Božjega i služe dobrobiti svijeta, molimo te* Daj da u promjenama života upoznamo tvoje vodstvo puno ljubavi, molimo te.* Uvedi u raj svoje slave sve naše pokojne, molimo teTo te molimo, po Isusu Kristu, tvome Sinu koji je pred nama ušao u novi život i završio u slavi kroz sve vijeke vjekova. Amen.

Meditacija

13

Jesu li ublažene boli našega srca,Umukli  glasovi koji nas optužuju?Prodrlo svjetlo božanskog srcaKoje izlazi iz mnogovrsne tame?Da li nas je hrana kojom nas ljubav hraniUčinila ljudima ljubaviPrema nama samima, drugima i Bogu,Uzmimo iz događaja povijestiBožansku riječ „ Ljubim"Kao što proroci naviještaju  naše jeOproštenje grijeha,Zagovor kod nebeskog OcaZačetnika života.Budi tebi Bože, hvala!Ingebrog Jungnitz

Propovijedi

a)Križ - drvo smrti  koje vodi životu

Svi mi želimo izbjeći križ...

U našim stanovima križ je, vrlo često, jedan lijep ukras. Često i umjetničko djelo.„Križ u krugu"  je čak simbol svjetla i životvornog djelovanja sunca i kozmičkog reda (jednostavne geometrije - temeljne podjele strana svijeta itd.)

Ali križ  kao mučilo (predmet usmrćivanja) i križ kao znak neopisive boli  (usp. prvo čitanje : Isusovo smaknuće kao krivo ponašanje) želimo ublažiti svim sredstvima. Zloupotreba križa kao pripisivanje krivnje za Isusovu smrt kao što to čini Luka (Dj 3,15) „ubili ste Začetnika života - je baš „križ u križu" (odatle i fatalno mišljenje da su Židovi „bogoubojice").

S križem  se povezuje i pitanje o smislu patnje (bolno kidanje predodžbe o Bogu: „to Bog ne smije dopustiti... ludost nepravde na svijetu; strahovita glad u trećem svijetu, užasne opasnosti rata... sve to ima strukturu križa).

b) Susret s Uskrslim nije potisnuo križ

Dapače treba naglašavati: Križ treba promatrati u svjetlu Biblije kao „ispunjenje" volje Božje: Božja solidarnost s onima koji trpe i koji su porobljeni ide sve do najružnije smrti (usporedi pavlovsku teologiju križa, Lukina shema o spasiteljskom „mora" u perikopi ispred, je preduvjet za Božji poziv u kraljevstvo nebesko: Lk 24,26.)  Najveća izjava o Isusu (Mk 15,39) „Doista ovaj čovjek bijaše sin Božji", reći će u najvećem poniženju smrti na križu poganski svjedok smrti (ispovijest koju su zanijekali vođe izraelskog naroda).

I današnje evanđelje nam jasno daje do znanja: I uskrsli Gospodin ostaje Isus - identičan s Raspetim. Za kršćane je to radosno znati da križ neće biti „uklonjen" po uskrsnuću Isusovu (onda bi izgubio svoje spasiteljsko značenje) nego da Isus za nas uvijek ostaje raspeti i uskrsli Gospodin!

c) Križ je znak dovršene ljubavi Kristove

14

Za osobnu meditaciju neka posluži riječ Romana Guardinija:Ako netko pita što je sigurno da čovjek može za to živjeti i umrijeti, tako sigurno da sve može na to usidriti?  Onda odgovor glasi: Kristova ljubav.

Život nas uči da ljudi nisu zadnji, bili najbolji i najvoljeniji, ni znanost ili filozofija, ili umjetnost ili bilo što drugo što čini ljudska snaga. Ni priroda, ni vrijeme, ni sudbina...

Pa niti jednostavno samo Bog, jer zbog grijeha se digla Božja srdžba - i kako bismo mogli bez Krista  znati što od njega možemo očekivati? Sigurno, to je samo ljubav Kristova.  Ne možemo reći: ljubav Božja, jer da nas Bog ljubi znamo samo po Isusu Kristu.

1.

Neočekivana vijest

Neželjeni publicitet

Uzeti je izliječen molitvom apostola Petra: "U ime Isusa Nazarećanina, ustani i hodi!" Bolesnik je skočio i u svojoj sreći je trčao i skakao po Hramu slaveći Boga. Kad se pridružio Petru i Ivanu u Hramu, već je nešto drugo bilo na programu u tzv. Salomonovoj sali. Na jednoj strani je bilo veliko mnoštvo znatiželjnika, na drugoj strani Petar i Ivan. Je li to bio strah ili pobožna poniznost da su govorili narodu: „Što nas gledate, nismo to mi učinili, ozdraviti može samo Bog."  Možda je to bio i početak njihovog duhovsko misionarskog života, ne naviještati sebe, nego Isusa, ne svoje sposobnosti, nego njegova moć. Petar je ozdravio uzetoga u imenu Isusovu, uhvatio ga za ruku i pomogao mu kod prvih koraka, a uzeti nije čekao da mu se kaže dva puta. Oni su samo htjeli ići na molitvu u Hram. Za njih sasvim normalno - zazvati Ime Isusovo, imalo je takvo djelovanje da su postali, iznenada, središtem zanimanja ljudi. Opet su se ljudi sakupljali i postali su svjedoci ozdravljenja, bilo je isto kao nekoć kod Isusa.  Ne znamo kakve su misli prolazile obojici Gospodinovih učenika kroz glavu. Propovijed koju je tom prigodom održao, pokazuje o čemu je razmišljao.

Spasonosna optužba

„Što stojite ovdje?", moglo bi izgledati da im je rekao. A njegov glas i ton nije bio tako ugodan. "Mogli ste okolo skakati i Boga hvaliti, a umjesto toga vi ovdje, poput uzetog, ležite. Bog je život i želi život, zato nije Isusa protiv koga ste onda vikali, ostavio u smrti. Jer je uzeti povjerovao u ime Isusovo, zato sada ovdje pred vama skače.  On je vjerovao Onomu (a on ne čini nikakvu iznimku) - kojega ste se vi odrekli pred Pilatom. Nikakvu krivnju ne možete predbaciti Pilatu, tom omraženom rimskom namjesniku, on nije želio Isusa ubiti. I jer ga vi niste htjeli, tražili ste oslobođenje Barabe, razbojnika. I jer ste zahvatili u život jednoga čovjeka, niste zastali da ubijete začetnika života, onoga koji vam je želio pomoći da učinite prve korake i skokove. Ne gledajte tako ovog ozdravljenog, nego plačite nad  svojom uzetošću." Teške i jasne riječi izrečene su i nama danas.  Ne trebamo se mučiti s povijesnom krivnjom i traženjem krivca, tko je tada trebao nešto shvatiti i razumjeti, a nije shvatio, ni razumio.

Istina bez ljubavi je užasna

Možda je i sam Petar primijetio da je postao previše tvrd i težak. I postao je malo pomirljiviji. „Znam da ste to učinili u neznanju. Navještaj o Isusu Kristu ne želi zaoštriti frontove, nego želi otopiti led oko srca, srušiti zidove samoobrane. Neznanje je konačno uklonjivo, izlječivo, a Isus nije povukao ono zbog čega je došao.  Zato se obratite, pokajte se da vaši grijesi budu oprošteni.  Bog je vama prepustio zadnju riječ. I Pilatovo otezanje nije vas ništa osvijestilo, bili ste tako

15

sigurni. Jer vi sami ne znate što je dobro za vas, vi pripisujete Bogu da je on protiv vas. Obratite se, inače nećete shvatiti da ste bili odabrani, oni kojima je poslao svoga Sina, a vi ste taj privilegij tako temeljito odbacili." I dok su oni još tako govorili, bijahu uhapšeni  i odvedeni pred Veliko vijeće.U tragediju čovječanstva spada i to da ljudi ruše ono što im je život. Takav je rat, takvi su ljudski odnosi, takav je odnos prema prirodi, takav je odnos prema Bogu: rušimo ono što nam daje život.  Uskrsna poruka je poruka o milosrdnom Bogu, koji je tako ljubio da smrt njegovog sina Isusa nije imala posljednju riječ.  Učinite korak koji će vas izvaditi iz vaših grobova koje ste sami sebi iskopali i slavite Boga svim srcem.

Ovu poruku treba naviještati i za nju staviti život na kocku. Sve do današnjih dana tome se mnogo usprotivilo.  Mi sami teško razumijemo da je uskrsna vijest, u prvom redu, namijenjena živima do smrti i da se smije naviještati prije smrti. Zbog ove blagovijesti je Isus i umro, a i njegovim učenicima i učenicama ne ide ništa bolje, nego njihovu učitelju. Kao Isusova zajednica ispovijedamo našu vjeru u uskrsnuće mrtvih. Ova vjera postaje jaka u borbi protiv smrti. Živimo iz snage vjere koja nam pomaže u koracima i ne trebamo svijetom ići kao ljudi „bolesnih nogu". Pružimo ruke i uhvatimo za ramena one koji su siromašni, ali milosti, ne srebra i zlata. Poruka uskrsnuća je poruka punine života.

2.Čvrsta vjera

Postoji film Ingmara Bergmana s naslovom: „Udarci". Radi se o početku trećeg Reicha. Žena židovskog pisca se osjeća krivom zbog samoubojstva svoga muža. Povjerava se jednom starom župniku. Na kraju razgovora oboje kleknu na pod jedno prema drugom. I tada svećenik izgovara rečenicu koja je iznenađujuća: "Bog je daleko od nas da bi nam mogao oprostiti." Razmišljajući, ponavlja tu rečenicu više puta i tada nadoda: „Postoji samo jedna mogućnost da se oslobodimo krivnje: moramo jedan drugome oprostiti." Tada stave jedan drugom ruku u ruku i govore „Ja ti opraštam". Nakon toga oboje poskoče i pobjegnu. Ostao je osjećaj bespomoćnosti. Ostaje osjećaj da se ni pomirenje nije baš ostvarilo kod ovog čina. Tako Radosna vijest koju je župnik trebao navijestiti ženi postaje žalosna vijest.  Bog nije dohvatljiv, Bog je dalek.

Uskrsloga obuhvatiti svim osjetilima

Slično doživljavaju učenici u današnjem evanđelju. Teško im pada vjerovati da je Uskrsli vidljiv, iako im on dokazuje: „Gledajte moje ruke i moje noge: ja sam. Uhvatite me i shvatite: duh nema ni kostiju, ni mesa kao što je to kod mene." I dok mu još nisu vjerovali upita ih: „Imate li što za jelo?" I uzme pečene ribe i pojede pred njima.Učenici su konačno došli do vjere u Uskrsloga zbog toga što su  ga mogli uhvatiti i s njim jesti. Uskrsna poruka dolazi i kod njih, jer su ga oni shvatili i prihvatili kao cijeloga čovjeka: glavom i osjećajem, razumom i srcem.

Stojimo li mi pred istim problemom kao učenici nekoć? U našim prostorima ovaj uskrsni poziv nailazi na malo odjeka.  Koliki se ljudi okreću od Crkve i traže svoj spas negdje drugdje! Možda i mi ljudima koji stoje izvan naše zajednice govorimo nekakvu  žalosnu vijest o dalekom Bogu, iako bismo i mi trebali naviještati suprotno.  Možda i mi tako malo vjerodostojno izgledamo i svjedočimo, jer je u našem životu taj blizi Bog tako malo vidljiv i opipljiv?Kako može Bog biti opipljiv u našem životu? Kako mi sami možemo iskusiti da nam je  Bog opipljiv u uskrslom Kristu, ne samo teoretski? Kako možemo živjeti vjeru koja je za druge opipljiva i tako vjerodostojnija? Želim  pokazati na dva primjera.

Uskrsna vjera je opipljiva u našem tijelu

16

U kršćanstvu su stoljećima postojale tendencije neprijateljske tijelu. No, to neprijateljstvo prema tijelu nije bilo izvorno kršćansko učenje. Kršćanstvo vjeruje i ispovijeda utjelovljenje, a time i postajanje tijelom Sina Božjega. Ivanovo evanđelje govori: „I Riječ je tijelom postala." (Iv 1,14)

Bog ne ostaje samo kao duh koji lebdi iznad ljudi. Bog postaje konkretan i opipljiv u Isusu Kristu. I za Pavla je ljudsko tijelo mjesto gdje se susreću Bog i čovjek i drugi ljudi. Čovjek je „Hram Duha Svetoga" (1 Kor 6,19)Ako vjera treba biti puna smisla, onda treba zahvatiti i naša osjetila i naše osjećaje, jer smisao života ima mnogo zajedničkog s osjećajnošću. Trebamo učiti u vjeri, otkriti naše tijelo i ugraditi ga u našu vjeru.  Jer Evanđelje nam jasno govori: učenici su najprije shvatili Isusa po njegovu tijelu.  Tek kad su ga mogli obuhvatiti, obujmiti, shvatili su da je Isus uskrsnuo od mrtvih i da živi.

Možda bi nam kršćanska vjera bila manje brutalna i daleka ako bismo ponovno shvatili ovu tjelesnu dimenziju Uskrsne poruke i više je stavili u središte našeg međusobnog odnosa.  Kad bismo bili više svjesni naše tjelesnosti preko slika, simbola, gesta, pokreta, dakle elemenata koji mogu imati svoje mjestu i u molitvi i bogoslužju. Tako bismo mogli naše suhe riječi zamijeniti i učiniti opipljivima za ono što nam Evanđelje, Radosna vijest želi reći.

Uskrsna vjera postaje opipljiva po zajednici

Kako često čujemo optužbu "U ovoj ili onoj župi ili zajednici ne doživljavam nikakvo zajedništvo, zato se sve više i više povlačim. U toj župi se ništa ne događa, zašto se moram angažirati?"

Ne stoji li iza toga još dublja pomisao na servis? Čovjek se služi religijom kad mu nešto treba? Želimo se opskrbiti. Da li se nešto događa ili ne događa u župi povezano je sa župnikom ili nekim aktivnijim članovima? Očekuje se spasenje od neke male grupe, a zaboravlja se da svatko treba biti aktivniji!

Uskrsna poruka pokazuje da zajednica i zajedništvo ne može preživjeti ako stojimo na dovoljnoj udaljenosti. Zajedništvo se pokazuje ondje gdje se zajedno živi i radi ili postoji spremnost na to. Ili se zajednica doživljava ondje gdje dopustimo da nas daruje onaj koji je u „kruhu i vinu" tjelesno živ.

3.1. Duh?

Duh? Utvara? Što je to što su učenici vidjeli? U starim rukopisima koji nam prenose Lukino evanđelje, na mjestu riječi «Duh»(pneuma),  stoji riječ «prikaza»  (phantasma), za onoga koga su učenici vidjeli. Od početka se uskrsni događaji smještaju u područje koje se ne može nazvati kategorijom razumijevanja.

Je li to bila neka vizija ili halucinacija? Ne! U tome su svi evanđelisti jedinstveni. Govori se, na drugim mjestima, o snovima i vizijama i uglavnom su vrlo ozbiljno shvaćeni - ali uskrsni izvještaji nam žele reći nešto sasvim drugo. Doživljaji učenika se ne svode na vizije, nego se ti doživljaji nalaze u kontekstu njihova života. To se sasvim jasno izražava time što im Isus jasno pokazuje ruke i noge (a ne nešto «poput lica» ) i pred njima jede pečenu ribu.I zato što ovaj doživljaj ostaje neopisiv - ovaj susret -  ne izaziva u prvom planu nešto kao vjeru, nego  u najboljem slučaju vjeru. Lijepo je od Luke što nam bilježi da «od radosti» učenici nisu mogli vjerovati. Činjenica je da se jasno reklo da vjera u Uskrslog nije po tome došla, da im je on prešao kao prikaza preko puta.

17

2. OtvoritiNe svjedoče učenici u Svetom pismu da su nešto vidjeli, nego se jasno govori «da im je Uskrsli otvorio oči». Slikovito rečeno, moglo bi se reći «da im je probudio razumijevanje». Uskrs djeluje da oko učenika nešto vidi, nešto što je tu uvijek bilo, da sve okolnosti i značenje njima dugo nisu bile jasne. Tek im Uskrsli «otvara oči za razumijevanje.»

Ono što se ovdje za Uskrs najednom shvaća su Sveta pisma Mojsija i proroka kao i mudrosne izjave Saveza, jednostavno sve ono što običnim jezikom nazivamo «Stari zavjet - savez» To nisu slova tih spisa, nego sve ono što su učenici s Isusom proživljavali - cijelu tradiciju - sve do smrti na križu i sada vide, u jednom radikalno drugačijem svjetlu. To je kao da su im oči bile, do sada, zalijepljene i zatvorene i sada se otvaraju.

Riječ koju Evanđelje upotrebljava za «otvoriti» je «dianoigo», u Novom zavjetu vrlo rijetka pojava, jer se redovito upotrebljava anoigo. Luka vrlo rado upotrebljava ovu riječ. Mogli bismo reći, u hrvatskom, prenaglašenu riječ :rastvoriti za riječ otvoriti.  Uskrsli apostolima «rastvara oči» kaže Luka. I taj izraz 'rastvoriti oči' prenosi se i na smisao Svetog pisma. Ne samo da se trebaju otvoriti oči, nego treba otvoriti i Bibliju. Bez toga postojali bi možda mudrost, znanje, možda divljenje, možda radost, ali ne i vjera.

3. VjeraVjera koju Bog želi u nama probuditi kroz uskrsnu poruku, nije vjera u duhove i prikaze. Niti neko nejasno poznavanje ovoga i onoga  pa bila to i predmet znanja,  tako sveta stvarnost. Vjera je, još više otvaranje cijelog čovjeka prema onom što Biblija naziva «vječni život». Taj život počima s vjerom u uskrsnuće i mijenja  ono što smo mi do sada nazivali našim životom.

Tako nisu samo oči, nije samo smisao svetog Pisma, nego se cijeli čovjek, s  rukama i nogama otvara. Bez vjere naš život završava pred zidom. Sve što ima značenje događa se s ove uske strane, ispred zida. Zidovi su naša «sljedeća zanimanja - interesi»  koji su često zaslijepljeni i potisnuti, ali uvijek stvarnost, koja nas sprječava da slobodno dišemo i koracamo. Pa i biološka smrt je jedan dio zida.

Isusovo uskrsnuće nije srušilo zidove za Razapetog, nego i za sve one koji su s njim bili. Nama su ti učenici svjedoci da im je ta činjenica promijenila život. Oni su doživjeli dinamiku uskrsnuća i ovom oslobađajućom porukom su izišli iz zatvorenog prostora. Prevladali su strah i osjećaj manje vrijednosti, njihovo biće je bilo potpuno otvoreno i tako su, kao vjernici, išli po cijelom svijetu. Svjedoci uskrsnuća išli su među sve narode i pokazuju i nama smisao. Oni nas upućuju na svoje doživljaje i otvaraju nam oči da i mi možemo spoznati. Zidovi smrti su srušeni. Uskrs nam otvara nebo i to danas. Amen.

4.1. Strah i sumnja.

Uskrs nije bio za učenike nikakav jedinstveni i isključivi događaj. Nije to bilo tako da je susret s Uskrslim sve tako okrenuo na glavu, nakon kojeg više nije bilo nikakve sumnje, niti straha, niti su bila moguća ikakva pitanja. Prvi učenici su, cijelim svojim životom, trebali urasti u uskrsnu vjeru.Zato se ponavljaju strah i sumnje pa i kod susreta s Uskrslim.

Učenici sumnjaju, jer iskustvo govori protiv uskrsnuća. Nijedno iskustvo, ni u kakvom području, ne govori u korist uskrsnuća. Nego, čak i više trebaju nova iskustva, nova životna iskustva da bi se otvorile oči.

18

Učenici se plaše. Opažaju da  susret s Uskrslim nije nikakav događaj udaljen od stvarnosti, nego zahvaća njihov život - i najvjerojatnije će ga promijeniti.

Isus se vraća  upravo takvim učenicima. On pozna učenike i trebalo ga je boljeti kad je vidio kako su skoro svi pobjegli u suočavanjem s križem. No, on ne pušta da kukavice Velikog četvrtka dublje padaju.

2. Blagovanje s GospodinomKako susreće Isus učenike? Kako ih mijenja? Drži li predavanja ili vatromete na ranama koje duboko doimlju?Način na koji Isus ponovno okuplja i vodi učenike je zajedničko blagovanje. Današnji odlomak je uključen između dva blagovanja: na početku izvještaj učenika iz Emausa, na kraju opet blagovanje Isusa s učenicima početak su razumijevanja Pisama i vjere.

Sigurno je za Isusa - a on stoji potpuno u tradiciji izraelskog naroda - posebno mjesto da bi se iz međusobnog ophođenja stvorio odnos i da bi mogao dalje rasti.

3. Blagovanje učenikaDa bi Crkva rasla u uskrsnoj vjeri potrebna je i kultura blagovanja među kršćanima. U našim stanovima  mora biti blagovanje, a ne u nekakvim lokalima ili luksuznim restoranima, blagovanje koje preuzima Isusovu kulturu i gdje se može rasti u uskrsnoj vjeri. Gostoljubivost nije bez razloga prva krepost koja se traži od učenika. Vjera stvara odvažnost da se preko zajedničkog blagovanja otvaramo strancima. Zar je tako nezamislivo da bi se kršćane pozvalo na zajedničko blagovanje?

Obnova naše kulture blagovanja je tako nerazdvojna od vjere, jer samo preko našeg zajedničkog svagdanjeg blagovanja, a potom i nedjeljnog i blagdanskog,  možemo shvatiti što znači da nas Isus poziva na zajedničko misno blagovanje.Posljedica održavanja blagovanja je vjera i svjedočenje. Nakon što je Isus jeo pred njihovim očima, počimaju učenici shvaćati Pisma i Isus ih može poslati. Možda još uvijek sa strahom i sumnjama, ali činjenica je da ih šalje kao svjedoke. I on je učinio da im vjera raste. Amen.

5.

Oduševljenje i vjernost - svadba i svakodnevica

Šalom

Današnje evanđelje se nastavlja, po sadržaju, na ono iz prošle nedjelje. Ono što su doživjeli, što nam se opisuje, tjera "učenike iz Emausa" nazad u poznati krug jedanaestorice u Jeruzalem. Prestrašenim učenicima je kratkim riječima rečeno ono  što su učenici  doživjeli i kako su Isusa prepoznali u lomljenju kruha. Još uvijek prestrašeni i zaprepašteni učenici diskutiraju o onome što su čuli i tada ulazi sam Isus, kako pretpostavljamo, usprkos dobro zakračunatim vratima i govori "šalom"

I do danas postoji taj kod Židova stari pozdrav "Mir s vama"! To bi nešto odgovaralo onom našem "bok" ili"zdravi bili". Upravo taj pozdrav čini izvještaj o uskrsnuću tako ljudskim i tako zemaljskim uza svu teološku dubinu. Isus ne dolazi uz trube i cimbale, nego jednostavno i iznenada i očituje svoju radost jednostavnim pučkim pozdravom. Mogu pretpostaviti kako su učenici bili iznenađeni. Neki izvještaji govore da su oni vjerovali ne samo da vide "duha", nego "prikazu - utvaru". Reći ću vam iskreno da bih se i ja prestrašio kad bi sada moja pokojna nona

19

stala ispred mene i rekla:"o lipi moj, kako si"? Iako su mi i osoba i riječi veoma poznate, ja bih se prestrašio.

Nevjerojatno postaje opipljivo

Kao i prošle nedjelje, Isus im pokazuje svoje ruke i noge. Luka ne govori ništa o ranama čavala, ali znamo iz evanđelja po Ivanu da je Uskrsli nosio rane čavala. Uskrsnuće Isusovo ne briše događaj Velikog petka. To osjećamo i u našoj svagdašnjici. Pomirenje nakon svađe ne briše uvredljivi događaj, ali možemo sve gledati u jednom drukčijem svjetlu. Sjajno svjetlo uskrsnog jutra ne briše tamu Velikog petka kao da se nije dogodila, nego nam dopušta da te događaje drukčije i na nov način promatramo.

Isus zahtijeva od desetkovanih učenika da opipaju njegove ruke i noge i govori:" Shvatite, ovo sam ja."Mislim da je ovdje vrlo interesantna igra riječi: uhvatiti i shvatiti - obujmiti neobujmljivo. Nevjerojatno postaje opipljivo i vjerodostojno. Uskrsnuće će biti skoro "rukom uhvatljivo", ono dobiva kvalitetu "rukohvatljivog".

Ispunjeni snovi

Koliko puta smo mi željeli nešto postići. Možda neki životni san. I on je iznenada postao stvarnost. Koliki su sanjali biti ovo i ono i postalo je uzmimo npr. poznati san Maksimiljana Kolbe-a! Sanjao je da vidi Djevicu Mariju koja mu nudi dva vijenca bijeli i crveni. Uzeo je oba. Živio je kao redovnik (bijelo), a umro kao mučenik (crveno).

Prelomljeni snovi

Učenicima se dogodilo kao i nama. Nisu htjeli, ni mogli vjerovati da su im snovi potpuno srušeni. Najmanje jedan od njih je stajao pod križem i sve je doživljavao. Mogao je i posvjedočiti: sve je gotovo. Umro je u bolovima i krikovima na križu. Karta na koju smo igrali bila je potpuno kriva. A događaj kojeg nam pripovijeda današnje evanđelje je potajno i iznenadno ispunjenje svih snova: san postaje stvarnost : njihov "Kyrios", njihov Gospodin je uskrsnuo,  on je nov, drugačiji, ali ipak prepoznatljiv i opipljiv, on je tu. Nisu mogli shvatiti. Tek kad su Isusa opipali, postalo im je jasno. Ono neshvatljivo, postalo im je uhvatljivo.

San i svakodnevnica

Kao u ljubavi, tako je i u vjeri: nemamo garancije da će taj čovjek, da će naša vjera- trajno ostati. Svakodnevica je daleko od "svadbe života" i daleko od uskrsnog doživljaja koji zahtijeva naše povjerenje, dosljednost i vjernost. Oduševljenje nije najveće, nego vjernost koja nam  pomaže čitavog života da živimo ono što smo u časovima oduševljenja doživjeli i obećali.

Luka pripovijeda dalje da je Isus molio učenike da mu dadnu nešto jesti "i on je jeo pred njihovim očima." To je svagdašnjica. Teološki bi se moglo reći da je ono "zajedničko blagovanje" uzor - tip, praslika euharistije. Za mene je to i mnogo više, to je uzor - slika svagdašnjice. Jesti i piti pripada temeljnim potrebama ljudskog života. Što koristi ako ja napišem prekrasnu knjigu, ali se ne prodaje dobro i ne dobijem nikakav prihod. Što koristi da sam zaljubljen i ne prenese se to u svagdašnjicu i tu se pretvori u ljubav i živi dalje.

U Evanđelju Uskrsli, kao i u izvještaju o učenicima iz Emausa - im "otvara oči" I nama se često puta otvaraju oči. I mi otkrivamo u nekoj situaciji, zbog izvanrednog događaja, pravu stvar, tko je uistinu voljena osoba, kakvim smo iskušenjima izloženi, kakvu zaključanu poruku mi nismo razumjeli.

20

Isus je imenovao, kao sadržaj Pisama, svojim učenicima, tri bitne teme: prvo Mesijina patnja, drugo njegovo uskrsnuće i treće propovijedanje u njegovo ime za obraćenje i oproštenje i to kod svih naroda, pri čemu je važno da ova poruka ima svoj početak kod, ovdje, konkretnih učenika.

Svjedoci

Današnje evanđelje završava riječima: "Bit ćete mi svjedoci" Ova zadaća vrijedi i za nas. I mi smo svjedoci ove vesele vijesti da Bog čini ono što je nevjerojatno stvarnim. Ako se životni snovi ostvare, kome to pripisujemo? Nama samima? Slučaju? Bogu? U jednoj pjesmi se govori: 'Ponekad usred života, slavimo uskrsnuće... Mi smo svjedoci  za našu ljubav i oduševljenje koji se događaju i doživljavaju u životu. Ta ljubav je Božji dar i za to moramo svjedočiti.

6.Biti svjedoci uskrsnuća

Vjerovanje u Isusovo uskrsnuće nije sporedna tema u našoj vjeri. To nedvosmisleno kaže apostol Pavao u pismu Korinćanima: «Ako Krist nije uskrsnuo, tada je vaša vjera bez ikakve vrijednosti». (1 Kor 15,17)O vjeri u Isusovo uskrsnuće ovisi također i nada u naše vlastito uskrsnuće: «Ako se samo u ovom životu uzdamo u Krista, najbjedniji smo od svih ljudi.» (1 Kor 15,19)

Stoga je centralo pitanje kršćanske vjere: Kako mi možemo dospjeti do vjerovanja u uskrsnuće i kako možemo, mi sami, postati svjedocima uskrsnuća?

Osposobljavanje učenika za vjerodostojne svjedoke

U jednom prijevodu  Biblije evanđelje današnje nedjelje nosi naslov: «Osposobljavanje učenika za vjerodostojne svjedoke». Naša vjera u Isusovo uskrsnuće zasniva se, po Lukinom evanđelju i poslanicama apostola, na svjedočanstvu apostola. Oni su prvi i ovlašteni svjedoci. Ali ovi svjedoci su se morali najprije sami uvjeriti, po izvješću Pisma. I oni nisu bili, po Luki, laki za uvjeriti. Kada su žene pričale o praznom grobu i ukazanju dva čovjeka koji su tumačili prazan grob, «držali su oni to sve za brbljanje» i nisu povjerovali. (Lk 24,11) Kada je Petar sam vidio prazan grob, svojim vlastitim očima, izazvalo je to u njemu «snebivanje», ali ne i vjeru (Lk 24,12) I kada je uskrsli Isus osobno stupio u njihovu sredinu, uhvatio ih je strah i držali su ga za utvaru. Učenici nisu mogli, iz vlastitih snaga, vjerovati u uskrsnuće. Za nastajanje vjere potrebne su dvije stvari: Isus se sam mora dokazati kao živi, kao uskrsnuli. Učenicima se moraju otvoriti oči. Oboje izvještava evanđelist Luka u svom izvješću o uskrsnuću.

Isus se mora dokazati kao tjelesno živ

Isus se dokazao kao tjelesno živ time što je ukazao na svoje ruke i noge i naložio apostolima da ga dotaknu. «Dotaknite me i shvatite: duh nema meso i kosti, kao što to vidite na meni». (Lk 24,39) Kada oni još uvijek, ovoga puta puni radosti, nisu mogli vjerovati, zahtijevao je Uskrsli nešto za jelo i pojeo pred njima.Ovi tekstovi nam ne govore o sastavu tijela Uskrsloga, ali oni pokazuju, očigledno, da se Isus morao dokazati kao živ kako bi se moglo vjerovati u uskrsnuće.

Učenicima se moraju otvoriti oči

Kako bi vjerovanje u uskrsnuće moglo nastati, potrebno je i drugo; učenicima su se morale otvoriti oči. Ovo vidimo kod emauskih učenika i to u izvješću današnjeg evanđelja. Isus, uskrsli,

21

otvara učenicima oči time što im objašnjava Pismo i uskrsnuće uvrštava u cjelinu spasenjskog događaja: «To su riječi koje sam vam govorio kada sam bio kod vas: sve se mora ispuniti što je o meni rečeno u Mojsijevu zakonu, prorocima i psalmima... Tako stoji u Pismu: Mesija će trpjeti i treći dan uskrsnuti od mrtvih» (Lk 24, 44-46)Na ovaj način kada se Isus dokazao kao živ i apostolima otvorio oči, apostoli su osposobljeni biti svjedoci Isusovi, svjedoci Uskrsloga.

Naše osposobljavanje za vjerodostojne svjedoke

Mi, ne samo da trebamo vjerovati u uskrsnuće, već također trebamo biti sami svjedoci Uskrsloga, posvjedočiti da Isus živi. Kako se možemo za to osposobiti?Naše vjerovanje u uskrsnuće zasniva se na svjedočenju apostola i onih koji su doživjeli uskrsnuće. Apostol Pavao naziva ove svjedoke u 1 Kor 15, 1-9. Ovi svjedoci su imali iskustvo koje mi nemamo. Ali postoje i za nas iskustva koja nam dozvoljavaju spoznati da  Isus živi, da je među nama i djeluje.Kako bismo mi shvatili način njegove djelotvorne prisutnosti, trebaju se i nama otvoriti oči.On nas mora uvesti u razumijevanje Pisma.On mora učiniti da nam se otvore oči pri «lomljenju kruha», kod euharistijskog slavlja.On nam mora pomoći da odgonetnemo tragove njegovog djelovanja u Crkvi i svijetu.Svjedočenje Isusovih učenika i učenica - i vjersko iskustvo da Isus živi, može nas osposobiti da postanemo svjedoci uskrsnuća.P. Alois Kraxner

http://www.glas-koncila.hr/ Treća vazmena nedjelja (22. travnja)Dj 3,13-19 * Ps 4,2.4.7.9 * 1 Iv 2,1-5a * Lk 24,35-48Spoznati i djelovati"Tamo gore Boga nisam vidio." Tako ili slično je navodno rekao kozmonaut Jurij Gagarin vrativši se iz svemira. Teško da možemo tom argumentu ateističkog svjetonazora – u jednom svijetu u kojemu za Boga mjesta nema – bilo što suprotstaviti (barem na razini iskustvenoga, rukom opipljivoga). No, nije li i s našom vjerom slično kao što je to bilo s učenicima iz današnjeg evanđelja? Uskrsnuli Isus dolazi u njihovu sredinu, ali oni to ne mogu shvatiti. I mi bismo zacijelo rado imali opipljivi dokaz egzistencije živoga Boga. Često si postavljamo, u različitim situacijama života, pitanje: U kolikoj je mjeri sigurna i čvrsta naša vjera u Boga, u Isusovu osloboditeljsku poruku? Kako bismo bili sretni kad bi Isus i nama poručio: "Zašto vam sumnje obuzimaju srce? Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam to! Opipajte me i vidite, jer duh tijela ni kostiju nema, kao što vidite da ja imam."

No, možemo li Boga i danas "dotaknuti"? Možemo li ga u svom životu "opipljivo" iskusiti? Očito se moramo truditi, uvijek iznova i iznova prepoznavati njegovu skrivenu i fragmentarnu prisutnost u našoj svakodnevici. Ako to činimo, moguće je da nam na različite načine progovori: u čuđenju nad ljepotama njegovih stvorenja; u neistraživoj tajni života; u našim (vječnim) pitanjima: zašto, odakle, kamo?; u situacijama kada smo s ljubavlju prihvaćeni i druge prihvaćamo; u doživljavanju pravog i istinskog zajedništva; u zajedničkim slavljima... Sve su to tragovi i znakovi toga da osim ovoga materijalnog života postoji nešto više, puno više, ljepše i uzvišenije. Na nama je da te pokazatelje konkretiziramo osobnom vjerom. Kako to postići pokazuje nam današnje čitanje iz prve Ivanove poslanice. Taj odlomak opisuje nešto poput kružnoga toka kojeg čine: spoznaja Isusa Krista i obdržavanje Božjih zapovijedi. "I po ovom znamo da ga poznajemo: ako zapovijedi njegove čuvamo." I nadalje, što se mora svakako uvažiti: "Tko veli poznajem ga, a zapovijedi njegovih ne čuva, lažac je, u njemu nema istine."

22

Spoznanje Boga mora se odraziti u našem ponašanju, stilu našeg života: ako smo Boga spoznali, ne možemo ne slijediti njegove zapovijedi. I obrnuto, život po Božjoj volji rezultira dubljom spoznajom njegovih otajstava. Funkcioniranje toga kružnog toka vodi čovjeka sve dubljem i unutarnjijem prožimanju tih neodvojivih polova. "Mistika i politika nerazdvojivo pripadaju jedna drugoj" - kaže jedan poznati teolog našeg vremena. Spoznaja temeljena na vjeri mora se odraziti u ispravnom djelovanju. Međutim, u tome "poslu" nismo sami: Gospodin je s nama kao i s učenicima da nam "otvori pamet da razumijemo Pisma".

Josip Koprek

http://www.kastav-crkva.orghttp://www.sestre-scj.hr/showitem/povijest-druzbehttp://www.rijeka-nadbiskupija.com/eug09/index.html Početak Euharistijske godine 18. travanja 2009. NOVO!!!        www.rikatv.net, ili http://www.rikatv.net http://katehetski.ri-nadbiskupija.hrNove web stranice Riječko bogoslovno sjemenište pokrenulo je novi web portal na adresi http://bogoslovija-ri.hr/http://www.ri-nadbiskupija.hr/http://ri-nadbiskupija.com/

Za razmišljanje

Evanđelist Luka izvješćuje o jednom susretu Uskrsloga sa svojim apostolima. Kako bi ih uvjerio da je to stvarno on prisutan, ide Isus tako daleko da im čak dopušta da ga dodirnu i da s njima blaguje. To je uistinu Raspeti, koji sada živi u jednoj drugoj dimenziji, ali koji se od svojih učenika dade iskusiti kao isti. Svjetlo njegova uskrsnuća rasvjetljuje Sveto pismo, objašnjava ono što je prošlo, naznačuje ono buduće. (Usp. Lk 24,46-48)

Kako utječe činjenica da je Isus uistinu uskrsnuo na naš vjernički život? U biti isto tako kao i apostole i prve kršćanske zajednice. Kao Židovi i prvi kršćani onoga vremena i mi smo danas pozvani da se odlučimo za Boga, koji svoj izraelski narod usprkos nevjeri nije nikad ostavio na cjedilu i koji se kroz uskrsnuće Isusovo konačno pokazao kao Bog koji želi život, a ne smrt. Bog hoće da ljudi žive, ali on ne čini ništa protiv slobode koju je darovao svojim stvorenjima. Bog je netko tko zajedno s nama želi stvarati povijest, tj. njegov odgovor je potpuno osobni odgovor na osobni korak našega života. No ta Božja povijest, koja je s njegove strane uvijek povijest ljubavi sa svakim od nas, nema uvijek, ljudski promatrano, pozitivne posljedice: već Biblija govori o tome, da Isus - a potom i svaki koji živi po njegovom Duhu - ne može izbjeći patnji. Tko se odluči za Boga, a time za život i spasenje, često dolazi u sukob sa silama i interesima ovoga svijeta. U nama samima i oko nas prisutne su sile koje pokušavaju zadržati nas dalje od Boga ili nam nametnuti osjećaj Božje odsutnosti. Kad to doživljavamo, onda doživljavamo patnju. No poput apostola i mi smijemo uvijek imati povjerenja u Božje obećanje: Bog života i slobode ne dopušta da se njegova stvorenja izgube u patnji. Kad se opredijelimo za njega bit ćemo i mi ispunjeni njegovim Duhom čijom moći možemo vjerodostojno javno nastupati i pobijediti patnju i smrt.

Svatko od nas želi živjeti, smisleno živjeti. Ako nam uspije da uskrsnuće Isusovo učinimo središtem svojega života i od toga živimo, onda nas više ništa ne može natjerati u strah.

23

To pak znači da naš život postaje ne samo pun nade i slobode, nego da tu nadu i slobodu smijemo darivati svim ljudima. Bog hoće - kako u životu pojedinca, tako i u životu Crkve - biti s nama na putu, on želi kao partner koji je pun ljubavi s nama oblikovati život. Ta pak povijest ljubavi s Bogom je - po iskustvu patnje, smrti i uskrsnuća - povijest Uskrsa.

http://www.virc.at/texte/aktuell_h.htm propovijedi na više jezika među njima i hrvatski www.svetiantunpula.com http://www.frama-pula.tk http://www.samostan-poljud.comhttp://www.zupavostarnica.hr/ Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://obitelj.hbk.hrhttp://www.dom-turnic.hrOvo je dom gdje imamo mjesečno misu. O tome pročitajte više na njihovoj stranici.

http://www.veritas.hr

Razmatranje

Poziv na obraćenje

Kristovim uskrsnućem pobijeđen je grijeh i njegova posljedica – smrt. Zato poziv na obraćenje, da priznamo svoj grijeh i obratimo se Bogu, prožima današnju službu riječi.

Prvo čitanje nam donosi izvadak iz misionarskoga Petrova govora Izraelu. (U Dj imamo 8 misionarskih govora: 6 upravljenih Izraelu 2, 14-36; 3, 12-26; 4, 9-12; 5, 29-32; 10, 34-43; 13, 17-41, i 2 poganima: 14, 15-15; 17, 22-31) Svaki sadrži: uvod, izvješće: smrt i uskrsnuće Kristovo na temelju Pisma (Izraelu), proglas: Krist je ustoličen za Vladara svijeta, poziv na obraćenje.

Krist je novi Mojsije, Vođa koji uvodi narod u obećanu zemlju; Sluga Patnik i Pravednik, Začetnik života i sveopće obnove. Uskrsnuće nije povratak u život nego stvarno mesijansko ustoličenje, pomazanje, sinovstvo i proslavljenje, uvod u sveopće obnavljanje “svega što Bog obeća na usta proroka svojih odvijeka”. Ali i poziv na obraćenje. Krist je do slave došao po smrti, tako i sveopća obnova po obraćenju, priznanjem Isusa za Gospodina i oproštenjem grijeha.

Drugo čitanje iz Ivanove poslanice ističe da je Krist “pomirnica za grijehe naše”. Prvi uvjet je priznati svoj grijeh i ne smatrati da se možemo opravdati samo vanjskim obredima. Grijeh se ne može olako uzimati. On spada u tragičnu stvarnost našega života. Ipak, nema razloga za očajanje ili bezvoljnost. Isus Krist je pomirenje nepomirljiva. Nije samo uništio našu grešnu prošlost. On je naš zagovornik kod Oca, žrtva pomirnica za naše grijehe. Zagovara nas prikazujući se Bogu kao neprestani i vječni prinos.

Drugi uvjet je “spoznati Boga” i ostati u njemu. U Bogu nema spoznaje koja bi bila odijeljena od ljubavi. I spoznaja kod pravog vjernika nužno uključuje napor čitava njegova bića, spoznaja koja se očituje u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. U Starom zavjetu mjesto je Božje prisutnosti bio

24

Šator sastanka u pustinji, Kovčeg – Hram na Sionu. U Novom zavjetu je to uskrsli Gospodin, koji nam daje svoga Duha, i daje nam “novo srce i novo spoznanje” (Iv 5, 18; Ez 36, 25-27).

Evanđelje nam donosi jeruzalemsko Isusovo ukazanje apostolima (usp. Iv 20, 19-23). Ovo ukazanje imalo je veliko značenje za prvu Crkvu. Vjera Crkve se rodila iz ukazanja Uskrsloga apostolima. Apostoli nemaju vjere u uskrsnuće, stoga uskrsnuće nije proizvod njihove mašte. Krist im daje svjedočanstvo da nije “duh”, utvara. Dopušta im da dodiruju ruke i noge i pojede pred njima komad pečene ribe.

Isus ih poučava: uskrsnuće je stvarna činjenica, a ne neko posebno duhovno življenje nakon smrti. Zahvaća dušu i tijelo. Nakon što su se uvjerili o zbilji fizičkoga uskrslog tijela, iako proslavljenog ali stvarnog, daje im vazmenu poruku o važnosti njegova trpljenja, smrti i uskrsnuća. Isus ih podsjeća na ono što im je rekao dok je bio s njima: “treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni pisano”. Uskrsli im “otvori” pamet da spoznaju Pisma. Odlučujući znak vjere u uskrsnuće je spoznaja Pisma.

Uskrsnuće je povezano s oproštenjem grijeha, poslanjem apostola i obećanjem Duha. Smrt je kazna za grijeh. Uskrsnuće je znak dokidanja grijeha. Smrt je najneprijateljskija stvar na svijetu i nerazumljiva zagonetka. Isus je dragovoljno prihvatio smrt, i u smrti pobijedio “posljednjeg neprijatelja” – smrt.

Priznajmo grijeh da se spasimo. M. Majmonides je rekao: “Jeruzalem je razoren jer nije rekao: sagriješio sam!” Ali oproštenje je uvijek djelo Božje ljubavi. Krist oprašta, Krist proslavljeni. Priznavajući i ispovijedajući svoje grijehe i mi primamo od Krista oproštenje, ulazimo u zajedništvo s Kristom i u njemu po Duhu s Ocem.

Oproštenje grijeha

Misao vodilja današnje Službe riječi je “oproštenje grijeha”, to jest oslobođenje čovječanstva od svoje ograničenosti i bijede, i to po Kristovom Vazmu. Petar iza uskrsnog proglasa veli: “Obratite se, da se izbrišu grijesi vaši” (1. čit.). Ivan u svojoj poslanici piše: Isus je “pomirnica za grijehe naše” (2. čit.). U Ime Uskrslog Krista “propovijedat će se obraćenje za otpuštenje grijeha po svim narodima” (evanđelje).

Središnja misao današnje Službe riječi je oslobođenje čovjeka i početak nove povijesti čovječanstva. Evanđelje nam donosi Lukin izvještaj Isusova jeruzalemskog ukazanja. Imamo tri datosti u ovom ukazanju Krista njegovoj Crkvi. Prva: Isus se sam predstavlja zajednici: “stane posred njih i reče: ‘Mir vama!’” (Lk 24, 36)

Druga i najznačajnija datost je reakcija učenika. Kristovo uskrsnuće je otajstvo koje nadilazi čisto eksperimentalno ovjerovljenje i apologetski pristup ne dostaje da ga spoznamo. Uskrsnuće se doživljava u vjeri. Učenici su na početku toliko zbunjeni da nisu mogli prepoznati Krista. Misle da je “duh”, utvara. Međutim, Lukin izvještaj nas poziva da otkrijemo tragove ovog događaja. Luka govori: gledati, dirati, jesti ribu, noge, ruke..., što upućuje na stvarnost “tjelesnu”. Isus iz Nazareta, utjelovljeni Sin Božji, prisutan je i dalje u našoj povijesti. Nije “duh”, utvara odijeljen od svoje čovječnosti, iako je sada njegova prisutnost različita i teže se dohvati. Ali kroz ovo iskustveno traženje vjera se hrani i dolazi do spoznaje da shvaća: “Ta ja sam to!”

Na te dvije datosti nadolazi temeljna datost: poslanje Crkve. Ona ima svoje izvorište u Uskrslom Kristu i u Pismima, i sadržaj je propovijedanje oproštenje grijeha svim narodima. Tako svoje poslanje uskrsli predaje Crkvi.

To potvrđuje Petrovo propovijedanje (1. čit.). “Ime” Kristovo, to jest njegova djelatna i spasenjska prisutnost, ušla je ponovno u povijest liječeći zlo i patnju hromoga. Petar sada to tumači u propovijedi. Ona se temelji na tri događaja: “Izraelci, što se ovome čudite” (Dj 3, 12).

25

To je proslava Uskrsloga, poziv na vjeru, priznanje Božje inicijative. Uskrsli je Svetac i Pravednik, Začetnik života.

“Znam da ste to uradili iz neznanja.” (3, 17) Poziv je na slušanje, na razumijevanje Pisma, na Božji naum, poziv na vjeru koja ništi prijašnju “tjelesnu” presudu.

Konačno: “Pokajte se i obratite, da se izbrišu grijesi vaši.” Treba stvoriti životni obrat, promijeniti svoj način mišljenja i prihvatiti kraljevstvo da se izbrišu grijesi.

Oslobođenje od zla i grijeha je u središtu tople Ivanove poslanice (2. čit.). Oslobođenje od zla i grijeha se ostvaruje dvostrukim pokretom: Bog ide ususret čovjeku grešniku po Sinu “Isusu Kristu, Pravedniku”. “Pravednik” u biblijskom jeziku ima značenje spasenjsko. On je naš Zagovornik (Paraklet) koji nas brani i zagovara. Na ovaj Božji pokret, čovjek mora odgovoriti “spoznajom” Boga. U biblijskom jeziku “spoznaja” ne znači apstraktna i čisto spekulativna spoznaja, nego čuvstvena, voljna, učinkovita. Zato je i njezin kriterij “čuvati zapovijedi”. U susretu ovih dvaju pokreta stvara se “savršena ljubav” što je sve plod Kristova Vazma.

Oproštenje grijeha rađa se iz križa i slave uskrsnuća. Tu se očituje Božja ljubav prema nama. Ali taj dar nije automatski i magijski, traži odgovor čovjeka, traži se obraćenje-metanoia. Bez toga nema pristupa u Kraljevstvo.

http://www.hkr.hr

http://www.hkr.hrhttp://www.isusovci.hr/prostorduha/Duhovne vježbe na internetu - DVonlinehttp://www.katolici.org

KTA/KNI

http://hrcak.srce.hr/http://www.fokolar.hr/1000.html http://www.palotinci.hrhttp://www.vitapax.hr/http://www.jesus.2000.years.de/various/basiliche/san_paolo/sp/san_paolo/san_paolo.htmwww.annopaolino.org

http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/kateheze/pps_prezentacija/index.htmlmožete preuzeti dobre i poučne prezentacije

http://www.micromedia.unisal.it/možete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.hkz-gp.de/

26

http://www.iglesiaendaimiel.com/ http://www.fsr.hr/ http://fsrbrod.blogspot.com/http://fsr-kaptol.hr/http://www.molitve.infowww.gafos.hr/ arhitektura

http://www.graficapastorale.it/

http://qumran2.nethttp://qumran2.net/indice.pax?autore=1136&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=136&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=96&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.pax?id=96&&tutti=1 PLAKATI ZA POJEDINE NEDJELJE i SVETKOVINE U GODINIhttp://www.qumran2.net/indice.pax?id=136&&tutti=1 http://www.qumran2.net/indice.pax?c=disegni&autore=2769&pag=2plakati za djecu i mlademožete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.videograficapastorale.it/index.php/galleria-immagini/category/17-sfondi-per-manifestiPLAKATI I VIDEO NA GORNJOJ STRANICI ZA NEDJELJE.http://www.qumran2.net/indice.php?c=disegniCRTANI PLAKAT-CRTEŽI ZA CIJELU GODINU (iznad link)http://www.benedictinescat.com/http://www.benedictinescat.com/Montserrat/eucarcat.html prezentacije na španjolskomhttp://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramita.html http://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramport.html prezentacije na portugalskomhttp://www.giovannipaolo.it/copiacontroguai/index.htmhttp://lnx.catechista.it/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=114&Itemid=56 DVIJE STRANICE KOJE IMAJU LIJEPE PREZENTACIJEhttp://www.graficapastorale.comvideo grafika za pastoralhttp://www.kosljun.hr http://www.zupavostarnica.hr/Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://www.hamradio.hr/9aff/9AFF-028_Kosljun/kosljun.htm

http://www.tommyswindow.com/downloads_croatian_01.htmhttp://www.forum.hr/archive/index.php/t-232785.html.http://www.hbk.hr/biblija/search.phphttp://biblos.com/ Sveto Pismo na mnoštvu stranih jezikawww.bible-multimedia.orghttp://www.suzazanajmanje.blog.hr/http://vjeronauk.net/ stranica vjeroučitelja ima puno dobrih stvari u ppthttp://www.nku.hbk.hr/vjeroucitelj/ www.republikahrvatska.com

27

Duhovna obnova i seminari u Zagrebu i drugim mjestima u i Hrvatskoj:http://www.republikahrvatska.com/DuhovneObnove.htmlhttp://www.hrvatskauljudba.hr/ http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP http://www.bibbiaecomunicazione.it/http://www.svivan.ba/http://www.karmelbsi.hr http://www.benediktinci.hr/

http://zrno.fsb.hr/blago/ ČASOSLOV

http://www.gabriellla.it/ppt.htm http://www.izbicno.info

www.frafranjomabic.info

Današnje evanđelje nastavlja sa učenicima iz Emausa koji su se vratili u Jeruzalem i kazuju drugoj grupi učenika kako su vidjeli Isusa Uskrsloga. Veoma je zanimljivo da dok dvojica iz Emausa pripovijedaju njima kako su ga susreli, umah se ukazuje Krist među njima. Učenici su ponovno prestrašeni i boje se vjerovati svojim vlastitim očima. Ovdje je ponovno jedan vid Tome apostola iz prošle nedjelje, ali nemojmo se čuditi niti osuđivati, već radije kušajmo ih razumijeti ili biti na njihovom mjestu. Oni su vidjeli i doživjeli kako je patio, kako je umro i bio pokopan, a to je za njih dovoljno da je pokopana svaka njihova nada koju su toliko vremena gajili u svojim srcima, i po toj nadi očekivali velike događaje, pa čak i političke. Zato ni samo Isusovo ukazanje i pripovijedanje učenika iz Emausa ne ulijeva u njih povjerenje.Isus mora kao i kod Tome dokazati svoju fizičku nazočnost, pozivajući ih da bolje pogledaju mjesta čavala, a kao konačnicu traži štogod za prismok da dokaže kako jede, jer duh nema tijela. Uz to je još iskoristio i prigodu da njihovim očima otvori Pisma što su o njemu rekla i prorokovala, te da se to upravo sada ispunilo. Kao zaključak njih uvjerava da su sada i oni svemu tome svjedoci.Isus danas svojim nazočnim učenicima otvara putove vjere; od njegove fizičke nazočnosti, što oni mogu očima provjeriti, zatim svojim osjetilima opipati i njegovim iskazom se uvjeriti da nije duh, te zatim jedan veliki put vjere je tumačenje Pisma, a to je poziv svima da potražimo i produbimo taj sigurni put, jer na koncu, on pošto im je rastumačio pisma, im kaže da su oni sada svjedoci. Svjedok je jaka i teška riječ i znači da su sada izravno u njegovoj zajednici i tako im se ubuduće ponašati. Svaki ovakav svjedok će se potruditi da svaki put i vid vjere jača, kako bi što bolje odgovorio pozivu Uskrsloga u njegovoj zajednici Crkve. Danas vjerovati znači radosno se zauzeti s Bogom, našom savješću, s drugima, sa svijetom i sa životom, a sve to živjeti sa uskrsnim duhom, da tako mognemo potvrditi da je uskrsnuće u nama trajno i da nam daje novi život u Bogu. Onako kako su to učinili apostoli i prvi učenici: preokrenuti svoj život u Bogu, makar nas pratile tolike poteškoće i nevolje svagdanjega života. Nisu ni apostoli, ni prvi učenici bili oslobođeni nevolja i poteškoća, ali su ih znali nositi i pobjeđivati u uskrsnoj radosti koju su jednom doživjeli, a neprestano usavršavali. Ovo je zadaća jednaka bila onda za apostole i učenike kao danas i za nas koji slušamo ove riječi u ovom Božjem hramu, u ovom svetom uskrnom vremenu. Možda je nama danas puno lakše prihvatiti Uskrsloga, kada smo sve saslušali i imali prilike toliko toga naučiti, nego možda tolikima kojima su apostoli i učenici propovijedali. Zato niukom slučaju ne možemo odbiti odgovornost, već radije se zauzimajmo za neprestano obraćenje i ispovijedanje naše vjere u Uskrsloga, i to svojim dobrim djelima, po primjeru prve Crkve. “Poslije dugog zajedničkog života, studirajući i meditirajući, tri učenika su ostavili svoga starog učitelja kako bi započeli svoju misiju u svijetu. Deset godina kasnije, trojica učenika se vratiše posjetiti učitelja.Stari redovnik im pokaže da sjednu, jer mu je staračka slabost onemogućavala da se ustane. Kada su se raskomotili počeli si govoriti svoja iskustva.

28

“Ja”, započe prvi oholo, “sam napisao mnogo knjiga, i prodao u milijunima primjeraka”.“Ti si ispunio svijet papirom”, reče učitelj.“Ja”, poče drugi ponosito, “sam propovijedao na milijun mjesta”.“Ti si ispunio svijet riječima”, reče učitelj.Zatim poče treći.“Ja sam ti donio ovaj jastuk, kako bi ti mogao bezbolno nasloniti svoje bolesne staračke kosti“.“Ti”, zasmija se učitelj, “ti si našao Boga“(B.Ferrero,Mabić/Jukić,Pr.V.187). Samo onaj koji svoju vjeru potkrijepi dobrim djelima može govoriti o vjeri. Upravo je prva Crkva onako brzo rasla i napredovala, zato što je vjera u Uskrsloga potvrđena ljubavlju, ne samo prema Bogu, već prvenstveno prema bratu čovjeku za koga je Isus podnio muku, smrt i slavno uskrsnuo. Zato njima neukima apstolima i učenicima nije trebalo previše riječi, jer je ljubav Uskrsloga iz njih žarila, kako u propovijedanju tako i u svagdašnjem svjedočenju.Danas je to jednako meni i tebi poziv u našem vremenu da podobro ispitamo ispovijed naše vjere, možda je bolje reći, moje i tvoje vjere. To da smo vjernici i da i dalje želimo biti, je neupitno. Međutim, moramo malo više zaviriti u našu svagdašnjicu i pitati se da li moj susjed može prepoznati da sam ja vjernik, kako to kažem. Ne da me on ocijeni, već da po mom životu to vidi. Oko nas se toliko toga događa gje je potreban Krist, a on šalje mene, dapače on me je već poslao. Da li izvršavam njegovu zapovijed i moju obvezu koju sam rado primio? Koliko me puta zvao od nemoćnih, obespravljenih, uvrijeđenih, bolesnih i nejakih? Možda je moj odgovor bio da i mene toliko toga tišti i što ja tu mogu učiniti? Mogu mnogo ja tu učiniti, ali nisam učinio. Smijem li reći da slijedim djelima Uskrsloga? Kadkad, možda! Uvijek, ne!

fra Franjo Mabić

http://www.ppsmeditazionipreghiere.org/Duje Bonačić ima vrhunsku stranicu. Pogledajte:www.dbfoto.infohttp://www.ofm.hr/index.php/korisni-linkovi

http://www.franjevci-split.hr/ Treća vazmena nedjelja Vi ste tomu svjedoci

Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je vjera naša, kaže apostol Pavao. S Isusovim uskrsnućem stoji ili pada kršćanska vjera. Kad bi danas u Jeruzalemu našli grob i u njemu sa svom sigurnošću kosti Isusa iz Nazareta, tada bi sveukupna kršćanska vjera bila pobijena.

Zašto je to tako važno? Zar ne bi bilo dovoljno vjerovati da Isus na bilo koji način i dalje živi kod Boga, tako kao što mi mislimo i nadamo se za naše pokojne? Mi molimo za njih da nađu i prime mir, vječni život kod Boga. Čemu tada još tjelesno uskrsnuće? Zašto bi trebala radosna vijest, da će i tjelesa mrtvih opet oživjeti? Zar nije dovoljno da je duša dospjela k Bogu?

Nije ništa neobično da je Isus umro. Neobičan je bio samo taj strašni način na koji je umro: raspinjanje. On bi u svakom slučaju umro, možda tek nakon mnogo godina kasnije,  u dubokoj starosti. Smrt je sudbina svih nas. Isus je prihvatio nju na sebe kao dio ljudske prirode.

Po njegovom uskrsnuću sve je u njegovom životu i smrti dobilo novi predznak, novi smisao. Što je smisao uskrsnuća?

Najprije: ono je božje da i amen Isusu. "Bog ga je uskrisio" znači: Bog je njega potvrdio, ovjerio. Ono što je

29

Isus govorio, nisu bile prazne riječi, nego Božja riječ nama ljudima. Mi se možemo osloniti na tu riječ i na njoj graditi. To je riječ čiju je vrijednost Bog potvrdio za sve ljude.

Odatle slijedi ono što je Isus na dan uskrsnuća rekao prestrašenim apostolima: u njegovo ime propovijedat će se svima narodima, da se obrate i da im se grijesi oproste.

Isusovo uskrsnuće bilo je početak misije, poslanja kršćanstva diljem svijeta. Tko danas kaže "misija", odmah dobiva registar sramotnih djela kojima se predbacuje sve ono što se pod tim imenom odvijalo. Uvijek iznova treba se suprotstaviti: Je li to bila misija, Isusovo poslanje koje je on mislio? Otprilike to što su Evropljani činili Indijancima Sjeverne i Južne Amerike? Ne, sigurno ne!

Ali tamo, gdje su kršćani stvarno živjeli i učili Evenađelje, tamo su donijeli ozdravljenje, mir, čovječnost. Koliko je mnogo čudesnih plodova donijela prava misija u Isusovom duhu!

Treće što proizlazi iz Isusova uskrsnuća.  Današnje evanđelje naglašava, da uskrsnuli nije bio nikakav duh, nego da je imao pravo tijelo na kojem su bile vidljive rane čavala  na rukama i nogama. To stvarno bijaše njegovo zemaljsko tijelo, iako ne više u zemaljskom stanju.

Budući da mi kršćani vjerujemo stvarno u "uskrsnuće tijela", imamo veliko strahopoštovanje prema tijelu. Ono nikada ne smije biti ponižena roba ili postati obožavani idol. Stoga su kršćani od početka sa strahopoštovanjem pokapali mrtve, s velikom ljubavlju njegovali bolesno tijelo, branili se od seksualne i robovske zloupotrebe tijela. Tijelo je određeno za uskrsnuće. Stoga je ono sveto. Zato smijemo biti svjedoci.

Fra Jozo Župić

http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/html/boze_moj_sto_je.htmhttp://gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=677&Itemid=46http://www.zupa-gajnice.hr/stranice/pjesmarica_d.htmlhttp://www.zmr.hr/index4.htmlhttp://www.cdp.hr/http://www.tabor.com.hr/http://www.injigo.com/Program Injigo obuhvaća ignacijanske duhovne vježbe u svakodnevnom životu od 30 tjedana (DV) kao i duhovne vježbe u šutnji od tri do trideset dana (DVŠ). Taj je Program započela u Zagrebu 1997. godine znanstvenica dr. sc. Marica Čunčić.http://www.gotquestions.org/Hrvatski/index.html

Traži GotQuestions.org Hrvatski

Sljedeće stranice dostupne su na hrvatskom jeziku.

Poštovani,

predstavljamo Vam vrlo uspješnu Udrugu: Hrvatsko športsko kulturno društvo Croatia Beč.Udruga djeluje od 1986. godine.Posjetite njihovu web stranicu na www.hskd-croatia.com

Stranicu je izradio prof. mag. Željko Batarilo

Srdačan pozdravhttp://www.trsat-svetiste.com/index.htm

http://ocimadrugoga.blogspot.com/ Ovdje možete pronaći jako puno poučnih primjera. Hvala autoru.

http://www.velecasnisudac.com/hr/clanak/990/samostan-sv-nikole

30

http://cudaprirode.com/portal/

http://www.rama-prozor.info/cms/index.php

http://www.samotnjak.com/

http://www.tebe-trazim.com/index.phpvrlo lijepa stranica

http://rosarioonline.altervista.org/index.php

http://medjugorskiglas.blog.hr/

http://www.frama-portal.com/poveznice/

http://www.frama-portal.com/

Franjevačke poveznice: OFS   Hrvatska

Međunarodno vijeće OFS – a

Socijalna inicijativa OFS – a i FRAME

Franciscians International

Klarise Zagreb

Duhovni asistenti i asistentice: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevačka provincija Uzvišenja sv. Križa – Bosna Srebrena

Hercegovačka provincija Uznesenja BDM

Milosrdne sestre sv. Križa

Zajednice mladih: Hrvatska dehonijanska mladež

Salezijanska mladež

Crkva i ostale poveznice: Hrvatska biskupska konferencija

Redovnici i redovnice

Ured za mlade HBK

31

Hrvatski Caritas

Zajednica Taize

SPAS – studentski pastoral

Glas Koncila

Veritas

Informativna katolička agencija (IKA)

Hrvatski katolički radio (HKR)

Radio Marija

DUHOS – Duhovnost osječkih studenata

Bivša stranica www.svetifrane.org nalazi se pod imenom nove domene: http://www.fradragoljevar.com/

2015.

TRAVANJ

N 12 BIJELA, Julije,DavorkaP 13 Ida, VeljkoU 14 Valerija, JustinS 15 Anastazija, KrescencijeČ 16 Josip B. Labre, BernardicaP 17 Rudolf, Robeert, ŠimunS 18 Apolonije, Slobodan, NenadN 19 3. VAZMENAP 20 Bogoljub, KristoforU 21 Anzelmo, GoranS 22 Leonida, Soter, KajoČ 23 Juraj, Đuro (Knežica)P 24 Fidelis, VjeranS 25 Marko, evanđ. FrankaN 26 4. VAZMENA, Bl. Jakov ZadraninP 27 Ozana Kotorska,U 28 Petar Chanel, Polion, VitalS 29 Katarina SijenskaČ 30 Pio V., papa, Robert

SVIBANJ

P 1 Josip Radnik, Julijan ■S 2 Atanazije, Boris, Tamara

32

N 3 5. VAZMENA, Filip i Jakov, ap., MladenP 4 Florijan, Cvjetko, CvijetaU 5 Irena, Peregrin, MiraS 6 Dominik Savio, DinkoČ 7 Dujam, FlavijaP 8 Marija Posrednica, ViktorS 9 Mirna, PahomijeN 10 6. VAZMENA, Gospa Trsatska, Ivan Merz, Majčin danP 11 Iluminat, MamertoU 12 Leopold MandićS 13 Gospa Fatimska, RolandČ 14 SPASOVO (Hodočašće u Mokošicu)P 15 Solinski mučenici, Gospa od MilostiS 16 Ivan Nepomuk, NenadN 17 7. VAZMENA, Paskal, Gizela, ValterP 18 Srećko, Feliks, VenancijeU 19 Celestin, Ivan, RajkoS 20 Bernardin S.Č 21 Dubravka, Eugen, Viktor M.P 22 Jelena Cesarica, Rita S 23 Peregrin, ŽeljkoN 24 DUHOVI, (Komolac)P 25 Marija M. CrkveU 26 Filip Neri, ZdenkoS 27 Augustin Kenterberijski (kvatre)Č 28 German, Emil, VelimirP 29 Maksim, Ervin, Većeslav (kvatre)S 30 Ivana Arška, Ferdinand (kvatre)N 31 PRESV. TROJSTVO (Šumet) Pohod BDM (Patron sam. Rožat)

LIPANJ

P 1 Justin, Mladen, JasminkaU 2 Marcelin i Petar S 3 Karlo Lwanga i drugovi, Izak Č 4 TIJELOVO (Procesija) ■P 5 Bonifacije, Igor S 6 Norbert, Darko, Neda N 7 10. KROZ GOD., Robert, RadoslavP 8 Modest, Vilim, ŽarkoU 9 EfremS 10 Margareta, BiserkaČ 11 Feliks i Fortunat, BarnabaP 12 Presv. Srce IsusovoS 13 Srce Marijino, Sv. Antun Padovanski N 14 11. KROZ GOD., Valerije, ElizejP 15 Vid i Modest, VitomirU 16 Gvido, Franjo RegisS 17 Nevenka, BogoljubČ 18 Marcelijan, Ljubo, Grgur P 19 Romuald, RajkaS 20 Naum Ohridski, Cvijeta N 21 12. KROZ GOD., Alojzije Gonzaga, Slava

33

P 22 Ivan Fisher, Toma Morus ■U 23 Sidonija, ZdenkaS 24 Rođenje Ivana Krstitelja Č 25 Eleonora, Prosper ■P 26 Ivan i Pavao, ZoranS 27 Ladislav, Ćiril AleksandrijskiN 28 13. KROZ GOD.,P 29 Petar i Pavao, ap. (Čajkovići)U 30 Rimski prvomučenici, Kajo

SRPANJ

S 1 Aron, Ester, OliverČ 2 Oton, Berta, VišnjaP 3 Toma, ap., Leon, LavS 4 Elizabeta, UlrihN 5 14. KROZ GOD., Ćiril i MetodP 6 Marija Goretti, SuzanaU 7 Vilko, Klaudija, LukrecijaS 8 Akvila i Priscila, Eugen Č 9 Marija Petković, LeticijaP 10 Srećko, ViktorijaS 11 Benedikt, opat, OlgaN 12 15. KROZ GOD., Mohor i FortunatP 13 Gospa Bistrička, FerdoU 14 Kamilo, MiroslavS 15 Bonaventura, VladimirČ 16 Gospa Karmelska (Sam. Rožat)P 17 Marina, Nadan, BranimirS 18 Fridrih, Emilija, BrunoN 19 16. KROZ GOD., Makrina, Zlatko, ZoraP 20 Ilija, prorok, Ilka, RitaU 21 Lovro B., Danijel, DragicaS 22 Marija Magdalena, Magda Č 23 Brigita, Valerija, ZdravkaP 24 Kristina, Mirjana, BorisS 25 Jakov, apostol, JakšaN 26 17. KROZ GOD., Joakim i AnaP 27 Klement Ohridski, LjiljanaU 28 Nazarije, Celzo, InocentS 29 Marta, Flora, Lazar Č 30 Petar KrizologP 31 Ignacije Lojolski, Vatroslav

KOLOVOZ

S 1 Alfonz LiguoriN 2 18. KROZ GOD., Gospa od Anđela P 3 Augustin Kažotić, Stjepan, SpasoU 4 Ivan Vianney, IvicaS 5 Gospa Snježna, Nives, Snježana ■Č 6 Preobraženje Gospodinovo

34

P 7 Siksto, KajetanS 8 Dominik, Dinko, NedjeljkoN 9 19. KROZ GOD., Edita, TvrtkoP 10 Lovro, đakon, LovorkaU11 Klara AsiškaS 12 Ivan Kasijan, FrankaČ 13 Hipolit, GertrudaP 14 Maksimilijan Kolbe, Sveto S 15 VELIKA GOSPA (Patron župe ROŽAT) ■N 16 20. KROZ GOD., Rok, Stjepan, kraljP 17 Hijacint, Miron, NatalijaU 18 Jelena KrižaricaS 19 Ivan Eudes, Jordan, TeklaČ 20 Bernard, opat, SamuelP 21 Pio X., papa, DobruškoS 22 B. D. Marija Kraljica, ReginaN 23 21. KROZ GOD., Ruža LimskaP 24 Bartul, apostol, BarišaU 25 Ljudevit, kralj S 26 Rufin, Branimir, JadrankoČ 27 Monika, Anđelka, ČaslavP 28 Augustin, Tin, Živko S 29 Glavosijek Ivana Krst., SabinaN 30 22. KROZ GOD., Didak, RadoslavP 31 Rajmund, Paulina

RUJAN

U 1 Egidije, BrankaS 2 Kalista, Divna, IngridČ 3 Grgur Veliki, GordanaP 4 Rozalija, Iris, MarinS 5 Majka Terezija, CvjetkoN 6 23. KROZ GOD., Zakarija, DavorP 7 Marko Križevčanin, DragicaU 8 Mala G. (Čempresata)S 9 Alen, Budimir, HijacintaČ 10 Nikola Tolentinski, PulherijaP 11 Prvoslav i Hijacint, GašparS 12 Ime Marijino, Mirjana, SilvijaN 13 24. KROZ GOD., Ivan ZlatoustiP 14 Uzvišenje sv. KrižaU 15 Gospa Žalosna, DoloresS 16 Eufemija, Kornelije (kvatre)Č 17 Rane sv. FranjeP 18 Josip Kupertinski (kvatre)S 19 Januarije, Teodor (kvatre)N 20 25. KROZ GOD., Andrija KimP 21 Matej, ap. i evanđ. U 22 Mauricije, SvetkoS 23 Lino, Pio iz PietrelcineČ 24 Gospa od OtokaP 25 Aurelija, Zlata, Kleofa

35

S 26 Kuzma i Damjan (Knežica)N 27 26. KROZ GOD., Vinko PaulskiP 28 Vjenceslav, Vencel, VišeslavU 29 Mihael, Gabriel i RafaelS 30 Sv. Jeronim, zaštitnik Provincije

LISTOPAD

Č 1 Terezija od Djeteta IsusaP 2 Anđeli čuvari, VedranS 3 Maksimilijan, Gerard, EdmundN 4 27. KROZ GOD., Sv. Franjo AsiškiP 5 Flavijan, Miodrag, FloraU 6 Bruno, RenatoS 7 Gospa od Ružarija (Ružarica)Č 8 Srđ i Bako, Dan nezavisnosti ■P 9 Dionizije, DenisS 10 Franjo Borgija, DanijelN 11 28. KROZ GOD., Firmin, TvrtkoP 12 Serafin, MaksoU 13 Edo, HugolinS 14 Kalist, Stanislav, DivnaČ 15 Terezija AvilskaP 16 Margareta M. AlacoqueS 17 Ignacije Antiohijski, VatroN 18 29. KROZ GOD., MISIJSKA Luka, evanđelistP 19 Petar Alkantarski, Pavao od KrižaU 20 Vendelin, Irena, MiroslavS 21 Uršula, CelinaČ 22 Marija Saloma, Ivan Pavao II.P 23 Ivan KapistranS 24 Antun Marija ClaretN 25 30. KROZ GOD., Katarina Kotrom., Spomen DakseP 26 Demetrije, RadovanU 27 Sabina, Gordana, Duh AsizaS 28 Šimun i Juda TadejČ 29 Narcis, Linda, DarkoP 30 Alfonz Rodriguez, MarceIS 31 Kristofor, Vuk

STUDENI

N 1 31. KROZ GOD., SVI SVETI (Matica) ■P 2 DUŠNI DANU 3 Martin PorresS 4 Karlo Boromejski, DragoČ 5 Mirko, Ljiljana, P 6 Leonard, Sever, MelanijaS 7 Ernest, Karina, Mila, BaldoN 8 32. KROZ GOD., Gracija Kot.P 9 Posv. Later. bazilike, VitoU 10 Leon VelikiS 11 Martin, biskup, (Šumet)

36

Č 12 Jozafat, SilvanP 13 Stanislav Kostka, Ivan TrogirskiS 14 Nikola TavelićN 15 33. KROZ GOD., Albert Veliki, LeopoldP 16 Ivan Trogirski, MargaretaU 17 Elizabeta zašt. FSRS 18 Posveta bazilike sv. Petra i PavlaČ 19 Matilda, Faust, KristinP 20 Srećko, SilvestarS 21 Mavro, Gospa od ZdravljaN 22 KRIST KRALJ, Cecilija, DobrilaP 23 Klement, BlagoU 24 Krševan, KrizogonS 25 Katarina Aleksandrijska, KataČ 26 Hugo, Konrad, LeonardP 27 Virgilije, Maksim, ValerijaS 28 Jakov Markijski, DržislavN 29 1. DOŠAŠĆA, Svi sveti Franj. redaP 30 Andrija, ap., Hrvoslav

PROSINAC

U 1 Natalija, BoženaS 2 Bibijana, Blanka Č 3 Franjo Ksaverski, Lucije P 4 Ivan Damašćanski, Barbara S 5 Saba, Savka, Ada N 6 2. DOŠAŠĆA, Nikola, Nikša (Dračevo selo)P 7 Ambrozije, Agaton U 8 Bezgr. začeće BDMS 9 Zdravka, Valerija, Abel (kvatre)Č 10 Gospa Loretska, JulijanaP 11 Damaz, Damir (kvatre)S 12 Ivana F. Chantal (kvatre)N 13 3. DOŠAŠĆA, Lucija, SvjetlanaP 14 Oton iz Pule, Ivan od Križa U 15 Drinske mučenice, DarijaS 16 Adela, Zorka, Albina Č 17 Lazar, FlorijanP 18 Gracijan, Bosiljko S 19 Urban, Tea, Vladimir N 20 4. DOŠAŠĆA, Amon, Teofil P 21 Petar Kanizije, Mihej pr.U 22 Honorat, ČaslavS 23 Ivan Kentijski, Viktorija Č 24 BADNJAK, Adam i Eva, Delfin P 25 BOŽIĆ - ROĐENJE ISUSOVO ■S 26 Stjepan Prvomučenik ■N 27 SV. OBITELJ, Ivan, ap. i ev., Janko, Fabiola P 28 Nevina dječica, Nevenka U 29 Toma Becket S 30 Nicefor, Trpimir Č 31 Silvestar, papa, Zahvalnica

37

■ oznaka za državne blagdane (neradne dane)

38