Upotrebljivost Dostupnost Usability, Accessibility

8/6/2019 Upotrebljivost Dostupnost Usability, Accessibility

1/57

Sadraj

UVOD .....................................................................................................................................................................3

TO JE DOSTUPNOST, A TO ISKORISTIVOST? ..........................................................................................4ISKORISTIVOST I DOSTUPNOST.........................................................................................................................................4MJERILA ISKORISTIVOSTI I DOSTUPNOSTI..............................................................................................................................6

3. DIZAJN USMJEREN KORISNIKU .................................................................................................................104. SMJERNICE DOSTUPNOSTI .........................................................................................................................134.1. WEB KORISNICI.......................................................................................................................................................13

4.1.1. Razumjevanje i definiranje web korisnika .................................................. 13

4.1.2. Prepoznavanje individualnih razlika ............................................................ 14

4.1.3. Spoznajne mogunosti i ogranienja ........................................................... 15

4.1.4. Kategoriziranje publike ................................................................................ 15

4.2. STANDARDI DOSTUPNOSTI.......................................................................................................................................17

5. SMJERNICE UPOTREBLJIVOSTI ..................................................................................................................236. DIZAJN WEB MJESTA ...................................................................................................................................296.1. K ORISNIKI-CENTRIRANO KONCEPTUALIZIRANJEWEB MJESTA.............................................................................................29

6.1.1. Fokusiranje na korisnika .............................................................................. 29

6.1.2. Personificiranje Web mjesta ........................................................................ 306.2. POZICIONIRANJE SADRAJA.........................................................................................................................................30

6.2.1. Odreivanje ciljeva ..................................................................................... 30

6.2.2. Odreivanje zadataka ................................................................................. 30

6.2.3. Organiziranje web mjesta i sadraja .......................................................... 31

6.3. UBRZAVANJE VREMENA ODAZIVA..............................................................................................................................316.4. POJEDNOSTAVLJIVANJE NAVIGACIJE...............................................................................................................................31

6.4.1. Likovi ........................................................................................................... 326.4.2. Gumbi i kontrole .......................................................................................... 33

6.4.3. Mape web mjesta, popis sadraja, indeksi .................................................. 33

6.4.4. Znakovi i povijest posjeenosti ................................................................... 34

1


2/57

6.4.5. Kljune rijei i trailice ................................................................................. 35

6.5. OSIGURANJE POVJERENJA U SIGURNOST I PRIVATNOST......................................................................................................35

6.5.1. Privatnost .................................................................................................... 35

6.5.2. Osiguranje ................................................................................................... 36

6.6. POBOLJANJEVIDLJIVOSTI WEB MJESTA...................................................................................................................36

6.7. ODRAVANJE KVALITETE........................................................................................................................................37

7. ANALIZA PRIMJENE ISKORISTIVOSTI I DOSTUPNOSTI WEB MJESTA ...........................................38HEURISTIKA METODA ISPITIVANJA ISKORISTIVOSTI I DOSTUPNOSTI.............................................................................................38ODREIVANJE BROJA SUESNIKA(ISPITIVAA) .....................................................................................................................4010 KLJUNIH HEURISTIKA ZA DIZAJN KORISNIKOG SUELJA......................................................................................................42

PRIMJENA SMJERNICA I HEURISTIKA ISKORISTIVOSTI I DOSTUPNOST NA WEB MJESTA DRAVNE UPRAVE...............................................44

ZAKLJUAK .........................................................................................................................................................55

2


3/57

Uvod

Ovi radom u pokuati poblie objasniti to je to iskoristivost, a to dostupnost web mjesdva pojama su usko vezana, te ih je teko promatrati odvojeno, poto su u neprestalnoj meus

interakciji. Rad se sastoji od dva dijela, teorijskog i praktinog.

U teorijskom dijelu u detaljno obasniti pojmove iskoristivosti i dostupnosti, mjerila kojima odreuju, njihove standarde, te smjernice kako ih uspjeno implementirati tijekom dizajnamjesta, odnosno web stranica. Praktini dio ovog zavrnog rada, sastojat e se od proavtestiranja web mjesta dravne uprave, te uoavanja pozitivnih i loih strana u njezinom dizajnu

Cilj prouavanja je tono procijeniti koliko je web mjesto pristupano korisnicima bez obz

njhove mogue potekoe i invalidnost, da li mogu jednostavno i uspjeno pronai einformacije i time ispuniti cilj svoje posjete, te koliko su zadovoljni samim dizajnom.

3


4/57

to je dostupnost, a to iskoristivost?

Iskoristivost i dostupnost

Iskoristivost (usability ) je mjerenje jednostavnosti kojom razliiti ljudi postiu zadani csluei se odreenim alatom - u naem sluaju web stranicom. [3.]

Iskoristivost slui za mjerenje kvalitete korisnikovog iskustva tijekom interakcije sa proizvododreenim sustavom bilo to web stranica, software aplikacija, mobilna tehnologija i sl.

Generalno, iskoristivost opisuje kako dobro korisnici mogu nauiti o proizvodu i koristiti gostvarenja svojih ciljeva, te koliko su zadovoljni samim procesom. Iskoristivost, znai da kokoji koriste proizvod, te da mogu brzo i jednostavno doi do oekivanih rezultata. Iskoristakoer uzima u obzir pojmove kao to su korisnost i rentabilnost.

Kljuna metodologija za izvrenje iskoristivosti se naziva dizajn usmjeren korisniku (User-Centered Design ). Dizajn usmjeren korisniku je karakteriziran sa aktivnim ukljuenjem korisi jasnim razumjevanjem njegovih potreba, te potraba same tehnologije, potiui tako ravnop podjelu funkcija izmeu korisnika i tehnologije kroz uspjenu implementaciju dizajna. [4.]

Zato je web iskoristivost toliko bitna?

Na Internetu, iskoristivost je potrebna za preivljavanje. Ako je web stranica komplicza korisnike, oni e je napustiti. Ako na poetnoj stranici korisnik ne dobije potrebne informacdobije uvid u ono to tvrtka nudi, te to moe uiniti na stranici, on e ju napustiti. Ako se koizgubi na stranici, ili ako su informacije teko itljive ili ne odgovaraju tono na korisnikovtakoer e otii. Ako korisnik ne moe nai proizvod koji eli kupiti putem internet prodaje

4


5/57

ga kupiti. Iz ovoga moemo primjetiti uzorak. Ne postoji neto poput korisnikog prirunikkoji bi posjetitelji mogli shvatiti suelje web mjesta. Najjednostavnije im je napustiti strani potraiti odreene informacije na slinim web mjestima koja su vjerojatno uspjenije dizajn[5.]

Dostupnost (accesibillity ) je usko povezan s pojmom iskoristivosti, a usredotouje se potrebe osoba sa potekoama. Dostupnost podrazumjeva da se ljudi s raznim potekoamauspjeno koristiti Internetom. To podrazumjeva da te osobe mogu precipirati, shvatiti, navigirda im je omoguena uspjena interakcija s web okolinom. Dostupnost je korisna i za o posjetitelje, npr. starije osobe, ije se sposobnosti mijenjaju godinama kako stare. [6.]

Dostupnost obuhvaa sve potekoe koje korisnicima sprjeavaju uspjenu interakciju s wukljuujui vizualne, auditorne, psihike, fizike, kognitivne i neuroloke potekoe.

Milioni ljudi imaju potekoe koje imaju utjecaja na njihovo koritenje Internetom. Trenutno vweb mjesta imaju ogranienja koja osobama s potekoama oteavaju uspjenu interakciInternetu. Kako se sve vie obraa pozornost na dostupnost tijekom izrade web aplikacija, o potekoama su u mogunosti uspjenije koristiti se Internetom.

Web dostupnost takoer koristi osobama koje nemaju potekoe. Npr. kljuni princip dostupnosti je dizajniranje web mjesta i softvera tako da budu fleksibilni na razne koriszahtjeve, preformanse i situacije. Ta fleksibilnost takoer koristi ljudima bez potekoa u ra

situacijama, poput osoba sa sporim Internet konekcijama, osoba s privremenim poteko poput slomljene ruke, te osoba kojima se sposobnosti mjenjaju zbog starenja.

Zato je web dostupnost toliko vana?

Internet je resurs kojemu znaaj ubrzano raste u raznim aspektima naeg ivota: obrazozapoljavanje, vlada, ekonomski sektor i poslovanje, briga o zdravlju, rekreacija itd. VanoInternet bude dostupan tako da omoguuje jednaku pristupnost i mogunost interakcije korisn

s potekoama, kao i onima bez njih. Dostupnost takoer moe pridonijeti korisnicim potekoama da se aktivnije prikljue drutvenom ivotu. [6.]

Internet nudi razne mogunosti bezprimjernog pristupa informacijama i interakciji mnogih l potekoama. Granica dostupnosti auditivnih i vizualnih medija moe najlake biti savladanuspjeno implementirane dostupne web tehnologije.

5


6/57

Mjerila iskoristivosti i dostupnosti

Iskoristivost je mjerenje jednostavnosti kojom razliiti ljudi postiu zadani cilj sluei seodreenim alatom u naem sluaju web stranicom. Iskoristivost web stranice mjeriti ete slje

kriterijima, a da bi procjenili uspjenost same implementacije dizajna moramo si postaviti pitankoja e nam dati uvid u zadovoljstvo korisnika: [7.]

Jednostavnost uenja

Kako brzo korisnik koji se prvi put susree s naom web stranicom moe naukoristiti osnovne funkcije web stranice?

Da li e se korisnik znati vratiti sa stranice smjetene duboko u navigacijhijerarhiji na naslovnicu (home stranicu)? Da li e se sa lakoom vratiti jedan vie u hijerarhiji doe li na stranicu sa trailice?

Ukoliko koristimo ikone, da li su one razumljive i opeprihvaene?

Da li su uz cijene uvijek oznaene valute, a uz mjere mjerne jedinice? Da li je od jezika mogu i jasno oznaen na svakoj stranici?

Koliko vremena e korisniku trebati da pronae odreeni proizvod, esto postav pitanja, servisni centar, telefonski broj odjela prodaje ili da obavi online kupovin

Efikasnost koritenja

Kada je korisnik ve nauio koristiti nau web stranicu, koliko brzo moe obspecifine zadatke?

Jesu li posjeeni linkovi drugaije oznaeni od onih koje korisnik jo nije posjeti

Moe li se stranica jednostavno odtampati?

Postoji li kazalo stranica i/ili trailica?

6


7/57

Moe li se eljena dodati stranice u omiljene (bookmark, favorite)? Da li su novidljive ve na poetnoj stranici web stranice?

Da li obrazac pamti sve upisane podatke ak i ukoliko je nepotpuno ispunjen?

Koliko je za redovne korisnike pojednostavljena kupovina tono odree

proizvoda?

Da li stranica pamti prilagoene postavke, kao to su veliina slova, eljeni jezimail adresa i sl.?

Lakoa pamenja

Da li e se korisnik koji je ve upoznat sa naom stranicom sljedei put sjeati kona djeluje kako bi je mogao koristiti efikasno ili e raditi iste pogreke kao i put?

Da li su obrasci jasni, a obavezna polja vidljivo oznaena ili korisnik treba ispu poslati obrazac da bi doznao koja su polja obavezna?

Da li e korisnik intuitivno znati gdje se u navigaciji nalaze specifine stranice,to su esto postavljana pitanja ili lokacija poduzea?

Broj i ozbiljnost pogreaka

Koliko esto korisnik ini greke koristei se naom web stranicom i kolikozbiljne te pogreke?

Da li e korisnik bezuspjeno pokuavati kliknuti na sliku sa eljom da je povea

Da li se esto dogodi da korisnik nehotice obrie sadraj koarice ili napusti stran

Da li se recimo moe desiti da je korisnik pogreno uvjeren da je naruio proizvonas kontaktirao?

Zadovoljstvo korisnika

Je li korisnik zadovoljan koritenjem web stranice?

7


8/57

Da li je prilikom interakcije sa stranicom korisnik nesiguran ili nervozan? Isiguran u sebe, a kada eventualno doe do pogreke sa lakoom interpretira povinformaciju web stranice i uspjeno nastavi rad.

Da li pregledava tekst znajui da su najvanije informacije one najistaknutijskrola gore-dolje, preskae i nasumice zapoinje itati paragrafe?

8


9/57

Dostupnost mrenih sadraja, pojam je koji u interakciji raunala i ovjeka ukazudostupnost raunalnog sistema ljudima sa posebnim potrebama. Pri tome se potekoe odno probleme sa vidom, sluhom, spoznajnim sposobnostima, motorikim potekoama i na potekoama koje sa sobom nosi starost. [8.]

Dostupnost je povezana sa idejom univerzalnog dizajna , tj. initi stvari dostupnima kolikomogue, to iroj skupini ljudi.

Udio ljudi sa posebnim potrebama vei je nego se misli, stoga zanemariti njihove potrebe i ne im upotrebu internet stranica jednostavnim, znailo bi izgubiti veliki potencijal i dobar dio t Npr. ve u dobi od 45 god osoba poinje prolaziti kroz promjene uslijed starenja, uklju potekoe pri itanju, raspoznavanju boja i kontrasta, te osjea potrebu za vie svjetla.

etiri su principa koji nam omoguavaju kreaciju stranica dostupnim svima:

Sadraj mora biti vidljiv, uoljiv i jasan

Elementi korisnikog suelja moraju biti operabilni

Sadraj i elementi korisnikog suelja moraju biti razumljivi

Sadraj mora biti dovoljno robustan kako bi radio na sadanjim i buduim tehnologijam

9


10/57

3. Dizajn usmjeren korisniku

Kao web dizajneri moramo najprije osigurati da je naa stranica dovoljno jednostavnasadri upute za koritenje, tako da se korisnici iz nae ciljane trine skupine mogu bez

problema sluiti s njom.

Dizajn usmjeren korisniku (User-centered design ) je ujedno i tehnika i filozofija koja potrebekorisnika stavlja na primarno mjesto.

Ovakav dizajn ukljuuje ispitivanje potencijalnih korisnika nae stranice, i to prije negozapoeto pisanje HTML koda stranice. Cilj ispitivanja je saznati to se korisnicima svia, a tj. saznati njihove nade i oekivanja u vezi nae stranice, te takoer saznati uspjenost interkorisnika i postojeih tehnologijama. Strunjaci za iskoristivost znaju kako sistematski potakve informacije sakupljene od potencijalnih korisnika, te ih pretvoriti u konkretne prijedlodizajnere web stranica.

Postoji vie alata za sakupljanje informacija od korisnika, ali informacije koje bi nas mogle zasu podjeljene u vie manjih skupina: [2., str. 32-34]

Minimalna potrebna funkcionalnost

to korisnik sve mora imati da bi se mogao normalno koristiti stranicom? to vie dedodamo suelju, postaje sve kompleksnije i sve ga je tee intuitivno koristiti. Trebfokusirati na to to korisniku treba radi jednostavnog intuitivnog koritenja suelja, a

postepeno dodavati nove karakteristike. Ovakav pristup takoer omoguava korisniku dvremenom sve bolje upoznaje sa sueljem.

Korisnikova ogranienja

10


11/57

Koja sve ogranienja i limite imaju korisnici nae web stranice? Uobiajena ogranienodnose na brzinu internet konekcije koju korisnik posjeduje, tip web pretraivaa, aplik poput PDA ili WebTV ureaja, hardware, dodaci programima (plug-in), te na platforme. Web dostupnost treba omoguavati svim naim korisnicima pristup sadrajustranice.

elje korisnika

to ele korisnici nae web stranice? Da li ele karakteristike koje e utedjeti vrijeme, poetnici koji ele dodatna objanjena kako koristiti odreene karakteristike, bez obzutroeno vrijeme? Da li ele kompleksnu grafiku jer imaju internet konekciju velikih brzili se ipak spajaju na Internet od kue s 56k modemom, te preferiraju jednostavnije stra

minimalnim grafikim karakteristikama?

Navike korisnika

Na koji nain korisnici obavljaju svoje zadatke na stranici? Da li koriste nama konkurstranicu, te da li su zadovoljni njome? Da li naa stranica u svom dizajnu sadri aplikkoje korisnici bez razmiljanja s lakoom (in their sleep ), ime skrauju vrijeme pronalaska odraenih informacija?

to korisnici ne vole

to korisnici ne vole vezano za nau stranicu ili stranice slinim naoj? Da li ne vole ka pretraivanje sporo zbog preoptereenog servera, loe organiziran dizajn sadraja, oskgrafiko suelje.....

Privatni podaci

Najvanije pitanje, tko su nai korisnici? Kojoj ciljnoj skupini ljudi je namjenjen dizajnweb stranice? Kolika je visoko njihovo tehnoloko obrazovanje? Koliko raunala imajkue, na kojim platformama.... Postoji jo mnogo slinih pitanja, ali generalna idesakupiti to vie informacija o potencijalnim korisnicima nae stranice. Ti podac

11


12/57

omoguiti lake raspoznavanje i kategoriziranje, te fokusiranje na zadovoljavanje poosoba ciljane skupine.

12


13/57

4. Smjernice dostupnosti

4.1. Web korisnici

Web stranice imaju dvije vrste korisnika: ciljana populacija prema ijim potrebamdizajnirana stranica, te potencijalno veu skupinu koja posjeuje stranicu jer joj moe pris Naa namjera je dizajniranje stranice za ciljanu populaciju, ali ipak ne treba zaboraviti o populaciju potencijalnih korisnika. [1., str. 67-80]

4.1.1. Razumjevanje i definiranje web korisnika

Populacija koja posjeuje web stranice je najee populacija koja koristi i ostale intservise poput e-maila, raznih chatova, internet bankarstvo, slanje podataka i slino. Trenutnokorisnici Interneta veinom imaju vie obrazovanje. Muka populacija je u veini, ali u nvrijeme uvelike raste broj enskih korisnika Interneta, pogotovo kod mladih. Naravno, statistdrastino mijenja jer Internet postaje globalno dostupan irom svijeta, pogotovo putem moureaja.

Definiranje korisnika je kljuno u pripremi dizajniranja web stranice. Korisnikov profil e ujecnain dizajniranja suelja. Doivljaji, iskustvo, karakteristike i potrebe korisnika mogu utjecati na odluke vezane za dizajn cijelog web mjesta, ali i pojedinih stranica. Korirazmatramo s obzirom na individualne i grupne razlike. Individualne razlike ukljuuju sposobindividualne faktore, dok se grupne karakteristike odnose na nacionalni jezik i kulturoloke fa

Prepoznavanje tih razlika i njihovo indentificiranje prije same izrade stranice, omoguujuizradu odgovarajueg suelja i interakcijskog stila. Uspjeni dizajn suelja, uzima u obzir sposposobnosti i limite korisnika web mjesta, ukljuujui sposobnost apsorbiranja, pronalashvaanja odreenih informacija. Za evaluaciju suelja, jednostavije je izabrati testne sudjelov

13


14/57

koji su reprezentativni nama ciljanoj skupini, ako ve unaprijed znamo vane karakteristskupine.

Da bi generalizirali profil odreene skupine, moramo provesti sljedee zadatke:

1. Prepoznati bitne individualne razlike

2. Prepoznati i specijalizirati spoznajne mogunosti i ogranienja

3. Napraviti definiciju i kategorizaciju ciljane publike

4.1.2. Prepoznavanje individualnih razlika

Prvi zadatak je otkriti koji faktori utjeu na nain na koji korisnici koriste Internet. Ljurazlikuju po mnogoemu, te razlike mogu biti mentalne sposobnosti, temperament, motivaBitno je karakterizirati korisnika po ovim znaajkama radi postavljanja dizajnerskih ograntijekom izrade suelja.

Individualne razlike se mogu grupirati u etiri kategorije:

1. Znanje, iskustvo i vjetina

2. Osobni faktori

3. Fiziki i demografski atributi

4. Korisniko poznavanje web tehnologija

Relativna vanosti ovih faktora je determinirana tematikom nae projektne web stranice. Npr. zi vjetina lakog svladavanja problema bi bila potreban za kompleksne sustave orijenttransakcijama i odluivanju, dok bi osobne razlike imale vei utjecaj na uspjenost web strorijentirane zabavi. Fiziki i demografski atributi bi bili vrlo vani za web mjesto dizajniravizualno oteenu populaciju.

14


15/57

4.1.3. Spoznajne mogunosti i ogranienja

Internet je postao dominantno orue informacijske kulture. U ovoj kulturi, informacesto artikl ili proizvod, a efikasnost u pohranjivanju, organiziranju i upravljanju informacija potrebna za prihvatljiv nivo produktivnosti i natjecateljsku prednost. U svim sektorim

informacijske kulture, bilo to u poslovanju, obrazovanju ili vladinim organizacijama, Inter postao centralno orue za obradu i manipulaciju podacima. Kao dizajneri, moramo uzeti ukorisnika spoznajna i perceptualna ogranienja, te pokuati shvatiti kako ljudi procesinformacije u interaktivnom okruenju.

Postoji velika raznolikost u individualnoj inteligenciji, obrazovanju i iskustvu, ali takoer poneke osnovne univerzalne ljudske karakteristike procesuiranja informacija. Te karakterimogunosti i ogranienja, utjeu na nain na koji ljudi pohranjuju, pamte i manipuliraju poda

to na posljetku ima utjecaja i na web dizajn.

Ako elimo napraviti dizajn koji e privui panju korisnika na odreeni sadraj, te optim pronalazak njegove pozicije na ekranu, to moemo postii npr. koristei odreenu arku bo prikaz linka, time zainteresirati korisnika i uvelike poveali anse da e taj link biti primjeenostalih.

4.1.4. Kategoriziranje publike

Definiranje ciljane publike za danu web stranicu znai generiranje dokumenta u kojespecijalizirane bitne karakteristike, te kako te specijalizirane informacije mogu utjecati na odizajnera. Ako nismo u stanju definirati kako identificirana korisnikova karakteristika utjedizajnersko odluivanje, onda ta karakteristika ne bi trebala ostati dijelom korisnikova pr Nakon to kreiramo profil ciljane publike, sljedei korak je kategoriziranje u razne skupinkategorizacija bi trebala biti bazirana na kljunim obiljejima poput starosti, visini poznavanj

tehnologija, vrsti posla, nacionalnom jeziku ili kulturi. Vrsta i veliina svake dobivene skupinam pomoi prilikom odreivnja vrsta stilova suelja potrebnih za uspjeh web mjesta. Npr. aciljana skupina sastoji od 50% ljudi koji priaju engleski i 50% ljudi koji priaju hrvatskimjesto e trebati biti dostupno na dva jezika, te dizajnirano za dvije razliite kulture.

15


16/57

16


17/57

4.2. Standardi dostupnosti

W3C (World Wide Web Consortium) postavlja internacionalne standarde za Internet. NWeb Accessibility Initiative (WAI) objavljuje opsene smjernice za izradu dostupne web strani

Web accessibility initiative (WAI) smjernice dostupnosti

WAI ne postavlja ogranienja i restrikcije izgleda i stila web mjesta, ali zahtjeva da web m bude dizajnirano tako da ga je mogue pregledavati standardnim web tekstualnim preglednSmjernice su kategorizirane u 3 grupe kao to je prikazano ispod: [9.]

Grupa A

Ovo je osnovna grupa koja treba biti ispunjena kod izrade bilo kojeg web mjesta. Ako je strnapravljena po smjernicama grupe A, trebala bi bez problema raditi u standardnim preglednicima, te bi veina hendikepiranih korisnika trebala bez potekoa uspjeno kstranicu.

Razne slike, video ili muzika bi terebali imati tekst alternativu za preglednike koji ne m prikazivati tu vrstu media. Trebalo bi omoguiti uspjeno pregledavanje svih linkova u tekstuweb preglednicima, te treba staviti tekst linkove koji se ponavljaju u navigacijsku mapu web m

Grupa AA

Glavna pretpostavka ove grupe je pravilno koritenje HTML koda. Treba koristiti standardne radi kontrole izgleda i prezentacije stranica. Standardni stilovi (npr. CSS) kontroliraju veliinu poziciju, pozadinu i margine. Tekstualno orijentirani web preglednici e ignorirati standstilove, ali e se moi prikazati stranica ako je ispravno napisana.

Grupa AAA

Zadnja grupa preporua koritenje mnogih detalja koji e uiniti stranicu dostupnijom korisni potekoama. itatelj moda nee moi prepoznati dva susjedna linka, stoga treba imeu njih neki tekst.

17


18/57

WAI preporua koritenje navikacijskih traka radi lake orijentacije na stranicama web mzajedno s oznakama koje pokazuju na kojoj se poziciji nalazimo na web mjestu. Ostali dukljuuju kreiranje logikog poretka linkova i formi na stranici, tako da se korisniku omkretanje po stranici sa Tab tipkom.

Smjernica 1. Pruanje odgovarajuih alternativi zvunom i vizualnom sadraju.

Treba osigurati tekstualni sadraj koji, prilikom prezentacije publici, u sutini sadrfunkcije i izraava istu svhu kao i zvuni ili vizualni.

Iako neki ljudi ne mogu izravno koristiti slike, video, zvuk i slino, mogu koristiti stranicesadre ekvivalentne informacije zvunom ili vizualnom sadraju. Te ekvivalentne informmoraju imati istu svrhu kao i informacije zvunog, tj. vizualnog sadraja. Stoga, tekst ekvivalsliku strelice prema gore koja pokazuje preme sadraju stranice, moe biti npr.Idite na sa

stranice. U nekim sluajevima, ekvivalent bi trebao takoer opisivati izgled vizualnog sa(npr. za sloene dijagrame ili plakate) ili zvuk koji je koriten u zvunom zapisu (npr. zvukovsu koriteni u obrazovanju).

Ova smjernica naglaava vanost pruanja tekst ekvivalenata ne-tekstualnim sadrajima (unaprijed snimljen zvuk, video). Mo tekstualnih ekvivalenti lei u njihovoj sposobnosti dadostupne razliitim ljudima s potekoama. Umjetni govor je kritian za pojedince koji su slijemnoge ljude s potekoama itanja koje esto prate kognitivna oteenja, potekoe uen

gluhoa. Braillovo pismo je kljuno za pojedince koji su gluhi i slijepi, kao i za moge pojedin je jedini invaliditet sljepoa. Tekst prikazan vizualno pogoduje korisnicima koji imaju poteksluhom, ali i ostaloj veini web korisnika.

Pruanje ne-tekstulanih ekvivalneti (slike, video i prethodno snimljenog zvuka) teksta, ta pogoduje nekim korisnicima, osobito onima koji imaju potekoe u itanju. U video i vizu prezentacijama, vizualne akcije poput govora tijela mogu biti u pratnji nedovoljno jasnih informacija da bi prenijeli istu informaciju. Ako te vizualne informacije nisu popraene verbopisima, ljudi koji ne mogu vidjeti vizualni sadraj, nee ga moi razumjeti.

18


19/57

Smjernica 2. Ne treba se oslanjati samo na boju.

Prvo se treba osigurati da su tekst i grafika razumljivi kada se pregledaju i bez boje. Akorisi samo boja da bi se prenijela informacija, ljudi koji ne mogu razlikovati odreene boje koji koriste ureaje koji ne prikazuju boje, nee primati informacije.

Kada su boje koritene u prikazu stranice slinih nijansi, postoji mogunost da nee pruiti dokontrast ako su gledane jednobojnim monitorima, ili od strane korisnika s razliitim poteko prepoznavanju nijansi boja.

Smjernica 3. Pravilno koritenje oznaka i standardnih stilova

Treba oznaiti dokument odgovarajuim strukturalnim elementima, te kontro prezentaciju stilom, a ne prezentacijskim elementima i atributima.

Nepropisno koritenje oznaka suprotno specifikaciji sprjeava dostupnost. Pogreno koroznaka za prezentacijske efekte (npr., koritenje tablice za prikaz stranice ili zaglavlja za promveliine fonta) oteava korisnicima specijaliziranih softvera razumjevanje organizacije strannavigaciju stranicom.

Programeri sadraja mogu biti u iskuenju da formatiraju tekst za uspjeno koritenje u st preglednicima, ali moraju biti svjesni da takvi postupci esto uzrokuju probleme dostupnomoraju razmisliti da li je formatiranje teksta za starije preglednike toliko kritino da bi n

korisnicima stranica bila potpuno nedostupna.

Smjernica 4. Pojanjavanje uporabe izvornog jezika

Treba korisitit oznake koje olakavaju izgovor i tumaenje skraenog ili stranog jezika. programeri sadraja oznae promjene izvornog jezika, sintetizeri govora i braille ureautomatski mogu prebaciti na novi jezik, te uiniti dokument dostupnijim meunarokorisnicima.

Programeri sadraja bi trebali identificirati glavni izvorni jezik dokumenta (koritenjem oznHTML zaglavljima). Programeri sadraja takoer trebaju pruiti potrebna objanjenja kraakronima.

19


20/57

Oznake izvornog jezika omoguuju trailicama pronalazak kljunih rijei i prijevod dokumeljeni jezik. Onake izvornog jezika takoer poboljavaju itljivost Web-a za sve ljude, ukljuone sa potekoama uenja, kognitivnim potekoama i ljudima koji su gluhi.

Kada kratice i rijei na izvornom jeziku nisu identificirane, moe doi do pogrenog tumakoristei govorne sintetizatore ili Braillovo pismo.

Smjernica 5. Izrada stranica koje se skladno transformiraju.

Uvjerite se da tablice imaju potrebne oznake da bi bile transformirane preglednicimdostupnost i drugim preglednicima.

Tablice se trebaju koristiti za oznake tabularnih informacija. Programeri sadraja trebaju izbjenjihovo koritenje za prikaz izgleda stranice.

Neki web preglednici doputaju korisnicima navigaciju kroz elije tablica i pristup zaglavljiostale informacije vezane za tablice. Ako nisu odgovarajue oznaeni, te tablice nee dati krisnodgovarajue informacije.

Smjernica 6. Provjerite da se stranice s novim tehnologijama transformiraju skladno.

Osigurajte da su stranice dostupne i kada novije tehnologije nisu podrane ilonemoguene.

Iako programeri sadraja potiu koritenje novih tehnologija koje rjeavaju probleme postehnologije, trebaju znati kako napraviti stranice da rade i na starijim web preglednicima i mogu uspjeno itati i ljudi kojima su te opcije iskljuene.

Smjernica 7. Osigurati kontrolu korisnika sadraja osjetljivog na promjenu.

Treba osigurati da se kretanje, treptanja, listanje ili automatsko auriranje stranice mzaustaviti.

Neke osobe sa kognitivnim ili vizualnim potekoama ne mogu proitati tekst u pokretu. Krteksta moe izazvati takvo odvlaenje panje da ostatak stranice postaje neitljiv za ljukognitivnim potekoama. Osobe s fizikim potekoama moda nisu u mogunosti za b precizno kretanje miom za interakciju s objektima u pokretu.

20


21/57

Smjernica 8. Osiguranje direktne dostupnosti ugraenih korisnikih suelja.

Uvjeri te se da korisniko suelje slijedi naela dostupnog dizajan: ureajno-neovisan pfunkcionalnosti, operabilnost tipkovnice....

Kada umetnuti objekt ima vlastito suelje, suelje kao suelje samog preglednika mor

dostupno. Ako se suelje umetnutog objekta ne moe napraviti dostupno, mora se pruiti alterdostupnog rjeenja.

Smjernica 9. Dizaj za ureajnu-neovisnost.

Korisite znaajke koje omoguuju aktivaciju elemenata stranice putem razliitih ulaureaja.Ureajno-neovisan pristup znai da korisnik moe biti u interakciji sa korisnikim agili dokumentom s preferiranim ulaznim (ili izlaznim) ureajem mi, tipkovnica, glas i dPrimjerice, ako se formi kontrole moe pristupiti samo pomou mia ili slinog pokazivaureaja, netko tko koristi stranicu sa glasovnim naredbama, ili tipkovnicom, ili nekim drugi pokazivaim ulaznim ureajem nee moi koristiti stranicu.

Smjernica 10. Koritenje pristupana rjeenja.

Koristite pristupana rjeenja tako da starije tehnologije i preglednici mogu uspjfunkcionirati.

Naprimjer, stariji preglednici ne podravaju navigaciju praznim web prozorima, te stariji koitaju liste uzastopnih linkova kao jedan link. Ovi aktivni elementi su zato teko pristupani inepristupani. Takoer, mjenjanje trenutnog prozora ili novi skoni prozori mogu dezorijenkorisnika koji ne vidi to se dogaa zbog potekoa s vidom.

Smjernica 11. Koritenje tehnologija i smjernica.

Koristite W3C tehnologije (prema specifikacijama) i slijedite smjernice. Tamo gdjemogue koristiti W3C tehnologije, ili to rezultira materijalom koji se ne transformira slijedno

pruiti alternativnu verziju sadraja koji je dostupan.

Mnoge ne-W3C tehnologije (npr. PDF, Shockwawe, itd.) zahtjevaju gledanje s ugraenim dod(plug-in). esto, te formate je nemogue pregledati ili navigirati s standardnim korisnagentima. Izbjegavanje ne-W3C i ne standardnih znaaji (vlasniki elementi, atributi, svojst

21


22/57

ekstenzije) e teiti veoj dostupnosti stranice za iri spektar ljudi koji koriste vei broj rhardvera i softvera. Kada se moraju koristiti nepristupane tehnologije, mora biti pruen ekvidostupne stranice.

Smjernica 12. Osiguravanje sadraja i orijentacijskih informacija.

Osigurajte sadraj i orijentacijske informacije za pomo korisnicima pri shvaanju slostranica ili njenim elemenata.

Grupiranje elemenata i pruanje kontekstualnih informacija o odnosima meu elementima mokorisno za sve korisnike. Interpretacija sloenih relacija izmeu pojedinih dijelova stranice predstavljati problem kod korisnika s kognitivnim i vizualnim potekoama.

Smjernica 13. Osiguranje jednostavnih orijentacijskih mehanizama.

Osigurajte jednostavne i konzistente navigacijske mehanizme orijentacijske informnavigacijske trake, web mapu... radi osiguranja da e osoba pronai ono to trai na stranicam

Smjernica 14. Uvjerite se da su dokumenti jednostavni i jasni.

Pobrinite se da su dokumenti jednostavni i jasni, tako da budu lake razumljivi. Dosljizgled stranice, prepoznatljiva grafika, i lako razumljiv jezik korisni su za sve korisnike. Konkoni pomau ljudima s kognitivnim potekoama ili s potekoama itanja. (Meutim, treba osi da slike imaju tekstualne ekvivalente za slijepe osobe ili osobe sa slabim vidom).

Koritenje jednostavnog i jasnog jezika promovira uinkovitu komunikaciju. Pristup napinformaciji moe biti problem ljudima koji imaju kognitivne potekoe ili potekoe u uTakoer, koritenje jednostavnog i jasnog jezika koristi ljudima koji imaju drugaiji materinji ukljuujui osobe ija je primarna komunikacija jezik znakova.

22


23/57

5. Smjernice upotrebljivosti

Postoje razne vrste smjernica iskoristivosti. Postoje smjernice vezane sa mobilne tehnolza razne aplikacije, internet poslovanje, testiranje iskoristivosti, za sve dijelove web tehnolo

Nas zanimaju openite smjernice za web dizajn. I u tom sektoru postoji mnogo autsmjernicama, koje variraju brojem. Odabrao sam smjernice od amerike organizacije za zdraljudske resurse (United States Department of Health and Human Services ) koje su napravljene premanajnovijim istraivanjima na tom podruju.

Tko sve ima koristi od smjernica iskoristivosti?

Smjernice imaju veliki znaaj za 4 grupe ljudi: dizajnere, specijaliste za iskoristivost, menad

za ispitivae iskoristivosti web mjesta. [10.]Dizajneri

Dizajneri pogotovo mladi i neiskusni iz smjernica mogu dobiti uvid u sve problememoraju uzeti u obzir prilikom planiranja i dizajniranja web mjesta. Oslanjanje na smjernice jeisplativije nego pouzdati se u individualno miljenje koje se ne temelji na dokazanim injen putem testiranja iskoristivosti.

Specijalisti za iskoristivostSmjernice pomau specijalistima za iskoristivost prilikom procjene dizajna web mj

Naprimjer, specijalisti za iskoristivost se mogu sluiti smjernicama kao dodatnom pomoi tij procjenjivanja dizajna i efektivnosti web mjesta.

Manaderi

Smjernice e pruiti menaderima dobar pregled i potpuno razumjevanje irine iskorist

i problema s kojima su se susreli web dizajneri prilikom kreiranja web mjesta.

Ispitivai iskoristivosti

23


24/57

Ispitivai koji procjenjuju i testiraju dizajn web mjesta, pomou ovih smjernica muvidjeti gdje je potrebno novo istraivanje, tj. na koje segmente je potrebno proiriti trenistraivanje, te na temelju smjernica kreirati vrlo bitna testna pitanja.

Smjernice pokrivaju sljedea podruja:

Proces dizajniranja i evaluacijaPostoji nekoliko problema vezanih za iskoristivost, i procedura koje zahtjevaju posebnu ptijekom izrade i dizajniranja web mjesta.

Najvaniji problem s kojima se tu susreemo su postavljanje jednostavnih i jasnih ciljeva, odreivanje korisnikih elja i potreba, postavljanje ciljeva vezanih za iskoristivost, te pruupotrebljivog i jasnog sadraja.

Optimiziranje korisnikovog iskustvaWeb mjesta bi trebala biti dizajnirana tako da omoguuju i pomau efektivnoj interakciji izovjeka i raunala. Dizajneri bi se trebali potruditi da smanje obaveze potencijalnog korisnikada uspjeno iskoriste dostupne web tehnologije. Korisnici e efektivno koristit web mjesto kainformacije prikazane prikladnim formatom, te kada je organizacija sadraja intuitivna.

Posjetitelji ne bih trebali ekati vie od nekoliko sekundi da se stranica uita, te tijekom ektrebali bi dobiti adekvatnu povratnu informaciju.

DostupnostWeb mjesto bi trebalo biti dizajnirano tako da bude dostupno svima, ukljuujui osobe s vizuaauditornim, psihikim, fizikim, kognitivnim i neurolokim potekoama. Generalno, to osiguravanje koritenja uobiajenih pomonih tehnologija na web mjestu.

Hardver i softverDizajneri poput to imaju na umu korisnikove potrebe za specifinim informacijama, trebaju o pozornost i na ogranienja koja se tu pojavljuju zbog hardvera, softvera, te brzine internet kon Na dananjem tritu, prevladavaju operativni sustavi Windows XP i Windows Vista, te naj posjetitelji koriste najpoznatije web pretraivae. To je vrlo bitno uzeti u obzir, imajui na um90 posto posjetitelja ima rezolucije monitora postavljene na 800x600, 1024x768 ilil 1280x102

24


25/57

Unutar granica dostupnog vremena, novca i resursa, teko je dizajnirati web mjesto koodgovarati svima. Stoga treba prikupiti informacije o hardveru i softveru ciljane skupine, tj. potencijalnih korisnika, te pokuati maksimizirati efektivnost dizajna web mjesta.

Poetna stranica

Poetna stranica se razlikuje od svih ostalih stranica na web mjestu. Dobro konstruirana i dizaj poetna stranica, ostavalja na posjetitelja dobar poetni dojam.

Ona bi trebala jasno i nedvojbeno prikazivati cilj i namjeru web mjesta, te prikazati opcije kdostupne. Dizajneri bi trebali omoguiti jednostavan pristup poetnoj stranici, sa svih podstweb mjesta.

Izgled straniceSve stranice bi trebale biti strukturirane da budu lako shvatljive. To ukljuuje pozicionielemenata u redosljedu koji reflektira njihov znaaj.

Dizajneri bi trebali pozicionirati vanije elemente slijedno prema centru i vrhu stranice. Svi ele bi trebali biti poravnati. esto je dobra ideja osigurati da stranica ima dovoljno praznog (bi prostora prevelika koliina zahtjeva preestu uporabu klizne trake, dok premalo praznog prdaje izgled prenatrpanog suelja.

Navigacija Navigiranje stranicom se odnosi na metode koje se koriste prilikom traenja odreene informna web mjestu. Navigacijska stranica se koristi za pomo korisnicima prilikom traenja odrestranice.

Navigacijske znaajke i sheme trebaju omoguiti posjetiteljima uspjeni pronalazak i pinformacijama. Dizajneri trebaju pruiti mogunost koritenja web mape, te efektivnu povinformaciju o poziciji na kojoj se nalaze unutra web mjesta.

Klizne trake i listanje stranicaDizajeri moraju odluiti, tijekom poetne faze dizajniranja, da li e kreirati duge stranicezahtjevaju uzastopno koritenje klizne trake, ili krae stranice koje zahtjevaju listanje (mjenjaje pozicije izmeu web stranica).

25


26/57

Ta odluka e se temeljiti na pruavanju primarne grupe korisnika i tipova funkcija web m Naprimjer, stariji korisnici sporije koriste kliznu traku nego mlai korisnici; stoga e duge stuvelike usporiti njihovo pretraivanje.

Zaglavlja, naslovi i oznakeVeina korisnika troi znaajnu koliinu vremena pretraujui (eng. scanning) rae nego iinformacije. Dobro dizajnirana zaglavlja uvelike pomau prilikom pretraivanja i itanja tekstusadraja. Dizajneri trebaju teiti koritenju jedinstvenih i opisnih naslova, te koritenju to broja naslova, da bi korisnik to lake pronaao eljenu informaciju.

LinkoviKorisnici u potrazi za informacijama naee odaberu hipertekstualni link na poetnoj stranicrezultira uitavanjem nove podstranice.

Da bi osigurali efektivno koritenje linkova, dizajneri trebaju koristiti prepoznatljive oznake linte osigurati tono odredite odabranog linka. Kada je to mogue, trebali bi korisitit tekst umgrafike za linkove jer tekstualni linkovi pruaju detaljnije informacije o odreditu.

Izgled tekstaPostoji nekoliko odluka vezanih za tekstualne karakteristike koje mogu pomoi prilikom osiguspjene komunikacije sa korisnikom:

Koritenje uobiajenih fontova najmanje veliine 12Koritenje teksta crne boje na jednostavnim jednobojim pozadinamaKoritenje pozadinskih boja radi lakeg shvaanja grupiranja vezanih informacija

ListeUporaba lista je esta na web stranicama. To mogu bit liste, npr. ljudi, lijekova, kazarestorana... Svaka lista bi trebala biti jasno objanjena, te bi trebala imati opisni naslov.

Lista bi trebala biti formatirana tako da ju je jednostavno pretraivati. Slijed elemenata litrebao biti takav da maksimizira preformanse korisnika, to u najeem sluaju znai da najelementi liste trebaju biti pozicionirani na vrhu.

26


27/57

Grafiki elementi i kontrole (widgets)Da bi uspjeno komunicirali sa web mjestom, korisnici esto koriste razne grafike elementewidgets). Najee koriteni grafiki elementi i kontrole ukljuuju gumbe, kvadratioznaivanje, padajue izbornike i polja za unos podataka. Dizajneri bi trebali osigurati da su grelementi koriteni u skladu sa standardima.

Grafika, slike i multimedijaGrafika se koristi na mnogim, ako ne i svim web stranicama. Kada se koristi ispravno, grunaprjeuje shvaanje i uenje. Vana slika koja se prikazuje na veini stranica web mjesta jeorganizacije. Kada se koristi odgovarajua animacija, poeno je da se najavi njezin poetak.

Ponekad je potrebno oznaiti slike tako da ih korisnici lake razumiju. Testiranje iskoristivotrebalo koristiti tako da se osigura da slike na web mjestu pruaju adekvatne informaci

mnogim sluajevima, potrebna su dodatna objanjenja zajedno uz dijagrame i grafikone radi razumjevanja.

esto nije dobra ideja koritenje slika kao pozadine itave stranice. Sloene pozadinskeusporavaju uitavanje stranice, te mogu smetati tijekom itanja teksta.

Pisanje web sadrajaSadraj je najvaniji element web mjesta. Ako sadraj ne prua posjetitelju informaciju koju bez obzira na kvalitetu dizajna web mjesta, on e ga napustiti.

Prilikom kreiranja sadraja za web mjesto, trebamo koristiti poznate rijei, te izbjegavati koriargona. Ako postoji potreba za upotrebom akronima i kratica, moramo osigurati da u u potprazumljivi, te da su dostupna njihova objanjenja.

Organizacija sadraja Nakon to smo sigurni da je sadraj napisan upotrebljivo, te da je prikladno formatiran za web je da se informacije pregledno organiziraju. Organiziranje sadraja ukljuuje postavljanje kr

informacija na vrh stranice, grupiranje povezanih elemenata, i osiguranje da su sve potinformacije dostupne bez usporavanja korisnika nepotrebnim informacijama. Sadraj trebformatiran tako da omoguuje pretraivanje i jednostavno razumjevanje.

27


28/57

PretraivanjeMnoge stranice omoguuju pretraivanje za odreenim informacijama koje se nalaze na web mKorisnici upisuju kljunu rije u polje za unos podataka (entry field ), najee navedenom kaoPretraivanje ( search box ).

Kada postoje rijei na web stranici koje se podudaraju sa zadanim kljunim rijeima, korisn prikazuju odredita gdje ih moe pronai. Pretraivanje bi trebalo biti omogueno na svakoj sweb mjesta.

Testiranje iskoristivostiPotrebno je uzeti u obzir dvije znaajke kod testiranja iskoristivosti web mjesta. Prva je, osigura najbolja mogua metoda testiranja. Generalno, to je metoda gdje su reprezentativni kou interakciji sa reprezentativnim sadrajem. Testni podaci sadre informacije o uspje

korisnikog pretraivanja, zajedno sa njihovim ukupnim zadovoljstvom dizajnom.Druga bitna znaajka je osiguranje iterativnog pristupa. Nakon to su podaci prvog testiranjdizajnerima, trebaju napraviti promjene, te ponovno testirati web mjesto.

Ogranienja

Iako su veliki napori iz raznih podruja (kognitivna psihologija, raunalna znanost, tehnokomunikacije, iskoristivost) prueni za definiranje ovih smjernica, one nisu primjenjive na sve

sadraja, te nisu stroga pravila kojih se moramo pridravati tiijekom dizajniranja.

28


29/57

6. Dizajn Web mjesta

Korisnicima, web mjesto predstavlja sadraj koji ima svoja ogranienja za provodreenih akcija i ciljeva. Postoji 7 kljunih dizajnerskih problema koji su posebno vani za i

efektivnog suelja web mjesta: [1., str. 127-46]

1. Korisniki-centrirano konceptualiziranje web mjesta

2. Pozicioniranje sadraja

3. Ubrzavanje vremena odaziva

4. Pojednostavljivanje navigacije

5. Osiguranje povjerenja u sigurnost i privatnost

6. Poboljanje vidljivosti web mjesta

7. Odravanje kvalitete

6.1. Korisniki-centrirano konceptualiziranje Web mjesta

Ovisi o tipu stranice i web mjesta, koje ugrauje i njihovu svrhu, posjetitelj stranice biti on-line kupac, preglednik informacija, ita novina, turist, student ili kombinacija navedBez obzira na vrstu posjetitelja, treba se primjeniti korisniko-centrirano konceptualiziranjmjesta ili stranice.

6.1.1. Fokusiranje na korisnika

Dizajner se treba upitati: to trebam uiniti da doem do eljene publike? Odgovorzahtjevati samo razumjevanje korisnika, ve i informacije o posjetiteljima stranice, njiheljama i potrebama. Takve informacije se mogu skupiti on-line ispitivanjima i formamaometanja korisnikove privatnosti.

29


30/57

Fokusiranje na korisnika takoer ukljuuje dizajniranje za korisnikov hardver i softver. Ako publika koristi vie razliitih preglednika, dizajneri se trebaju pobrinuti da njihov dizajn funkc jednako dobro na raznim preglednicima, te na mobilnim i PDA ureajima. Ista pozornost bi t biti upuena na korinikovu internet konekciju. Ako se npr. utvrdi da veina ciljane populacijmodeme sa sporom internet konekcijom, tada vei prioritet poprima smanjivanje veliine dato

sloenosti grafikog suelja stranice ili web mjesta.

6.1.2. Personificiranje Web mjesta

Bitno je ne imati na web mjestu agresivne alate oni koji kre pravila privatnKorisnici trebaju imati opciju da li ele dopustiti personaliziranje svojih servisa. Naprimjer, stza elektronike poslove poput Amazon.com mogu skupiti informacije o navikama svojih kori

iskoristiti ih u slanju raznih ponuda za kupovinu. U ovom sluaju, Amazon.com se pok prilagoditi korisniku predviajui njegove potrebe.

6.2. Pozicioniranje sadraja

Dizajneri sadraja i njegovi autori trebaju od poetka biti u timu za dostupnost i iskoristPrije nego dizajneri kreiraju forme, izgled i stranice, sadraj treba biti specificiran.

6.2.1. Odreivanje ciljeva

Definiranje sadraja web mjesta poinje odreivanjem ciljeva. Osiguranje da su pokorisnika zadovoljene dizajnom web mjesta je vrlo bitno. Ciljevi web mjesta i funkcionalntrebali biti jasno oznaeni na poetnoj stranici, te ne stranicama s koje se nae web mjesto posjetiti. Ova informacije se moe uspjeno pruiti koristei gumbove i kartice na stranicsadre kljune rijei koje naglaavaju funkcionalnost i ciljeve.

6.2.2. Odreivanje zadataka

Odreivanje zadataka koji proizlaze iz odreivanja ciljeva je sljedei korak o dizajniweb mjesta. Tipovi zadataka variraju od generalnih, poput pronalaska informacija, do speci

30


31/57

poput kontakt korisnikog servisa. Dizajneri osim specificiranja zadataka trebaju im odr prioritete. Pri odreivanju prioriteta zadataka, dizajneri mogu odrediti kojim redom funkcionalnost web mjesta prezentirati na poetnoj stranici, te na podstranicama. Naslov st predstavlja bitan zadatak, bitan za ispunjenje odreenog cilja. Definiranje zadataka i tema mnapraviti strukturalnim intervjuiranjem ciljane skupine korisnika.

6.2.3. Organiziranje web mjesta i sadraja

Cilj nije samo organiziranje informacija na jednoj stranici, nego napraviti koherentan sastranice. Web mjesto koje je strukturirano na koherentan nain prestavlja za korisnike struktufunkcionalne mentalne modele sadraja. Ti modeli bi trebali izravno biti povezani sa ciljesadraja i zadacima spomenutim ranije. esto je sadraj web mjesta organiziran da refle

unutarnju strukturu oganizacije, umjesto korisnikih oekivanja od sadajnih tema i zadataka.

6.3. Ubrzavanje vremena odaziva

Vrijeme odaziva je oduvijek bilo vaan faktor koji su dizajneri morali uzeti u obzuspjenu interakciju korisnika i web mjesta. S perspektive iskoristivosti, optimalno vrijeme od je uvjetovano s nekoliko konceptualnih faktora, ukljuujui zadatke koji trebaju biti izvrenikorisnikog iskustva, korisnikih isekivanja, te ostalih korisnikih funkcija. Vrijeme odaziv bitan utjecaj na preformanse korisnika.

Generalno je prihvaeno, da na Internetu, osobe su zadovoljnije kada vrijeme odaziva to kSporo vrijeme odaziva ukljuuje sporo skidanje podataka i sporu internet konekciju. Nar brzina internet konekcije i vremena odaziva nisu u potpunosti pod kontrolom dizajnera web mKvaliteta telefonskih linija, brzina servera i procesora korisnikog raunala su meu glafaktorima koji odreuju brzinu odaziva.

6.4. Pojednostavljivanje navigacije

Web posjetitelji navigiraju na stranici i kroz vie web stranica odreenog web mj Navigacija unutar jedne stranice najee oznaava traenje odreene informacije ili jednos

31


32/57

surfanje. Korisnici navigiraju Internetom radi pronalaska web mjesta koje je tematski vezanjihov cilj, ili da bi pronali mjesto koje je slino mjestu koje su prethodno posjetili.

Ako korisnik posjeti web mjesto i ustanovi da ne moe jednostavno i uspjeno navigirati, nae napusiti to web mjesto i potraiti slino koje odgovara njegovim navigacijskim zahtjevima.dizajner web mjesta moe omoguiti jednostavnu navigaciju? Moemo koristiti neknavigacijskih alata za pojednostavljivanje i poboljanje pretraivanja stranice.

Linkovi

Gumbi i kontrole

Mape web mjesta, popis sadraja, indeksi

Znakovi i povijest posjeenosti

Kljune rijei i trailice

6.4.1. Likovi

Dobro dizajnirani linkovi pokazuju posjetiteljima kako uspjeno navigirati sadrajemmjesta. Ono to pie na linku i gdje je pozicioniran u odnosu nadruge linkove na stranici ima kljunu vanost u njegovoj uspjenostikao navigacijskog alata.

Vrlo je vano da korisnik moe pretpostaviti kuda e ga link preusmjeriti prije neko klikne na njega, s time da moramo uzeti uobzir da s poveanjem broja linkova na stranici se smanjuje njihovauspjenost.

Dizajneri moraju osigurati da linkovi imaju precizna odredita.

Oznake, rijei koritene u nazivu linka, moraju se podudarati snaslovom eljenog odredita.

Slika 1 Vanjski linkovi web mjesta grada Siska

32


33/57

6.4.2. Gumbi i kontrole

Navigacijski gumbi i kontrole, poput nazad i naprijed, su ukljueni na navigactraku web preglednika, te su nekada omogueni i na web mjestu. Kao dizajneri, trebam preferirati da su navigacijske kontrole omoguene samo na pregledniki ili i na web mjestu? Va

imati na umu da suelje preglednika ostaje isto bez obzira na web mjesto koje korisnik posjPoto veina korisnika esto koristi isti preglednik, pretpostavalja se da su upoznafunkcionalnosti i navigacijskim kontrolama preglednika. Ovoj pretpostavci u korist ide i injensva web mjesta ne koriste navigacijske gumbe i kontrole.

Slika 2 Primjer navigacijskih kontrola na web mjestu hrvatske Vlade

6.4.3. Mape web mjesta, popis sadraja, indeksi

Mape web mjesta, popis sadraja i indeksi su sadrajni navikacijski alati koji su dizajnstavljani unutar web mjesta. Dokazano je da se navigacijska uspjenost poveava kada sadrajni navigacijski alati pozicionirani na vrhu web stranice. Usporeujui uspjenost web m popisa sadraja, dokazano je da su bolje preformanse korisnika koji koriste web mape. Kori bilo kojeg od navedenih sadrajnih navigacijskih alata uvelike poveava preformanse korisobzirom na hipertekst bez navigacijskih alata.

33


34/57

Slika 3 Dio web mape web mjesta hrvatske Vlade

6.4.4. Znakovi i povijest posjeenosti

Znakovi se koriste za navigaciju unutar novih okruenja. Dizajneri trebaju omog posjetiteljima da oznae stranicu tako da se znaju naknadno vratiti. Takve funkcije stranice t biti oznaene posebnim ikonama i oznakama koje e posjetitelji moi lako zapamtiti, te ih efekoristiti prilikom povratka na stranicu. Poeljno je da znakovi i ikone imaju karakteristini poput kompleksnih i orginalnih oblika, te da su odvojeni od ostalog sadraja. Ako ikone izgslino i ako nisu odvojene od ostalih ikona i znakova, postoji vea mogunost da e korisnik izkrivu.

Dizajneri bi takoer trebali omoguiti korisnicima mogunost koritenja pregleda pov posjeenosti unutar web mjesta, te izmeu stranica. Stranice bi trebale biti dizajnirane tako da posebne i pamtljive naslove. Pamtljivi naslovi e pomoi korisnicima tijekom pregleda pov posjeenosti jer su lako uoljivi i razlikuju se od ostalih naslova.

34


35/57

6.4.5. Kljune rijei i trailice

Za velika web mjesta, npr. od 20 stranica i vie, dizajneri trebaju omoguiti trailice nakljunih rijei. Dokazano je kada tako velika web mjesta nemaju trailice, korisnici esto od

od pretrage. Trailice najee koriste posjetitelji koji znaju to trae, ali nisu upoznati sa na pretraivanja. Oni trae specifini objekt ili informaciju, a u tom sluaju najlaki na pronalazak je trailica pomou kljunih rijei.

Slika 4 Trailica na web mjestu hrvatske Vlade

6.5. Osiguranje povjerenja u sigurnost i privatnost

Ako kreatori web mjesta skupe privatne podatke posjetitelja i prate njihovo ponazadatak dizajnera je da o tome obavijeste korisnike odmah na poetku. Osiguranje je kljunainternet poslovanja web mjesta. Posjetitelji imaju vie pouzdanja u sigurnost web mjest

izgleda profesionalnije. Preformanse samog web mjesta takoer utjeu na nivo osiguranja.

6.5.1. Privatnost

Kreatori web mjesta bi trebali obavjestiti posjetitelje o metodama kojima prikupljaju poo njihovom ponaanju, te o tome gdje e se korisititi te informacije. Naprimjer, ako secookies 1 ili privremeni ID brojevi koriste za personaliziranje, dizajeneri trebaju obavijestiti o

posjetitelje, te im omoguiti pregled tih informacija putem linka. U nekim sluajevima, pozatajivanje tih informacije, ne samo da je pitanje pristojnosti, ve i legalnosti.

1 Cookies datoteke koje su kreirane i ostaju povezane sa korisnikim interet preglednikom

35


36/57

6.5.2. Osiguranje

Tehnologije osiguranja poput SSL2, su kljune, i mogunost posjeta stranica za osiguranj putem linka poveava povjerenje korisnika. Stranice za internet transakcije trebaju p

mogunost posjeta stranicama koje potvruju transakciju, te ujedno i jednosavni ispis istidokaz same transakcije. Kontakt informacije poput adrese, e-mail adrese i telefonskog broja t biti prikazane na lako uoljivom mjestu. Pri dizajniranju informacije koja je potrebana za zavtransakcije, bitno je ne postavljati dodatna pitanja za informacije koje nisu kljune za transakciju.

6.6. Poboljanje vidljivosti Web mjesta

Odgovornost dizajnera web mjesta, a kasnije i web menadera je ta, da je stranica vidciljanoj skupini potencijalnih posjetitelja. Vidljivost je stoga ujedno i dizajnerski i menadzadatak. Marketinke strategije ukljuuju prijavljivanja stranica popularnim web trailica pridruivanje programima za razmjenu banera. Dizajn moe poveati vidljivost web mjesta c populaciji na mnogo naina, ukljuujui sljedee:

Koristite kljune rijei koje su povezane s domenom

Nemojte sakrivati kljune rijei u pozadini, umjesto toga, postavite ih na vrh eljene stra

Ime web mjesta treba reflektirati sadraj web stranica

Domene graevinskih kompanija trebaju sadravati ime same kompanije

U ostalim sluajevima, kreirajte domenu koju e ciljana populacija lako zapamtiti. iskoristivostpitanja.hr je lako pamtljivo i korisnike asocira na njezinu tematiku, a tiskoristivost.

Na poetnoj stranici stavite podsjetnik da korisnici ne zaborave onaiti (bookmark ) stranicu.

2 Secure Sockets Layer - Protokol razvijen od Netscape-a za slanje privatnih podataka putemInterneta

36


37/57

Na stranicama koje se najvie posjeuju na vaem web mjestu, stavite samo linkovereferenciraju sekundarne stranice istog web mjesta, dok linkove na druge web stra postavite samo na sekundarne stranice

Treba pruiti mogunost pregledavanja stranice na vie jezika za multinacionalnu publik

6.7. Odravanje kvalitete

Postoji uska povezanost izmeu aktualne i pruene kvalitete usluge za internet poslovTo jest, kvaliteta je cilj dizajnera, subjektivna percepcija korisnika bit e jedna od kvaliteta. Ov prikaz nekih dizajnerskih zadataka koje web kreatori i dizajneri trebaju uzeti u obzir akunaprijediti kvalitetu web mjesta:

Osigurajte da su kontakt informacije postavljene na pravilno mjesto

Uinite link na Pomo korisnicima lako uoljivim

Traite od korisnika povrate informacije o zadovoljstvu dizajnom i produktima wmjesta

Sadraj stranice treba biti redovito auriran

Posebno oznaite najnovije informacije

Ukljuite izjavu o garanciji privatnosti

Osigurajte da se web stranice, pogotovo one o potvrdi transakcija, mogu lako isp

Postepeno identificirajte i ugradite nove tehnologije

37


38/57

7. Analiza primjene iskoristivosti i dostupnosti web mjesta

U dosadanjem dijelu ovog zavrnog rada pokuao sam objasniti to tono predstavdefinicije iskoristivosti i dostupnosti web mjesta, kako treba obratiti posebnu pozorno

korisnike, te na koje detalje treba pripaziti tijekom dizajniranja.

Nakon to se sve to uzme u obzir, i dizajnira se web mjesto, da bi bili sigurni u njegovu uspizradu, potrebno je najpraviti testiranje da se otkriju greke koje nisu vidljive na prvi pogled. Pmnogo razliitih metoda testiranja npr. HTML koda web mjesta, kompatibilnosti sa smjerniiskoristivosti i dostupnosti, te ispitivanja posjetitelja o njihovim dojmovima prilikom posjete.

Najpopularnija metoda ispitivanja se naziva heuristika metoda ispitivanja, te sam ju izanadom da u je uspjeno objasniti i primjeniti na odreeno web mjesto. Poto je moj zadaovome radu procjeniti iskoristivost i dostupnost web mjesta dravne uprave, izabrao sam dvmjesta unutar te domene. Web mjesta kojima u pokuati uspjeno procjeniti stupanj iskoristidostupnosti suwww.vlada.hr kao primjer opsenijeg web mjesta sa uspjenom integracijom elemenata, te poto sam iz Siska izabrao sam stranicuwww.sisak.hr kao primjer loije integracijetih elemenata. Iako je slubena stranica grada Siska privlanog dizajna, stupanj njezine iskorisi dostupnosti je nii nego na slubenim stranicama hrvatske vlade. U daljnjem dijelu ovog pokuat u na primjeru odreenih smjernica i metoda to prikazati.

Heuristika metoda ispitivanja iskoristivosti i dostupnosti

Heuristika evaluacija je metoda koja nam olakava procjenu iskoristivosti dizajna sue je brza, financijski nezahtjevna i jednostavna.

Ona je najpopularnija od svih metoda procjene iskoristivosti, te se provodi kao sistematskainspekcija iskoristivosti dizajna suelja. Cilj metode je pronalazak problema i greaka koje su

integrirane u suelje prilikom dizajna. Ukljuuje nekolicinu ljudi koji procjenjuju iskoristivostdizajna prema prepoznatljivim principima iskoristivosti (heuristike). [11.]

Ovaj zavrni rad treba biti samostalni projekt, te zbog tog razloga jedini ispitiva tijekom provoenja ove metode sam ja, iako to umanjuje njezinu tonost.

38
http://www.vlada.hr/http://www.sisak.hr/http://www.vlada.hr/http://www.sisak.hr/


39/57

Razlog uspjenije procjene kada sudjeluje vie osoba, je ta to jedna osoba nee m prepoznati sve probleme. Iskustvo steeno na raznim drugim projektima pokazuje da razliite prepoznaju razliite probleme i nedostatke u dizajnu, te stoga skup procjena od vie ljudobjektivniju sliku. [12.]

Slika 5 prikazuje primjer primjene heuristike metode, gdje je 19 procjenitelja pronalo 16 gvezanih za iskoristivost u sustavu za glasovne povratne informacije prilikom pristupa bankoraunu. Svaki crni kvadrati oznaava jedan problem iskoristivosti primjeen od jednog koriSvaki red predstavlja jednog od 19 ispitivaa, a svaka kolona predstavlja jedan od 16 probKvadrati je crne boje ako je ispitiva naao problem, u suprotnom je bijele boje. Odmah se primjetiti da nema puno preklapanja kvadratia, to znai da su razni ispitivai pronali probleme. Neki problemi su oiti, te e ih primjetiti veina ispitivaa, dok je neke prob primjetilo samo par osoba. Stoga je potrebno ukljuiti vie osoba u ispitivanje, ako elim

toniju procjenu. Prijedlog Jackob Nielsena je da tijekom procjene broj ispitivaa bude izme pet, jer se s poveanjem osoba nakon te brojke uvelike ne poveava suma korisnih informacija

Slika 5 Grafiki prikaz primjene heuristike evaluacije

Heuristiku evaluaciju izvodi vie ispitivaa tako da svaka osoba jednom pregleda sueljenakon to su sve osobe gotove sa ispitivanjem, smiju meusobno komunicirati. Ta procedura j bitna zbog osiguranja da su problemi primjeeni samostalno bez tueg navoda. Rezultati mogu pismenom obliku, tako da svaki ispitiva posebno napie probleme koje je uoio. Izvje

39


40/57


41/57

Slika 6 - Omjer pronaenih problema iskoristivosti s obzirom na poveanje broj ispitivaa

Da bi procjenili toan broj ispitivaa, potrebno je uzeti u obzir ve spomenutu analizu trok profita. Prvi element u takvoj analizi su trokovi provoenja analize, varijabilni i fiksni.

trokovi su oni koje moramo podmiriti bez obzira na broj sudjelovatelja; ukljuujui vri potrebno za planiranje evaluacije, potrebne materijale, te kreiranje izvjetaja ili usmenu prinformacija. Varijabilni trokovi su oni koji se pojavljuju prilikom svake procjene jednog ispitoni ukljuuju plau koju e primiti taj ispitiva, troak analiziranja njegovog izvjea od smenadera te trokove koritenje raunala prilikom obrade informacija tijekom provedbe evalu

Slika 7 Grafiki prikaz analize trokova i profita

Krivulja na Slici 7 nam pokazuje koliko je profit vei s obzirom na trokove koji se pojav prilikom provedbe evaluacije, uzimajui u obzir broj procjenitelja. Optimalni broj procjenitovoj situaciju je etiri, te je profit vei 62. puta od trokova.

41


42/57

10 kljunih heuristika za dizajn korisnikog suelja

Generalne principe za dizajn korisnikog suelja nazivamo heuristikama jer su vie pravila izakoni, nego ve navedene smjernice iskoristivosti. [13.]

1. Vidljivost statusa sustavaSustav bi uvijek trebao pruiti korisnicima informacije o procesima koji se odvijaju, p povratnih informacija u razumnom vremenu.

2. Sistemski ili korisniki jezik?

Sustav treba priati korisnikim jezikom, rijeima, frazama i konceptima poznatim korisnikusistemski orijentiranim jezikom, te informaciju prikazati u prirodnom i logikom poretku.

3. Korisnika kontrola i sloboda

Korisnici esto sluajno odabiri sistemske funkcije, te im je potreban izlaz na nudu napustili to mjesto bez potrebe itanja dodatnog sadraja. Stoga je potrebno omoguiti mogu povratka s gumbom Povratak.

4. Dosljednost i standardi

Korisnici se ne bi trebali brinuti o tome da li razliite rijei, situacije ili akcije imaju razlznaenje. Treba se drati standarda i smjernica prilikom pisanja sadraja.

5. Sprjeavanje pogreaka

Puno bolje od dobre poruke koja javlja greku je paljivo i efektivno osmiljen dizajn koji sprida se problem uope pojavi.

6. Prepoznavanje rae nego vraanje

Potrebno je minimizirati stvari koje korisnik mora pamtiti tako da objekte, akcije i opcije naprvidljivima. Korisnik ne bi morao pamtiti informacije iz jednog dijela teksta u drugi. Instrukuputama sustava bi trebale biti jasno vidljive i jednostavno dostupne korisniku.

42


43/57


44/57

Primjena smjernica i heuristika iskoristivosti i dostupnost naweb mjesta dravne uprave

Kao to sam ve ranije spomenuo, dva web mjesta dravne uprave koje sam izabra

testiranje iskoristivosti i dostupnosti suwww.vlada.hr (slubene stranice hrvatske Vlade) iwww.sisak.hr (slubene stranice grada Siska). To u uiniti na nain da dizajn njihovog suispitam po ve navedenim smjernicama i heuristika, te ih pokuam usporediti.

Nain usporedbe po heuristikama u napraviti tako da u usporedno obraivati web mjetako na najjednostavniji nain prikazati njihove razliitosti.

Vidljivost statusa sustava

Ponimo od poetnih stranica, tj. njihovih zaglavlja. Prvo primjeujemo da je zaglavlje Vlstranice puno bogatije sadrajem. U skladu sa smjernicama iskoristivosti i dostupnosti,trailica, koju ima i stranicawww.sisak.hr , ali nije stavljena u zaglavlje, te je time uveliksmanjena njena vidljivost. Osim toga stranica grada Siska uope nema mogunost koritenjmape, pojmovnika, te bilo kakvih uputa i vodia (help) za pomo korisnicima prilinterakcije. Poto je stranicawww.sisak.hr predviena za korisnike te regije, ne postomogunost prijevoda na engleski jezik, dok Vladine stranice podravaju i tu opciju. Pos

mogunost prijave korisnika kao obinog korisnika ili novinara, te se time otvaraju mogunosti prilikom interacije, dok to slubene stranice grada Siska ne podravaju.

Svaki dio teksta poinje vidljivim i njemu specifinim naslovom teskta. Dizajn ikona na obmjesta je nepromjenjiv prilikom pretraivanja stranice, te time nepotrebno ne zbunjuje korisn

44
http://www.vlada.hr/http://www.sisak.hr/http://www.sisak.hr/http://www.sisak.hr/http://www.sisak.hr/http://www.vlada.hr/http://www.sisak.hr/http://www.sisak.hr/http://www.sisak.hr/


45/57

Slika 8 Zaglavlje poetne stranice web mjesta hrvatske Vlade

Slika 9 Zaglavlje poetne stranice web mjesta grada Siska

Na obje stranice su jasno oznaene ikone dugom bojom kada su selektirane, aliprednost Vladinih stranica je ta, to ikona ostaje jasno oznaena i nakon to se kliknena nju.

45


46/57

Slika 10 Primjer intergacije navigacijskih alata na web mjestu hrvatske Vlade

Slika 11 Primjer intergacije navigacijskih alata na web mjestu grada Siska

Na gornjem primjeru se vidi da se ikona promjenila kada smo preli miem preko nje,ali nakon to smo ju selektirali, boja se vratila i prijanje stanje. Na Vladinimstranicama, takoer se promjeni boja ikone kada preemo miem, ali razlika je utome to kada selektiramo ikonu, onda ostaje drugaije boje od odstalih ikona kraj

je, ime korisnik dobiva povratnu navigacijsku informaciju o poziciji na kojoj se nalaziunutar web mjesta.

46


47/57

Slika 12 - Primjer 1. intergacije navigacijskih alata na web mjestu hrvatske Vlade

Slika 13 - Primjer 2. intergacije navigacijskih alata na web mjestu hrvatske Vlade

Na slici se tono vidi da je korisnik otiao na Multimedija i fotogalerije te selektiraou izborniku podsadraj Audio snimke sjednica Vlade HR.

Sistemski ili korisniki jezik?

to se tie ove heuristike, oba web mjesta su uspjeno dizajnirana. Sve ikone su

poznate korisnicima, izbornici su kreirani loginim i prirodnim slijedom. Sadraj nijepisan skraenicama i akronimima, u potpunosti je razumljiv prosjenom korisniku,nema gramatikih greaka, te je dizajn usklaen kulturolokoj sredini za koju jepredvien.

Korisnika kontrola i sloboda

Stranice hrvatske Vlade su napravljene po smjernicama W3C organizacije, te uvelike imajudostupnost nego stranice grada Siska, koje na tom podruju nemaju nikakve dodatne o Najbitniji dio vezan za ovu heuristiku je to to je omoguena vea pristupanost kroz promizgleda. Ta karakteristika je vrlo bitna za osobe sa raznim vizualnim i kongitivnim potekokao i starijim osobama slabijeg vida.

47


48/57

Slika 14 Primjer uspjene integracije mogunosti korisnike kontrole izgledom suelja webmjesta hrvatske Vlade

Portal Vlade RH se moe podesiti po potrebama svojih korisnika kombinacijom etiri vizsastavnice (veliina slova, vrsta slova, spektar boja i otrina te kontrast pozadine i sadraja).

Podeavanje spektra boja odabire boje koje su razumljive za sve bojne poremeaje (protandeuteranopija i tritanopija). Otrina rubova i podvueni linkovi jasnije istiu grupe sadraja.

48


49/57

Slika 15 Opcija prilagodbe izgleda suelja web mjesta hrvatske Vlade

Dosljednost i standardi

Dizajn oba web mjesta je konzistentan, to ne zbunjuje korisnika. Boje koritene u dizajskladne, te je vidljivost velika. Preteno prevladavaju crna, plava i siva boja na bijeloj pozadrijetkim uporabama arkih boja radi naglaavanja odreenih pojedinosti. Izbjegava se pretjkoritenje tampanih slova, ve je njihova uporaba optimizirana. Sve ikone su povezane linkoa tekst pisan razumljivo i gramatiki ispravno, sa obostranim poravnanjem, dok su naslovi disadraja poravnati u lijevo. Multimedija je puno vie zastupljena na stranicama hrvatske Vladekoriste standardni formati prikaza. Zvuk je u mp3 formatu, a video standardne rezolucije, dstranicama grada Siska ima samo slika u jpg formatu.

Prepoznavanje rae nego vraanje

49


50/57

Da bi dizajn bio u skladu s ovom heuristikom potrebno je minimizirati stvari koje korisnik pamtiti tako da objekte, akcije i opcije napravimo vidljivima.

Tekst sadraja na oba web mjesta poinje u lijevom gornjem kutu. Kada se nabrajaju neki pojto je prikazano vertikalno, to uvelike poveava vidljivost s obzirom na horizontano nabraTekst je na bijeloj pozadini i ima razmake izmeu pojedinih dijelova tako da je vidljiv, iavidljivost stranica hrvatske Vlade vea jer je tekst na stranicama grada Siska na nekim dijelonedovoljno odvojen od ostalih dijelova teksta.

Na web mjestu hrvatske Vlade takoer su ikone i tekst esto odvojeni razmakom i linijama, dstranicama grada Siska nema viljivih linija, pa se ne vidi jasna odvojenost ikona. Dijelovi tekstto je naprimjer Povijest grada Siska, opirno su napisani, bez potrebnih odjeljenjhipertekstualnih linkova. Poto na stranicama grada Siska ne postoji mogunost prijave korisn postoji mogunost ni interakcije u smislu postavljanja pitanja ili komentiranja odreenih diteksta. Na stranicama Vlade, postoji ta mogunost, te prilikom prilikom upita postoji oznaka okoja je polja za unos podataka potrebno ispuniti, a koja ne.

Slika 16 Primjer mogunosti interakcije korisnika s web mjestom hrvatske Vlade

Fleksibilnost i efikasnost koritenja

Vezano za ovu heuristiku, Vladine stranice su bolje dizajnirane. Fleksibilnost i efikasnost koriukljuuje mogunost interakcije sa stranicom, prilagoavanje raznih opcija svojim eljam

50


51/57

postavljanjem opcije za prijavu, razlikovanje obinog korisnika ili gosta, od prijavljenostranicama grada Siska, svi korisnici su gosti, tj. imaju mogunost samo pretraivanja stranicstranicama hrvatske Vlade postoji mogunost prijave, i to kao obini korisnik ili novinar. Anetko ne prijavi, onda je samo gost, to znai da postoje ukupno tri vrste korisnika kojiinterakciji sa stranicom, te s obzirom na vrstu prijave, imaju razne opcije.


Osim opcije prijave korisnika, postoji jo i opcija pretraivanja. Dok na poetnoj stranici Siska postoji samo jednostavna opcija pretraivanja arhive vijesti, i ikona Pretraivanje prevedena na hrvatski jezik, na stranici hrvatske Vlade postoji i opcija naprednog pretraiva pretraivanja u tri razliita segmenta; Vlade HR, Ministarstva i Tijela dravne uprave.


Estetian i minimalistiki dizajn

Obje poetne stranice izgledaju vrlo atraktivno s time da nema nepotrebnih informacijasmanjuju vidljivost ostalim bitnijim informacijama. Tamnije linije, poveani objekti i b pozadina dopinose jednostavnom prepoznavanju objekata i ikona. Ikone su dobro prepoznatlji je njihova boja uspjeno usklaena sa pozadinom, iako na stranicama grada Siska bi mod bolje promijeniti nijansu plave boje koja prevladava. Naslovi dijelova sadraja ukratko i

opisuju njihov sadraj, te su time stranice bez dodatnog i nepotrebnog kompliciranja uspestetiki i minimalistiki dizajnirane.

Pomo i dokumentacija

51


52/57

U ovom segmentu, takoer je web mjesto hrvatske Vlade daleko bolje dizajnirano. StraniceSiska uope nemaju opciju pomoi korisnicima prilikom interakcije sa stranicom. Glavni razlo je vjerojatno to ne postoje mogunosti prijave na stranicu, upita za pomo i komentiranja saStranice hrvatske Vlade osim to imaju mogunost prijave korisnika, komentiranje sadr postavljanja ranih upita Vladi, imaju i posebnu opciju pod nazivom Upute i vodii koja j

vidljiva na vrhu poetne stranice.

Slika 18 Pomo i dokumentacija web mjesta hrvatske Vlade

Unutar te dodatne opcije, postoje objanjenja za mnoge potekoe s kojima se korisnici su prilikom interakcije sa web mjestom. Npr. kako pretraivati sadraj portala i postii to rezultate, kako preuzimati sadraj, registrirati se i prijaviti, koji su alati za praenje novih vupute za itanje RSS izbora, upute za podeavanje i primanje e-mail obavijest.... U dijelunazivom Pojmovnik se nalaze objanjenja raznih pojmova poredani po abecednom poretku.

Naravno, procjena iskoristivosti i dostupnosti u dizajnu odabranih web mjesta je mog puno opirnija. Nadam se da sam ispunio svoj cilj koji sam opisao u uvodu, a to je usp procjeniti efikasnost dizajna slubenih stranica hrvatske Vlade i grada Siska, te ih usporedodreenim segmentima pratei heuristike i smjernice iskoristivosti, odnosno dostupnosti.

52


53/57

Na Internetu je dostupno mnogo razliitih alata koji procjenjuju iskoristivost i dostuHTML koda web mjesta. Poto sam dosta puta spominjao W3C organizaciju i njihove smjedostupnosti, odluio sam se za uporabu njihovog alata za procjenu dostupnosti.

Slika 19 Provjera HTML koda web mjesta hrvatske Vlade

Na slici 19 se vidi rezultat procjene stranica hrvatske Vlade. Ukupni broj pronaenih greakate jedno upozorenje.

Slika 20 Provjera HTML koda web mjesta grada Siska

53


54/57

Na slici 20 je prikazana procjena HTML koda stranica grada Siska, a broj pronaeih greakaTa procjena oba web mjesta nam samo potvruje da je web mjesto hrvatske Vlade uspjedizjanirano, iako je puno vee od web mjesta grada Siska, s velikom koliinom podatintergiranim raznim opcijama, raznim tehnologijama, s mogunou prijevoda na engleski jezi

54


55/57

Zakljuak

Kada pogledamo sve na kraju, rezultati su oekivani. Slubeno web mjesto hvatske V predstavlja nau Vladu, svim ljudima unutar nae drave, ali i svim ostalim moguim posjetit

iz ostatka Europe i Svijeta. Stranice grada Siska su namjenjene samo reginalnim posjetiteljim posjetiteljima u granicama nae drave, sadri puno manje stranica, manje sadraja nego web Vlade, ali je ipak loije dizajnirano. To nas dovodi do zakljuka da nije bitna veliina web mjopsenost njezinog sadraja, ve tim obrazovanih i sposobnih ljudi da bi dizajn web mjesuspjeno iskoristivo i dostupno dizajniran.

.

55


56/57

Literatura

1. Albert N. Badre (2002.)Shaping Web Usability: Interaction Design in Context . USA (Boston,Massachusetts): Pearson education, Inc.

2. Mark Pearrow (2000.).Web Site Usability Handbook . USA (Rockland, Massachusetts):Charles River Media, Inc

3. What is usability?Dostupno 15.06.2009. nahttp://www.usability.gov/basics/whatusa.html

4. ISO 13407 - Human centred design processes for interactive systems ,Dostupno 15.06.2009. na

http://www.usabilitynet.org/tools/13407stds.htm

5. Jakob Nielsen :Usability 101: Introduction to UsabilityDostupno 15.06.2009. nahttp://www.useit.com/alertbox/20030825.html

6. Introduction to Web Accessibility, W3CDostupno 15.06.2009. nahttp://www.w3.org/WAI/intro/accessibility.php

7. Can usability be measured?Dostupno 15.06.2009. nahttp://www.usability.gov/basics/measured.html

8. Mirjana Babi: Funkcionalnost web stranice, Hrvatska udruga za odose s javnouDostupno 15.06.2009. nahttp://www.huoj.hr/Default.aspx?art=1039&sec=242

9. Web Content Accessibility Guidelines 1.0, W3CDostupno 15.06.2009. nahttp://www.w3.org/TR/WAI-WEBCONTENT/

10. Research-Based Web Design & Usability GuidlinesDostupno 15.06.2009. na

56
http://www.usability.gov/basics/whatusa.htmlhttp://www.usabilitynet.org/tools/13407stds.htmhttp://www.useit.com/alertbox/20030825.htmlhttp://www.w3.org/WAI/intro/accessibility.phphttp://www.usability.gov/basics/measured.htmlhttp://www.huoj.hr/Default.aspx?art=1039&sec=242http://www.w3.org/TR/WAI-WEBCONTENT/http://www.usability.gov/basics/whatusa.htmlhttp://www.usabilitynet.org/tools/13407stds.htmhttp://www.useit.com/alertbox/20030825.htmlhttp://www.w3.org/WAI/intro/accessibility.phphttp://www.usability.gov/basics/measured.htmlhttp://www.huoj.hr/Default.aspx?art=1039&sec=242http://www.w3.org/TR/WAI-WEBCONTENT/


57/57

http://www.usability.gov/pdfs/guidelines.htmlhttp://usability.gov/pdfs/guidelines_book.pdf

11. Jakob Nielsen: Heuristic EvaluationDostupno 16.06.2009. nahttp://www.useit.com/papers/heuristic/

12. Jakob Nielsen : How to Conduct a Heuristic EvaluationDostupno 16.06.2009. nahttp://www.useit.com/papers/heuristic/heuristic_evaluation.html

13. Jakob Nielsen: Ten Usability HeuristicsDostupno 16.06.2009. nahttp://www.useit.com/papers/heuristic/heuristic_list.html
http://www.usability.gov/pdfs/guidelines.htmlhttp://usability.gov/pdfs/guidelines_book.pdfhttp://www.useit.com/papers/heuristic/http://www.useit.com/papers/heuristic/heuristic_evaluation.htmlhttp://www.useit.com/papers/heuristic/heuristic_list.htmlhttp://www.usability.gov/pdfs/guidelines.htmlhttp://usability.gov/pdfs/guidelines_book.pdfhttp://www.useit.com/papers/heuristic/http://www.useit.com/papers/heuristic/heuristic_evaluation.htmlhttp://www.useit.com/papers/heuristic/heuristic_list.html

Documents

Upotrebljivost Dostupnost Usability, Accessibility