Upravljanje Rizicima Primjenom Fmea Metode (Outsourcing)

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBUSTRUČNI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE

SEMINARSKI RAD br.

UPRAVLJANJE RIZICIMA PRIMJENOM FMEA METODE (outsourcing)

Domagoj Jambrak

Predmet: Gospodarenje imovinomNositelj: Prof.dr.sc. Siniša Fajt

Zagreb, Svibanj 2011.

Sažetak

U seminaru je opisana FMEA metoda za upravljanje u rizicima sa konkretnim

slučajem distribucije (engl. Outsourcing) budući da je potreba u Svijetu za tim

sve veća i da se kompanije sve više uključuju u globalno tržište, proći će se

kroz problemi distribucije. Dat je primjer američke kompanije RadioShack

koja ima podružnicu koja se konkretno bavi distribucijom i nabavom

potrepština za firmu i veliki dio toga uvozi. Kroz seminar će se pokazati

funkcioniranje FMEA analize i njen način funkcioniranja, u radu se također

pokazuju rezultati organiziranog djelovanja menadžmenta na faktore rizika

ugrožavanja i izvlači se poruka, da je sigurnost nezaobilazan čimbenik

sustava upravljanja kvalitetom u svim poslovnim sustavima.

i

Sadržaj

1. Uvod...................................................................................................1

2. Vrste rizika i njihova identifikacija.......................................................2

2.1. Osnove za procjenu rizika FMEA metodom................................3

3. Upravljanje sigurnosnih rizika............................................................6

4. Upravljanje rizicima FMEA metodom u američkoj distributivnoj firmi

RadioShack...................................................................................................11

4.1. Ocjene i rezultati........................................................................13

5. Budućnost alata za analizu..............................................................16

6. ZAKLJUČAK....................................................................................17

7. Literatura..........................................................................................18

ii

Popis oznaka i kratica

IT informatička tehnologija

FMEA Analiza potencijalnih rizika i njihovih posljedica (od engl. Failure Mode and Effects Analysis )

O funkcijska doznaka - opasnost od ugrožavanja

funkcijska doznaka – izloženost opasnostima

funkcijska doznaka – otpornost na ugrožavanje

funkcijska doznaka – vjerojatnost pojave rizika

funkcijska doznaka – procjena vjerojatnosti vrijednosti konkretnog objekta

RPN prioritetni broj rizika

RSSF (engl. Radioshock Store Fixture) odjel grupacije koja se bavi nabavom i distribucijom

RFP zahtjev za prijedlog (engl. Request for proposal)

engl engleski

iii

Popis tablica

Tablica 1. Prikaz relevantnih podataka o procjeni rizika...........................12

iv

Popis slika

Slika 1. Matični prikaz za procjenu rizika....................................................3

Slika 2. Koraci FMEA metode.....................................................................5

Slika 3. Grafički prikaz faktora ugrožavanja................................................7

Slika 4. Primjer procesa..............................................................................8

Slika 5. Graf tendencija rizika za faktore (O) i (Io) na razini 0,50................8

Slika 6. Graf različitosti značenja faktora ugrožavanja................................9

Slika 7. Primjer Pareto dijagrama rizika u vanjskoj nabavi........................14

v

Budućnost alata za analizu

1. Uvod

Izvoz je postao trend svih država svijeta i taj se trend povećava iz

dana u dan kada granice postaju sve otvorenije i kada kapitalizam i novac

određuju pravila. Najbolji primjer za to je IT oprema, automobili, računala i

telefonska industrija, te sve više hrana i najvažnije od svega ljudsko znanje i

ljudski resursi. Neki kažu da je praksa normalni i zdrav dio evolucije svake

razvijene zemlje. Niži troškovi su često glavni faktori, a tu je i mnogo

uspješnih priča tvrtki koje ulaze u globalne trgovačke lance i ostvaruju

značajne uštede novaca. Međutim izvoz proizvoda ne jamči uspjeh. Postoje

rizici koji su uključeni i ne profitiraju sve strane takvog sporazuma. Prednosti

izvoza treba pažljivo ogledati u odnosu na rizik i treba ići puno dalje u odnosu

na samu zaradu. Dakle puno se više razmatra poslovno uklapanje na odluku

o izvozu. Bez sustavnih analizirajućih tehnika za procjenu rizika, puno toga

može poći po zlu: neočekivani troškovi, loša kvaliteta ili druge negativne

varijable, neočekivano prošireno vođenje procesa.

1


2. Vrste rizika i njihova identifikacija

Rizik općenito definiramo kao neizvjesnost budućeg ishod. Ukoliko se

dogodi – ugroziti će poslovanje. Mnogi od rizika su vrlo usko povezani i nije

moguće s pouzdanošću odrediti gdje prestaje jedna vrsta rizika, a počinje

druga. Od velikog značaja je shvatiti sve oblike i uzroke pojave rizika kako bi

se investitori i ljudi vezani uz projekt mogli pripremiti na moguće nepovoljne

događaje. Tako postoje: tržišni rizik, kreditni rizik, tečajni rizik, rizik

nelikvidnosti, operativni rizik, rizik inflacije, rizik volatilnosti, rizik

refinanciranja, rizik produženja duga, rizik modela, rizik mogućih obaveza,

računovodstveni rizik, porezni rizik, rizik podataka, regulatorni rizik, politički

rizik, reputacijski rizik, ekološki rizik, operativni rizik, rizik održavanja, ,

socijalni rizik. Najbolji pristup za njihovom identifikacijom je organiziranje

radionica, vođenje i strukturiranje brainstorming1 sastanak u okviru kojih se

identificiraju svi rizici.

1 Brainstorming – oluja mozgova, tim ljudi dolazi zajedničkim naporima do

mogućih rizika i njihovih rješenja

2


2.1. Osnove za procjenu rizika FMEA metodom

Nakon što izvršimo analizu i identificiramo moguće rizike na red dolazi

njihova ocjena. Ocjena rizika sastoji se od procjene vjerojatnosti rizika i

utjecanja na poslovanje. Utjecaj na poslovanje određuje moguće gubitke

poslovanja, što je utjecaj na poslovanje veći to su i gubici poslovanja veći.

Korištenjem matrice, lakše je obaviti ocjenu rizika. Veći broj, veći utjecaj ili

vjerojatnost.

Slika 1. Matični prikaz za procjenu rizika

Uistinu, rizik povezan sa izvozom je često protuteža javnom dobru. Nekad

se taj rizik ne isplati. Česti se tvrtke vračaju u matične zemlje jer im je ukupni

neto učinak nekad razočaravajući. Analizirajući rizik sa opskrbnim lancima i

izvozom je relativno novo i malo je učinjeno istraživanja na tom području. Ali

jedno je sigurno: dokumentiranje i analiziranje rizika je bitan element na

kontinuirano učenje i unapređenje procesa. Izuzetno je važno da se metoda

za utvrđivanje i upravljanje rizikom lako razumije. Failure mode effects

analysis (FMEA) je alat koji se koristi za prikupljanje informacija vezene uz

upravljanje rizicima. Postoje dokumentirane procedure za dovršenje FMEA i

primjeri njene primjene u raznim industrijama.

Modificirana verzija ovog alata se može koristiti za procjenu rizika kod

izvoza (outsourcing2). FMEA je dobro dokumentirana, dokazana tehnika koja

2 Outsourcing – traženje vanjskog suradnika - distribucija, uvoz - izvoz

3


se obično koristi za procjenu rizika za propuste u proizvodnom i dizajnerskom

procesu. Svaki potencijalni neuspjeh stadija je procjenjivati u terminima

vjerojatnosti i ozbiljnosti. Veći broj FMEA analize pokazuje i veći rizik.

Zajedničke varijable se koriste za mjerenje rizika frekvencija od aktivnosti

povezanih s defektom, količina dijelova povezanih s defektom, sposobnost

otkriti kvar, vjerojatnost oštećenja i ozbiljnost defekata. Ostale industrije

specifičnih FMEA metoda koriste druge varijable za mjerenje rizika. Bodovne

skale od 1-5 i 1-10 često se koriste mjerenje svake varijable posebno. Skala

od 1-10 omogućava više preciznosti u procjenama i obično stvara veću

odvojenost bodova među težine rizika. Ipak skala od 1-5 olakšava složnost i

sukladnost tima da se dogovori oko procjene vrijednosti. RPN je prioritetni

broj rizika koji se izračunava za svaki potencijalni neuspjeh. Često je RPN

produkt: vjerojatnosti kvara X, otkrivanjem neuspjeha od X težine kvara.

Koraci za dovršenje procesa FMEA analize se nalaze u slika 2.

Opcije izvoza mogu biti ocjenjene na isti način kao proizvodni i procesni

nedostaci. Rizici se procjenjuju u pogledu mogućnosti, vjerojatnosti i težini, te

se mogu grupirati u posebne kategorije.

4


Prepoznavanje kategorije rizika

Prepoznavanje potencijalnih rizika

Ocjenjivanje mogućnosti, vjerojatnosti i ozbiljnosti za

svaki rizik

Izračunavanje prioritetnog (RPN) broja rizika za svaki

rizik

Analiziranje rizika putem RPN koristeći pareto

dijagram

Razviti mjere za ublažavanje rizika s

visokim RPN

Preispitati rizike uz još jedan krug FMEA metode

Slika 2. Koraci FMEA metode

Korištenje ljestvice od 1-5, jedinica prikazuje događaj koji se dogodio

jednom ili se događa jako rijetko. Rizik s malim rezultatima uzrokuje

minimalni rizik na poslovanje kada se to dogodi, a rizik sa visokim rezultatima

ozbiljnosti greške stvara značajni utjecaj na poslovanje. Utjecaj na

poslovanje može biti u smislu troškova, gubitka vremena proizvodnje i

izvoza, gubitak vlasništva, gubitkom povjerenja kupaca. RPN za rizik

izračunava se: preko veličine X greške i učestalosti te iste greške. Nakon što

se izračuna RPN za svaki rizik, rizici se analiziraju pomoću Pareto dijagrama.

Nakon toga se poduzimaju akcije kako bi umanjili rizike i proces može biti

ponovno izveden kako bi ispočetka procijenili preostale rizike.

5


3. Upravljanje sigurnosnih rizika

Nedovoljna razvijenost kvalitetnih metodoloških osnova i pristupa

procjenjivanju ugrožavanja, a time i daljnjeg planiranja preventivnih i

operativnih sigurnosnih mjera i aktivnosti i aspekata zaštite produciraju

unutar analiziranih sustava upravljanja sigurnošću evidentnu neučinkovitost.

Da nije tako mnoga ugrožavanja u situaciji kada postoje elementi sustava

upravljanja sigurnošću u sustavu upravljanja kvalitetom bila bi preventivno

ublažena ili spriječena čime bi se umanjile ili eliminirale posljedice

destrukcije. Ako je to tako dalo bi se zaključiti da sadašnje metodološke

osnove koje koristimo u izgradnji sustava upravljanja kvalitetom ne djeluju

dovoljno pouzdano pa samim tim se umanjuje učinkovitost postojećih

sustava upravljanja. U čemu je suštinska pogreška?

Prvo, u postojećoj literaturi, metodološkim osnovama, zakonskim

propisima i normama koje upućuju na upravljanje rizicima čemu je u osnovi

procjenjivanje opasnosti evidentna je opća pojmovna zbrka jer je i postojeći

kategorijalni aparat nedovoljno egzaktan. Takvo stanje zamagljuje prave

pristupe ovom nadasve osjetljivom i vrlo važnom poslu. Naime, brojne

metodologije i upute koje se preporučaju i koriste se za izradu procjena u

području upravljanja rizicima, a prateći su dio zakona ili smjernica često

govore o procjeni opasnosti kao konačnoj veličini u procjeni rizika umjesto

jednom od čimbenika bitnom za procjenu rizika od nečega ili nekoga u

našem slučaju od učinaka destrukcije i/ili entropije u sustavu upravljanja

kvalitetom. Da li je to posebno važno? Da li to unosi značajnije probleme u

upravljanju rizicima? Na postavljena pitanja ćemo pokušati dati egzaktne

odgovore. To posebno važno. Ugroženost kao rezultat nedovoljno dobrog

upravljanja rizicima je rezultat procesa ugrožavanja čiji intenzitet zavisi od

kvalitete upravljanja procesom planiranja i provođenja sigurnosnih mjera i

aktivnosti, u našem slučaju procesa planiranja i provođenja mjera i aktivnosti

protiv učinaka destrukcije i/ili entropije u sustavu upravljanja kvalitetom.

Intenzitet ugrožavanja ovisan je od faktora koji određuju konkretno

ugrožavanja na konkretnom objektu u određenom prostoru i vremenu. Na te

6


faktore ugrožavanja može se utjecati dobrim upravljanjem rizicima što

podrazumijeva posebnu organizaciju i mjere u sustavu upravljanja kvalitetom.

Ti faktori su: opasnosti od ugrožavanja , izloženosti opasnostima i

otpornosti na ugrožavanja . Tek rezultanta tih međuodnosa kao izlaz iz

procesa je intenzitet ugroženosti ili rizik ugrožavanja. Grafički prikaz faktora

ugrožavanja može se predočiti na slijedeći način. Relativni rizik ugrožavanja

procjenjuje se posebnim metodologijama korištenjem algoritma

Slika 3. Grafički prikaz faktora ugrožavanja

Da li i u kojoj mjeri mi upravljamo tim procesima ovisi od stupnja

uspješnosti kontroliranja procesnih parametara ( ) i ostalih zahtjeva

poslovnog procesa.

Da bi se procesom uspješno upravljalo njega treba: imenovati, opisati,

uspostaviti, odrediti mu mehanizme, pravila po kojima se odvija i kontrole u

procesu, te mjeriti parametre koji se koriste pri njegovom upravljanju. Pored

toga menadžment mora poznavati metode i tehnike upravljanja poslovnim

procesima, a svi zaposleni u procesu i partneri da budu dovoljno kompetentni

za zadaće koje im se dodjeljuju.

7


Slika 4. Primjer procesa

Polazišta za bilo koja planiranja upravljanja rizicima u upravljanju

poslovnim procesom ili u sustavu upravljanja kvalitetom vezano je za izradu

kvalitetne procjene ugroženosti (rizika). U toj procjeni je veoma važno imati u

vidu ovisnost rizika ugrožavanja od faktora ugrožavanja; opasnosti od

ugrožavanja , izloženosti opasnostima i otpornosti na ugrožavanja

. U cilju predočenja tih međuodnosa i zakonitosti daju se grafički prikazi

tendencija rizika ugrožavanja u uvjetima upravljanja faktorima ugrožavanja i

prikazi tendencija rizika u uvjetima izjednačavanja pojmova opasnosti i

ugroženosti.

8


Slika 5. Graf tendencija rizika za faktore (O) i (Io) na razini 0,50

Očito je da se rizik ugrožavanja u ovako kontroliranim uvjetima ponaša po

zakonitosti logaritamske krivulje. Porastom faktora otpornosti rizik

ugrožavanja pada prema nuli, ali je nikada ne doseže, što znači da rizik

ugrožavanja u sustavu upravljanja kvalitetom postoji sve dok kontrolirani

faktori ne dosegnu minimalnu vrijednost tj. jedan od njih mora biti 0. S druge

strane smanjenjem intenziteta faktora otpornosti na ugrožavanja, rizik

ugrožavanja logaritamski teži beskonačnosti što znači da su praktički nastali

nekontrolirani uvjeti za pojavu ugrožavanja bez obzira na držanje pod

kontrolom ostalih faktora ugroženosti i . Ove spoznaje su od

neobične važnosti u težnji menadžmenta da se ovlada ne kvalitetom u

sustavu upravljanja jer su posljedice njegova djelovanja takve da se ne smije

dopuštati bilo kakva površnost

u upravljanju tim procesom. Postojeće metodologije procjene sigurnosnih i

EKO rizika naprosto ne omogućavaju ovakve analize jer u svojim pristupima

ne prihvaćaju sve faktore ugrožavanja. U slijedećoj analizi zadržali smo u

prvoj fazi kontrolirane intenzitete faktora opasnosti na razini prosječnosti

(0,50) a varirali produkt , a u drugoj fazi kontrolirali smo intenzitete

faktora otpornosti na ugrožavanja na razini prosječnosti (0,50) a varirali

9


izloženosti ugrožavanju . Rezultati simulacija je prikazano na sljedećoj

slici.

Slika 6. Graf različitosti značenja faktora ugrožavanja

Iz prve i druge simulacije vidljivo je da pod uvjetima kontroliranih

otpornosti na ugrožavanja na razini prosječnosti , a istovremeno

variranog produkata opasnosti i izloženosti ugrožavanju i pod

uvjetima kontroliranih opasnosti i otpornosti na ugrožavanja na razini

prosječnosti a variranih izloženosti ugrožavanju ( dobiveni R1

linearno je manji nekoliko puta od R2, a to upućuje na zaključak da je faktor

otpornosti najznačajniji faktor u procjeni ugroženosti. To se naravno u

potpunosti poklapa s značenjem čovjekovog imuniteta u borbi protiv

ugrožavanja zdravlja raznim bolestima.

U svim simulacijama korištena je formula:

Ako se žele pod istim uvjetima odrediti prioriteti nekog od faktora rizika

ugrožavanja tada se koristi algoritam:

,

10


-gdje označava vjerojatnost pojave rizika, a označava procijenjenu

vrijednost konkretnog objekta sa stajališta posljedica ugrožavanja. U

ukupnosti ovakvog pristupa procjeni ugroženosti (izračunu rizika

ugrožavanja) nalazi se još niz pojedinosti koje zaslužuju pažnju, ali za ovaj

rad su dovoljne i ovakve naznake. To su samo neke naznake prema kojima

se može, bar djelomično, razumjeti zašto se u našim organizacijama

kvalitetno ne upravlja rizicima. Gdje su izlazi iz situacije? Ovdje je nemoguće

sve elaborirati što bi moglo pridonijeti promjeni stanja, ali se pouzdano zna

da bi značajne učinke postigli ako bi se temeljito educirali menadžeri

organizacija, savjetnici u području kvalitete i auditori sustava upravljanja.

4. Upravljanje rizicima FMEA metodom u američkoj distributivnoj firmi RadioShack

RadioSharck Store Fixture (RSSF) ja odjel grupacije RadioSharck Corp,

koja se bavi nabavom i distribucijom namještaja i kućanskih potrepština

diljem Amerike za njihove trgovačke lance. RSSF služi kao skladište za

ujedinjenje predmeta kupljenih od različitih dobavljača. Na primjer, kada

RadioShack gradi novo prodajno mjesto ili preuređuje postojeće, RSSF

objedinjuje potreban građevinski materijal od različitih dobavljača u jednu

pošiljku. Ova vrsta nabave smanjuje složenost i troškove prijevoza za

RadioShack.

Opskrba velikih trgovačkih lanaca obično se dodjeljuje na godišnjoj

nabavi, odnosno na godišnjem ugovoru. Kroz zahtjev za prijedlog (RFP)

proces, dobavljači dostavljaju ponudu za opskrbu pribora za narednu

kalendarsku godinu. Povijesno gledano, RSSF se koristi domaćim

11


proizvođačima, uključujući stavke kao što su zidni sustavi i police za prikaz

proizvoda kako bi opskrbio trgovačke lance. Nedavno je RadioShack

promijenio dizajn učvršćivanja polica koji je bio na bazi drva u učvršćivanje

polica na bazi metalne konstrukcije. Kada je ovaj dizajn bio u provedbi,

potencijalni dobavljači iz Azije su bili uključeni u RFP proces. Početne su

procjene pokazale da azijski dobavljači nude značajnije uštede troškova u

usporedbi sa domaćim dobavljačima, osobito one tvrtke koje pružaju

učvršćivanje čeličnim konstrukcijama. RadioShack je odlučio dodijeliti posao

azijskim proizvođačima. Iako su navedene kupoprodajne cijene od odabranih

dobavljača bile puno niže od drugih domaćih postajala je zabrinutost o riziku

od ulaska u dugoročne odnose s relativno nepoznatim dobavljačima koji nisu

se ne nalaze u Americi. Procjena rizika vanjskih dobavljača prikazana je u

tablici 1. gdje su predočene moguće opasnosti u pogledu dobavljača. Zatim

je sastavljen tim od dizajnera, ljudi koji istražuju globalna tržišta, voditelja

nabave i ljudi odgovorni za osiguranje i kvalitetu proizvoda. Slika 8. je

korištena da se prikupe relevantni podaci iz procjene rizika. Prvi korak u

FMEA analizi je identificiranje kategorije rizika. Kroz grupne diskusije, u općoj

su kategoriji bili uspostavljeni troškovi, vrijeme dobave i kvaliteta. U drugom

koraku je izvršen “brainstorming“, generalizacija potencijalnih rizika, te su se

detalji rizika grupirali pod rizične skupine utvrđene u prvom koraku.

Rizici Učestalost Vjerojatnost Ozbiljnost RPM

Trošak

Nepredvidivi troškovi

dobavljača2 4 2 16


prijevoza2 4 2 16


upravljanja4 4 3 48

Vrijeme provedbe

12


Kašnjenje u proizvodnji

start-up2 4 4 32

Kašnjenje u procesu

proizvodnje5 3 2 30

Kašnjenje u prijevozu robe 4 2 2 16

Kvaliteta

Greške u dizajnu 5 4 2 20

Greške u konstrukciji 5 2 2 20

Dijelovi-zahtjev za preradu 5 2 4 40

Strukturni kvar-funkcija nije

uspjela5 1 5 25

Tablica 1. Prikaz relevantnih podataka o procjeni rizika

4.1. Ocjene i rezultati

U treće koraku tim koji je prethodno sastavljen od stručnjaka sa svih

područja ocjenjuje koristeći se sustavom bodovanja 1-5 učestalost,

vjerojatnost i ozbiljnost rizika. Iako ova tehnika ocjenjivanja od 1-5 ne

predstavlja najbolju i najvišu analitičku točnost, brza je i jednostavnija za

provest te se uglavnom koristimo tim načinom bodovanja jer pruža

kvantitativne mjere na kvalitativni koncept. Na primjer, rizik od kašnjenja u

proizvodnji je dobio prilikom utvrđivanja ocjenu učestalosti 5. Budući da je

proizvodnja ponavljajuća aktivnost, šanse za kašnjenje u ovoj fazi velika.

Ocjena 5 nam govori da se ova vrsta rizika može vrlo lako i gotovo često

može ostvariti i ponoviti Ako prilikom utvrđivanja dajemo procesu

vjerojatnost na kašnjenje ocjenu 3. Tim nam ocjenom daje na znanje da bi

mogle postojati šanse u odgodi proizvodnje koje se ponavljaju s vremena na

vrijeme. Tu tvrdnju također tim mora poznavati na temelju kapaciteta

proizvodnje i mogućnosti tvrtke te njihovoj povijesti. Konačno ocjenjujemo

varijablu ozbiljnosti problema. Kašnjenje u proizvodnom procesu za ozbiljnost

13


posljedice dobijemo rezultat 2. Taj nam rezultat označava ukupni utjecaj na

RadioShack u vidu financija i krajnjeg rezultata proizvoda. Rezultat nam

također sugerira da učinak neće biti jako značajan na ukupne rezultate

kompanije. Kao što je opisano na slici 2, četvrti korak u FMEA razvoju bio je

izračunati vrijednosti RPN broja za svaki rizik. Jednostavno se pomnože svi

učinci na proizvod (učestalost, vjerojatnost i ozbiljnost) te se dobije krajnji

rezultat svakog rizika. U petom koraku FMEA metode, rizici su razvrstani u

silaznom redoslijedu na temelju njihovih RPN rezultata Pareto dijagramom

kako je prikazano na slici 3. Ovaj prikaz dijagrama se koristi za određivanje

prioriteta za smanjenje rizika. U našem primjeru rizik s najvećim RPN brojem

su “nepredvidivi troškovi upravljanja“, RPN=48. “Nepredvidivi troškovi

upravljanja“ predstavljaju rizik povezan s dodatnim troškovima za vođenje

poslovanja s dobavljačima iz drugih zemalja. Ti troškovi su se odnosili na

komunikacijskoj barijeri i njezinoj sposobnosti da se efikasno prenose

poslovne transakcije i dogovori.

Slika 7. Primjer Pareto dijagrama rizika u vanjskoj nabavi

14


Rizik s najvišim sljedećim RPN-om su “Dijelovi-zahtjev za preradu. Njegov

RPN je 40. Novi dobavljač će morati proizvesti puno različitih komponenta

koje bi trebale biti u mogućnosti slagati jedna s drugom. Postajala je

zabrinutost da komponente od dva različita proizvođača neće biti istih

dimenzija i da se ih se neće biti u stanju kombinirati i međusobno slagati.

Naporom na ovom području tvrtka RSSF je usuglasila dimenzije i riješila ovaj

problem te je osnovan tim koji će se brinuti oko vjerodostojnosti dimenzija i

podudarnosti proizvoda s novim dobavljačima. Tim je posjetio tvrtke u Aziji

nekoliko puta i utvrdio vjerodostojnost.

Također stavljen je fokus na razvoj sustava zaduženog za poslovne

transakcije, kao što je međusobna komunikacija, nalozi, raspored, isplate,

reklamacije i popravci. Osim toga predstavnici iz RSSF-a i novi dobavljači

sastali su se kako bi uspostavili jasne specifikacije proizvoda. Uzorci

dokumentacije iz RadioShacka za postojeće proizvode poslani su

dobavljačima na uvid i na potpis sukladnosti. U nekim slučajevima dijelovi

koji nisu trebali biti proizvedeni od strane dobavljača poslani su natrag

dobavljačima kako bi se osiguralo pravilno stanje. Prototipovi su proizvedeni i

poslani su RSSF-u u skladište na temeljnu provjeru i analizu prije dopuštenje

za start proizvodnje. Ovi napori za smanjenje rizika su proveden učinkovito i

stvorio je dobar odnos između dobavljača i naručitelja. Bez FMEA na temelju

procjene rizik aoutsourcing alata, nepredviđeni problemi možda bi utjecali na

ukupan uspjeh tvrtke, i to u velikoj mjeri. Ovako smo omogućili da se ti učinci

svedu na minimum.

15


5. Budućnost alata za analizu

Glavi donositelji odluka i voditelji procesa i nabave s obzirom na

(outsourcing) vanjsku nabavu proizvoda trebaju se koristiti FMEA tehnikom

za procjenu rizika u nabavi proizvoda koji pristižu izvan države. Tehnika je

vrlo jednostavna i lako ju je razumjeti. Trebaju se poduzeti daljnja istraživanja

kako bi provjerili rezultate procjene rizika sa stvarnim nedostacima i različitih

mogućnosti neuspjeha u nabavi proizvoda izvan države. To može biti

učinjeno kroz opsežnu studiju poduzeća i timskim programom za vanjsku

nabavu (outsourcing).

16


17

Zaključak

6. ZAKLJUČAK

Uvidjeli smo da su rizici svuda oko nas i da proces bez rizika ne postoji u

današnje doba globalizacije. U seminarskom smo radu detaljno prošli kroz

FMEA analizu u outsourcingu. Uvidjeli smo da u toj vrsti poslovanja ona

djeluje izuzetno dobro i kvalitetno, uz činjenicu da se kroz njen proces prolazi

dva do nekoliko puta kako bi rizik sveli ne minimum. Za to nam trebaju

dakako i savjesni i dobri stručnjaci. Ona je također pogodna za sve vrste

poslovanja i trgovine i budućnost se nalazi upravo u toj metodi eliminacije

rizika. Budući da je trgovina, distribucija i uvoz, odnosno izvoz sve više

zastupljen u cijelom Svijetu i alati za upravljanje rizicima i stručnjaci će naći

svoje mjesto na tržištu jel je i njihova potražnja sve veća. Dakako trebaju se

poduzeti daljnja istraživanja i izobrazba mladih ljudi u ovom području kako bi i

mi bili konkurentni na tržištu i kako bi rizik svakog procesa sveli na minimum.

________________

18

Literatura

7. Literatura

1. Bešker; Marko; “Metodologija procjene sigurnosnih rizika-skripta“,

Oskar, Zagreb 1996.

2. Skoko, Hrvoje; “Upravljanje kvalitetom“, Sinergija d.o.o., Zagreb 2000.

3. Latković, Mladen: Upravljanje rizicima: indetifikacija, mjerenje i

kontrola, s Interneta, http://www.ijf.hr/FTP/2002/2/latkovic.pdf ,

19.05.2011

4. Bešker, Marko: Upravljanje rizicima: Faktor konkurentnosti poslovnih

sustava, s Interneta,

http://kvaliteta.inet.hr/e-quality/prethodni/16/Besker_M_rad.pdf ,

21.05.2011.

5. Welborn, Cliff: Using FMEA To Assess Outsourcing Risk, s Interneta,

http://xa.yimg.com/kq/groups/22947814/1561294225/name/outsourcin

g.pdf , 22.05.2011.

19

http://xa.yimg.com/kq/groups/22947814/1561294225/name/outsourcing.pdf

http://xa.yimg.com/kq/groups/22947814/1561294225/name/outsourcing.pdf

http://kvaliteta.inet.hr/e-quality/prethodni/16/Besker_M_rad.pdf

http://www.ijf.hr/FTP/2002/2/latkovic.pdf

Documents

Upravljanje Rizicima Primjenom Fmea Metode (Outsourcing)