Upute za rad na računalu u softveru ArcView GIS

Sveučilište u Zagrebu

RUDARSKO

GEOLOŠKO

NAFTNI FAKULTET

Skripta za vježbe iz predmeta:

OSNOVE GEOINFORMATIKE

GEOINFORMATIKA

UPUTE ZA RAD NA RAČUNALU

ARCVIEW 3.2A

Skriptu izradio: Doc. dr.sc. Dario Perković

2011

----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)

1

Ova Skripta je namijenjena studentima Geološkog inženjerstva i potrebna je tijekom

trajanja računalnih vježbi u okviru predmeta „Osnove geinformatike“ u 4. semestru

Preddiplomskog studija.

Namijenjena je i studentima rudarstva kojima je potrebna tijekom trajanja računalnih

vježbi u okviru predmeta „Geoinformatika“ u 1. semestru Diplomskog studija rudarstva, na

smjerovima Rudarstvo, Geotehnika i Zbrinjavanje i odlaganje otpada.

U ovom dokumentu opisane su osnovne radnje u GIS softveru ArcView 3.2a, od korištenja

glavnih izbornika, prilagodbi softvera i unošenja pripremljenih podataka do spremanja GIS

projekata. Opisani su postupci modeliranja, upotreba logičkog i prostornog upita te rad s

grafičkim i opisnim podacima. Postupci su iz praktične geološke struke i obuhvaćaju

vektorizaciju objekata s geološke karte, izradu GIS slojeva i atributizaciju. Takoñer,

posebno poglavlje je posvećeno vizualizaciji podataka i dodatnim naprednim opcijama.

Skripta je oblikovana kao softverski priručnik ali i vodič s brojnim primjerima korištenja

softvera u geološkoj struci pa na taj način studenti nakon 6-8 školskih sati mogu pristupiti

polaganju kolokvija.


2

Sadržaj

1. Uvod u aplikaciju ................................................................................3 1.1. Pokretanje aplikacije ArcView ......................................................... 3 1.2. Osnovne postavke softvera ............................................................. 4 1.3. Organizacija datoteka i mapa u Windowsima ....................................... 5 1.4. Spremanje GIS projekta kao APR datoteke .......................................... 6

2. Dijelovi aplikacije ...............................................................................8 2.1. Osnovni prozor ............................................................................ 8 2.2. View sučelje............................................................................... 9

3. Dodavanje postojećih tema................................................................. 11 4. Simbologija ..................................................................................... 16 5. Identify, Scale, Selection.................................................................... 20

5.1. Identify ................................................................................... 20 5.2. Scale (mjerilo prikaza) ................................................................ 21 5.3. Selection ................................................................................. 22

6. Zoom ............................................................................................. 23 6.1. Button bar ............................................................................... 23 6.2. Toolbar ................................................................................... 24

7. Selektiranje unutar tema.................................................................... 25 8. Labele............................................................................................ 28 9. Rasteri ........................................................................................... 29

9.1. Dodavanje rastera...................................................................... 29 9.2. Prozirnost rubova i mozaik slaganje ................................................ 31

10. Vektorizacija ................................................................................... 33 10.1. Kreiranje nove teme................................................................ 33 10.2. Prilagodba atributne tablice ...................................................... 36 10.3. Istovremeni rad u grafičkom i negrafičkom modu............................. 37

11. Posebne operacije s poligonima ........................................................... 39 11.1. Susjedni poligoni i sjeckanje poligona .......................................... 39 11.2. Editiranje poligonskih tema (izbornik Edit) .................................... 42 11.3. Šifriranje (kodiranje) u atributnoj tablici zbog složene simbologije ...... 44

12. Select By Theme pretraživanje ............................................................ 47 13. Layout............................................................................................ 50 14. Izvoz (export) podataka iz GIS-a ........................................................... 54 15. Ispis............................................................................................... 55 16. Grafika, hotlink, skripte, prilagodba izbornika i dr. .................................. 56


3

1. Uvod u aplikaciju

1.1. Pokretanje aplikacije ArcView

Programska aplikacija ArcView GIS 3.2a pokreće se u Windows okruženju, odabirom

aplikacije u traci s alatima Start\Programs\ESRI\ArcView GIS 3.2a\ArcView GIS 3.2a

(Slika 1.).

Slika 1. Pokretanje aplikacije ArcView GIS 3.2a

Aplikacija ArcView GIS 3.2a može se pokrenuti i dvoklikom na ikonicu koja se nalazi

na Desktopu.


4

1.2. Osnovne postavke softvera

Nakon pokretanja aplikacije pojavljuje se dijaloški okvir u kojemu treba izabrati

jednu od tri ponuñene opcije (Slika 2.). Stanje checkbox kontrole uz tekst Show

this window when ArcView GIS starts može ostati označeno kao na Slici 2.

Slika 2. Dijaloški okvir pri pokretanju aplikacije

Za vježbe je potrebno odabrati drugu opciju Create a new project as a blank

project.

Objašnjenje:

Uz uključenu prvu opciju (Create a new project with a new View) kreira se projekt

i odmah dodaju proizvoljni podaci u dio aplikacije pod nazivom View. Ta opcija se

koristi kada su podaci već pripremljeni na disku i samo ih treba uvesti u ArcView

projekt. Uz uključenu treću opciju (Create a new project Open an existing project)

otvara se već postojeći projekt. Ova opcija se koristi kad je već kreiran projekt i

spremljen na disku računala.


5

U cilju što većeg prikaza prostornih podataka, potrebno je prozor ArcView

aplikacije proširiti po čitavom zaslonu. To se može učiniti klikom na kontrolu

Maximize u desnom gornjem dijelu prozora aplikacije (Slika 3.)

Slika 3. Povećavanje glavnog prozora aplikacije

1.3. Organizacija datoteka i mapa u Windowsima

Prije spremanja prvog praznog GIS projekta potrebno je znati sljedeće: ArcView ne

dopušta kreiranje mapa (foldera) "u letu" istovremeno sa spremanjem datoteka

(kao npr. u većini današnjih Windows aplikacija). Stoga je potrebno prije svakog

novog sadržajno drugačijeg GIS projekta u Windows Exploreru kreirati četiri mape

kao na Slici 4. Ovo je samo primjer na koji način se lakše mogu organizirati

datoteke i mape.


6

Za prvi GIS projekt, kreiranje mapa na disku je već učinjeno (Slika 4.). Potrebno je

samo provjeriti gdje su smještene mape u Windows Exploreru koji se može

pokrenuti s desktopa ili iz trake sa alatima: Start\Programs\Accessories)

Slika 4. Organizacija datoteka u projektu

Prilikom kreiranja mapa svejedno je da li se koriste mala, velika ili kombinacija

malih i velikih slova u nazivima mapa, ali dobro je držati se sljedećih pravila:

� ne koristiti r a z m a k e (praznine/blankove)

� ne koristiti slova s dijakritičkim znakovima (č ć ñ š ž)

� ne koristiti specijalne znakove i znakove interpunkcije (#, /,?, itd.)

1.4. Spremanje GIS projekta kao APR datoteke

GIS projekt je najbolje odmah spremiti negdje na disk. Projekt je privremenog

naziva Untitled. U izborniku File potrebno je odabrati podizbornik Save Project As

(Slika 5.) i nakon toga spremiti projekt pod nazivom prezime.apr (puno prezime

studenta, korigirano u slučaju dijakritičkih znakova) na putanju d:\arcview\apr

(Slika 6.). ArcView prikazuje i velika slova u nazivima mapa kao mala.


7

Slika 5. Spremanje GIS projekta

Slika 6. Imenovanje i smještaj datoteke GIS projekta


8

2. Dijelovi aplikacije

2.1. Osnovni prozor

Slika 7. Osnovni prozor ArcView aplikacije

Osnovni dijelovi ArcView aplikacije su:

� Views

� Tables

� Charts

� Layouts

� Scripts

U okviru ove skripte koristit će se samo neki dijelovi aplikacije i to Views, Tables i

Layouts jer su neophodni za usvajanje osnovnih principa rada GIS-a i ArcView-a.


9

2.2. View sučelje

Klikom na tipku New (dok je aktivna ikonica Views u osnovnom prozoru projekta),

otvara se novi prozor View1. Prozori se mogu postaviti kao na Slici 8. ili po želji u

različitoj veličini.

Slika 8. Kreiranje novog prozora View1

Ukoliko se pokazivačem klikne na gornji plavi rub prozora View1, pojavi se glavni

izbornik aplikacije s više opcija gdje je, izmeñu ostalih, i izbornik View.

Potrebno je odabrati View\Properties i učiniti sljedeće - postaviti metre kao

jedinice za duljinu karte i za udaljenost prozora View1. (Slika 9.).

prozor čitavog projekta

prozor View1


10

Slika 9. Postavljanje duljinskih jedinica za prozor View1

Pod opcijama Map Units i Distance Units: umjesto ponuñenog unknown treba

odabrati meters i na taj način će svi podaci u projektu biti prikazani u pravokutnim

koordinatama. Udaljenost, mjerilo prikaza u View-u i mjerilo prikaza u Layout-u će

biti izraženi u metrima.

Nakon ovoga može se napraviti proširenje (Maximize) prozora View1 po cijelom

zaslonu - klikom pokazivača kao na Slici 10.

Slika 10. Maksimalno proširenje prozora View1


11

3. Dodavanje postojećih tema

Postojeće teme, odnosno GIS slojevi smješteni na disku računala, mogu se dodati

preko izbornika View\Add Theme (Slika 11.) ili preko Button bara klikom na tipku

Add Theme (Slika 12.).

Slika 11. Dodavanje GIS slojeva pomoću izbornika

Slika 12. Dodavanje GIS slojeva pomoću tipke Button bara

Mogu se dodavati vektorski i rasterski podaci (teme). Vektorske teme se popularno

nazivaju ''šejpfajlovi“ (od engl. shapefiles - datoteke s ekstenzijom shp). Rasterske

teme su ''tifovi'' (od engl. Tag Image File Format - datoteke s ekstenzijom tif). To

su datoteke nastale skeniranjem papirnatih karata, digitalnim rezanjem (engl.

crop) čitavih karata po unutarnjem rubu te georeferenciranjem nakon čega su karte


12

smještene na „stvarne“ točne zemaljske koordinate. Gereferencirana tif datoteka

uvijek se pojavljuje u paru s tfw datotekom (npr. sinj.tif i sinj.tfw) koja je

geoprostorno odreñuje.

Osim ta dva osnovna tipa datoteka, u ArcView-u se mogu koristiti i drugi vektorski i

rasterski formati. Vektorski su ARC/INFO datoteke, CAD datoteke (AutoCAD,

MicroStation) i TIN podaci. Rasterski podaci mogu biti još u u ERDAS, MrSID ili GRID

formatu.

Postoje još i mnogobrojni negeoreferencirani formati (doc, txt, xls, jpg, gif, bmp,

doc, avi itd.) koji se koriste samo za povezivanje (engl. hotlink) pojedinih slogova u

atributnim tablicama s odgovarajućim datotekama na disku računala.

Kod aktiviranja opcije Add Theme pojavljuje se dijaloški okvir gdje je za vektorske

teme potrebno odabrati Feature Data Source, a za rasterske teme Image Data

Source (Slika 13.).

Za početak je potrebno dodati samo vektorske teme. U dijaloškom okviru Add

Theme potrebno je promijeniti podmapu (iz apr u podmapu shp) gdje su smještene

vektorske teme. Mijenjanje podmapa se jednostavno izvodi dvostrukim klikom

pokazivača na mapu arcview, a potom se odabire mapa pod nazivom shp.

Slika 13. Odabir izmeñu dva tipa GIS podataka


13

Vektorske, već pripremljene teme, nalaze se na putanji d:\arcview\shp i to su:

• aer_med.shp............... meñunarodni aerodromi (point)

• gran_drz.shp............... državna granica (line)

• gran_drz_polygon.shp .... granica države (polygon)

• obala.shp................... obalna granica (line)

• traj_pri.shp ................ trajektna pristaništa (point)

• zpruge.shp ................. željezničke pruge (line)

• zup_sredista.shp .......... županijska središta (polygon)

• zupanije.shp ............... županije (polygon)

Dodavanje jedne teme se obavlja odabirom (lijevom tipkom pokazivača i klikom na

tipku OK. Više tema se dodaje istovremeno korištenjem tipke Shift (na tipkovnici

ispod Caps Lock tipke) i lijeve tipke pokazivača (miša). Potrebno je dodati sve teme

s gornjeg popisa (ukupno 8), a više od 8 se niti ne može dodati jednokratnim

korištenjem dijaloga Add Theme (Slika 14.).

Slika 14. Dodavanje vektorskih podataka


14

Nakon što su se u sadržaju prozora pojavili prethodno dodani vektorski slojevi,

potrebno ih učiniti vidljivima klikom pokazivača u podizbornku View\Themes On.

View1 bi trebao izgledati kao na Slici 15.

Slika 15. Prikaz vektorskih slojeva u View1 prozoru

ArcView je posljednju temu sa liste dodanih datoteka stavio na vrh tema u tzv-

tablicu sadržaja prozora (View1-Table of Contents, skraćeno TOC).

Uočljivi su različiti simboli za tri osnovna različita tipa tema:

� POLYGON

� LINE

� POINT.

Aktivnost, redoslijed (a time i vidljivost) i uključenost/isključenost tema se može

mijenjati. Klikom pokazivača (miša) tema postaje aktivna (dobiva poseban rub),

redoslijed tema se mijenja „drag and drop“ manipulacijom (klik pokazivača nad

temom i onda se tema premješta po izboru - iznad ili ispod neke druge teme).

Tema se uključuje klikom na checkbox (kvačica znači da je tema uključena), što

ujedno znači i da je vidljiva u prozoru View1. U slučaju da su neke poligonske teme

prekrile druge, potrebno je sortirati teme u TOC-u tako da su odozgo prema dolje

sortirane redom: točkaste, linijske, poligonske (vidi Sliku 16.).

TOC


15

Slika 16. Pravilan redoslijed tema u View1 prozoru


16

4. Simbologija

Na početku, potrebno je definirati grafičke podatke a to znači odabrati

odgovarajuću simbologiju geometrijskih objekata. Za linijske teme to su boja, tip i

debljina linije. Za točkaste teme to su veličina, boja i/ili već gotov definiran

simbol. Za poligonske teme to su debljina i boja granične linije (outline), boja

ispune punih poligona (foreground), boja točkica ili crta prilikom korištenja

poligona sa „šrafurama“ (foreground) i boja pozadine poligona sa šrafurama

(background). Za oznake (labele) koristi se tekst iz atributnih tablica a izgled

oznaka na karti ovisit će o izboru tekstualnog pisma (font), veličini, podtipu

(normal/bold/italic) i boji fonta.

Za vježbu je potrebno aktivirati temu Zupanije.shp i odabrati izbornik

Theme\Properties pomoću kojega možemo promijeniti naziv teme u TOC-u. U polje

Theme Name potrebno je upisati Županije i radnju potvrditi klikom na tipku OK

(Slika 17.).

Slika 17. Promjena naziva teme

Nakon ovoga potrebno je dva puta kliknuti pokazivačem na aktivnu temu Županije i

otvorit će se Legend Editor (Slika 18.). Dvoklikom na simbol pravokutnika otvorit će

se Symbol Window - prozor aplikacije koji se sastoji od 6 poddijelova - paleta.


17

Slika 18. Pokretanje prozora Legend Editor i Symbol Window

Za ovu vježbu županije trebaju biti prozirne (bez ispune) pa je potrebno učiniti

sljedeće: u paleti ispune (Fill Palette) odabire se prazan poligon (bez ispune) a

debljinu rubne linije (outline) povećamo s 0.1 na 2 (Slika 19.).

Slika 19. Promjena debljine rubne linije

poligon bez ispune

deblji outline

2x klik

2x klik


18

U paleti boja (Color Palette) odabire se druga boja za županijsku granicu, npr.

ružičasta tako što se najprije odabere za Color: Outline a meñu ponuñenim bojama

pronañe se jedna ružičasta boja (Slika 20.).

Slika 20. Promjena boje rubne linije

Nakon ovoga potrebno je promijeniti simbologiju još za jednu proizvoljnu točkastu i

jednu linijsku temu. Osim toga, može se za vježbu poligonskim temama postaviti

poligonska šrafura, linijskim temama složena linija (točka crta, crta-crta, dvostruka

crta, itd.) a točkastim temama neki postojeći simbol umjesto ponuñenog

geometrijskog lika. Neki od tih simbola su npr.: , , ,

.

Postoji velik broj stilova u obliku posebnih ArcView paleta (avp datoteka) koje se

mogu uvesti u projekt. To su npr. urbanistički, geološki, šumarski i prometni skup

simbola a pojavljivanje tih simbola se postiže preko opcije Load u Palette Manager-

u (Slika 21.). Simboli kao što su avion, brod i sl. mogu se učiniti dostupnima za

prikaz na karti na sljedeći način: Potrebno je aktivirati point temu s aerodromima,

kliknuti 2x na nju u TOC-u View-a te kliknuti 2x na trenutni simbol teme. Kad se

prikaže Symbol Window prozor, odabere se Palette Manager i nakon toga se klikne

na tipku Load. U okviru dijaloškog okvira Load Palette potrebno je pronaći putanju:

C:\ESRI\AV_GIS30\ARCVIEW\SYMBOLS

gdje se nalaze brojne palete simbola. Na kraju je potrebno odabrati datoteku

municipl.avp i potvrditi akciju s OK (Slika 21.).

Color paleta Marker paleta (za point teme)


19

Slika 21. Dodavanje simbola iz drugih skupova simbola

U Marker paleti se za točkaste objekte sada pojavljuju i novoučitani simboli te je

moguće simbol kružića za aerodrome zamijeniti s avionom.

Palette Manager


20

5. Identify, Scale, Selection

5.1. Identify

Pregledavanje podataka koji su upisani u atributne tablice postiže se klikom na

ikonicu Identify u Toolbar-u.

Slika 22. Opcija Identify za pregled atributnih podataka

Najprije je potrebno aktivirati neku od tema za koju želimo saznati podatke, npr.

županije. Klikom na ikonicu Identify a nakon toga i na jedan prostorni objekt

(feature) na karti, odnosno jednu županiju dobije se prikaz kao na Slici 23.

Slika 23. Prikaz atributnih podataka za jedan GIS objekt

Ikonica Identify (i)


21

Za županije kao tipičan topografski GIS sloj nema puno atributnih podataka no i

naziv i površina mogu biti dovoljni za neke negrafičke upite. Obavezno polje (koje

ne dodaje korisnik nego ArcView automatski generira) je polje Shape gdje je

zapisan tip GIS objekta. Polja Area i Perimeter su dobivena pokretanjem jednog

dodatnog modula i nisu obavezna polja (podaci) u tablici, a polje Naz_zupan je

dodao autor grafičkog sloja podataka. Naravno još se tu mogu pojaviti i podaci o

broju stanovnika, broj zaposlenih, postotak vodoospkrbe iz javnih vodovoda i sl.. S

opcijom Identify mogu se dobiti podaci i za ostale teme u zadanom projektu. Za

točkastu temu korisno je zumiranjem maksimalno se približiti objektu. (vidi

Poglavlje 6.).

5.2. Scale (mjerilo prikaza)

Slika 24. Mjerilo prikaza podataka

U desnom gornjem dijelu prozora aplikacije postoji polje Scale (Slika 24.). Desno

od tog polja nalaze i trenutne koordinate kursora (pokazivača miša) dok je on

unutar područja View-a. Jedinice su u metrima kako je i postavljeno od prije

(Poglavlje 2.2.). Vrijednost mjerila karte se može upisati bez korištenja zareza kao

delimitera tisućica (upiše se 200000 umjesto 200,000) jer ArcView sam dodaje

zareze po potrebi. Prema upisanom mjerilu mijenja se prikaz unutar View-a.


22

Takoñer, korištenjem ikonica Zoom In i Zoom Out, mjerilo karte se automatski

mijenja.

5.3. Selection

Ikonica Select Feature (Slika 25.) potrebna je za izdvajanje entiteta (objekta, engl.

feature) unutar grafičke teme s kojim je potrebna neka grafička ili negrafička

manipulacija. Opcija je dostupna nakon aktiviranja teme i prethodi grafičkom

izboru željenog objekta na karti.

Slika 25. Opcija Select Feature

Nakon Select Feature odaberemo za primjer grafički na karti neki grad koji je u

temi zup_sredista. Odabrani grad, kada je selektiran, postaje žuto obojan, a nakon

toga se može kliknuti na ikonicu Zoom to Selected (Slika 26, 3. ikonica slijeva) te

se odabrani grad pojavljuje u uvećanom prikazu preko cijelog View-a.


23

6. Zoom

6.1. Button bar

Postoji dvije grupe ikonica kojima se manipulira sadržajem prozora odnosno View-

a. Prvu grupu čini šest tipki (engl. buttons) u Button baru, prvom redu alata ispod

izbornika (Slika 26.).

Slika 26. Opcije za upravljanje mjerilom prikaza View-a

To su slijeva na desno:

1. Zoom to Full Extent (Zumiranje prozora na protezanje sveukupnog sadržaja

svih tema View-a) – služi za prikaz čitavog sadržaja View-a čak iako su neke

teme ugašene

2. Zoom to Active Theme(s) (Zumiranje prozora na protezanje jedne ili više

aktivnih tema) – služi za prikaz prostora koje zauzima jedna ili više tema u

prozoru. Više aktivnih tema dobije se sa držanjem tipke Shift i klikom

pokazivača nad željenim temama

3. Zoom to Selected (Zumiranje prozora prema izabranom objektu) – služi za

obično vrlo uvećan prikaz jednog ili više GIS objekata a koji su prethodno

izabrani nekom od metoda odabira (Select Feature, Query, Select By Theme)

4. Zoom In (Zumiranje unutra) – služi za zoom in u središtu View-a s odreñenim

ugrañenim korakom. To ujedno znači povećanje prikaza objekata na karti, a

smanjenjem dijela karte koji se vidi, vrijednost u polju Scale se smanjuje

5. Zoom Out (Zumiranje van) – služi za zoom out u središtu View-a s odreñenim

korakom. To ujedno znači smanjenje prikaza objekata na karti, a

povećanjem dijela karte koji se vidi, vrijednost u polju Scale se povećava

6. Zoom to Previous Extent (Zumiraj u prethodni prikaz) – služi za zoom na

prethodni izgled View-a (oko 5-6 prethodno postavljenih prikaza).


24

6.2. Toolbar

Drugu grupu ikonica čine one na na tzv. Toolbaru pa ih i nazivamo alati (engl.

tools) (Slika 27.).

Slika 27. Toolbar ikonice za upravljanje mjerilom prikaza View-a

To su slijeva nadesno:

1. Zoom In - grafički zoom in korištenjem pokazivača kojim se označava

poligonalno područje koje želimo vidjeti uvećano

2. Zoom Out - grafički zoom out korištenjem pokazivača kojim se označava

poligonalno područje koje želimo vidjeti umanjeno

3. Pan – pomicanje sadržaja prozora lijevo-desno, gore-dolje


25

7. Selektiranje unutar tema

Potrebno je pronaći trajektno pristanište Prizna za koje se ne zna točna lokacija.

Ono se može pronaći na nekoliko načina uz pretpostavku da je prethodno aktivna ta

tema - traj_pris.shp. Inače, nakon svake od ponuñene četiri opcije u ovom

poglavlju potrebno je odselektirati pristanište Prizna klikom na ikonicu Clear

Selected Features (Slika 28.) da bi se koristila sljedeća opcija pretrage:

Slika 28. Opcija Clear Selected Features

a) dugotrajna grafička potraga po temi tako da se klikće pokazivačem uz pomoć

ikonice Identify na sve objekte (pristaništa) u temi dok se ne pronañe

trajektno pristanište Prizna i nakon toga kliknete na ikonicu Select Feature

a zatim na Priznu.

b) klikom na ikonicu Open Theme Table u Button baru

Slika 29. Pregled podataka iz atributne tablice

Kada je atributna tablica sa zapisima o svim pristaništima otvorena, slogovi se

mogu poredati abecedno radi lakšeg pronalaženja traženog pristaništa. To se može

učiniti selektiranjem odgovarajuće kolone (npr. Naziv) i zatim na ikonicu Sort

Ascending.

Clear Selected Features

Open Theme Table


26

Slika 30. Sortiranje zapisa po željenom polju (koloni)

c) korištenjem ikonice Find u Button baru

Ako je prethodno deselektirana Prizna, klikom na ikonicu Find pojavljuje se okvir

za upis stringa (alfanumeričkog niza znakova) u koji je potrebno upisati Prizna.

Nakon potvrde dobit će se selektirano upravo to pristanište i to u atributnoj tablici

i na karti.

d) korištenjem ikonice Query Builder u Button baru

Slika 31. Korištenje Query Builder-a Query Builder se može koristiti u grafičkom i negrafičkom modu (ako je vidljiv View

ili Table izbornik). Kao i do sada, tema s pristaništima mora biti aktivna a nakon

toga je potrebno kliknuti pokazivačem na ikonicu Query Builder-a (Slika 31.).

Slika 32. Upisivanje izraza u Query Builder-u


27

U donjem lijevom prozoru potrebno je upisati izraz u obliku:

( [Naziv] = "Prizna" )

Izraz se može upisati ručno ili pomoću predefiniranih polja (Fields) i ponuñenih

aritmetičkih operatora. U dijelu Fields potrebno je 2x kliknuti pokazivačem na

polje koje se pretražuje (polje Naziv). Nakon toga se odabere dvostrukim klikom

operator (=) i upiše sljedeći tekst s navodnicima znakovima: ''Prizna''. Takoñer,

umjesto da se upisuje ''Prizna'' može se i 2x kliknuti na traženi naziv u popisu svih

pristaništa aktivne teme u Values dijelu prozora Query Buildera-a. Odabirom tipke

New Set pristanište Prizna postaje selektirano.

Napomena:

Tipka (ovdje kao opcija) Add To Set služi za dodavanje novoizabranog objekta već

postojećim selektiranim slogovima u tablici u tj. Selection Set-u. Tipka Select From

Set služi za izdvajanje nekog objekta (zapisa, sloga) iz već selektiranih objekata.

Inače, moguće je kombinirati i više polja u izrazima.


28

8. Labele

Labeliranje (dodavanje oznaka uz objekte na kartu) je bitno u ArcView-u da bi se

lakše pronalazili sadržaji na karti. Labelirati se mogu sve vrste objekata, odnosno

tema i to se čini na sljedeći način:

• Odabere se tema koju želimo labelirati, učinimo je aktivnom, npr. Županije.

• Odabere se iz izbornika Theme\Auto-label, pod Label field odabere se polje

Naz_zupan

• Za početak se ostave sve druge opcije uključene kako ih nudi ArcView.

Opcije su:

o Find Best Label Placement – program sam pronalazi najbolja mjesta za

labele

o Remove Duplicates – iste (duple) labele se ne prikazuju ukoliko postoje

o Scale Labels – veličina labela se prilagoñava mjerilu prozora, što znači kada

se radi zoom in i zoom out, labele će se povećavati/smanjivati, u protivnom

ostaju uvijek iste veličine.

Klikom na OK pojavit će se na karti nazivi županija. Veličina oznaka (labela)

definira se na istom mjestu gdje se odabire simbologija - u paletama. Do paleta se

može doći i preko izbornika Windows\Show Symbol Window. Odabire se Font

Palette i promijeni se trenutna vrijednost 14 u Size polju (default vrijednost u

ArcView-u) na 10 pa će se labele kod sljedećeg labeliranja smanjiti. Tu se može

mijenjati i pismo (font) te stil pisma (normal ili bold). Takoñer, u Color Palette se

pod Color Text može promijeniti i boja labela. Ove promjene ne vrijede unazad

nego se mora učiniti brisanje labela preko izbornika Theme\Remove labels i

nakon toga se dodaju labele s novim postavkama stila. Ovo je potrebno učiniti za

više tema u projektu - npr. za pristaništa, županijska središta i sl. U slučaju

točkastih tema može se i utjecati na poziciju labele (ukupno 9 pozicija labele) a to

se može vidjeti u izborniku Theme\Properties pod Text Labels ali tada je prije

samog labeliranja potrebno obavezno uključiti opciju Use Theme's Text Label

Placement Property.


29

9. Rasteri

9.1. Dodavanje rastera

Teme se dodaju preko izbornika View\Add Theme (Slika 33.) ili preko Button bara

(Slika 34).

Slika 33. Dodavanje teme preko izbornika

Slika 34. Dodavanje teme preko Buttonbara

Za vježbu se odabiru rasterske teme odnosno Image Data Source. U dijaloškom

okviru potrebno je premjestiti se iz podmape shp u podmapu tif gdje su rasterske


30

teme tako što se 2x brzo klikne lijevom tipkom pokazivača na mapu iznad a zatim

isto tako 2x na mapu tif.

Slika 35. Premještaj iz mape shp u mapu tif

Potrebno je odabrati dvije raster datoteke 572-3-1.tif i 572-3.2.tif. Ukoliko je

prethodno View postavljen tako da je čitava Hrvatska vidljiva i to sa svim temama,

za vježbu se najprije mogu sve teme postaviti kao ugašene preko izbornika

View\Themes Off. Za lakše snalaženje teme gran_drz.shp i obala.shp mogu ostati

vidljive (Slika 36).


31

Slika 36. Izgled View1 prozora nakon dodavanja rastera

Nakon ovoga potrebno je zumirati se na područje dva rastera tako da se sadržaja

karata vidi u krupnijem mjerilu. To se može najlakše postići korištenjem ikonice

Zoom In u Toolbaru tako što se s pokazivačem iscrta pravokutno područje oko tih

karata. Ili, mogu se te dvije rasterske teme učiniti aktivnima (pomoću pokazivača i

tipke Shift) i nakon toga se odabere ikonica Button bara - Zoom to Active

Theme(s).

9.2. Prozirnost rubova i mozaik slaganje

Može se primijetiti da su listovi karata 1:25000 susjedni ali se čini da nisu dobro

spojeni zbog prostora izmeñu njih. Spajanje karata postići će se na sljedeći način:

Jednu od tif datoteka (svejedno koju) je potrebno aktivirati, odnosno istaknuti je u

tablici sadržaja (TOC). Klikom 2x na tu temu otvorit će se kao i kod vektorskih

tema Editor ali ovaj puta je to Image Legend Editor. Potrebno je kliknuti na

Colormap i pogledati u prozoru Image Colormap sve boje koje se pojavljuju na

karti. Moramo od svih boja ugasiti ružičastu (0) i bijelu (6) koje su u rubu karte. Te

boje treba učiniti prozirnima (transparentnima). Klikne se 2x na boju, nakon toga


32

se prikaže Color Palette (trebala bi biti uključena Color opcija Foreground) i nakon

toga se klikne na kvadrat s iksom (lijevo od bijele boje) koji predstavlja prozirnu

boju. Ponekad treba kliknuti na bijeli kvadrat pa onda na X kvadrat da bi uspio

postupak. U prozoru Image Colormap potrebno je kliknuti na tipku Apply. Nakon

ovoga nestat će neželjena boja s rubova karte. Ovo s ružičastom bojom potrebno je

je ponoviti i s bijelom bojom ali prethodno je poželjno ugasiti Color paletu.

Micanje boja s rubova karte treba učiniti i za drugu raster (tif) datoteku. Ovo je

vrlo čest postupak pri radu s rasterima u GIS-u i omogućuje tzv. ''mozaik slaganje''

nekoliko susjednih karata bez prekida ili praznina izmeñu njih.

Napomena:

Sve promjene simbologije rasterskih i vektorskih tema u GIS projektu pohranjene su

u apr datoteci i one ne mijenjaju geoprostorne podatke (shp i tif datoteke) koji su

fizički pohranjeni na disku računala. Kod vektorskih tema još može doći do

promjena samih shp (dodavanje i brisanje objekata-entiteta) i dbf (dodavanje i

brisanje polja-atributa) datoteka dok tif i tfw datoteke ostaju čitavo vrijeme u GIS-

u netaknute.

Potrebno je dobro organizirati sve podatke od kojih se sastoji jedan GIS projekt i

prilikom transfera na drugo računalo „preslikati“ istu organizacijsku strukturu. Vrlo

je popularno „komprimiranje“ (arhiviranje, zipanje) čitavih mapa GIS projekata ali

s obavezno uključenom opcijom Save full path info jer je jako bitno gdje se nalaze

sve datoteke koje otvara projektna apr datoteka. Slanje e-mail-om je vrlo često jer

shp datoteke nisu prevelike za slanje dok je rastere ipak poželjno slati nekim

drugim Internet servisom.


33

10. Vektorizacija

Vektorizacija (vektorska digitalizacija) se može učiniti na ploči digitalizatora ili na

zaslonu računala. Ukoliko već postoji digitalna karta (raster) dobivena skeniranjem

(rasterskom digitalizacijom), radi se ekranskoj ili zaslonskoj digitalizaciji (engl. on-

screen digitalization). Da bi taj postupak u GIS-u bio kvalitetno učinjen moraju se

prethodno na papiru organizirati digitalni podaci tako što se definiraju

geometrijski, grafički i opisni podaci s karte. Taj organizacijski dio ovdje neće biti

opisan pa daljnji tekst opisuje postupke pri vektorizaciji u GIS softveru.

Dodavanje rastera gospic.tif u GIS projekt učinit će se kao i do sada preko izbornika

View\Add Theme. Uključi se vidljivost rastera a zumiranje na tu temu postiže se

klikom na ikonicu Zoom to Active Theme(s). To je geološka karta službenog naziva

OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA 1:100000 GOSPIĆ. Na toj kao i na svakoj drugoj

geološkoj karti postoje sva tri osnovna tipa GIS objekata: točkasti (položaj sloja),

linijski (rasjed) i poligonski (geološka jedinica).

10.1. Kreiranje nove teme

Nova tema se kreira tako što se iz izbornika View odabere podizbornik New Theme

nakon čega se pojavi dijaloški okvir na Slici 37.

Slika 37. Kreiranje nove GIS teme

Može se najprije kreirati točkasta tema za koju odmah softver pita gdje da je

spremi (fizički na disk). Potrebno se pokazivačem premjestiti do mape


34

d:\arcview\shp gdje su smještene prethodno korištene vektorske teme. Naziv

datoteke moze biti npr. tocke_prezime.shp (prezime u nazivu datoteke neka bude

bez dijakritičkih znakova npr. tocke_perkovic.shp). Inače u slučaju velikih GIS

projekata nije loše po sadržaju razdvojiti shp datoteke po disku (npr. unutar shp

mape kreiraju se mape topografija, geologija, hidrologija itd.) ali to ovdje nije

potrebno.

Odmah se uočava da se tema pojavila u TOC-u projekta i da ima kvačicu u

kvadratiću obrubljenom crtkanom a ne punom

linijom . To znači da je trenutno aktivan grafički

način ureñivanja (editiranja) i potrebno je dodati nekoliko objekata na kartu nakon

zumiranja na kartu i pronalaska slojeva.

Slika 38. Pronalazak i dodavanje oznaka za slojeve u točkastu temu

Da bi se dodali slojevi u točkastu temu potrebno je kliknuti na ikonicu Draw Point

na Toolbaru i nakon toga dodati nekoliko točkica na kartu

smjestivši ih na proizvoljno odabrane oznake slojeva. To je najbolje učiniti tako da

ih se što točnije smjesti na sjecišta male (smjer nagiba sloja) i velike crtice

(pružanje sloja) simbola za položaj sloja. Kut nagiba kao i neke drugi podaci se

upisuju u atributnu tablicu teme u sljedećem poglavlju. Kad je uneseno nekoliko

točaka (slojeva) grafičko ureñivanje teme se zaustavlja odabirom izbornika

SLOJ


35

Theme\Save Edits (još jedna potvrda nakon toga gdje se klikne na Yes) i nakon toga

u istom izborniku Stop Editing (opet potvrda nakon toga). Nakon toga tema više

nije spremna za ureñivanje i mogu se kreirati na isti način druge dvije teme. Isti

postupak je potrebno učiniti za linijsku temu koju je potrebno nazvati

crte_prezime.shp (ili linije_prezime.shp) i za poligonsku temu koje je potrebno

nazvati poligoni_prezime.shp. Crte u temi će biti rasjedi sa karte pa je potrebno

nekoliko njih pronaći i precrtati. Kada je linijska tema aktivna i u grafičkom modu

ureñivanja ,umjesto točke u Toolbaru se pojavljuje crta (line, odnosno polyline),

bolje rečeno ikonica Draw Line.

Slika 39. Linijska tema i alat Draw Line

Vektorizacija jednog rasjeda završava brzim dvostrukim klikom na kraju crte, a crte

mogu biti iz jednog dijela ili iz više dijelova. Za sada je to potrebno učiniti samo za

rasjede koji su na karti prikazani crvenim ravnim crtama (normalni i reversni

rasjedi) dok se razne druge granice mogu sada zanemariti. Poligoni se kreiraju na

isti način, uz preporuku da je za sada za vježbu bolje pronaći neke manje poligone

(jura i trijas) koji su na području karte južno od Gospića (ili kao u poglavlju 11.).

Aktivna ikonica za vektorizaciju je u ovom slučaju Draw Polygon koja se aktivira

tek nakon što se Popup Toolbar produlji prema dolje i to tek nakon što se klikne na

ikonicu Draw Rectangle. Ikonica Draw Polygon je prikazana na Slici 40.

Slika 40. Poligonska tema i alat Draw Polygon


36

Na kraju rada s poligonskim objektima, postupak grafičkog editiranja se završava

preko izbornika Theme\Save Edits i Stop Editing.

10.2. Prilagodba atributne tablice

Budući da je običaj uz oznake slojeva imati napisane i njihove kuteve nagiba, bilo

bi dobro dodati barem to jedno polje u atributnu tablicu. Najprije se aktivira

točkasta tema i nakon toga se klikne na ikonicu Open Theme Table. Otvara se

tablica pod nazivom Attributes of Tocke.shp (dalje u tekstu će pisati naziv tema

bez prezimena). Dva su polja već generirana automatski u aplikaciji ArcView i njih

nije potrebno popunjavati. Ovaj put je potrebno aktivirati negrafički mod

editiranja tablice odabirom u izborniku Table\Start Editing, zatim Edit\Add Field.

Nakon toga se pojavljuje dijaloški okvir Field Definition gdje je potrebno definirati

naziv i tip polja a za brojčana i tekstualna polja i njihovu domenu odnosno veličinu.

Naziv polja može biti u ovom slučaju Kut (ili Kut_nagiba, Nagib). Tip polja je u

ovom slučaju obavezno number, width je npr. 10, decimal places je 0 jer je obično

kut nagiba cjelobrojna vrijednost. Postoje još osim brojčanog (number: cjelobrojni

i decimalni), alfanumerički (string, tekst, niz znakova), boolean (logičke vrijednosti

yes i no) i datumski tip polja.

Slika 41. Dijaloški okvir Field Definition


37

10.3. Istovremeni rad u grafičkom i negrafičkom modu

Obično se prilikom vektorizacije i dodavanja objekata u GIS temu odmah dodaju i

njihovi atributni podaci. To se radi najlakše tako da se odabere izbornik

Windows\Tile, prozor GIS projekta se minimalizira i onda se dobiva izgled prozora

aplikacije kao na Slici 42.

Slika 42. Prozori aplikacije kod istovremenog grafičkog i negrafičkog ureñivanja

Potrebno je imati jednu aktivnu temu koja se trenutno ureñuje, otvorenu

relevantnu atributnu tablicu i započeto editiranje podataka u tablici tj. pokrenut

negrafički mod rada. Takoñer, ako je aktivan prozor od atributne tablice,

pojavljuju se (na mjestu gdje je inače Toolbar) tri ikonice od kojih se sa srednjom

ulazi u ćeliju tablice i upisuju se brojevi koji predstavljaju kuteve nagiba.

Slika 43.Unos i ureñivanje podataka u atributnoj tablici

Uvijek je kod ovakvih postupaka potrebno prethodno selektirati neki objekt na karti

(kada oni već postoje u GIS temi) i onda upisati kut nagiba s rasterske geološke

karte u selektirani slog tablice. Labeliranje se obavlja i kad je tablica popunjena za

EDIT


38

sve slogove a može se tada izvršiti i promjena simbola za sloj. Deselektiranje sloga

se obavlja preko ikonice Clear Selected Features.

Ovaj postupak za početnike može biti težak ali poslije postaje rutina pogotovo ako

se istovremeno vektorizira (precrtava sadržaj s rastera) i popunjava atributna

tablica. Na taj način postupak vektorizacije ide puno brže.


39

11. Posebne operacije s poligonima

11.1. Susjedni poligoni i sjeckanje poligona

Potrebno je pronaći na karti selo Rizvanuša (Rizvan City, selo poznato po

Paintballu) u Lici koje se nalazi otprilike na lokaciji X=5524500, Y=4928000. Ta

lokacija se može pronaći pomoću pokazivača čije se koordinate mogu pratiti u

desnom gornjem kutu prozora aplikacije ArcView. Kod naziva sela na karti postoje

dvije geološke jedinice (karbon i perm) koje kao poligone treba vektorizirati.

Potrebno je aktivirati temu poligoni.shp i pokrenuti grafički mod sa Theme\Start

Editing. U Toolbaru je potrebno aktivirati ikonicu Draw Polygon kao i u prethodnom

poglavlju. Potrebno je najprije precrtati jedan od dva poligona npr. onaj od perma.

Susjedni poligoni

Nakon toga je potrebno aktivirati jednu ikonicu na istoj vertikali gdje je i Draw

Polygon, ikonicu Draw Line to Append Polygon

Slika 44. Alat Draw Line to Append Polygon

Novi susjedni poligon se dobije tako što se započne crtati iz već nacrtanog poligona

kao što je vidljivo na Slici 45. Početni i krajnji klik mišem ne bi smio biti preblizu

točaka spoja dva poligona i takvu radnju treba raditi pri većem Zoom-u karte.


40

Slika 45. Vektorizacija susjednih poligona

Vektorizacija drugog poligona se završava dvostrukim klikom blizu druge točke

spoja izmeñu dva poligona i to klikom unutar prvog poligona. Tada bi se moglo

vidjeti nešto slično prikazu na Slici 46. uz napomenu da boja poligona ne mora kod

svih biti ista.

Slika 46. Završetak vektorizacije susjednog poligona

Sjeckanje poligona

Recimo da postoji već jedan poligon koji je kreiran ranije no iznenada je potrebno

iz njega dobiti više manjih podpoligona.


41

Slika 47. Poligon koji je potrebno sjeckati

Budući da se ne vidi raster ispod punih poligona, na trenutak treba promijeniti

simbologiju ove teme i to tako da poligon bude neispunjen (hollow) i da ima malo

debllji rub (outline). Nakon toga treba isjeći po jedan poligon s obje strane.

Odabire se ovaj put ikonica Draw Line to Split Polygon.

Slika 48. Alat Draw Line to Split Polygon

Započne se s jedne strane poligona i sječe se po granici dok se ne završi s druge

strane. To isto je potrebno učiniti za desni poligon i umjesto jednog sada postoje

tri poligona.

Slika 49. Sjeckanje poligona


42

11.2. Editiranje poligonskih tema (izbornik Edit)

Mogući su brojni prostorni postupci nad GIS objektima a ovdje su prikazani samo

neki od njih i to za poligonske objekte.

Unija

Selektiraju se dva poligona korištenjem tipke Shift i ikonice Pointer. Ikonica

Pointer selektira neki objekt na karti (objekt dobiva crne kvadratiće okolo, tzv.

handles), i dok se drži stisnuta tipka Shift opet se klikne na drugi objekt. Inače,

klikom bilo gdje (dok je u Toolbaru aktivna ikonica Pointer) izvan crteža, sve

selektirano se deselektira.

Slika 50. Alat Pointer

Ako su neka dva susjedna poligona kod Rizvanuše selektirana, odabere se iz

izbornika Edit\Union Features. Poligoni su se spojili u jedan. Undo Feature Edit u

istom meniju i vraćamo se na staro stanje jer karbon i perm nisu jedan poligon.

Oduzimanje

Nad većim poligonom nacrta se novi objekt u obliku kruga korištenjem ikonice Draw

Circle.


43

Slika 51. Alat Draw Circle

Selektiraju se veći poligon i nova kružnica-poligon. Odabere se u izborniku

Edit\Subtract Features. Veći poligon se modificirao i sada ima rupu tamo gdje je

kružnica. 2x se odabere Undo i slijedi povratak na staro stanje.

Presjek

Nacrtaju se dva GIS objekta kao na slici:

Slika 52. Dva objekta koji se presjecaju

Potrebno je dobiti treći poligon koji je rezultat njihova presijecanja ali ujedno da

dva početna poligona ne postoje više. Selektiraju se oba poligona i odabere se

opcija Edit\Intersect Features. Rezultat je prikazan na Slici 53.


44

Slika 53. Rezultantni poligon kao presjek dva poligona

11.3. Šifriranje (kodiranje) u atributnoj tablici zbog složene simbologije

Ukoliko to već nije učinjeno, potrebno je dodati i desni poligon (karbon) kod sela

Rizvanuša. Kako će se dobiti različita boja i/ili šrafura za različite stratigrafske

članove? Pa za početak spreme se promjene grafičkog editiranja sa Theme\Save

Edits. Nakon toga se otvori atributna tablica poligona i pokrene editiranje tablice

sa Table\Start Editing. Dodaju se dva polja: Kod (od engleski Code) i Opis. Polje

Kod neka bude numeričko bez decimala (width=5), a Opis neka bude string tipa,

širine 50. Potrebno je i postaviti za poligone jednu providnu šrafuru kroz koju se

vidi.

Slika 54. Šrafura kroz koju se vidi raster

Nakon vektorizacije poligona, u temi bi trebalo biti ukupno 6 poligona, i to 3

karbonska i 3 permska. U atributnu tablicu treba upisivati i njihove kodove ali mora

se znati koji slog u tablici predstavlja odgovarajući objekt na karti. Ovaj postupak

je detaljno opisan u tekstu na sljedećoj stranici gdje se nalazi i Slika 55.


45

Slika 55. Grafičko-negrafički rad s podacima i kodiranje

Selektira se prvi slog u tablici, pogleda se koji je to poligon na karti (pronañe se

onaj kojemu se pojave hvataljke objekta - handles) i upiše se odgovarajući kod.

Recimo da je odlučeno da će perm imati kod 1 a karbon kod 2. Znači klik na redak

u tablici, pogled na kartu da bi mu se znao kod, zatim odabir ikonice Edit (srednja

od 3 ikonice nad View-om) i upisuju se kodovi 1 ili 2 za odgovarajuće redove u

tablici. Na kraju se spreme promjene ali obavezno prije spremanja se klikne na

Clear Selected Features gore u Button baru. Spremaju se promjene i u grafičkom

modu i prelazi se na simbologiju dvostrukim klikom na aktivnu temu poligona. U

Legend Editoru se sada mijenja Legend Type s opcije Single Symbol na Unique

Value i pod Values Field se izabere meñu svim poljima polje Kod. Odabere se boja

za Kod 1 i 2 na isti način kao i do sada tako što se dva puta brzo klikne na simbol,

nañe paleta boja i odaberu npr. siva i smeña boje za dvije starosti. Apply za

potvrdu nove simbologije na kraju.


46

Slika 56. Legend Editor za kategoriziranu simbologiju

Simbologija (legenda) može biti prilično složena za neku temu pa je zato i bitna za

sačuvati. Pogotovo ukoliko se nekomu šalju samo podaci (vektorske i rasterske

teme) koji čine GIS projekt a ne i apr datoteka GIS projekta u kojoj je zapisan

konačni izgled View prozora. U tom slučaju poželjno je legendu spremiti tako što se

klikne na tipku Save na prozoru Legend Editora. Takoñer, ako je netko drugi radio

legendu ili je apr datoteka izgubljena ili oštećena, može se prethodno spremljena

legenda pozvati s tipkom Load i primijeniti je (aplicirati) je na postojeću temu u

projektu.


47

12. Select By Theme pretraživanje

Postoje brojna pretraživanja objekata u GIS-u ali jedno od najčešćih pretraživanja

je grafičko pretraživanje. U kombinaciji s negrafičkim pretraživanjem (Query

Builder) i korištenjem opcija Add to Set i Select from Set postiže se kombinirano,

odnosno grafičko-negrafičko pretraživanje.

Primjer: Koliko ima trajektnih pristaništa u nekoj županiji?

Rješenje: Najprije se aktivira tema u kojoj su županije i sa tipkom Select Feature

se odabere županija. U slučaju županija to je jednostavno ali za odabir neke

općine ili grada potrebno je ipak koristiti Find ili Query Builder po temi općina jer

poligonska tema sadrži 544 općina/gradova.

Slika 57. Grafički odabir pomoću opcije Select

Nakon toga se aktivira tema u kojoj su trajektna pristaništa. Grafička pretraga se

pokrene pomoću izbornika Theme\Select By Theme. U dijaloškom okviru se od

ponuñenih opcija odabere za:

Select Features of active themes that Are Completely Within

the selected features of Županije (Zupanije.shp)

te se klikne na New Set. Ovo je prikazano na Slici 58.


48

.

Slika 58. Pretraživanje pomoću izbornika Select By Theme

Prijevod bi glasio: Odaberi objekte aktivne teme (pristaništa) koji su smješteni u

potpunosti unutar odabranog selektiranog objekta u odreñenoj temi u projektu

(zupanije.shp). Pristaništa su sada postala žuta, i ne vide se ali samo na kratko u

selektiranoj (privremeno žutoj) županiji. To se rješava tako što se klikne na temu

zupanije.shp (tako da bude to aktivna tema) i nakon toga na ikonicu Clear Selected

Features.

Na kraju ovog postupka uobičajeno je otvoriti atributnu tablicu teme koja je

rezultat pretraživanja. Potrebno je aktivirati temu pristaništa i kliknuti na ikonicu

Open Theme Table.

U tablici pristaništa žuti slogovi predstavljaju pristaništa koja se nalaze u

proizvoljno odabranoj županiji. Da bi se selektirani slogovi vidjeli grupirani obično

se klikne na ikonicu Promote nakon čega se ti slogovi premjeste u

gornji dio tablice, što je naročito pogodno kod jako dugačkih tablica (Slika 59.).


49

Slika 59. Promote - opcija grupiranja i premještaja selektiranih slogova


50

13. Layout

Layout sadrži odabrani dio GIS tema nekog View-a projekta a u konačnici

predstavlja list papira koji će se printati ili izvesti (Export) u nekom formatu za

korištenje u drugim aplikacijama. Prije izrade Layout potrebno je zumirati se na

željeni dio karte i odabrati mjerilo karte u Scale Baru da bi se vidjelo kako će

sadržaj karte izgledati pri nekom mjerilu ispisa. To još uvijek ne znači da će to

stati na A4 ili A3 papir ali zato se može mijenjati mjerilo i/ili veličina papira, sve

dok se ne postignemo željeni cilj – karta u mjerilu na papiru iz printera. Postoji već

ugrañeni Layout Wizard (čarobnjak za izradu Layouta) u ArcView-u. Dok je prozor

View-a aktivan, čarobnjak se pokreće preko izbornika View\Layout, otvara se

dijaloški okvir Template Manager-a, odabere se orijentacija papira (portrait ili

landscape) obzirom da nije isto printati npr. Istarsku ili Brodsko-posavsku županiju.

Za ovaj primjer može se zumirati npr. na područje dijela geološke karte na kojemu

se nalaze naslaga karbona i perma iz prethodnih poglavlja. U Scale Baru se upiše

1:25000 kao mjerilo prikaza View-a. Nakon što završi Layout Wizard na ekranu će se

prikazati nešto kao na Slici 61.


51

Slika 60. Prikaz dijela geološke karte u mjerilu 1:25000

Čarobnjak je odmah na Layout-u prikazao dio karte koji je bio vidljiv prethodno u

View-u, i naslov karte je View1 - isti kao i prozor View1 u kojemu su podaci. Uz

prikaz GIS tema i naslov Layout-a, papir sadrži još i tumač oznaka (legenda), znak

sjevera i grafičko mjerilo karte. Od dodataka uz kartu moguće je još dobiti i

negrafičko mjerilo, dijagram, tablicu i eventualno neku sliku (koja ne mora biti

georeferencirana). U izborniku Layout\Properties potrebno je isključiti opciju Snap

to Grid pa se grafički sadržaji pri pomicanju neće pozicionirati (snapirati) samo na

mrežu (Grid) lista. Jedinice (Units) trebaju biti centimetri a ne inči. Zatim, u

izborniku Layout\Page Setup, treba namjestiti Page Size na željeni format papira


52

papira (A4 do A0 ili papir proizvoljnih dimenzija). Dimenzija papira ne mora biti

nužno ista veličina kao ona kod printera (ArcView je defaultno postavio Page Size

na Same as Printer). Grafičko mjerilo prethodno postavljeno u View-u nije se u

Layout-u promijenilo, ali dvostrukim klikom na dijelove Layout-a može se utjecati

na konačni izgled buduće printan karte. Dvostrukim klikom na grafičko mjerilo

mogu se podesiti jedinice mjerila i izgled samog mjerila. Isto vrijedi i za druge

elemente. Najbitnije je brzo 2x kliknuti na sam crtež odnosno GIS sadržaj gdje se

otvara sljedeći dijaloški okvir:

Slika 61. Postavke GIS sadržaja u Layout-u

U View boxu mora biti zatamnjen trenutni View iz kojega se želi kreirati Layout,

budući da View prozora može biti više u projektu. Live Link je vrlo važan za

uključiti jer u tom slučaju se ono što se trenutno nalazi i prikazuje u View-u

prikazuje uvijek i u Layout-u. To su osim uključenih/isključenih tema i simboli,

labele i sve ono što će se naknadno mijenjati a reflektira se osim u prikazu karte i

na legendi. Scale Box može poprimiti tri vrijednosti:

1. Automatic - Tu opciju prvu ponudi ArcView i tada prikaz karte u Layout-u ne

odgovara mjerilu View-a nego je to neko mjerilo koje ArcView dodijeli za neku

preodreñenu veličinu Frame-a odnosno okvira karte na našem listu papira.

2. Preserve View Scale – Ovo je dobra opcija ako je prethodno definirano mjerilo u

View-u


53

3. User Specified Scale – Ovo je neko proizvoljno mjerilo koje ne mora biti ni

približno slično onom u View-u.

Opcije Extent, Display i Quality nije potrebno mijenjati.


54

14. Izvoz (export) podataka iz GIS-a

Grafički export

Kad je gotov, Layout se može izvesti (eksportirati) u jednom od 10 grafičkih

formata od kojih nijedan nije georeferencirani slikovni format, odnosno ne sadrži

kartu u koordinatama. Dok je aktivan prozor Layout-a, odabere se u izborniku

File\Export i nakon toga se odabere željeni format. Novije verzije ArcView softvera

su malo poboljšane pa nude i bolje opcije eksporta, bolju rezoluciju a samim tim i

kvalitetu eksportiranih karata. No ipak kod GIS-a je poznato sljedeće:

„GIS se ne može prenijeti lako u druge aplikacije. Ako se uspije nešto i prenijeti to

nikada nije kao u specifičnom grafičko-negrafičkom neraskidivom obliku, pa se

najčešće u druge vrste softvera prenosi u obliku statične grafike i odvojenih

tablica. Čak je i razmjena meñu GIS softverima različitih proizvoñača takoñer vrlo

teško izvediva i često se projekti rade od samog početka.“

Negrafički eksport

Negrafički eksport postoji dok se radi s atributnim tablicama. Ukoliko je otvorena

tablica s trajektnim pristaništima može se odabrati izbornik File\Export, gdje se

nude tri formata: dBASE (stari ali vrlo poznat database standard), INFO (relativno

zatvoren format nečitljiv izvan ESRI okruženja) i Delimited Text. Ovaj posljednji

možda zadaje najmanje problema korisnicima jer kod prva dva se pojavljuju vrlo

uvriježeni i poznati problemi s dijakritičkim znakovima nekih slova.


55

15. Ispis

Ispis je jednostavan jer kad se završi Layout, može ga se isprintati kao i bilo koji

drugi sadržaj papira. Kod velikih formata Layout-a ide se na plotanje na ploteru.

Najčešći formati papira su A4, A3 i A2 za rezani papir na pisačima dok za ispis na

ploteru format papira ovisi o širini role plotera koja može iznositi 24“, 36“, 42“ ili

50“.

Kod ispisa je jako bitno provjeriti boje na papiru jer se često razlikuju od onih na

ekranu. Moguće je miješanje boja kod rada sa simbologijom pa se na taj način

dobivaju stvarnije boje. Osim toga prije ispisa na velikim formatima poželjno je

isprintati dio karte koji sadrži većinu simbologije.

Ispis velikih karata može biti dugotrajan proces koji može završiti i neuspjehom pa

je za zahtjevnije Layout-e koji sadrže 10-ak i više rastera u pozadini karte poželjno

čitav GIS projekt izraditi u novijem ESRI GIS paketu ArcGIS Desktop. Trenutna

verzija na tržištu je ArcGIS 10 ali postoje još i verzije 8.x, 9.x (9.3.1. je fakultetska

verzija u računalnoj učionici).


56

16. Grafika, hotlink, skripte, prilagodba izbornika i dr.

Osim GIS elemenata, ArcView dopušta i dodavanje obične grafike na kartu i to u

View i Layout prikazu. Takva grafika nema atributnih podataka, ona predstavlja

dodatni opis za lakše razumijevanje karata. Zajedno s GIS sadržajima takva grafika

se takoñer može ispisivati na papir i ukoliko je nacrtana u View prozoru dinamički

se pomiče sa svim drugim promjenama u View-u. Ukoliko je nacrtana u Layout-u, ta

veza ne postoji.

Hotlink je opcija kod koje se mora predvidjeti jedno novo polje u atributnoj tablici

u koje se upisuje apsolutna putanja do datoteke na disku npr.

C:\EGPV\B1000\B1300\b1310.txt. Ukoliko se za temu za koju postoji hotlink polje,

postave postavke u Theme\Properties da će tema imati hotlink polje za običnu

tekstualnu datoteku (vidi dolje) onda se, kad je ta tema aktivna, aktivira i ikonica s

munjom

Slika 62. Hotlink ikonica Toolbara

Slika 63. Definiranje hotlink osobine za temu


57

Rezultat hotlinka je vidljiv onda kad se klikne s aktiviranom ikonicom Hotlink na

odgovarajući objekt na karti (u ovom primjeru samo za demonstraciju, tekst i

poligon nisu sadržajno povezani).

Slika 64. Prikaz datoteke povezane hotlinkom sa temom

Skripte, ekstenzije i prilagodba ArcView okruženja mogući su i olakšavaju rad kada

se svakodnevno koristi taj softver. Za to je potrebno savladati tehnike

programiranja u jezicima kao što su Avenue i Visual Basic. Web stranicu

www.esri.com većina korisnika često posjećuje jer se tamo osim opisa GIS softvera

nalazi i puno korisnih sadržaja kao što su besplatni dodaci za softver, zakrpe (engl.

patches, fixes) za softver, znanstveni i stručni radovi, prezentacije i linkovi na WEB

GIS sustave na Internetu.

Documents

Upute za rad na računalu u softveru ArcView GIS