Igor KrnjetaERiHP19ST.: 27.3.2015.
Usporedba Hobsbawmova i Robertsova tumaenja industrijskog drutva
u Velikoj Britaniji
Svaki e povjesniar temi istraivanja pristupiti na unikatan nain
te je gotovo nemogue da e se njegovi stavovi ili iznesene ideje u
potpunosti poklopiti sa onima drugog povjesniara koji se bavi istom
temom. Faktori koji utjeu na takvo variranje u pristupima mogu biti
politika ili pak pristranost neke druge vrste kao i interes za
nekim specifinim segmentom unutar teme istraivanja. Tako e netko
kome je zanimljiviji ekonomski aspekt industrijske revolucije u
svome radu se vie obazirati na teme te vrste od onoga koga vie
zanima povijest svakodnevice toga doba. Temeljitost u obradi teme
je takoer vana stavka i jedan od razloga njenog variranja ovisi o
tome je li naslov monografija ili sinteza.
Tema ovoga eseja e biti analiza kako su dva povjesniara: John
Roberts u Povijesti Europe i Eric Hobsbawm u Dobu revolucije
pristupili, analizirali i zasebno tumaili fenomen drutva koje
nastaje kao posljedica industrijske revolucije.
Ve je bila spomenuta razlika u obradi neke teme u monografiji
ili sintezi i ta problematika je prisutna meu ova dva djela.
Robertsova Povijest Europe je sustavna sinteza koja prati europsku
prolost jo od prvih civilizacija na europskom tlu te jednostavno
nije u mogunosti posvetiti previe mjesta tom fenomenu nautrb drugih
koji su vaniji, dok se Hobsbawm toga dotie, i to daleko detaljnije.
Valja naglasiti da njegovo djelo nije monografija koja se bavi
iskljuivo industrijskom revolucijom te da samim time se ni on ne
moe u veoj mjeri posvetiti toj tematici, ve objanjava taj fenomen u
sklopu obraivanja tzv. doba revolucija. Roberts taj proces
sagledava makrohistorijski i gotovo usputno, navodei vie - manje
tipine i predvidljive uzroke i neposredne efekte revolucije, dok se
je Hobsbawm pozabavio sa sagledavanjem stvari iz vie uglova. On se
bavio prouavanjem rasta odnosno pada nekih privreda ili tvornikih
rezultata u Velikoj Britaniji te izmeu ostaloga prouio i odnos
ondanjih ljudi spram procesa industrijske revolucije u kojemu su
sami sudjelovali te se bavio razlozima njihova nezadovoljstva,
njihovih motivacija, zato se sele u grad itd. Za razliku od
Robertsova kratkog odlomka u kojemu je suhoparno i nepristrano
pristupio fenomenu industrijskog drutva, Hobsbawm je kroz razradu
problematike blago iskazao svoje marksistike stavove, to je moda
najbolje vidljivo u detaljnom opisu radnitva, njihovih navika i
neprilika koje su ih snale za vrijeme industrijske revolucije. Kao
jednu od potvrda njegovog sagledavanja tog fenomena kroz
marksistiku prizmu moemo uzeti njegovo miljenje da su za vrijeme
industrijske revolucije bogati iz socijalnog straha prijeili
obrazovanje siromanih. Primjetna razlika je svakako i u stilu
pisanja koja je takoer indikator za (ne)pristranost oba autora. Dok
je Roberts skloniji strunom izraavanju i kritiki je nastrojen, to
je odlika svakog autora bilo koje sinteze, Hobsbawm ima vie
straninog prostora raspojasati svoj vokabular i na taj nain
iskazati svoje stavove o kojima je ve bilo rijei.
to se sadraja tie, oba autora se zadravaju prvenstveno na
Velikoj Britaniji te istiu njezino izvorno prednjaenje u
industrijalizaciji i obojica se slau u trajanju industrijalizacije
od druge polovice 18. stoljea do sredine 19. stoljea, a njihove
ideje se podudaraju i u injenici da je pojaana industrijalizacija
dovela do rasta gradova jer su ljudi migrirali iz sela u urbane
sredine. Meutim, daleko je vie detalja u kojima se ne podudaraju, i
to nisu puke cifre ili injenice u kojima se autori ne slau, ve
svaki obrauje tematiku na svoj nain. Kao to je ve naznaeno, Roberts
saeto prikazuje razvoj industrijskih drutava u irem,
makrohistorijskom, spektru, uzima u obzir meunarodne odnose,
preduvjetima se bavi suhoparno itd., dok Hobsbawm detaljnije
analizira svaku pojavnost; od postotaka pada manufaktura do
meuodnosa industrijalizacije sa poljoprivredom, te ak povezuje
ludistike reakcije radnika i sirotinje sa nadolazeim socijalnim
revolucijama, posebice sa onom koja se odvila 1848.
Naposljetku moemo ustvrditi da su oba autora pristupila problemu
i obradila temu, svaki na nain koji je bio potreban kako bi potpao
u kontekst samoga djela i pruio vie ili manje iscrpnu analizu
fenomena razvitka industrijskog drutva. Takoer je oigledno,
neovisno o politikom rakursu, da je za detaljnije pojanjenje
funkcioniranja bilo kojeg, a posebice socijalnog aspekta
industrijske revolucije, te uvid u povijest industrijske revolucije
odozdo, odnosno iz gledita prosjenog radnika svakako praktiniji
Hobsbawmom naslov, dok je Robertsov koncipiran vie udbeniki,
odnosno sintetski sa pregledom najvanijih karakteristika tog
procesa.Bibliografija:
1. Hobsbawm, Eric J. Doba revolucije. Evropa 17891848. Zagreb:
kolska knjigaStvarnost, 1987.
2. Roberts, John Morris. Povijest Europe. Zagreb: AGM, 2002.
J. M. Roberts, Povijest Europe. (Zagreb: AGM, 2002.), 376,
377.
Eric J. Hobsbawm. Doba revolucije. Evropa 17891848. (Zagreb:
kolska knjigaStvarnost, 1987.), 42 61.
Ibid, 44.
J. M. Roberts, Povijest Europe. (Zagreb: AGM, 2002.), 376.
Eric J. Hobsbawm. Doba revolucije. Evropa 17891848. (Zagreb:
kolska knjigaStvarnost, 1987.), 43, 50.
Ibid, 49, 57.
Ibid, 50, 51.
