Uspostava islamske države

8/12/2019 Uspostava islamske drave

1/18

Uspostava islamske drave

By hfz. Adnan Srebrenica

Maj, 2013.


2/18

Godine 622., poslije dugotrajne

torture koju su nad Poslanikom,a.s., i njegovim prvim

sljedbenicima provodile snage

politeistikog reima u Mekki,poslije brojnih ubistava neunih

muslimana, napastovanja

muslimanki, progona,

izgladnjivanja, bojkota i si.,

Muhammed, a.s., naredio je

svojim sljedbenicima da se tajno

isele u Jesrib, gje su ih ekalimuslimani s kojima je Poslanik,

a.s., prethono sainio ugovor omeusobnoj pomodi i saradnji u

mjestu zvanom Akaba.


3/18

Sastanci na Akabi samuslimanima Medine su bilipriprema za hiru.

Prvom susretu na Akabi,jedanaeste godine po poslanstvu,je prisustvovalo est Jesribljana,sa kojima Muhamme a.s. aljemladog ashaba Mus'aba ibnUmejra r.a. da Medinelijepoducava islamu.

Na drugom sastanku na Akabi jeprisustvovalo 12 ljudi, kada su seprvi put zavjetovali Poslanikus.a.v.s. na vjernost.


4/18

Na tredem susretu, juna 622.g., kaa se aje 'Velika zakletva'

prisustvovala su 73 mukarca i vije ene. Tom prilikom su seMedinski muslimani zavjetovali na:

1) Poslunost i pokornost u cinjenju obra.

2) Opskrbu u olakici i potekoci.

3) Naredivanje dobra i zabranjivanje zla.

4) injenje obra u ime Allaha .. i ne bojanje prigovoraprijekornika.

5) Potpomaganje Poslanika s.a.v.s. kaa o njih zatrai pomodi

pruanje mu zatite kao to tite sami sebe i svoje poroice.


5/18

Nakon ovog tredeg susreta na Akabi, Poslanik s.a.v.s. nareuje a ashabi

ponu sa hirom u MeinuTo iseljenje, Hidra, nije bio bijeg, ved taktiki potez Allahovog Vjerovjesnika,a.s., kako bi se sauvalo islamsko uenje, izbjeglo bespotrebno prolijevanje krvina obje strane i sazreli uvjeti za ispravno razumijevanje i prihvatanje islamske

poruke u taanjem arabljanskom rutvu kao i uvjeti za povratak u Mekku.


6/18

Muhammed, a.s.,Jesrib de nazvatiMedinom - Gradomdina.

U iudih 10 goina,koliko de u njemu ivjetiAllahov Poslanik, a.s., tode zaista postati mjestou kome de on natemeljima objavljenogdina formirati prvoislamsko rutvo iravu.


7/18

Medinska poveljaSahifetu Medina

Pravnu osnovu te rave inila je Sahifetu Medina - Medinskapovelja. Oraavajudi kur'anske poglee na ovjeka i rutvo,Muhammed, a.s., u medinskoj multireligijskoj sredini u kojojsu ivjeli politeisti, Jevreji, krdani i muslimani,sporazumijevajudi se s njima, iziktirao je prvi ustav u historiji

ovjeanstva. Prema ovom okumentu, svaka vjerska zajenica ini zaseban

ummet, a svi poanici te rave zajeno ine jeinstvenummet; svaki ummet zarava svoju vjersku samostalnost; svigraani ove rave jenaki su pre suom i obavezuju se na

meusobnu soliarnost i zajeniku odbranu od svakeagresije sa strane. "Nema vie ni tlaitelja ni potlaenog!" -stoji u 40. lanu te povelje.


8/18

Osme goine po Hiri (630. po Isau, a.s.) poslanik Muhammed, a.s.,trijumfalno se vratio u Mekku. Od tada se muslimansko osvojenje

jenoga graa ili poruja naziva_ fethom-prostorom koji Uzvieniotvori (ar.feteha - otvoriti) a bi se u njemu nastanila Njegova rije.


9/18

Allahov Poslanik, a.s.,

preselio je na ahiret

632. godine Ukopan jeu svojoj sobi, u

Medini-Munevveri.


10/18

Resulullah, a.s., je ostavio preko sto

hiljaa sljebenika i ravu u kojojse vlaalo na temelju erijata - zasve graane istih Boijihzakona; na

temelju kur'anske zapovijesti osavjetovanju (Alu imran, 159),

Poslanik, a.s., formirao je Medlisu-

-ura- Savjetoavno vijede, i

Medlisu-l-irad- Vjerskoprosvjetnovijede, ime je prva islamska ravapostala ureena ustavnademokracija.


11/18

Period hulefai-raiduna

Allahov Poslanik, a.s., nije imenovao svoga nasljednika, nego je to

pravo ostavio zajednici muslimana, ummetu. U uvjetima ratnog stanja, poglavice arapskih plemena izabrale su

najblieg Poslanikova ashaba, Ebu Bekra, za prvog efa rave ilihalifu - nasljednika Allahova Poslanika, a.s., i iskazale mu svojuvjernost.

Ebu Bekrje bio halifa od 632. do 634. go., redi se principaPoslanikove vlaavine i ne uzimajudi pladu za obavljanje ravnefunkcije.

Njegovi najvedi uspjesi su bili: guenje pobune koju su izveli licemjerinastojedi a ukinu avanje zekata, ime su bili uzrmali ekonomski

temelji rave, a zatim i guenje pobune lanih poslanika, koji su biliuzrmali ieoloke temelje islamske rave; sabiranje Kur'ana u

jednu zbirku, mushaf: prodor islamske vojske u Irak, Siriju i Palestinu.

Umro je prironom smrdu prethono preporuivi ummetu daizabere hazreti Omera za halifu.


12/18

Omer ibn El-Hattabje bio halifa od 634. do 644. go. ostvarivitolike uspjehe u svojoj vlaavini a ga mnogi historiari svrstavaju ure najznaajnijih vlaara svijeta.

On je izvrio temeljite reforme uprave, finansija, ekonomije,

privrede i sudstva...; uspostavio je poseban vladin odjel, diwan ijaje svrha bila a povremeno, po potrebi, voi popis stanovnitva. Natemelju ovih popisa, goinji ravni prihoi bili su fiksirani zasocijalne kategorije stanovnitva.

U isto vrijeme je izvajao ak i reovne naknae za uzravanjeroiteljima ili starateljima jece, i to o momenta njihova roenjapa sve dok ne postanu punoljetna.

Osvojio je Palestinu, Siriju, Perziju i Egipat, uveo hiretskikalendar,onio brojne fetve na temelju slobonog razmiljanja irazumijevanja islamskih izvora...

ivio je tako skromno a ga strane elegacije nisu mogle prepoznati

u amiji meu svojim poanicima, a u svojoj kancelariji je raovije svijede: ravnu - koju je palio prilikom obavljanja ravnihposlova, i privatnu - za vlastite potrebe.

Ubio ga je Ebu-Lu'lu Fejruz el-Farisi, a ukopan je u mezaru odmah doResulullaha, a.s., i hazreti Ebu Bekra.


13/18

Tredi halifa bio je Osman ibn Affan, koji je vladao od 644. do 656. god.Bio je u poomaklim goinama i preblag a bi mogao uspjeno nastavitiputem koji je zacrtao veliki Omer.

Zbog nespretnih oluka a smjenjuje uspjene namjesnike i na njihovomjesto, pod utjecajem rodbine, postavlja nesposobne namjesnike, uskoro

je protiv sebe izazvao nezaovoljstvo poanika i bijes politikih rivala.U njegovo vrijeme mlaa islamska rava proirila se o evropskih otoka

Kipra i Rodosa te od nekih dijelova sjeverne Afrike do Azerbejanaidijela Perzije.Umnoio je mushaf te primjerke poslao u etiri glavna islamska kulturnacentra: Mekku, Basru, Kufu i Damask.

Ubijen je u atentatu rukom muslimanskih pobunjenika. Njegova smrt

izazvala je niz daljnjih meumuslimanskihkrvoprolida i nestabilnost uravi koju je, seam ana nakon njegova ubistva, preuzeo etvrti halifa,Alija ibn Ebi Talib, r.a., koji je tu unost obavljao pet goina (656.-661.).


14/18

Neki od poznatih ashaba (Talha, Zubjer,Muavija i dr.) nisu prihvatili hazreti Aliju za

halifu, zbog ega je u islamskoj ravi olodo opasnog vovladakoje je rezultiralostalnim unutranjim nemirima, ak i velikimoruanim sukobima.

Jedan od najpouzdanijih Poslanikovih, a.s.,

ashaba, njegov zet, briljantni mislilac, pjesniki govornik, neustraivi junak sa Bera,uesnik svih bitaka sa Poslanikom, a.s., osimjene, ni kriv ni uan za meumuslimanskesukobe, sve je uinio a se oni izbjegnu i a uzemlju povrati mir i sigurnost.

Okrivljujudi ih za nemire, smijenio, je svenamjesnike i prijestolnicu rave prebacio izMedine u Kufu, ime je - kau historiari -poinio vije nesagleive politike greke.


15/18

Kada je odmetnutim ashabima

obedao a de pronadi i kazniti ubicehazreti Osmana, zavjerenici su poelia hukaju na nova neprijateljstva.Naalost, otcijepljeni dio ummeta nasvoju je stranu pridobio i hazreti

Aijuieiskusnui jo mlau supruguBoijegPoslanika, a.s., i majkuvjernika.

Do prve bratoubilake bitke je olo656. god (Vaki'atu'l-demel- Sukob

ko eve), zato to je hazreti Aiabilana devi. Hazreti Alija je poraziopobunjenike, a hazreti Aiuspoastima vrati u Meinu.


16/18

No i nakon te bitke Muavija, koga je zahalifu bio prihvatio jedan broj

muslimana, iskupi 90.000 vojnika ikrenu da porazi hazreti Aliju.

Nova meumuslimanskabitka odigralase 657. god, na Siffinu.

Kada je hazreti Alija bio predpobjedom, Muavija preloi arbitrau

na temelju Kur'ana, to je hazreti Alijaprihvatio. No, po zavretku arbitrae,od hazreti Alije se otcijepi grupa onihkoji su bili nezaovoljni arbitraom,tzv. haridije. Njih je hazreti Alijaporazio dvije godine kasnije.

Uzalud je ovaj halifa nudio mir Muavijirai spasa islamske rave; Muavija jevladao Mekkom, Medinom iJemenom, a on je ostao da vlada samo

jednim dijelom Perzije i Iraka.


17/18

40. go. po Hiri sastala su se tri ovjeka izreda Hariija, smatrajudi a su muslimani

zalutali, te da se trebaju ubiti namjesnici: Alija,Muavija i Amr ibn el-'As.

Pokuaj ubistva Muavije je propao, iako ga jeubica ranio zatrovanom sabljom po debelommesu. Nakon ugotrajnog lijeenja Muavija jeozdravio.

Amr ibn el-'As se razbolio, te nije izaao nasabah namaz,nego je poslao HarieaibnHuzejfea, kojega je Amrov ubica ubio.

Abdurrahman ibn Mulemje saekao Alijur.a. ispre njegove kude kaa je ovaj krenuoklanjati sabah namaz u amiji i uario ga

sabljom po elu. Halifa nije omah polegaoranama, nego je uspio poivjeti ovoljno ugoa narei a se ne kanjava niko osimnjegovog ubojice i to bez muenja. Nareio jesljebenicima a nipoto ne trae osvetu.Umro je neprestano ponavljajudiehadet.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Sabah_namazhttp://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ehadethttp://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ehadethttp://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ehadethttp://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ehadethttp://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ehadethttp://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ehadethttp://bs.wikipedia.org/wiki/Sabah_namazhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Sabah_namazhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Sabah_namazhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Sabah_namaz


18/18

Islamska drava od osnivanja do dinastije Abbasijja

Documents

Uspostava islamske države